Društvo| Ekonomija| Jubileji| Politika

O tajkunima i samoupravljačima

freehand RSS / 30.11.2014. u 11:26

Ili: od govana pita

 

Juče Dan Republike, sutra Dan nastanka Kraljevine SHS I posledično Jugoslavije.

Drugu ubila okupacija I revolucija.

Prvu... Oko uzroka smrti postoje oprečna mišljenja u desetinama varijacija. Možda bi najbliže istini bilo da joj je iznutra glave došla neefikasnost I opšta idejna korupcija naslonjena na sitne interese, I velika prekompozicija političke mape Evrope spolja.
No nije ideja da ovo bude tekst o jubilejima i davno izdrndanoj partizani/četnici vuni.
Hoću da kažem da je ono što nam se desilo a od čega evo 25 godina ne možemo kao društvo da dođemo sebi bauljajući naokolo sa uvek istim besmislenim pitanjima -kapitalizam.  

Kapitalizam nam se desio. Neophodan uslov za njegovo nastajanje jeste privatizacija. Da, to je ono o čemu se 25 godina - a poslednjih 12 naročito - neprekidno govori kao o izvoru svih zala.  

Kao prvo, mimo uvrežene besmislice da su privatizaciju pravili ministri I savetnici (Vlahović, Đunić, Đelić) - valjalo bi imati u vidu da je ova poslednja privatizacija bila privatizacija Zorana Đinđića.
A valjalo bi se podsetiti i konteksta i momenta u kome se moralo opredeliti za njen oblik: sporu i kobajagi pravednu, vaučersku  ili brzu I efikasnu uz uvažavanje iskustava drugih zemalja koje su tranziciju prošle.

 

I tu su Đinđić i Vlada bili pred problemom pred kojim je Tito bio '45: humani resursi i pravljenje pite od neadekvatnog materijala, kako se to danas popularno zove: Titu su za socijalizam očajnički nedostajali proleteri kao što su Đinđiću za kapitalizam falili kapitalisti. Pa je svako radio sa onim što ima: Tito sa seljacima, a nesrećni Đinđić sa samoupravljačima.
Okruženje je bilo sačinjeno od ratom, sankcijama, katastrofalnim vladanjem I na kraju bombardovanjem razvaljene infrastructure I privrede. Tehnološki tri koraka iza konkurencije. I sa vazda nezadovoljnim samoupravljačima kao opoziciji svakom radikalnom koraku I zaokretu.
Teško je to kad naše postaje njegovo. Od toga se do danas nismo oporavili. Kao ni od vulkanizera I vodoinstalatera koji su se dokopali velikih firmi zakopavši potpuno zakonomerno I u kratkom roku I sebe I njih. I pokazalo se da su najbolji I najefikasniji kapitalisti u stvari bivši socijalistički direktoti. Ne zbog marksizma, već zbog završenog fakulteta I upravljačkih veština.
Odluka je, dakle, bila da se ide brzo ne bi li se hvatao korak sa svetom a da se o neminovnim devijacijama briga prepusti nadležnima - policiji I pravosuđu. Ispostavilo se da je neefikasnost privrede bila jednaka neefikasnosti državnih organa I da su sudstvo I birokratija na nivou svega ostalog u državi.
O samoj privatizaciji - čini mi se sasvim korektan, sažet članak sa Vikipedije, deo o privatizaciji iz 2001. naslonjen na analizu Boška Mijatovića.

Privatizacija u Srbiji

Počeci

Prvi talas je pokrenula savezna vlada Ante Markovića 1989. godine, sa korekcijom 1990. godine. Metod privatizacije bila je dokapitalizacija, sa popustima na račun društvenog kapitala, a uz uverenje da će i takva delimična privatizacija dovesti do povećanja efikasnosti upravljanja. Privatizacija je bila neobavezna, ali je podsticaj dobila u odredbi da se rast zarada zaposlenih može isplaćivati samo u akcijama. Tokom reformske 1990. godine privatizacija je uzela maha (1.200 preduzeća je prešlo u status mešovitih), delimično i zbog tehničkih slabosti operacionalizacije modela i mogućnosti manipulacija.
Da bi se doterao model, Srbija je 1991. godine donela sopstveni zakon o svojinskoj transformaciji koji je u znatnoj meri zakočio privatizaciju baš time što je zaoštrio procedure i uklonio slabosti u propisima. Bitnom usporenju privatizacije svakako je doprineo i rat na području bivše Jugoslavije.
Neočekivani podsticaj privatizaciji došao je 1993. godine sa visokom inflacijom, odnosno sa inflacionim obezvređenjem duga kod kupovine akcija na rate. Krajem 1993. veliki broj preduzeća je, koristeći nepostojanje odredbe o revalorizaciji duga za inflaciju, potpuno privatizovan. Po stabilizaciji cena početkom 1994. godine, donet je zakon o revalorizaciji kojim su inflacioni dobici građana poništeni, a privatizacija bitno vraćena nazad. Stoga u sledećem periodu, do 1997. godine, pa i kasnije gotovo da nije bilo privatizacija u Srbiji.
Model iz 1997. godine
Koncept privatizacije iz 1997. godine predstavljao je nastavak starog modela privatizacije, čije su osnovne osobine da je privatizacija i dalje autonomna (decentralizovana), neobavezna i usmerena ka radničkom akcionarstvu. Neobaveznost privatizacije bila je kombinovana sa podsticajnošću, odnosno sa popustima u ograničenom vremenskom periodu, što je trebalo da navede zaposlene da privatizuju svoja preduzeća.
Važnija rešenja bila su sledeća: svi zaposleni i bivši zaposleni u društvenom i državnom sektoru i osigurani seljaci imali su pravo na besplatne akcije u iznosu od 400 DEM za svaku godinu radnog staža; vraćen je popust od 20% fiksno i 1% za svaku godinu radnog staža, a na akcije do 8.000 DEM; najviše 60% kapitala preduzeća moglo je biti izdato kroz besplatne akcije, 10% kapitala se odmah prenosilo penzijskom fondu, a najmanje 30% kapitala prodavalo se zainteresovanima; kapital koji preostane po upisu akcija prelazio je u svojinu državnog Akcijskog fonda.
Neobaveznost privatizacije učinila je da je proces privatizacije prepušten vrlo složenoj igri motiva i podsticaja zaposlenih i menadžera.
U Srbiji je do 2000. godine privatizovan mali deo društvenog i državnog kapitala. Do jeseni 2000. godine, proces privatizacije započet je po modelu iz 1997. u oko 350 preduzeća, a završen samo u osamnaest. To su uglavnom bila manja preduzeća, sa skromnim kapitalom, pa je ukupna vrednost emitovanih akcija dostigla samo 12 milijardi ondašnjih dinara. Jedino veliko preduzeće koje je (delimično) privatizovano je Telekom, gde je 49% vlasništva prešlo u ruke STET-a i OTI-a 1997. godine.
Model iz 2001. godine
Po političkim promenama od 5. oktobra 2000, u Srbiji je formirana je tzv. prelazna vlada, pod kojom je započeta privatizacija oko 500 boljih preduzeća po zakonu iz 1997. godine. No, Skupština je 12. februara 2001. godine usvojila je izmene i dopune zakona o svojinskoj transformaciji, kojima je privremeno obustavljena privatizacija novih preduzeća.
Vlada Srbije iz 2001. godine odabrala je donekle modifikovan model klasične prodaje. Osnovne odlike izabranog modela su bile sledeće.
Prodaja, a ne besplatna podela. Metod prodaje društvenog i državnog kapitala odabran je sa idejom da se pokušaju naći pravi kupci, u smislu onih koji će iz preduzeća koja se privatizuju (ekonomskih resursa) izvući najviše. Osnovni uzrok takvog izbora bili su dotadašnje tranziciono iskustvo i drugih istočnoevroopskih zemalja i iskustvo same Srbije.
Drugi uzrok ovog izbora bili su prihodi koje budžetu donosi ovaj model, jer vlada Srbije je pripremila jedan socijalno velikodušan koncept tranzicije, gde bi narod prihvatio promene pošto bi socijalna davanja bila znatna, dok bi ti socijalni rashodi bili finansirani i iz prihoda od privatizacije.
Prodaja strateškim investitorima. Vlada je s pravom pridala veliku važnost korporativnom upravljanju u postprivatizacionom periodu, te je optirala za prodaju većinskog paketa (70%) društvenog/državnog kapitala jednom investitoru. Time je omogućeno preuzimanje pune kontrole nad preduzećem od strane jednog većinskog vlasnika, a kako bi se olakšao i učini efikasnijim veoma složen proces restrukturiranja preduzeća u postprivatizacionom periodu.
Manji deo se poklanja građanima i zaposlenima. Zakon o privatizaciji ipak predviđa i poklone, ovog puta i zaposlenima i svim ostalim građanima. Zaposlenima se poklanja 30% akcija u preduzećima koja se prodaju aukcijom i 15% u preduzećima koja se prodaju na tenderima, dok se za građane rezerviše po 15% akcija u ovim drugim preduzećima. Na taj način ovaj je zakon pravedniji od prethodnih, jer ne daje samo zaposlenima već i svim ostalima. Individualno pravo nije promenjeno: po 200 evra za svaku godinu radnog staža. Svrha poklona je zadobijanje političke podrške za reforme, ali je važno to što poklon ne enja model privatizacije: i dalje postoji većinski vlasnik sa 70% kapitala u novoprivatizovanim preduzećima, što je bitno za način funkcionisanja preduzeća.
Konkurentski metodi prodaje. Zakon je predvideo dva metoda prodaje, oba konkurentska: aukciju, odnosno licitaciju za manja i slabija preduzeća i tender za veća i bolja, namenjena prvenstveno stranim investitorima. Uvek se prodaje 70% neprivatizovanog kapitala (ostatak od 30% se, kako je navedeno, poklanja zaposlenima i građanima). Među metodima prodaje ne nalazi se direktna pogodba između države i kupca, pošto je ona previše rizična pošto omogućuje korupciju. Kod tih loših preduzeća izvešće se ili uređeno restrukturiranje ili stečaj. Upotrebom isključivo konkurentskih metoda prodaje trebalo je obezbediti maksimalnu transparentnost procesa, tj. onemogućiti korupciju i druge mahinacije ishodom privatizacije.
Najvažnija novost tiče se prava Agencije da pokrene postupak prodaje društvenog kapitala u svakom preduzeću, čime je ukinuta dobrovoljnost privatizacije u Srbiji i obezbeđeno da privatizacija ipak ima kraja.
Restitucija. Zakonom o privatizaciji predviđeno je da se od svake prodaje 5% prihoda izdvoji za buduće naknade za nacionalizovanu imovinu. Time je potraživanje bivših vlasnika implicitno priznato, ali sam zakon o privatizaciji nije prejudicirao rešenja iz zakona o denacionalizaciji.
Rezultati privatizacije u periodu 2001-2004. Broj preduzeća. U periodu 2001-2004. privatizovano je 1382 preduzeća, što je dva po jednom radnom danu. Ovo je primerna brzina, ali nedovoljna za veliki broj preduzeća koja čekaju redu za privatizaciju, pa kraj procesa još nije blizu. Prihod od privatizacije. Ukupan prihod od prodaje kaptala u 1.382 preduzeća izneo je za ove tri godine samo 1,5 milijardi evra.
Restrukturiranje. Za preduzeća za koja ne bi bilo realnih izgleda da nađu kupca u sadašnjem stanju predviđen je proces restrukturiranja kao privatizaciona priprema. Oko sedamdeset preduzeća uključeno je u grupu za restrukturiranje. Dve su osnovne ideje kako da im se pomogne: prvo, da se neka od njih podele na više preduzeća i prodaju atraktivna, a u stečaj pošalju ona koja ne nađu kupca; drugo, da se izvrši otpis dela dugova prema državi, kako bi im se vrednost podigla iznad nule.


Preuzeto sa: Wikipšedija, Privatizacija u Srbiji

http://sh.wikipedia.org/wiki/Privatizacija



Komentari (348)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

freehand freehand 17:20 01.12.2014

Re: I još o filingu osećaja

Клишеирана је и прича за светог Зорана (када другару намести купњу 3 шећеране за 3 евра).
Чуди ме да ово све лепо приметиш код тога "обичног" човека из Азотаре, а код овога (којему ја лепим атрибут 'свети' ), одбијаш да уочиш.

Pa izgleda da ili ja imam feler u pisanju ili ti u čitanju i shvatanju. Al pazi: sad ko jen i jen dva mogu da ti o Koštunici napišem dve strane. Jel hoćeš?
emsiemsi emsiemsi 18:12 01.12.2014

Re: I još o filingu osećaja

freehand
Клишеирана је и прича за светог Зорана (када другару намести купњу 3 шећеране за 3 евра).
Чуди ме да ово све лепо приметиш код тога "обичног" човека из Азотаре, а код овога (којему ја лепим атрибут 'свети' ), одбијаш да уочиш.

Pa izgleda da ili ja imam feler u pisanju ili ti u čitanju i shvatanju. Al pazi: sad ko jen i jen dva mogu da ti o Koštunici napišem dve strane. Jel hoćeš?

Не сумњам у твоју продукцију --- к'о воденица си !
Коштуница вам је, док сте марисали и лапали, служио за спрдњу (сова која се бави досадним законима, уставом и сличним трицама и кучинама).
Знамо се !
ПС. Можда ниси ти лично то радио, али јесу они које 'браниш'. Резултате видимо свуда око себе (живимо у нечему што се више не може нити дефинисати).
freehand freehand 13:33 02.12.2014

Re: I još o filingu osećaja

Коштуница вам је, док сте марисали и лапали,

Знамо се !

Znamo se. Ja sam Frihend a ti si bezobrazni magarac.
emsiemsi emsiemsi 20:51 02.12.2014

Re: I još o filingu osećaja

freehand
Коштуница вам је, док сте марисали и лапали,

Знамо се !

Znamo se. Ja sam Frihend a ti si bezobrazni magarac.

Како да ти на ово узвратим, да ти не останем дужан, а да, при томе, не будем као ти !?
Стога ћу преко овога прећи, тек толико да ти покажем да имаш посла са господином.
Можда нешто и научиш 'дружећи' се са мном.
freehand freehand 20:55 02.12.2014

Re: I još o filingu osećaja

Стога ћу преко овога прећи, тек толико да ти покажем да имаш посла са господином.

Gospodin ne može da bude prosti magarac koji nepoznate ljude javno optužuje za "lapanje".
emsiemsi emsiemsi 21:24 02.12.2014

Re: I još o filingu osećaja

freehand
Стога ћу преко овога прећи, тек толико да ти покажем да имаш посла са господином.

Gospodin ne može da bude prosti magarac koji nepoznate ljude javno optužuje za "lapanje".

Није ваљда да си помислио да сам мислио да лично ти лапаш --- сам си констатовао да те не познајем !?
Извињавам се, убудуће ћу да за тебе посебно наглашавам, нећу рећи да ћу да цртам, јер то не би било господски.
ПС. Смањи ту магарећу глупост, не приличи ти (додуше, можда и приличи, не могу да тврдим пошто те не познајем). Но, сам се легитимишеш. Немој мене после да кривиш.
dolazel dolazel 07:50 01.12.2014

Kapitalizam???

Ja bih pre rekao da se dogodio povratak na feudalizam. Jer, kao u pravom feudalizmu, za vreme Milosevica (a i posle) je deljen ratni plen i zemlja (tj fabrike iz real-socijalistickog perioda) ali ne velmozama i plemicima vec kriminalcima i hohstaplerima svih vrsta. Sto nije podeljeno julovcima, carinicima i policijsko-politicarskom establismentu sa svojom svitom kriminalaca (Arkan itd), pokradeno je putem pljacke i otimanja uz svesrdnu pomoc korumpiranih politicara, tuzioca i sudija a sve pod okriljem nekakve "privatizacije".
Nikada kapitalizam nije ni zakoracio na balkan, a pogotovo ne u srbijicu. Jer kapitalizam podrazumeva slobodno trziste i jasne i efikasne zakone. A trziste je sve, samo ne slobodno (namestena korist velikim preduzecima, uglavnom uvoznicima, dok su mali proizvodjaci i mala preduzeca prepustena na milost i nemilost mutave i nesposobne birokratije, mafiji, kapricima lokalnih mocnika itd itd). Zakona ima, ali samo i iskljucivo na papiru dok u praksi vazi pravilo da mocniji pobedjuje uz pomoc veza i korupcije. I ne samo to, vec primena zakona nije ista za sve. Znaci zakon i pravila de facto ne postoje, vec se primenjuju kako-kad, sporadicno, u najboljoj turskoj tradiciji.
Zato Srbija sve vise lici na nekadasnju otomansku provinciju sa pasama, subasama, agama, begovima, velikim vezirima i sultanom na celu. Sve ostalo je sirotinja raja, bez ikakvih prava i podlozna ugnjetavanju svake vrste.
gabriele gabriele 08:33 01.12.2014

Dado

"Mi smo socijalisti, mi smo neprijatelji današnjeg kapitalističkog ekonomskog sistema eksploatacije ekonomski slabih, sa njegovim nepravičnim cijenama rada, sa njegovim besprizornim vrednovanjem ljudskih bića prema bogatstvu i imovini koju posjeduju, umjesto prema odgovornosti i učinkovitosti, i mi smo potpuno odlučni da uništimo ovaj sistem po svaku cijenu."
freehand freehand 08:53 01.12.2014

Re: Dado

gabriele
"Mi smo socijalisti, mi smo neprijatelji današnjeg kapitalističkog ekonomskog sistema eksploatacije ekonomski slabih, sa njegovim nepravičnim cijenama rada, sa njegovim besprizornim vrednovanjem ljudskih bića prema bogatstvu i imovini koju posjeduju, umjesto prema odgovornosti i učinkovitosti, i mi smo potpuno odlučni da uništimo ovaj sistem po svaku cijenu."

Daj sad nešto od Bokase o Kapitalizmu.
gabriele gabriele 14:42 01.12.2014

Re: Dado

freehand
gabriele
"Mi smo socijalisti, mi smo neprijatelji današnjeg kapitalističkog ekonomskog sistema eksploatacije ekonomski slabih, sa njegovim nepravičnim cijenama rada, sa njegovim besprizornim vrednovanjem ljudskih bića prema bogatstvu i imovini koju posjeduju, umjesto prema odgovornosti i učinkovitosti, i mi smo potpuno odlučni da uništimo ovaj sistem po svaku cijenu."

Daj sad nešto od Bokase o Kapitalizmu.

ah da zaboravio sam navest izvor ; Adolf Dado Hitler
- Iz govora Adolfa Hitlera na mitingu NSDAP, 1. maja 1927.
http://constitutionalistnc.tripod.com/hitler-leftist/index.html
freehand freehand 17:19 01.12.2014

Re: Dado

ah da zaboravio sam navest izvor ; Adolf Dado Hitler
- Iz govora Adolfa Hitlera na mitingu NSDAP, 1. maja 1927.
http://constitutionalistnc.tripod.com/hitler-leftist/index.html

Znam ja ko je Dado i kakvu si udicu bacio. Da tražim ja citate Žana Bebela Bokase?
Ili Pinočea? Franka? Grčke i argentinskih hunti?
gabriele gabriele 22:24 01.12.2014

Re: Dado

Ili Pinočea?

da nije bilo preuzvišenog danas bi Čile bio kuba

freehand freehand 22:27 01.12.2014

Re: Dado

gabriele
Ili Pinočea?

da nije bilo preuzvišenog danas bi Čile bio kuba


Pa? Jebo demokratiju i demokratske izbore? Hunta je bolja? I eskadroni smrti?
gabriele gabriele 00:22 02.12.2014

Re: Dado

freehand
gabriele
Ili Pinočea?

da nije bilo preuzvišenog danas bi Čile bio kuba


Pa? Jebo demokratiju i demokratske izbore? Hunta je bolja? I eskadroni smrti?

misliš parlamentarnu demokraciju u kojojoj Vlada vlada po zakonima koje donese parlament
http://katalaksija.com/2004/08/29/rezolucija-predstavnickog-doma-cilea/
freehand freehand 00:30 02.12.2014

Re: Dado

gabriele
freehand
gabriele
Ili Pinočea?

da nije bilo preuzvišenog danas bi Čile bio kuba


Pa? Jebo demokratiju i demokratske izbore? Hunta je bolja? I eskadroni smrti?

misliš parlamentarnu demokraciju u kojojoj Vlada vlada po zakonima koje donese parlament
http://katalaksija.com/2004/08/29/rezolucija-predstavnickog-doma-cilea/

Da, sa ovim fašističkim đubretom koje CIA sastavi za svaku pojedinačnu zemlju u kojoj svrgne regularno izabranu vlast koja joj se suprotstavlja.
Pa svaki diktator, svakipučista, svaka hunta to što radi radi u ime naroda i za dobro nacije a u cilju očuvanja najviših vrednosti.
martin_krpan martin_krpan 18:30 01.12.2014

Jugoslavija

Govoriti o Jugoslaviji 45-89, 01.12.2014 samo iz neoklasičnog ekonomskog ugla je krajnje maliciozno i priglupo. Još je gluplje navoditi neke grafikone i praviti komparacije sa stavom: esi vidio.

Naravno da je iz ovog ugla sve jasnije ali ne bi bilo loše pogledati objekat iz svih uglova, dakle objektivno.

KOMUNIZAM: Ekonomija koja je dirigovana državnim odlukama a pojedinac je tome prilagođen. Spoljni svijet je partija. U socijalnom smislu komunizam ima statute i manifeste za pojedinca koji mu omogućavaju: brašno, školovanje (razumije se politički dirigovano), zdravstvenu zaštitu, njegu majke i djeteta. Komunizam ne može pružiti: dobar auto, Milku, Persil, Snickers.

KAPITALIZAM: Tržište, nevidljiva ruka, teorija igara - zatvorenik dilema, rast, konjuktura, statistike, kreativnost, kristalne bolnice, škole sa superstar profesorima. U socijalnom smislu, klasična teorija polazi od toga da su ljudi racionalni pa samim tim i informisani (homo ekonomikus) i da oni svoje odluke na tržištu donose u skladu sa tim. Ako se i dese neka značajnija iskakanja u tom smislu, tržište sve vrati u prvobitni (idealni) stadijum. Ako se pojedinac želi školovati, korporacije izmjere koliko je on sposoban, pametan, talentovan, ako zadovolji kriterijume školuje se, ako ne ide na tržište da radi. U zdravstvenom i socijalnom smislu pojedinac (racionalan je i informisan) vodi računa, i zna kako, o sebi. On zna da ne treba da puši i pije a ako to radi on to radi na svoju odgovornost. Kapitalizam nudi: Milku, servo volan, prašak ali školstvo, zdravstvo, brigu za majku i dijete ne nudi.

TITOIZAM: Ni komunizam ni kapitalizam. Kako su ga mnogi njemački sociolozi nazvali: "Politika i ekonomija trećega puta". Tako je i bilo. Ako se gleda iz ugla kapitalizma onda se lako može vidjeti nedostatak produktivnosti, velika nezaposlenost, loše upakovana roba. Iz ugla SSSR-a to je bio neki kapitalizam koji zavisi od banaka i špekulanata. I šta je bila jugoslavija?

Kontekts, veoma bitno. Jugoslavija je uz ogromne gubitke bila jedna od najzaslužnijih zemalja za slom fašizma. Ionako slaba infrastruktura je bila potpuno uništena (dva puta all inclusive bombardovana). Za komparaciju: preko 80% njemačkih fabrika nije ni dirnuto, za patetični Japan ne treba ni govoriti. Primili su dvije atomske ali infrastruktura netaknuta. Jugoslavija je 1945 bila u srednjem vijeku (Šper je mislio da će Rusi Njemačku za kaznu i osvetu vratiti u srednji vijek, da će uništiti apsolutno sve, ali se prevario). Na toj platformi Jugosloveni prave solidno društvo u ekonomskom a posebno u socijalnom smislu. Po Janin Marie Calic Jugoslavija je bila renesansa i prosvijetljenje za južno-slovenske varvarske (varvarske moja opaska) narode. Jugoslavija je sama po sebi imala menadžment (pogrešno se misli da je to bio samo Tito). Jugoslavija je bila brend. Godar je rekao da je partizanski film bio jedan od najautentičnijih evropskih žanrova ikada, na Korčulansku ljetnu školu je dolazio Habermas, itd, itd. Klasičnim riječnikom rečeno: Jugoslavija je imala menadžment a produkt je bio nešto slabiji.

Ogoliti socio-ekonomiju na brojeve i excel kolače je nepismenost i malicioznost. Hej, zadnje istraživanje pokazalo da je preko 60% starih Njemaca iz DDR-a izjavilo da je bilo sretnije u DDR-u. Danas su "bogate" zemlje došle do granica razvoja (proizvode smeće, CO2, imaju gladne ljude, majke rade 100 sati sedmično na tržištu, kirije su 120% plate) i das ist kein Vorbild mehr. Jugoslaviju su svi vidjeli kao OK zemlju i spolja i iznutra sem Hrvata i Srba.
freehand freehand 18:40 01.12.2014

Re: Jugoslavija

Govoriti o Jugoslaviji 45-89, 01.12.2014 samo iz neoklasičnog ekonomskog ugla je krajnje maliciozno i priglupo. Još je gluplje navoditi neke grafikone i praviti komparacije sa stavom: esi vidio.

Ogoliti socio-ekonomiju na brojeve i excel kolače je nepismenost i malicioznost.

Martine, gde si video grafikone i eksel tabele?
martin_krpan martin_krpan 19:04 01.12.2014

Re: Jugoslavija

freehand
Govoriti o Jugoslaviji 45-89, 01.12.2014 samo iz neoklasičnog ekonomskog ugla je krajnje maliciozno i priglupo. Još je gluplje navoditi neke grafikone i praviti komparacije sa stavom: esi vidio.

Ogoliti socio-ekonomiju na brojeve i excel kolače je nepismenost i malicioznost.

Martine, gde si video grafikone i eksel tabele?


Da, doživio sam sinesteziju.
freehand freehand 21:14 01.12.2014

Re: Jugoslavija

Da, doživio sam sinesteziju.

Da i meni se čini da si nešto doživeo, makar i to što kažeš da jesi.
nim_opet nim_opet 02:25 02.12.2014

Re: Jugoslavija

proizvode smeće, CO2, imaju gladne ljude, majke rade 100 sati sedmično na tržištu, kirije su 120% plate


Izvini Martine, ali ako neko proizvodi CO2, proizvode ga manje bogate zemlje - po jedinci proizvodnje, Turkmenistan je lider, Uzbekistan, Bosna, Juzna Afrika, Kina, Rusija - za svaki dolar proizveden vise od pola kilograma CO2 (TK cini mi se vise od kilograma).

Sto se tice smeca...pa ne bih sad da se bavim kvalitativnim ocenama, ali cujem cesto kako se u Srbiji sa nipodastavanjem gleda na sve proizvedeno u Kini kao nesto loseg kvaliteta. Sto se tice gladnih ljudi, da se ne lazemo - velika vecina ljudi koji su gladni (tj. zive ispod kalorijskog minimuma je u zemljama u razvoju , gde je oko 14% ljudi neuhranjeno), od cega najvise u zemljama sub-saharske Afrike.
O tome koliko ko radi - evo mape duzine porodiljskog bolovanja placenog u svetu - sa izuzetkom USofA, ne bih rekao da razvijeni svet tera majke da rade 100 sati sedmicno na trzistu: [url=http://bit.ly/1B7mpzz][/url], ili barem ne nista vise od nerazvijenog.

O cenama najma stanova - previse su lokalne da bi se raspravljalo na nekakvom agregatnom nivou.
martin_krpan martin_krpan 17:49 02.12.2014

Re: Jugoslavija

Izvini Martine, ali ako neko proizvodi CO2, proizvode ga manje bogate zemlje - po jedinci proizvodnje, Turkmenistan je lider, Uzbekistan, Bosna, Juzna Afrika, Kina, Rusija - za svaki dolar proizveden vise od pola kilograma CO2 (TK cini mi se vise od kilograma).


Prilično bizaran kriterij za mjerenje CO2. Ovaj je jedini referentan.
nim_opet nim_opet 02:13 03.12.2014

Re: Jugoslavija

martin_krpan
Izvini Martine, ali ako neko proizvodi CO2, proizvode ga manje bogate zemlje - po jedinci proizvodnje, Turkmenistan je lider, Uzbekistan, Bosna, Juzna Afrika, Kina, Rusija - za svaki dolar proizveden vise od pola kilograma CO2 (TK cini mi se vise od kilograma).


Prilično bizaran kriterij za mjerenje CO2. Ovaj je jedini referentan.


Pa cekaj, ne emituje se CO2 reda radi, nego se emituje u toku nekakve ekonomske aktivnosti. A posto si ti uveo pojam "razvijene vs. nerazvijene zemlje", koji se bazira valjda da ekonomskoj aktivnosti, onda moramo da posmatramo u tom kontekstu. Ili je ovo "razvijeno/nerazvijeno" vise bilo merilo broja kokosovih oraha u zemlji? Jer ako krenemo po glavi stanovnika, Kina je uvek imala oko 25% svetskog stanovnistva - kada je Kina bila nerazvijena, emisije su bile zanemarljive, jer ima milijardu glava da na iste rasporedi. Kada se Kina razvila, bitno je valjda kako se razvijala, sto se vidi u tome koliko CO2 emituje pri obavljanju aktivnosti koje je razvijaju ekonomski? Ili cemo sad da spucamo svi Katar koji em ima malu populaciju, em samo radi preradu naftnih derivata, pa po glavi stanovnika se otkidose, 40+ tona?
freehand freehand 08:57 02.12.2014

Još malo efikasnosti

Elektro-šok narukvica za veću produktivnost na poslu
Izvor: BBC

Jedna američka firma uložila je 200.000 dolara za izradu narukvice koja će vam elektro-šokovima promeniti loše navike.

KLIK
apacherosepeacock apacherosepeacock 12:03 02.12.2014

Re: Još malo efikasnosti

freehand
Elektro-šok narukvica za veću produktivnost na poslu
Izvor: BBC

Jedna američka firma uložila je 200.000 dolara za izradu narukvice koja će vam elektro-šokovima promeniti loše navike.

KLIK


Jeftinije im je da kupe po lanac i vezu za radno mesto i jednog sa bičem da nadgleda pa ko posustaje dobije straftu po ledjima.
freehand freehand 13:16 02.12.2014

Re: Još malo efikasnosti

apacherosepeacock
freehand
Elektro-šok narukvica za veću produktivnost na poslu
Izvor: BBC

Jedna američka firma uložila je 200.000 dolara za izradu narukvice koja će vam elektro-šokovima promeniti loše navike.

KLIK


Jeftinije im je da kupe po lanac i vezu za radno mesto i jednog sa bičem da nadgleda pa ko posustaje dobije straftu po ledjima.

Taj sa bičem je skup, a može i da pokaže saosećanje i da bude neprodukitvan. Bolja je sttruja i čip.
freehand freehand 11:46 02.12.2014

Trol

... ali ovo moram da podelim:

emsiemsi emsiemsi 20:55 02.12.2014

Re: Trol

freehand
... ali ovo moram da podelim:


Хахаха !
Браво !
Какви цареви ! Овима је загарантован прелаз из статуса в.д. Директора у статус Директора (без овога в.д.) у поменутим фирмама.
Од овога се тешко може више. Овакве изливе лојалности није било на кугли земаљској.
hajkula1 hajkula1 15:49 02.12.2014

Obećanje, ...


Obećala sam

Emisija je zanimljiva zbog detalja.

D. Karić kaže da nije isto investicija i kredit.

Lazanski je objasnio kako su zloupotrebili njegov tekst, odnosno komentar na njegov tekst, što može da posluži kao primer objektivnosti u informisanju i za još po nešto,.

Simić objašnjava neke situacije, okolnosti, primere.

Sonja Biserko lupa ko Maksim po diviziji. Populistički a pojma o pojmu što se ekonomije, privrede, tiče.

Marić upadicama prekida sagovornike, kad je najzanimljivije (a i jedni drugima upadaju u reč...). Međutim, Marić predvodi!


Ko ima uši neka čuje





vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:08 02.12.2014

Re: Obećanje, ...

Marić upadicama prekida sagovornike, kad je najzanimljivije


Pre par nedelja na TV-u neka repriza "Ćirilice", i mi onako površno gledamo (nismo baš fanovi) i ničim izazvana sa naše strane moja petogodišnja ćera kaže povodom Marića:

-Tata, ovaj sigurno nikada nije išao u vrtić!

-Otkud ti sada pa to?

-Pa da je išao, naučio bi da nije lepo prekidati druge i upadati im u reč!

Toliko o Mariću i njegovoj emisiji, mislim, u vezi njega ima i gorih stvari, ali eto, ovo je iz ugla petogodišnjeg deteta.
emsiemsi emsiemsi 08:13 03.12.2014

Re: Obećanje, ...

vrabac_u_steni
Marić upadicama prekida sagovornike, kad je najzanimljivije


Pre par nedelja na TV-u neka repriza "Ćirilice", i mi onako površno gledamo (nismo baš fanovi) i ničim izazvana sa naše strane moja petogodišnja ćera kaže povodom Marića:

-Tata, ovaj sigurno nikada nije išao u vrtić!

-Otkud ti sada pa to?

-Pa da je išao, naučio bi da nije lepo prekidati druge i upadati im u reč!

Toliko o Mariću i njegovoj emisiji, mislim, u vezi njega ima i gorih stvari, ali eto, ovo je iz ugla petogodišnjeg deteta.

А тек она што млатара рукама саговорнику 10 цм испред носа !? Како ли се зове та опскурна емисија ? Да ли она стварно мисли да је то млатарање и прекидање саговорника цоол !?
Дајте јој да само 2 дана за казну гледа, нпр. ББЦ па да нешто научи.
freehand freehand 20:06 02.12.2014

Oko privatizacije

... da nismo malo potrčali pred rudu?

Kosovo traži blago i ratnu odštetu?
Izvor: Tanjug

Priština -- Nova kosovska vlada će tražiti ratnu odštetu i deo blaga bivše zajedničke države, konzularnih i vojnih objekata, piše Koha ditore.
...
Nova vlada Kosova neće uslovljavati dijalog priznavanjem suvereniteta, prenosi danas štampa u Prištini, ali će tražiti dosta toga, između ostalog i ratnu odštetu po raznim osnovama, ali i deo blaga bivše zajedničke države.

Vlada će, prenosi današnji list Koha ditore, umesto zalaganja za priznavanje nezavisnosti, ostati snažno angažovana na potpunoj normalizaciji odnosa sa Srbijom i na nastavku dijaloga.
...
Pominje se i obaveza vraćanja eksponata i dokumentacije kulturne baštine koje je Srbija uzela sa Kosova, zatim vraćanje filmova Kosovofilma, ali i penzijsko-invalidskog fonda kosovskih stanovnika.

Program se bavi i pitanjem sukcesije, te se traži deo "blaga" bivše Jugoslavije i međunarodnog duga Kosova, ali i određen broj diplomatsko-konzularnih objekata - predstavništava bivše Jugoslavije, vojnih objekata bivše države, deo arhiva nekadašnje zemlje...



KLIK

Prvo mora da se zna šta je čije i ko je šta i gde ulagao.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:11 02.12.2014

Re: Oko privatizacije

freehand
... da nismo malo potrčali pred rudu?

Kosovo traži blago i ratnu odštetu?
Izvor: Tanjug

Priština -- Nova kosovska vlada će tražiti ratnu odštetu i deo blaga bivše zajedničke države, konzularnih i vojnih objekata, piše Koha ditore.
...
Nova vlada Kosova neće uslovljavati dijalog priznavanjem suvereniteta, prenosi danas štampa u Prištini, ali će tražiti dosta toga, između ostalog i ratnu odštetu po raznim osnovama, ali i deo blaga bivše zajedničke države.

Vlada će, prenosi današnji list Koha ditore, umesto zalaganja za priznavanje nezavisnosti, ostati snažno angažovana na potpunoj normalizaciji odnosa sa Srbijom i na nastavku dijaloga.
...
Pominje se i obaveza vraćanja eksponata i dokumentacije kulturne baštine koje je Srbija uzela sa Kosova, zatim vraćanje filmova Kosovofilma, ali i penzijsko-invalidskog fonda kosovskih stanovnika.

Program se bavi i pitanjem sukcesije, te se traži deo "blaga" bivše Jugoslavije i međunarodnog duga Kosova, ali i određen broj diplomatsko-konzularnih objekata - predstavništava bivše Jugoslavije, vojnih objekata bivše države, deo arhiva nekadašnje zemlje...



KLIK

Prvo mora da se zna šta je čije i ko je šta i gde ulagao.


jebote, ovo ko Monti Pajton.
freehand freehand 21:12 02.12.2014

Re: Oko privatizacije

vrabac_u_steni
freehand
... da nismo malo potrčali pred rudu?

Kosovo traži blago i ratnu odštetu?
Izvor: Tanjug

Priština -- Nova kosovska vlada će tražiti ratnu odštetu i deo blaga bivše zajedničke države, konzularnih i vojnih objekata, piše Koha ditore.
...
Nova vlada Kosova neće uslovljavati dijalog priznavanjem suvereniteta, prenosi danas štampa u Prištini, ali će tražiti dosta toga, između ostalog i ratnu odštetu po raznim osnovama, ali i deo blaga bivše zajedničke države.

Vlada će, prenosi današnji list Koha ditore, umesto zalaganja za priznavanje nezavisnosti, ostati snažno angažovana na potpunoj normalizaciji odnosa sa Srbijom i na nastavku dijaloga.
...
Pominje se i obaveza vraćanja eksponata i dokumentacije kulturne baštine koje je Srbija uzela sa Kosova, zatim vraćanje filmova Kosovofilma, ali i penzijsko-invalidskog fonda kosovskih stanovnika.

Program se bavi i pitanjem sukcesije, te se traži deo "blaga" bivše Jugoslavije i međunarodnog duga Kosova, ali i određen broj diplomatsko-konzularnih objekata - predstavništava bivše Jugoslavije, vojnih objekata bivše države, deo arhiva nekadašnje zemlje...



KLIK

Prvo mora da se zna šta je čije i ko je šta i gde ulagao.


jebote, ovo ko Monti Pajton.

Da sačekamo braću drugosrbijance i promotere nezavisnosti da kažu svoju reč?

Edit: i sestre drugosrbijancistikinje i promoteristkinje, izvinjavam se.
Dakle, da se izjasne koje bi ambasade i konzulate, koliko milijardi evra ratne štete i koliko deviznih rezervi trebalo predati drevnoj i blistavoj repunblici Kosova.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:26 02.12.2014

Re: Oko privatizacije

jebote, ovo ko Monti Pajton.


Takva država jbg.
Bez forsiranja tog sukoba sa Srbijom Kosovo ne bi imalo smisla da postoji kao država.

Dok mogu da iniciraju i forsiraju napetost oni mogu računati da nekome skrenu pažnju na sebe. Bez toga oni ne postoje, ne vide se.
Kome šta može da predstavlja država Kosovo samo za sebe?
Ničeg pozitivnog tu nema, privrede, slobode, demokratije, istorije, kulture....samo šverc i kriminal.
I bockanje Srbije.
emsiemsi emsiemsi 21:29 02.12.2014

Re: Oko privatizacije

hoochie coochie man
jebote, ovo ko Monti Pajton.


Takva država jbg.
Bez forsiranja tog sukoba sa Srbijom Kosovo ne bi imalo smisla da postoji kao država.

Dok mogu da iniciraju i forsiraju napetost oni mogu računati da nekome skrenu pažnju na sebe. Bez toga oni ne postoje, ne vide se.
Kome šta može da predstavlja država Kosovo samo za sebe?
Ničeg pozitivnog tu nema, privrede, slobode, demokratije, istorije, kulture....samo šverc i kriminal.
I bockanje Srbije.

Они су због тога и створени !
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:40 02.12.2014

Re: Oko privatizacije

Они су због тога и створени !


I uživeli se u ulogu :)
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:44 02.12.2014

Re: Oko privatizacije

hoochie coochie man

I bockanje Srbije.


Bojim se da je i malo više od toga. Albancima je namenjena uloga evroatlantskog biča na Balkanu, ja to pričam već nekoliko godina unazad. Nešto kao Izrael na Bliskom istoku (naravno, shvatiti ovo poređenje vrlo uslovno). I to nije ništa novo, ovi samo prepisuju recept koji su svojevremeno upotrebljavale Osmanlije u jednom periodu, u zadnjim vekovima carstva.

Na žalost, oni su se, tačnije njihove elte, ozbiljno primili na to, a ne uviđaju da je taj položaj u konačnici regresivan i za njih i za nas(ostatak Balkana, ne mislim samo na Srbe).
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:50 02.12.2014

Re: Oko privatizacije

Albancima je namenjena uloga evroatlantskog biča na Balkanu,


Teško da tim bičem mogu npr Grčku, i pored svega, da krote, Bugare isto tako, Hrvate i severnije takođe ne dobacuju, ostaje Srbija i, ni kriva ni dužna, Makedonija, i Crna Gora.
Crna Gora i Makedonija niti su dovoljno velike ni važne da za njih treba neki poseban bič pa se nekako samo Srbija izdvaja.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:57 02.12.2014

Re: Oko privatizacije

hoochie coochie man
Albancima je namenjena uloga evroatlantskog biča na Balkanu,


Teško da tim bičem mogu npr Grčku, i pored svega, da krote, Bugare isto tako, Hrvate i severnije takođe ne dobacuju, ostaje Srbija i, ni kriva ni dužna, Makedonija, i Crna Gora.
Crna Gora i Makedonija niti su dovoljno velike ni važne da za njih treba neki poseban bič pa se nekako samo Srbija izdvaja.


Bogami, bojim se da se ozbiljno radi na tome da i Bugari i Grci mogu da osete taj bič (Hrvati su druga priča, pričamo o "pravom" Balkanu, dakle nama )
freehand freehand 00:54 03.12.2014

Re: Oko privatizacije

vrabac_u_steni
hoochie coochie man
Albancima je namenjena uloga evroatlantskog biča na Balkanu,


Teško da tim bičem mogu npr Grčku, i pored svega, da krote, Bugare isto tako, Hrvate i severnije takođe ne dobacuju, ostaje Srbija i, ni kriva ni dužna, Makedonija, i Crna Gora.
Crna Gora i Makedonija niti su dovoljno velike ni važne da za njih treba neki poseban bič pa se nekako samo Srbija izdvaja.


Bogami, bojim se da se ozbiljno radi na tome da i Bugari i Grci mogu da osete taj bič (Hrvati su druga priča, pričamo o "pravom" Balkanu, dakle nama )

Ovo sve češće i sve otvorenije mahanje plakatima i zastavama na kojima je Velika Albanija nije bez đavola.
A to o biču je bez veze. Nema šanse da ta tvorevina - kako god se zvala, postane respektabilna politička, ekonomska a najmanje vojna sila u doglednoj budućnosti. Sva joj je snaga u sposobnosti da preko pripadnikas voje nacije igra na nemire u komšiluku. A to neće dugo.
hajkula1 hajkula1 05:56 03.12.2014

Re: Oko privatizacije


Da sačekamo braću drugosrbijance i promotere nezavisnosti da kažu svoju reč?

Edit: i sestre drugosrbijancistikinje i promoteristkinje, izvinjavam se.
Dakle, da se izjasne koje bi ambasade i konzulate, koliko milijardi evra ratne štete i koliko deviznih rezervi trebalo predati drevnoj i blistavoj repunblici Kosova.
............................................................

Они су због тога и створени !
........................................................

I uživeli se u ulogu :)

............................................


A imaju i Bondstil.




vrabac_u_steni vrabac_u_steni 08:02 03.12.2014

Re: Oko privatizacije

freehand

A to o biču je bez veze. Nema šanse da ta tvorevina - kako god se zvala, postane respektabilna politička, ekonomska a najmanje vojna sila u doglednoj budućnosti. Sva joj je snaga u sposobnosti da preko pripadnikas voje nacije igra na nemire u komšiluku. A to neće dugo.


Aj kad ti kažeš da je bezveze...
O tome šta je sve moguće za 10 godina bolje da ne nagađamo, može svašta da bude.
Ja samo uočavam tendencije.
Neke od njih kažu da će nas za 10 godina biti bar 400.000 manje a njih opet nešto više nego danas.
Takođe treba se setiti da se pred Balkanske ratove, na primer smatralo da nema šanse da Srbija napravi neki značajni vojni uspeh, kad ono, iskrsla od negde generacija Mišićevih klasića.
I tako.
freehand freehand 09:40 03.12.2014

Re: Oko privatizacije

Aj kad ti kažeš da je bezveze...

De, de...
Odosmo u šreh, ovo je rasprava za kod Jovanovića. No valja reći da su Grčka i Bugarska u NATo, da od Makedonije kao države ništa ne može da opstane sa albanskim secesionističkim pokretom, da nema šanse da se išta oko Crne Gore džara bez velikog krvoprolića gde opet nema šanse da Srbija ostane neutralna, itd, itd.
mariopan mariopan 13:14 03.12.2014

Re: Oko privatizacije

@Фрихенд

А мени нека врате све паре што су мени и мужу скидали са плате целог радног века за заостало Косово и Метохију.
Ви остали из целе бивше Југе како хоћете
nim_opet nim_opet 21:36 03.12.2014

Re: Oko privatizacije

Re: Oko privatizacije
@Фрихенд

А мени нека врате све паре што су мени и мужу скидали са плате целог радног века за заостало Косово и Метохију.
Ви остали из целе бивше Југе како хоћете

Mda...ali ko je skidao te pare? SAP Kosovo i Metohija? Ili SR Srbija?
freehand freehand 21:38 03.12.2014

Re: Oko privatizacije

nim_opet
Re: Oko privatizacije
@Фрихенд

А мени нека врате све паре што су мени и мужу скидали са плате целог радног века за заостало Косово и Метохију.
Ви остали из целе бивше Југе како хоћете

Mda...ali ko je skidao te pare? SAP Kosovo i Metohija? Ili SR Srbija?

SFRJ, mahom.
mariopan mariopan 13:07 04.12.2014

Re: Oko privatizacije

nim_opet
Re: Oko privatizacije
@Фрихенд

А мени нека врате све паре што су мени и мужу скидали са плате целог радног века за заостало Косово и Метохију.
Ви остали из целе бивше Југе како хоћете

Mda...ali ko je skidao te pare? SAP Kosovo i Metohija? Ili SR Srbija?

Југославија.
Скидали су свим запосленима и нису те питали да ли дајеш.
Зато сам и написала сви други из бивше Југе ко како хоће.
hajkula1 hajkula1 18:20 04.12.2014

Re: Oko privatizacije

hoochie coochie man
Albancima je namenjena uloga evroatlantskog biča na Balkanu,


Teško da tim bičem mogu npr Grčku, i pored svega, da krote, Bugare isto tako, Hrvate i severnije takođe ne dobacuju, ostaje Srbija i, ni kriva ni dužna, Makedonija, i Crna Gora.
Crna Gora i Makedonija niti su dovoljno velike ni važne da za njih treba neki poseban bič pa se nekako samo Srbija izdvaja.



Bugarsku ni ne načinju, gledajući onu mapu a ni Hrvatsku.
Bugari su sposobni da reše problem. Efikasno. Uvek se nađu na pravoj strani (slično kao i naše druge komšije, dejavi).

Za Grke i Turke ima vruć krompir. Turci su se sporazumeli s Rusima. Šta se iza brda valja? Svakako da tursko-ruski sporazum neće ostati bez reakcija druge strane.



(Možda su nam Rusi učinili uslugu, na prvi pogled, nevidljivu? Mislim na objavu odustajanja od Južnog toka.)



Nisam se predomislila. Ako moram da biram, ne u EU i što bliža saradnja sa Evroazijom.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana