Društvo| Ekonomija| Jubileji| Politika

O tajkunima i samoupravljačima

freehand RSS / 30.11.2014. u 11:26

Ili: od govana pita

 

Juče Dan Republike, sutra Dan nastanka Kraljevine SHS I posledično Jugoslavije.

Drugu ubila okupacija I revolucija.

Prvu... Oko uzroka smrti postoje oprečna mišljenja u desetinama varijacija. Možda bi najbliže istini bilo da joj je iznutra glave došla neefikasnost I opšta idejna korupcija naslonjena na sitne interese, I velika prekompozicija političke mape Evrope spolja.
No nije ideja da ovo bude tekst o jubilejima i davno izdrndanoj partizani/četnici vuni.
Hoću da kažem da je ono što nam se desilo a od čega evo 25 godina ne možemo kao društvo da dođemo sebi bauljajući naokolo sa uvek istim besmislenim pitanjima -kapitalizam.  

Kapitalizam nam se desio. Neophodan uslov za njegovo nastajanje jeste privatizacija. Da, to je ono o čemu se 25 godina - a poslednjih 12 naročito - neprekidno govori kao o izvoru svih zala.  

Kao prvo, mimo uvrežene besmislice da su privatizaciju pravili ministri I savetnici (Vlahović, Đunić, Đelić) - valjalo bi imati u vidu da je ova poslednja privatizacija bila privatizacija Zorana Đinđića.
A valjalo bi se podsetiti i konteksta i momenta u kome se moralo opredeliti za njen oblik: sporu i kobajagi pravednu, vaučersku  ili brzu I efikasnu uz uvažavanje iskustava drugih zemalja koje su tranziciju prošle.

 

I tu su Đinđić i Vlada bili pred problemom pred kojim je Tito bio '45: humani resursi i pravljenje pite od neadekvatnog materijala, kako se to danas popularno zove: Titu su za socijalizam očajnički nedostajali proleteri kao što su Đinđiću za kapitalizam falili kapitalisti. Pa je svako radio sa onim što ima: Tito sa seljacima, a nesrećni Đinđić sa samoupravljačima.
Okruženje je bilo sačinjeno od ratom, sankcijama, katastrofalnim vladanjem I na kraju bombardovanjem razvaljene infrastructure I privrede. Tehnološki tri koraka iza konkurencije. I sa vazda nezadovoljnim samoupravljačima kao opoziciji svakom radikalnom koraku I zaokretu.
Teško je to kad naše postaje njegovo. Od toga se do danas nismo oporavili. Kao ni od vulkanizera I vodoinstalatera koji su se dokopali velikih firmi zakopavši potpuno zakonomerno I u kratkom roku I sebe I njih. I pokazalo se da su najbolji I najefikasniji kapitalisti u stvari bivši socijalistički direktoti. Ne zbog marksizma, već zbog završenog fakulteta I upravljačkih veština.
Odluka je, dakle, bila da se ide brzo ne bi li se hvatao korak sa svetom a da se o neminovnim devijacijama briga prepusti nadležnima - policiji I pravosuđu. Ispostavilo se da je neefikasnost privrede bila jednaka neefikasnosti državnih organa I da su sudstvo I birokratija na nivou svega ostalog u državi.
O samoj privatizaciji - čini mi se sasvim korektan, sažet članak sa Vikipedije, deo o privatizaciji iz 2001. naslonjen na analizu Boška Mijatovića.

Privatizacija u Srbiji

Počeci

Prvi talas je pokrenula savezna vlada Ante Markovića 1989. godine, sa korekcijom 1990. godine. Metod privatizacije bila je dokapitalizacija, sa popustima na račun društvenog kapitala, a uz uverenje da će i takva delimična privatizacija dovesti do povećanja efikasnosti upravljanja. Privatizacija je bila neobavezna, ali je podsticaj dobila u odredbi da se rast zarada zaposlenih može isplaćivati samo u akcijama. Tokom reformske 1990. godine privatizacija je uzela maha (1.200 preduzeća je prešlo u status mešovitih), delimično i zbog tehničkih slabosti operacionalizacije modela i mogućnosti manipulacija.
Da bi se doterao model, Srbija je 1991. godine donela sopstveni zakon o svojinskoj transformaciji koji je u znatnoj meri zakočio privatizaciju baš time što je zaoštrio procedure i uklonio slabosti u propisima. Bitnom usporenju privatizacije svakako je doprineo i rat na području bivše Jugoslavije.
Neočekivani podsticaj privatizaciji došao je 1993. godine sa visokom inflacijom, odnosno sa inflacionim obezvređenjem duga kod kupovine akcija na rate. Krajem 1993. veliki broj preduzeća je, koristeći nepostojanje odredbe o revalorizaciji duga za inflaciju, potpuno privatizovan. Po stabilizaciji cena početkom 1994. godine, donet je zakon o revalorizaciji kojim su inflacioni dobici građana poništeni, a privatizacija bitno vraćena nazad. Stoga u sledećem periodu, do 1997. godine, pa i kasnije gotovo da nije bilo privatizacija u Srbiji.
Model iz 1997. godine
Koncept privatizacije iz 1997. godine predstavljao je nastavak starog modela privatizacije, čije su osnovne osobine da je privatizacija i dalje autonomna (decentralizovana), neobavezna i usmerena ka radničkom akcionarstvu. Neobaveznost privatizacije bila je kombinovana sa podsticajnošću, odnosno sa popustima u ograničenom vremenskom periodu, što je trebalo da navede zaposlene da privatizuju svoja preduzeća.
Važnija rešenja bila su sledeća: svi zaposleni i bivši zaposleni u društvenom i državnom sektoru i osigurani seljaci imali su pravo na besplatne akcije u iznosu od 400 DEM za svaku godinu radnog staža; vraćen je popust od 20% fiksno i 1% za svaku godinu radnog staža, a na akcije do 8.000 DEM; najviše 60% kapitala preduzeća moglo je biti izdato kroz besplatne akcije, 10% kapitala se odmah prenosilo penzijskom fondu, a najmanje 30% kapitala prodavalo se zainteresovanima; kapital koji preostane po upisu akcija prelazio je u svojinu državnog Akcijskog fonda.
Neobaveznost privatizacije učinila je da je proces privatizacije prepušten vrlo složenoj igri motiva i podsticaja zaposlenih i menadžera.
U Srbiji je do 2000. godine privatizovan mali deo društvenog i državnog kapitala. Do jeseni 2000. godine, proces privatizacije započet je po modelu iz 1997. u oko 350 preduzeća, a završen samo u osamnaest. To su uglavnom bila manja preduzeća, sa skromnim kapitalom, pa je ukupna vrednost emitovanih akcija dostigla samo 12 milijardi ondašnjih dinara. Jedino veliko preduzeće koje je (delimično) privatizovano je Telekom, gde je 49% vlasništva prešlo u ruke STET-a i OTI-a 1997. godine.
Model iz 2001. godine
Po političkim promenama od 5. oktobra 2000, u Srbiji je formirana je tzv. prelazna vlada, pod kojom je započeta privatizacija oko 500 boljih preduzeća po zakonu iz 1997. godine. No, Skupština je 12. februara 2001. godine usvojila je izmene i dopune zakona o svojinskoj transformaciji, kojima je privremeno obustavljena privatizacija novih preduzeća.
Vlada Srbije iz 2001. godine odabrala je donekle modifikovan model klasične prodaje. Osnovne odlike izabranog modela su bile sledeće.
Prodaja, a ne besplatna podela. Metod prodaje društvenog i državnog kapitala odabran je sa idejom da se pokušaju naći pravi kupci, u smislu onih koji će iz preduzeća koja se privatizuju (ekonomskih resursa) izvući najviše. Osnovni uzrok takvog izbora bili su dotadašnje tranziciono iskustvo i drugih istočnoevroopskih zemalja i iskustvo same Srbije.
Drugi uzrok ovog izbora bili su prihodi koje budžetu donosi ovaj model, jer vlada Srbije je pripremila jedan socijalno velikodušan koncept tranzicije, gde bi narod prihvatio promene pošto bi socijalna davanja bila znatna, dok bi ti socijalni rashodi bili finansirani i iz prihoda od privatizacije.
Prodaja strateškim investitorima. Vlada je s pravom pridala veliku važnost korporativnom upravljanju u postprivatizacionom periodu, te je optirala za prodaju većinskog paketa (70%) društvenog/državnog kapitala jednom investitoru. Time je omogućeno preuzimanje pune kontrole nad preduzećem od strane jednog većinskog vlasnika, a kako bi se olakšao i učini efikasnijim veoma složen proces restrukturiranja preduzeća u postprivatizacionom periodu.
Manji deo se poklanja građanima i zaposlenima. Zakon o privatizaciji ipak predviđa i poklone, ovog puta i zaposlenima i svim ostalim građanima. Zaposlenima se poklanja 30% akcija u preduzećima koja se prodaju aukcijom i 15% u preduzećima koja se prodaju na tenderima, dok se za građane rezerviše po 15% akcija u ovim drugim preduzećima. Na taj način ovaj je zakon pravedniji od prethodnih, jer ne daje samo zaposlenima već i svim ostalima. Individualno pravo nije promenjeno: po 200 evra za svaku godinu radnog staža. Svrha poklona je zadobijanje političke podrške za reforme, ali je važno to što poklon ne enja model privatizacije: i dalje postoji većinski vlasnik sa 70% kapitala u novoprivatizovanim preduzećima, što je bitno za način funkcionisanja preduzeća.
Konkurentski metodi prodaje. Zakon je predvideo dva metoda prodaje, oba konkurentska: aukciju, odnosno licitaciju za manja i slabija preduzeća i tender za veća i bolja, namenjena prvenstveno stranim investitorima. Uvek se prodaje 70% neprivatizovanog kapitala (ostatak od 30% se, kako je navedeno, poklanja zaposlenima i građanima). Među metodima prodaje ne nalazi se direktna pogodba između države i kupca, pošto je ona previše rizična pošto omogućuje korupciju. Kod tih loših preduzeća izvešće se ili uređeno restrukturiranje ili stečaj. Upotrebom isključivo konkurentskih metoda prodaje trebalo je obezbediti maksimalnu transparentnost procesa, tj. onemogućiti korupciju i druge mahinacije ishodom privatizacije.
Najvažnija novost tiče se prava Agencije da pokrene postupak prodaje društvenog kapitala u svakom preduzeću, čime je ukinuta dobrovoljnost privatizacije u Srbiji i obezbeđeno da privatizacija ipak ima kraja.
Restitucija. Zakonom o privatizaciji predviđeno je da se od svake prodaje 5% prihoda izdvoji za buduće naknade za nacionalizovanu imovinu. Time je potraživanje bivših vlasnika implicitno priznato, ali sam zakon o privatizaciji nije prejudicirao rešenja iz zakona o denacionalizaciji.
Rezultati privatizacije u periodu 2001-2004. Broj preduzeća. U periodu 2001-2004. privatizovano je 1382 preduzeća, što je dva po jednom radnom danu. Ovo je primerna brzina, ali nedovoljna za veliki broj preduzeća koja čekaju redu za privatizaciju, pa kraj procesa još nije blizu. Prihod od privatizacije. Ukupan prihod od prodaje kaptala u 1.382 preduzeća izneo je za ove tri godine samo 1,5 milijardi evra.
Restrukturiranje. Za preduzeća za koja ne bi bilo realnih izgleda da nađu kupca u sadašnjem stanju predviđen je proces restrukturiranja kao privatizaciona priprema. Oko sedamdeset preduzeća uključeno je u grupu za restrukturiranje. Dve su osnovne ideje kako da im se pomogne: prvo, da se neka od njih podele na više preduzeća i prodaju atraktivna, a u stečaj pošalju ona koja ne nađu kupca; drugo, da se izvrši otpis dela dugova prema državi, kako bi im se vrednost podigla iznad nule.


Preuzeto sa: Wikipšedija, Privatizacija u Srbiji

http://sh.wikipedia.org/wiki/Privatizacija



Komentari (348)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

reanimator reanimator 11:31 30.11.2014

...

highshalfbooze highshalfbooze 11:33 30.11.2014

Najzad

valjalo bi imati u vidu da je ova poslednja privatizacija bila privatizacija Zorana Đinđića.

Da se neko usudi da kaže istinu.

Dopuna: šteta što se umesto pogleda istini u oči dalji tekst sveo na traganje za opravdanjem nečega što se ne može opravdati.
8c_competizione 8c_competizione 11:50 30.11.2014

Re: Najzad

Da se neko usudi da kaže istinu


well, cini se da je lako optuziti Djindjica za sve

a zaboravlja se da je npr. Beko vec bio nedodirljivi baja kao direktor Zastave

slicna situacija sa skoro svim samoupravnim direktorima i sefovima poslovnica firmi (OOURa itd.) krajem 80ih.

prvo su muzli i krali sve sto je moglo, snizavajuci cenu drzavne imovine

kasnije su se samo pojavili kao ljudi sa dovoljno kesa da kupe to sto je bilo "obezvredjeno". neki 2000ih nisu cak ni davali kes, vec podizali kredite za kupovinu tih i takvih firmi.

e sada, oni sa malko pasulja u glavi su pravili od tih kupljenih gubitasa ponovo firme koje koliko toliko uspesno rade (i zaradjuju NJIMA velike novce), dok su oni drugi, zbog svoje nesposobnosti i prevelikog ega, dokusurili posrnule firme/bisokope/...

konverzija od Sojica (iz "Tesne koze" preko Jataganjca, Slobinih devedesetih u "moderne menadzere"
highshalfbooze highshalfbooze 11:58 30.11.2014

Re: Najzad

a zaboravlja se da je npr. Beko vec bio nedodirljivi baja kao direktor Zastave

Ne zaboravljamo mi koji smo glasali zbog čega smo glasali. Nego su zaboravili oni za koje smo glasali na šta su se obavezali. Čak su to napisali i potpisali. I onda puj pike ne važi. Zapravo nisu zaboravili, nego sada pokušavaju da zamažu oči izigravajući Robina Huda i nalazeći opravdanja za postupke svojih partijskih drugova. Hm... ne znam dal se nazivaju drugovima pošto to zvuči za njih previše komunistički...
freehand freehand 12:23 30.11.2014

Re: Najzad

Dopuna: šteta što se umesto pogleda istini u oči dalji tekst sveo na traganje za opravdanjem nečega što se ne može opravdati.

Pa dobro, pogledaj ti istini u oči pa kaži šta vidiš. Ako ja kažem da sam to pokušao svakako mi nećeš verovati.
emsiemsi emsiemsi 13:38 30.11.2014

Re: Najzad

highshalfbooze
valjalo bi imati u vidu da je ova poslednja privatizacija bila privatizacija Zorana Đinđića.

Da se neko usudi da kaže istinu.

Dopuna: šteta što se umesto pogleda istini u oči dalji tekst sveo na traganje za opravdanjem nečega što se ne može opravdati.

Ђинђић (и Ђинђића увеоци) су се ухватили у коштац са проблемима којима нису били нити најмање дорасли.
Ђинђић и екипа скутоноша око њега никада у животу нису направили нити пољски WC, а камоли шта друго.
Као потпуно неквалификовани ушли су у пројекат регенерације и поправка друштва.
Какав резултат је произашао (када шака скоројевића и шалабајзера преузме вођење државе), види се.
Камо среће да нису никада ништа приватизовали.
Ужас !
8c_competizione 8c_competizione 13:44 30.11.2014

Re: Najzad

Ђинђић и екипа скутоноша око њега никада у животу нису направили нити пољски WC, а камоли шта друго.


au brate/sestro, pa ovo je isto ko da citam akademika Miru Markovic ili nekog od njenih JULica uveoca u jeku najprljavije kampanje protiv DOSa!



Камо среће да нису никада ништа приватизовали.


pa stari direktori i sefovi po firmama i OOURima bi mogli da pljackaju samo do totalnog bankrota firme

i sta onda?

uzimati od poreza (koji i sam zavisi od zdravih prihoda radnika) da bi se krpile rupe i cuvao socijalni mir. ovo smo imali (imamo jos ponegde) dokle god je jos bio koliko toliko zdrav odnos realno zaposlenih (punioca budzeta) i onih na grbaci budzeta. kada je to otislo u medjunozno mlataralo, sta onda?

nacin na koji pisete komentare mi govori da niste dovoljno obrazovani ni mudri da shvatite sta je u stvari dobro a sta lose za VAS
emsiemsi emsiemsi 15:21 30.11.2014

Re: Najzad

8c_competizione

...
au brate/sestro, pa ovo je isto ko da citam akademika Miru Markovic ili nekog od njenih JULica uveoca u jeku najprljavije kampanje protiv DOSa!

...
...

nacin na koji pisete komentare mi govori da niste dovoljno obrazovani ni mudri da shvatite sta je u stvari dobro a sta lose za VAS

Немаш ти појма !
Успут --- али знаш да одмах кренеш са дисквалификацијама - у складу са својим "довољним" образовањем и мудрошћу.
Успут 2 --- какав будала треба бити (не мислим овде нужно на тебе, него уопштено, генерички) па не видети последице активности поменутих стручњака (укључујући и светог Зорана) --- да кренем само из БГ - Змај, ИМТ, Раковица, Грмеч, Електронска, Навип, Инса, Телеоптик, Клуз, Беко, ... ужас.
Понављам - боље да нису ништа дирали, већа би корист била.
Какав башибозук и калакурција.
Успут 3 --- мислим да су Словенци само за продају једне фирме (Лек, Љубљана), када су је стабилизовали, а не на силу продавали, зарадили више пара него ми за све наше заједно ... око 1, 2 милијарде евра за само једну фирму.
Ове наше ситне, додуше, ограђујем се, нисам посебно пратио активности ових наших лопурда и пилићара итд...
Бранити то, а за последицу имамо ово што данас живимо, ово што се не може нити дефинисати, није толико последица безобразлука, него интелигенције.
timotije timotije 16:00 30.11.2014

Re: Najzad

emsiemsi

highshalfbooze
valjalo bi imati u vidu da je ova poslednja privatizacija bila privatizacija Zorana Đinđića.Da se neko usudi da kaže istinu.Dopuna: šteta što se umesto pogleda istini u oči dalji tekst sveo na traganje za opravdanjem nečega što se ne može opravdati. Ђинђић (и Ђинђића увеоци) су се ухватили у коштац са проблемима којима нису били нити најмање дорасли.Ђинђић и екипа скутоноша око њега никада у животу нису направили нити пољски WC, а камоли шта друго.Као потпуно неквалификовани ушли су у пројекат регенерације и поправка друштва.Какав резултат је произашао (када шака скоројевића и шалабајзера преузме вођење државе), види се.Камо среће да нису никада ништа приватизовали.Ужас !

Da je Điniđić ostao živ ne bi bio današnji Đinđić. Da nije bio bolesno ambiciozan imao je blizu sebe čoveka koji bi na njgovom mestu uradio na najbolji mogući način. Ne smem da napišem njegovo ime, jer bi me nagrdili, zato što i među vama nema onih koji su makar neku malu firmu vodili, a tek neki veliki prozvodni sisitem ili državu.
freehand freehand 16:02 30.11.2014

Re: Najzad

Sve ok i sasvim na mestu gledano sa filozofskog i sociološkog aspekta. Ali je pitanje sledeće: da li je kapitalizam bio i jeste neminovnost, i ako nije - šta je alternativa?
freehand freehand 16:07 30.11.2014

Re: Najzad

Бранити то, а за последицу имамо ово што данас живимо, ово што се не може нити дефинисати, није толико последица безобразлука, него интелеигенције.

Ti si poznat kao čovek finih manira a visoke inteligencije. Voleo bih, stoga, da čujem nešto o velikim uspesima tima koji su činili Dejan Mihajlov, Bubalo, Naumov, Grada Nalić, Stojković, Jočić i društvo?
Možeš, na primer, da se pozabaviš Predragom Rankovićem Peconijem koga inače niko ne pominje, pa analiziraš prodaju kruševačkog Rubina. To je, mislim, baš cakani jedan primer.
Posle, ako te ne mrzi, malo o "Rataru" i luci Dunav u Pančevu. Ako ti zafali nešto od podataka rado ću ti pomoći.
timotije timotije 16:11 30.11.2014

Re: Najzad

Dopuna: šteta što se umesto pogleda istini u oči dalji tekst sveo na traganje za opravdanjem nečega što se ne može opravdati.

Pa dobro, pogledaj ti istini u oči pa kaži šta vidiš. Ako ja kažem da sam to pokušao svakako mi nećeš verovati.


"Kapitalizma je bolest čovečanstva" (Alen Badju). Link: http://www.standard.rs/zeljko-cvijanovic-preporucuje

Mi smo se samo teško razboleli. Ili: "Kapitalizam umire pred našim očima". Intervju sa urednicima časopisa Business & Baltics. Mi kao i narodi susednih država odumiru, dok kapitalizam u tim državama jača.

Prilog citat iz knige "Ološ ekonomija" Lorete Napoleoni:"Devedesete godine 20.veka obeležila je pandemija globalnog virusa: demokratije.Smrtonosni virus, nekakav freedom bug, crv slobode, razmnožio se posle pada Sovjetskog Saveza…Zajedno sa demokratijom širi se i ropstvo. U mnogim delovima planete (čak i u nekim zemljama zapadne Evrope),gotovo 27 miliona ljudi padaju u ropstvo. Globalizacija više pogoduje iskorišćavanju robova nego industriji.U opticaju su ogromne sume, jer nije bilo više robova još od vremena trgovine preko Atlantika…
Demokratija i ropstvo ne samo da koegzistiraju, već ih spaja - kako ekonomisti kažu - snažan i direktan uzajaman odnos...
Danas se ekonomijom bavi ološ zato što se u društvu dešavaju duboke promene,kao nikad do sada. Ološ i banditi su dali pečat ekonomiji tokom najvažnijih tranzicija u istoriji. Kada su u toku radikalne promene poltičari gube kontrolu nad ekonomijom. Ona postoje nazavisan entitet, ban insrument u rukama novih bezkrupuloznih gonista.
Analiza ekonomskih tokova pokazuje da ih političari kontolišu tako što sklapaju strateške komrpromise s novom elitom na vlasti...Devedesetih, kao uostalom i pedesetih godina, opet počinje process dekolonijalizacije. Međutim, dešava se da broj robova raste a njihova cena pada baš kada kolonijalne zemlje stiču nezavisnost. Danas jedan rob košta deset puta manje nego u doba antičkog Rima - i to nije slučajno - jer u ono doba concept demokratije praktično nije ni postojao…
Danas vlada mišljenje da je pojava ropstva povezana samo sa iskorišćavanjme malih nacija od strane bogatih, mada činjenice pokazuju suprotrno. Najviše žrtava nije bačeno u ropstvo, kupljeno i prodato od inostranih profitera, već su to učlnili njihovi sunarodnici..."

emsiemsi emsiemsi 17:48 30.11.2014

Re: Najzad

freehand
Бранити то, а за последицу имамо ово што данас живимо, ово што се не може нити дефинисати, није толико последица безобразлука, него интелеигенције.

Ti si poznat kao čovek finih manira a visoke inteligencije. Voleo bih, stoga, da čujem nešto o velikim uspesima tima koji su činili Dejan Mihajlov, Bubalo, Naumov, Grada Nalić, Stojković, Jočić i društvo?
Možeš, na primer, da se pozabaviš Predragom Rankovićem Peconijem koga inače niko ne pominje, pa analiziraš prodaju kruševačkog Rubina. To je, mislim, baš cakani jedan primer.
Posle, ako te ne mrzi, malo o "Rataru" i luci Dunav u Pančevu. Ako ti zafali nešto od podataka rado ću ti pomoći.

Једно је бити информисан, као што ти делујеш !
Друга ствар је схватати суштину.
Тиме се, изгледа, не можеш баш нешто подичити.
Ти фрагменти које наводиш су само одраз, додуше бедан (а какав би одраз био него бедан, када је основа више него бедна).
timotije timotije 18:04 30.11.2014

Re: Najzad

freehand
Sve ok i sasvim na mestu gledano sa filozofskog i sociološkog aspekta. Ali je pitanje sledeće: da li je kapitalizam bio i jeste neminovnost, i ako nije - šta je alternativa?


Sveti Jovan i Isus su dali altrenativu, apostoli su je po cenu sopstvenih жivota propagirali. No, kada je država kao sredsvo prunude prihvatila hrišačanstvo, u prvim redovima nisu bili Dobri ljudi kakve su Jovan i Isus zamišljali, već najgori, tj. oni kojima je "Sotona dušu zavela". Jer su sveštenici postali manipulanti, kao što su njihovi zaštitnici politilčari.Praktično državni slubženici ljube ruke patrijasima iz zahavalnosti što ne štite moral.Kao što iz istog razloga podižu crkve. Kao što iz istog raloga u škole uvode veronauku, a ne etiku.A pre toga stradali su Dobri ljudi čijom svešču upravljao je Bog, tj. Ljubav. Nije mi poznato da li je neki papa pre ovog sadašnajeg rekao nešto slično:"Komunisti su ukrali Isusovu ideju". Istina je da je Crkva izdala Božju ideju, kao što su i većina članova KP bili Đavoli a ne Bogovi.A kada nema institucije koja štiti moral, Đavo vlada svetom u kome najbolji ljudi ili stradaju ili podnose veliku nepravdu. Ma da najbolji, kakav je bio Oboženi Nikola Tesla, kao da se na to ne žale, osim u zadnjem pismu svojoj majci, jer inače ne bi bili Bogovi.
milojep milojep 18:54 30.11.2014

Re: Najzad

prodaju kruševačkog Rubina


iz nezavisnih izvora sam čuo da je Rubin prodan za manje para nego što je u momentu prodaje imao pića u podrumu!!

emsiemsi emsiemsi 21:29 30.11.2014

Re: Najzad

milojep
prodaju kruševačkog Rubina


iz nezavisnih izvora sam čuo da je Rubin prodan za manje para nego što je u momentu prodaje imao pića u podrumu!!


Чудо да није продан за евро - као шећеране !
hajkula1 hajkula1 22:50 30.11.2014

Re: Najzad

Телеоптик,

да кренем само из БГ - Змај, ИМТ, Раковица, Грмеч, Електронска, Навип, Инса, Телеоптик, Клуз, Беко, ... ужас.



Nije to baš tako jednostavno, bio je još pre Dos-a kontinuitet uništavanja nabrojanih fabrika, postoje specifičnosti, razlike. Na primer, iz Teleoptika je izdvojena optoelektronika kao samostalna, akt onih pre Dosa (Teleoptik je imao i stadion...).

Inače, pomenute fabrike su biče prilično očerupane, direktori su radili na tome da bi ih preuzeli, jeftino kupili. Elektronska je na finoj lokaciji a Kluz i Beko takođe, posebno što su imali i puno prodavnica...

Ima puno toga, bojim se da ne pomešam gde se šta tačno desilo.
Zamisli, nestane šleper konfekcije i ništa, čak ni vest u novinama.


Kod Kluza je bila neka afera, da li tek pretnja, oko izdvajanja proizvodnje padobrana... takođe pre Dosa... ne znam da li su to i ostvarili a kasno da proveravam kod komšinice...


A Partizanka? Sećam se da sam iste kao partizankine džempere, rolke, prsluke kupovale kod Đukića. Bilo i čarapa u privatnim radnjama. Na mestu fabrike podignuta je OAZA.


freehand freehand 22:56 30.11.2014

Re: Najzad

milojep
prodaju kruševačkog Rubina


iz nezavisnih izvora sam čuo da je Rubin prodan za manje para nego što je u momentu prodaje imao pića u podrumu!!


Nije podrum nego magacin gotovih proizvoda. :)
Recimo da je Peconi platio između trećine i polovine minimalne realne vrednosti.
Tako je i Ratar kupio. Ta nekad moćna firma sad više nema nijednog mlinara.
mlinarslavko mlinarslavko 23:36 30.11.2014

Re: Najzad

Kako nema mlinara ? Mlin ne radi ?
Inace dok sam radio kao mlinar bio sam par puta u tom mlinu, jako dobar mlin, cist uredan, uvedena automatizacija, izuzetno dobri strucnjaci i majstori . Pricalo se da je Peconi sa preduzecem dobio i veliku kolicinu robe. Ratarov silos u Kovinu je koristio samo godinu dana posle kupovine, posle cega je otpustio radnike i sve zapostavio, sad ga je izdao Cedi Jovanovicu, posto je pored tog silosa Cedin silos. Ne secam se, ali mislim da je Ratar imao mlin i u jednom pancevackom selu, takodje izuzetno cenjeni mlinari, ali mislim da ga je ubrzo zatvorio.
freehand freehand 23:43 30.11.2014

Re: Najzad

Kako nema mlinara ? Mlin ne radi ?

Verovatno ne radi, ne znam. ali moj prijatelj je jedan od poslednjih tvojih kolega koji je otpušten. Eno ga uzorkuje u Rafineriji, za neke Engleze. Posle dvadeset godina na kontrolnoj tabli.
timotije timotije 07:10 01.12.2014

Re: Najzad

Sve ok i sasvim na mestu gledano sa filozofskog i sociološkog aspekta. Ali je pitanje sledeće: da li je kapitalizam bio i jeste neminovnost, i ako nije - šta je alternativa?


Vladaoci američkog kapitalizma, neko je napisao da ih je oko hiljadu, ovom prilkom država Pensilvanija, bili su ubeđeni da će poznata grupa umova, mirotvoraca svojim proglasom sa osvrtom na aktuelne probleme da potvrde predlozima i rešenjima da je kapitalizam najbolji sistem. Platili su troškove rasprave, kojom prilikom su se sastali Filip Noel Baker, prvi predsednik komiteta za razoružanje UN-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir, Eva i Linus Pauling, nosilac Nobelovih nagrada za hemiju i mir, Aurelio Peccei, predsednik Rimskog kluba i dr.Ivan Supek kao domaćin u Dubrovniku. Nakon jednonedeljne diskusije o razoružanju, ekologiji, ljudskim pravima, solidarnosti u privredi i lokalnim sukobima sastavili su deklaraciju koja je bila prihvaćena na sednici na velikoj koferenciji 04. jula. 1976. u Filadelfiji, a povodom dvestote godišnjice nezavisnosti SAD. Zajedno sa poražavajućim zaključcima
za bogatune, sklonjeni su od javnosti također i predloženi temelji pokreta Svetskog jedinstva i ugrađena humanistička načela koja su bila predložena konferenciji, a koja se u celini oslanjaju na Isusove ideje i poruke, a evo kako glase:

I. Očuvati život i uvažavati dosadašnji napredak.
II. Zaštititi prirodu od propasti.
III. Afirmisati ljudsku jednakost i slobodu.
IV. Proširiti saućešće i solidarnost na sve ljude.
V. Tražiti istinu.
VI. Primjenjivati istraživanja i upravljati razvoj prema opštoj blagodeti.
VII. Gajiti lepotu i umetnost.
VIII. Prenositi humanistička načela u legalne norme.
IX. Prakrtikovati svetski sporazum, saradnju i mir.
X. Biti dobar.

No, kada su vladari našim životima dobili usvojeni dokument, potpisan i od njihovog ekonomiste Dr. Milton Fridmana, zadnju sednicu je vodio Akademik dr. Ivan Supek, u kome je pisalo da je najbolji sistem za ljudski rod Samoupravni sistem, platili su troškove i dokument sakrili od javnosti.Ovo sam čuo od dr.Supeka u intervjuu koji je emitovan na HRT-ziji, dve godine pre njegove smrti 2007. No, nigde ne mogu da nađem pisani dokument, niti na internetu.
cane cane 20:50 03.12.2014

Re: Najzad

Vladaoci američkog kapitalizma, neko je napisao da ih je oko hiljadu,


cerski, ti li si?

8c_competizione 8c_competizione 11:38 30.11.2014

preporuka

niccolo niccolo 11:56 30.11.2014

Obično se

o privatizaciji govori pojedinačno, kao da je to neki izdvojeni proces koji nema nikakve veze sa ostatkom ekonomske i drugih politika. Tih godina se nikakvi posebni podsticajni nisu davali za ulaganje u proizvodnju. Mislim pre svega na poreske podsticaje - 10% poreza na dobit, koliko god primamljivo izgledao, takođe pravi veoma malu razliku (ako ikakvu) pri odlučivanju da li ćeš da se baviš proizvodnjom ili rentiranjem nekretnina. A do 2008. je Beograd gledan kao na next big thing baš u oblasti izdavanja. Pa tako svi kupovali firme zbog njihovih nepokretnosti, a ne zbog proizvodnog potencijala. Tj. privatizacija je samo pravni način na koji dolazi do promene vlasništva, a ko će imati ekonomski interes da postane novi vlasnik uopšte ne zavisi od privatizacije, već od onih gore pomenutih politika (uključujući i politiku o oblasti izgradnje institucija, računajući i sudove u institucije).

N.B. Takođe se obično zaboravljaju razni uspešni primeri privatizacije, od Tehnogasa (Messer) koji mislim već više od 15 godina dobro posluje nakon privatizacije, pa do pivara, Merime (Henkel), Vunizola (Knauf) i ostalih koji mi sada u momentu ne padaju na pamet.
petronijevic001 petronijevic001 12:36 30.11.2014

Re:

За приватизацију су врло битне и одредбе по којима против предузећа у приватизацији није могуће спровести извршни поступак , док поступак приватизације траје.Ове одредбе су прво биле део једне уредбе а онда и "Ђинђићевог" Закона о приватизацији.

Ово је омогућило пословодствима субјеката у приватизацији да раде шта год пожеле, да се неограничено задужују, да не измирују обавезе према пословним партнерима, да не исплаћују плате и доприносе радницима.Ово је био и сигнал да са таквим субјектима не треба пословати јер се потраживања не могу принудно наплатити.

Ове одредбе су укинуте тек ове године, али у међувремену велики број радника се обратио суду у Стразбуру, нагомилали су се велики дугови, и за многа неприватизована предузећа једино решење ће бити стечај.

Закон о приватизацији из 1997 године је био много боље решење.Приватизација би ишла спорије, али би до данас углавном била завршена.Такође би било добијено много више новца за већину атрактивних предузећа.По овом закону је приватизована фабрика минералне воде и сокова "Књаз Милош", цена је достигла 100 милиона евра.По "реформском" закону из 2001 године, та фабрика би била продата за 10-так милиона евра.
niccolo niccolo 13:45 30.11.2014

Re:

По овом закону је приватизована фабрика минералне воде и сокова "Књаз Милош", цена је достигла 100 милиона евра.

E da, sad si me podsetio na još jednu stvar - i nekog nepoznatog razloga kao "najozloglašenije privatizacije" se u javnosti smatraju preuzimanja akcija nakon privatizacije, poput tog Knjaza Miloša, Luke Beograd, C Marketa, Novosti...
qqriq qqriq 14:43 30.11.2014

Re: Obično se

pa do pivara


MA kako da NE?

Eno ga BIP na abso najboljoj lokaciji u gradu, oni akrepi od ogromnih olupina STOJE prazni, unutra baš ništa, bila priča da je BIP kupio neki litvanac, išli PIVARCI u litvaniju i našli neku njegovu šupu, nameštaljka SAMO TAKVA, tip se zove ne pitaj me nikad, bipovo pivo prodaje se GODINAMA ono jedva, reklame za bipovo pivo pravi IMBECIL, koliko znam u privatizaciju BIP-a bio umešan labus, TAKO KAŽU pivarci, održano oko sto sastanaka malih akcionara koji ga puše za SVE godine&pare, hoću da kažem da je BIP, s reputacijom najjače pivare u Jugoslaviji, ne samo u Srbiji, uspeo da se folira sve vreme i da kao postoji&radi a totalno propao. Nekom/nekima samo tako odgovara. Pa čekaju trenutak.
Jer se nikada, ali nikada, i nije radilo o pivu. Kao što su i bioskopi kupljeni da se u njih stave šipke, brusevi, vibratori
BIP je kupljen isključivo zbog prvorazredne lokacije i samo gledam kad će i ko će da mazne TO podnožje Dedinja.
A hiljade ljudi ostavilo živote i radni staž u BIP-u i dobilo go qrc.
8c_competizione 8c_competizione 15:17 30.11.2014

Re:

E da, sad si me podsetio na još jednu stvar - i nekog nepoznatog razloga kao "najozloglašenije privatizacije" se u javnosti smatraju preuzimanja akcija nakon privatizacije, poput tog Knjaza Miloša, Luke Beograd, C Marketa, Novosti...


cek bre, zar C Market nije preuzet jos za vreme Cobija? secam se dobrano, kumica mi radila tamo. i dobila otkaz posle privatizacije

Novosti takodje bejahu 90ih promenjene (mozda ne direktno vlasnicki, ali definitivno rukovodstveno).
niccolo niccolo 16:02 30.11.2014

Re: Obično se

A hiljade ljudi ostavilo živote i radni staž u BIP-u i dobilo go qrc.

Zar nisu dobijali platu dok su ostavljali radni staž? Šta je trebalo da dobiju pored plate?

cek bre, zar C Market nije preuzet jos za vreme Cobija? secam se dobrano, kumica mi radila tamo. i dobila otkaz posle privatizacije

Novosti takodje bejahu 90ih promenjene (mozda ne direktno vlasnicki, ali definitivno rukovodstveno).

Iskreno, ne znam na šta misliš. Ja sam mislio, u slučaju C marketa, na čuveni Memorandum iz Koštunicinog kabineta - iz 2006. ako se ne varam. Mislim da je iste godine bila i kupovina akcija Novosti...
freehand freehand 16:09 30.11.2014

Re: Obično se

Mislim da je iste godine bila i kupovina akcija Novosti...

Jel to ono kad je Divac pričao o tome kako su mu pretili srmću i kako će "sutra ujutro sve reći"?
Malo sutra ujutro?
niccolo niccolo 16:16 30.11.2014

Re: Obično se

freehand
Mislim da je iste godine bila i kupovina akcija Novosti...

Jel to ono kad je Divac pričao o tome kako su mu pretili srmću i kako će "sutra ujutro sve reći"?
Malo sutra ujutro?

Može biti, već sam zaboravio da je on učestvovao i u Novostima - sad vidim na Wikipediji da je to ipak bilo 2005. Knjaza i one dodatne ponude se sećam...
qqriq qqriq 16:23 30.11.2014

Re: Obično se

Zar nisu dobijali platu dok su ostavljali radni staž? Šta je trebalo da dobiju pored plate?


Srećo, ovaj štrajk advokata - ako si ti stvarno advokat, mogućno da nisam dobro shvatila, a ako i jesi ne daješ pet para za isti - dugo traje pa ti, bogami, opasno popuštaš.

Na ovom blogu reč je o privatizaciji, to je ono kad mali akcionari koji su radni vek proveli u firmi dobiju nešto pošto je firma privatizovana.

Ovi ga bipovci skroz popušili.
I can say it in English, too

8c_competizione 8c_competizione 21:24 30.11.2014

Re: Obično se

Iskreno, ne znam na šta misliš.


znam da su radnici bili prisiljavani da onom skotu prodaju akcije
hajkula1 hajkula1 23:13 30.11.2014

Re:

zar C Market nije preuzet jos za vreme Cobija?



C market je uništavan u vreme inflacije, poslovođe prodavnica su otvorile privatne prodavnice, pa slobodno mašti na volju (čekovi iz privatnih prodavnica i za robu koja je nabavljena za privatne prodavnice, čuvaju se dok ih ne pojedee inflacija a onda predaju..., roba iz C marketa se prenosila u privatne radnje, ono što se ne proda, čemu je istekao rok iz privatnih prodavnica u C market...

Usput i otimačina, ucene... Mišković, Beko vs Radulović...
hajkula1 hajkula1 23:36 30.11.2014

Re: Obično se

qqriq


Srećo, ovaj štrajk advokata -




Advokatska mafija je duboko upletena u svaku mućku, otimačinu oko privatizacija, tržišta nekretnina i mnogo čega... Ako nisu lično prisvajali tuđe, sarađivali su u tome.
Pa dogovaranje presuda...
Oni nemaju dijalog ni sa kim, nema saradnje. Sada su ih opaučili po džepu pa štrajkuju. Njima je odgovaralo što gore stanje u državi, njima više posla pa više para. Sada kada para nema, njima frka.
Da su imali iole savesti, bilo bi mnogo bolje i za njih a i za nas.


P.S. Čast izuzecima. Mada, ćutanje je znak odobravanja, da ne kažem saučestvovanja.
trala.la trala.la 21:56 01.12.2014

Re: Obično se

qqriq
pa do pivara


MA kako da NE?

Eno ga BIP na abso najboljoj lokaciji u gradu, oni akrepi od ogromnih olupina STOJE prazni, unutra baš ništa, bila priča da je BIP kupio neki litvanac, išli PIVARCI u litvaniju i našli neku njegovu šupu, nameštaljka SAMO TAKVA, tip se zove ne pitaj me nikad, bipovo pivo prodaje se GODINAMA ono jedva, reklame za bipovo pivo pravi IMBECIL, koliko znam u privatizaciju BIP-a bio umešan labus, TAKO KAŽU pivarci, održano oko sto sastanaka malih akcionara koji ga puše za SVE godine&pare, hoću da kažem da je BIP, s reputacijom najjače pivare u Jugoslaviji, ne samo u Srbiji, uspeo da se folira sve vreme i da kao postoji&radi a totalno propao. Nekom/nekima samo tako odgovara. Pa čekaju trenutak.
Jer se nikada, ali nikada, i nije radilo o pivu. Kao što su i bioskopi kupljeni da se u njih stave šipke, brusevi, vibratori
BIP je kupljen isključivo zbog prvorazredne lokacije i samo gledam kad će i ko će da mazne TO podnožje Dedinja.
A hiljade ljudi ostavilo živote i radni staž u BIP-u i dobilo go qrc.


U poslednje vreme kvalitet im se izrazito popravio i mislim da se BIP piva ne bi postidela nijedna domaća pivara. Nije da domaće pivare prave neko super kvalitetno pivo, ali za te pare (pa i malo više) ja ne nađoh bolje.
hajkula1 hajkula1 13:37 03.12.2014

Re: Obično se

hoću da kažem da je BIP, s reputacijom najjače pivare u Jugoslaviji, ne samo u Srbiji, uspeo da se folira sve vreme i da kao postoji&radi a totalno propao. Nekom/nekima samo tako odgovara. Pa čekaju trenutak.




Ko se seća njihovih sokova od jabuke, od dunje i od višnje?
tetkino tetkino 12:51 30.11.2014

Зрењанин

А кад у једном граду имаш оволико неуспешних приватизација, је ли само до власника или до народа?

- Фабрика шешира Бегеј
- Фабрика тепиха Пролетер
- Шинвоз
- Нафтагас монтажа
- Зрењанинска пивара
- Мидери
- Ударник
- Нафтагас монтажа
- Радијатор
- Житопродукт
- Аутобанат
- Бродоградилиште Бегеј
- Фабрика намештаја "Жарко Зрењанин"
- Луксол
- Комбинате "Серво Михаљ"

и списак се наставља...

8c_competizione 8c_competizione 13:45 30.11.2014

Re: Зрењанин

је ли само до власника или до народа?


mislim da je ovaj problem sa narodom generalno veci od same teritorije Zrenjanina!

problem je sto narod jos uvek nesto veruje sindikatima i pravoj opoziciji (ups, to bese ono .... cek, cek seticu se ....)

a sindikati zidaju luksuzne hotele ... kada bi se proverilo imovinsko stanje sindikalnih vodja, i tu bi se verovatno sto sta uspelo otkriti (neko pomenu Insajder?)

opozicija? zadovoljava se povremenim pojavljivanjem njihovih vodja na TVu i kupljenjem tesko zaradjene plate za govornicom u Skupstini ili na TVu, te pravljenjem dilova sa vlascu (citaj: DBom).

hm, bitno je da se narod probudi! da se pokrene, pa makar i sa inicijativama kao sto je bila ona ispred Poste za pomoc Vuksi!
zilikaka zilikaka 14:30 30.11.2014

Re: Зрењанин

А кад у једном граду имаш оволико неуспешних приватизација, је ли само до власника или до народа?


Ne znam šta si htela da kažeš ovim.

Aj u sto banki da svaku firmu mogu da dovedem u stečaj, za najviše godinu dana, i to stvarno nema veze sa mojim geografskim poreklom.



Nego, spisak ti nije ni tačan ni potpun.

Ima tu firmi koje bi svakako imale grdnu muku da prežive, ma ko da ih je preuzeo.

Ima ih koje su stale na noge, al problem je što fale neke koje je stvarno trebalo umeti upropastiti.


I još nešto, spram pobrojanih privatizacija.

Bilo je i slučajeva da se u početku negde nešto odlučivalo samoupravljački, a to je siguran način da se uradi pogrešno.
Kad se propusti dobra prilika i kola krenu nizbrdo, problemi se množe eksponencijalno.

Al to opet nema veze sa geografijom.


EDIT:
...nego, to što je spisak toliki, dođe mu ko kod propalog bogataša.
Imalo se šta i ćerdati.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 15:21 30.11.2014

Re: Зрењанин

A kako onda objasniti da u tom Zrenjaninu jedan Gomex dobro posluje, razvija se i širi se.
U njemu rade neki vanzemaljci a ne Zrenjaninci?

Biće da je ipak nešto drugo u pitanju, ako imaš sposobno i pametno rukovodstvo, zainteresovano za razvoj i opstanak firme ona ima velike šanse da opstane, a obična raja će da radi i to vrlo disciplinovano kada joj se objasne parvila igre, baš kao što tako radi i kada ode preko.
Problem sa većinom tih privatizovanih firmi je nedostatak stručnog kadra koji je rasteran što revolucionarnim žarom što zbog toga što su bili smetnja svim tim muljavinama tokom privatizacije. Pa ti onda dođu "vulkanizeri i vodoinstalateri" kako se izrazio freehand.

I tu dolazimo do onoga što se spominje u još nekim komentarima ovde. Naime posle 5. oktobra je prosto počiščen ceo jedan tehnokratski sloj što inžinjera, što ekonomista i menadžera, ljudi , negde u svojim pedesetim godinama, koji su znali svoj posao i dobro ga radili čak i u onim otežanim okolnostima ratova i sankcija. No, oni su morali da budu razjureni "zato što ne razumeju moderna vremena" ili još gore kao "Mirini i Slobini ljudi" što su vrlo često bile najobičnije klevete. Lično poznajem jednog kojem je prilepljena ta etiketa a koji se više puta smrzavao sa mnom na onim demonstracijama a Miloševića nikada nije uzimao u usta bez obavezne propratne psovke. Ma znam ih i više od jednog.

Umesto njih je stigla bulumenta samozvanih eksperata ili kako neko reče usledila je "najezda skakavaca u kravatama" koji pravili pomor i urnisali sve pred sobom. Pa smo tako imali notornog Srđu Popovića kao nekog "savetnika za ekologiju" (pre nego što je otišao da izvozi revolucije diljem belog sveta) ili Tadića kao ministra za telekomunikacije, bez ikakvog znanja o toj problematici. Sećam se jednog teksta u Vremenu iz tog perioda koji se upravo bavi Tadićem na tom položaju gde rečenica glasi otprilike ovako "vidi se da čovek ima veoma mnogao elana i energije da nešto radi, samo je problem što mu nije baš jasno šta bi to bilo a izgleda se i ne razume".
I da se razumemo, upravo je ovde već spominjani Đinđić bio kreator takve atmosfere, ovi su ga samo sledili.

Danas se o tim vremenima govori kao o vremenima nade i kao o onom periodu kada je "Srbija imala viziju". Ne znam, meni to uopšte nije izgledalo tako, ako ne već krajem 2001. onda bar početkom 2002.
Mislim, šta? Imaš viziju? Ono kao moderna Srbija, dvajesprvi vek, munje, gromovi, teleportom putujemo od Šapca do Leskovca...
Lepo brate, i šta ćeš sa tom vizijom? Kako misliš to da ostvariš? A šta, ne znaš ali je u stvari u nama problem, prosto nismo dovoljno široki i postavljamo ta sitničava pitanja u vezi realizacije? Aha, dobro onda.
Eno ga Laza Lazarević pun tih "sa vizijom"...

I dok su takvi sa "vizijom" a razumevanjem posla (bilo kog) na nivou stručnosti izvesne Marice po pitanju zakrivljenosti pojedinih organa zamajavali i sebe i narod, neka malo promućurnija ekipa je radila svoj posao. Posledice toga su ono što danas gledamo.
Naravno da je to eksplodiralo za vreme Koštunjavog i Dinkića (glede one famozne 24 privatizacije), tačno, ali je temelj postavljen još za Đinđićevog vakta , ovi su samo to iskoristil a i zapala im kašika u med, tj. njihovo je došlo baš u najpogodnije vreme (a barabska posla su ostala barabska posla, baš kao što su barabe upravo to, barabe bez obzira na strančku pripadnost). Naravno, posebno je gadno što se za vreme Koštunjavog sve to odvijalo iza pokriveno retorikom o "patriotizmu i legalizmu". No, u opšte ne verujem da bi bilo nešto bolje i pod ovim drugima, u ostalom već od 2008. su imali prilike da se pokažu. A kako su se pokazali videli smo.

I eto, tako dođosmo do Betmena i Grobara, što je opet sasvim logičan sled.
Nadam se da nema dalje.
mariopan mariopan 15:22 30.11.2014

Re: Зрењанин

tetkino
А кад у једном граду имаш оволико неуспешних приватизација, је ли само до власника или до народа?

- Фабрика шешира Бегеј
- Фабрика тепиха Пролетер
- Шинвоз
- Нафтагас монтажа
- Зрењанинска пивара
- Мидери
- Ударник
- Нафтагас монтажа
- Радијатор
- Житопродукт
- Аутобанат
- Бродоградилиште Бегеј
- Фабрика намештаја "Жарко Зрењанин"
- Луксол
- Комбинате "Серво Михаљ"

и списак се наставља...



Фала ти ко брату што си се сетио мог Зрењанина.
Уништвање некад најјачег индустријског града није могло бити темељније. Готово сви погони који су нешто производили су затворени а хиљаде радника бачено на улицу без икакве могућности да зараде за живот. Зрењанин је стручно убијен град и за то нема економског оправдања.

Сада купујемо кинеске гаће и чарапе а о нама се генерално ствара утисак ( намерно и нетачно) да смо пропали јер смо били лењи нерадници.
Никад веће увреде за оне хиљаде људи који су некда радили у три смене и изввозили по целој Европи. То је изговор за убијање целог једног града, за деценије беде у којма живе они радници којима је обећано да ће се за паре од провтизације отврати нова радна места, зс њих и њихову децу.

Мало морген, то је пљачка и превара колосалних размера и урађена је намерно.
mariopan mariopan 15:42 30.11.2014

Re: Зрењанин

@ врабац у стени

Шта производи Гомекс?

Оног тренутка када пензионери не буду добили пензије које троше и Гомексу и од које издржавају своју већ одраслу али незапослену децу, тај Гомекс ( који продаје само храну и само то се у њему и купје) ће да затвори врата.

Ја сам питала зашто је уништен привреда, нешто што смо ми поизводили и продавали другима?
Списак је предугачак за само један град?
freehand freehand 15:51 30.11.2014

Re: Зрењанин

Шта производи Гомекс?

Šta proizvodi Majkrosoft? Šta proizvodi Fejsbuk?
Sve ostalo, uglavnom proizvode Kinezi.
Ја сам питала зашто је уништен привреда, нешто што смо ми поизводили и продавали другима?

Ti pitala a Josip Broz i njegova deca šute, neće da kažu?
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 15:52 30.11.2014

Re: Зрењанин

mariopan
@ врабац у стени

Шта производи Гомекс?

Оног тренутка када пензионери не буду добили пензије које троше и Гомексу и од које издржавају своју већ одраслу али незапослену децу, тај Гомекс ( који продаје само храну и само то се у њему и купје) ће да затвори врата.

Ја сам питала зашто је уништен привреда, нешто што смо ми поизводили и продавали другима?
Списак је предугачак за само један град?


Ma ok, samo sam ih spomenuo kao primer dobrog poslovanja i organizovanosti firme, naravno da ne može cela privreda da se zasniva samo na tome.

A inače, imaju od skoro i preradu mesa, dakle ipak neki vid proizvodnje, ako nisi primetila.
Meso opet kupuju od domaćih proizvođača, što je opet svojevrstan zamajac itd.
No kao što rekoh, spomenuo sam ih samo kao firmu iz Zrenjanina u kojoj rade Zrenjaninci i za koju znam da je uspešna, a sve povodom pritužbi na narod.
Nadam se da smo se sada razumeli.
milisav68 milisav68 16:12 30.11.2014

Re: Зрењанин

vrabac_u_steni
I da se razumemo, upravo je ovde već spominjani Đinđić bio kreator takve atmosfere, ovi su ga samo sledili.

Nisu ga sledili, već su ga gurnuli u javnost, da bi oni mogli da rade šta hoće.

Beko, vlasnik agencije "Spektra" ga je naterao (`93.) da skine minđušu, ošiša repić, obuče odelo....pa je DS tada osvojio 27 poslaničkih mesta (što je bio drastičan skok).

Zajedno sa Đunićem je bio u Miloševićevoj vladi prilikom prodaje Telekoma Italijanima i Grcima (a Đunić je posle postao prvi čovek Dilojta za Srbiju, i suvlasnik u "EKI investments" sa Vlahovićem i Draganom Lazarevićem)).

Posle je Dilojt učestvovao u gašenju najvećih banaka (davajući loše ocene o radu), pa prodaji Sartida, privatizaciji Imleka (gde je takođe oborio vrednost), pa memorandum o razumevanju interesa nacionalne privrede, gde je Delta kupila C-market (u prostorijama EKI investmentsa, na inicijativu Koštunice), pa obaranje cene akcija Energoprojekta, preko firme "Sky elektronik", koja je bila u vlasništvu FK Partizan (a Đunić zet Žarka Zečevića), pa TV Avala, pa NELT (privatizacija "Novog doma", i "Neoplante" )....

Zato se sad Đunić šetka po svetu /trentno je valjda u Grčkoj).
freehand freehand 16:20 30.11.2014

Re: Зрењанин

milisav68
vrabac_u_steni
I da se razumemo, upravo je ovde već spominjani Đinđić bio kreator takve atmosfere, ovi su ga samo sledili.

Nisu ga sledili, već su ga gurnuli u javnost, da bi oni mogli da rade šta hoće.

Beko, vlasnik agencije "Spektra" ga je naterao (`93.) da skine minđušu, ošiša repić, obuče odelo....pa je DS tada osvojio 27 poslaničkih mesta (što je bio drastičan skok).

Zajedno sa Đunićem je bio u Miloševićevoj vladi prilikom prodaje Telekoma Italijanima i Grcima (a Đunić je posle postao prvi čovek Dilojta za Srbiju, i suvlasnik u "EKI investments" sa Vlahovićem i Draganom Lazarevićem)).

Posle je Dilojt učestvovao u gašenju najvećih banaka (davajući loše ocene o radu), pa prodaji Sartida, privatizaciji Imleka (gde je takođe oborio vrednost), pa memorandum o razumevanju interesa nacionalne privrede, gde je Delta kupila C-market (u prostorijama EKI investmentsa, na inicijativu Koštunice), pa obaranje cene akcija Energoprojekta, preko firme "Sky elektronik", koja je bila u vlasništvu FK Partizan (a Đunić zet Žarka Zečevića), pa TV Avala, pa NELT (privatizacija "Novog doma", i "Neoplante" )....

Zato se sad Đunić šetka po svetu /trentno je valjda u Grčkoj).


Oh, fak! To je tako nepravedno i loše.
Ok. Ideološki - i ja sam za jednakost i opštu pravdu. Samo što to krajem dvadesetog veka i početkom dvadesetprvog više nije funkcionisalo i ne funkcioniše. Nigde, ako ne računamo Pjongjang.
Te da se vratimo u tu 2001. Država u rasulu - Jugoslavija, da ne zaboravimo i taj detalj, pa ti je SNP, gle qrca, koalicioni partner na saveznom nivou?!
Udba, u rasulu, policija u rasulu, pravosudni sistem u potpunom qrcu prepun sudija koje su prekjuče i juče lažirale izbore angro, nema goriva, nema ogreva, nema para, Koštunica šestog odlučio da Rada Markovića i Pavkovića ne treba dirati.

Dakle, ti (Vrabac, Milisave) kao Vlada, radiš - šta?
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 16:21 30.11.2014

Re: Зрењанин

milisav68
vrabac_u_steni
I da se razumemo, upravo je ovde već spominjani Đinđić bio kreator takve atmosfere, ovi su ga samo sledili.

Nisu ga sledili, već su ga gurnuli u javnost, da bi oni mogli da rade šta hoće.


Izgleda da me ni ti nisi razumeo, na te o kojima ti pričaš se odnosi drugi deo ove moje rečenice.

I dok su takvi sa "vizijom" a razumevanjem posla (bilo kog) na nivou stručnosti izvesne Marice po pitanju zakrivljenosti pojedinih organa zamajavali i sebe i narod, neka malo promućurnija ekipa je radila svoj posao


Kao što rekoh " barabska posla su ostala barabska posla, baš kao što su barabe upravo to, barabe bez obzira na strančku pripadnost".

Eto, nadam se da sam se sada i sa tobom sporazumeo :)
milisav68 milisav68 16:41 30.11.2014

Re: Зрењанин

freehand
Dakle, ti (Vrabac, Milisave) kao Vlada, radiš - šta?

Kukam na Vesnu Pešić i bele listiće - jer ću zbog njih u budućnosti da izgubim vlast.

Pa prva greška je što se uopšte formirala takva DOS vlada, tj što se na republičke izbore išlo pod zajedničkom listom.

milisav68 milisav68 16:43 30.11.2014

Re: Зрењанин

vrabac_u_steni
Eto, nadam se da sam se sada i sa tobom sporazumeo :)


Hteo sam samo da se nadovežem, pa je ispalo - kako je ispalo.
freehand freehand 16:57 30.11.2014

Re: Зрењанин

milisav68
freehand
Dakle, ti (Vrabac, Milisave) kao Vlada, radiš - šta?

Kukam na Vesnu Pešić i bele listiće - jer ću zbog njih u budućnosti da izgubim vlast.


Da probaš na Pinku da tražiš neki kutak za štos dana?

Pa prva greška je što se uopšte formirala takva DOS vlada, tj što se na republičke izbore išlo pod zajedničkom listom.

Zar nije bilo formiranje Jugoslavije? Ili dizanje prvog ustanka? Ili Lazarevo srljanje na Kosovu?


mariopan mariopan 17:27 30.11.2014

Re: Зрењанин

freehand
Шта производи Гомекс?

Šta proizvodi Majkrosoft? Šta proizvodi Fejsbuk?
Sve ostalo, uglavnom proizvode Kinezi.
Ја сам питала зашто је уништен привреда, нешто што смо ми поизводили и продавали другима?

Ti pitala a Josip Broz i njegova deca šute, neće da kažu?

Ретко омашиш али кад омашиш то је маестрално

Гомекс је трговина у којој се купује само храна - у преводу: купује се само оно што је неопходно за голи живот и то се купује захваљујући пензијама нас матораца ( док их има) и делом цркавицама које у сличним трговинама зараде млади а које су опет довољне само за голи живот.

Само трговине и раде, и неколико фабрика које су отворили стрнци са гомилом евара које су од наше државе добили као сибвенцие и оне сулуде суме за запошљавање радника. Зрењанин и пиред тога има рекордну незапосленост.

То нема никакве везе са Титом. Има везе са народом који више нема где да ради јер је већина фабрика затворена или у стечају. Није Тито те фабрике градио нити их је он дао радницима такве какве су сада продаване или поклањане за евро. Њих су радници својим рукама подизали, машине куповали од свог рада и профита који остварују. Њима држава ништа није дотирала негоих је черупала за спашавање посрнулих гиганата.

Ми нисмо имали гиганте вредне спашавања. Чак и Југоремедију гледају како да униште.

Они отпуштени радници радили би било где и било шта, празан стомак не бира, и у фсбрици коју је купио и поштено платио било ко, може и Марсовац......важно је негде зарадити плату и пензију.
Зато оног гвог Тита слободно покупи и задени за шешир. То никакве везе нема са мојим коментаром.
milisav68 milisav68 17:28 30.11.2014

Re: Зрењанин

freehand
Da probaš na Pinku da tražiš neki kutak za štos dana?

Pa kad su opravdanja (i pitanje) tom nivou.

Zašto su se gurali da dođu na vlast, ako nisu bili sposobni da to reše (a SNP baš i nije pravio nekakve probleme).
mariopan mariopan 17:31 30.11.2014

Re: Зрењанин

vrabac_u_steni
mariopan
@ врабац у стени

Шта производи Гомекс?

Оног тренутка када пензионери не буду добили пензије које троше и Гомексу и од које издржавају своју већ одраслу али незапослену децу, тај Гомекс ( који продаје само храну и само то се у њему и купје) ће да затвори врата.

Ја сам питала зашто је уништен привреда, нешто што смо ми поизводили и продавали другима?
Списак је предугачак за само један град?


Ma ok, samo sam ih spomenuo kao primer dobrog poslovanja i organizovanosti firme, naravno da ne može cela privreda da se zasniva samo na tome.

A inače, imaju od skoro i preradu mesa, dakle ipak neki vid proizvodnje, ako nisi primetila.
Meso opet kupuju od domaćih proizvođača, što je opet svojevrstan zamajac itd.
No kao što rekoh, spomenuo sam ih samo kao firmu iz Zrenjanina u kojoj rade Zrenjaninci i za koju znam da je uspešna, a sve povodom pritužbi na narod.
Nadam se da smo se sada razumeli.


Јесмо а све остало што си написао се слажем
freehand freehand 17:32 30.11.2014

Re: Зрењанин

milisav68
freehand
Da probaš na Pinku da tražiš neki kutak za štos dana?

Pa kad su opravdanja (i pitanje) tom nivou.

Zašto su se gurali da dođu na vlast, ako nisu bili sposobni da to reše (a SNP baš i nije pravio nekakve probleme).

Milisave, izvini što sam ti postavio pitanje tog nivoa.
Mislim, odgovor "zašto su se gurali da dođu na vlast" je nivo koji ja ne mogu da domašim.
emsiemsi emsiemsi 18:07 30.11.2014

Re: Зрењанин

freehand
Шта производи Гомекс?

Šta proizvodi Majkrosoft? Šta proizvodi Fejsbuk?
Sve ostalo, uglavnom proizvode Kinezi.
Ја сам питала зашто је уништен привреда, нешто што смо ми поизводили и продавали другима?

Ti pitala a Josip Broz i njegova deca šute, neće da kažu?

Немаш ти појма !
Боље да си питао шта производи Сименс, Шнајдер, Тисен Круп, Дајмлер Бенц, Моторола, Луфтханза, Фолксваген, Ројал Дач итд...
freehand freehand 21:12 30.11.2014

Re: Зрењанин

Немаш ти појма !

Sreća te si ti tu svima koji nemaju pojma i pišu gluposti otvoriš oči.
Боље да си питао шта производи Сименс, Шнајдер, Тисен Круп, Дајмлер Бенц, Моторола, Луфтханза, Фолксваген, Ројал Дач итд...

Šta proizvodi Lufhanza?
8c_competizione 8c_competizione 21:32 30.11.2014

Re: Зрењанин

Ја сам питала зашто је уништен привреда, нешто што смо ми поизводили и продавали другима?


Mariopan, problem unistavanja privrede (preciznije PROIZVODNJE) nije samo nas problem.

primer? pa eto Engleska. prebacili su se samo na finansije i unistili rodjenu privredu, sto im se uveliko vraca i sto se videlo po osetljivosti ekonomije tokom poslednje krize

kontra (pozitivan) primer je Nemacka, koja je napravila balans otprilike 50% proizvodnja 50% investicije. i nemaju gas i naftu kao Norveska pa da mogu da se q-ce. a izadjose prilicno dobro iz krize. pre neki dan slusah ovde na radiju da su po prvi put jos od sezdesetih sastavili budzet tako da nema novih zaduzivanja, ako razumeh dobro imaju cak nekih 300 milki vise u budzetu nego inace.

kao i za sve u zivotu, vazno je imati meru u svemu. vazne su i investicije, ali je vazna i proizvodnja.

nas problem je bio taj sto smo imali npr. 10000 brucosa na pravnom fakultetu, a par godina je bilo jedva dovoljno interesenata da popuni mesta na masincu z atu godinu za koju znam, nekih 700nak mesta (sto ne garantuje da svi zadovoljavaju uslove). ovo je samo jos jedan od vrlo ilustrativnih primera mentalnog stanja naseg drustva!
8c_competizione 8c_competizione 21:33 30.11.2014

Re: Зрењанин

Šta proizvodi Lufhanza?




ovo i ja htedoh da ga pitam

ovo?






emsiemsi emsiemsi 21:37 30.11.2014

Re: Зрењанин

freehand
Немаш ти појма !

Sreća te si ti tu svima koji nemaju pojma i pišu gluposti otvoriš oči.
Боље да си питао шта производи Сименс, Шнајдер, Тисен Круп, Дајмлер Бенц, Моторола, Луфтханза, Фолксваген, Ројал Дач итд...

Šta proizvodi Lufhanza?

Концепт авионског транспорта !
Парадигму, модел, стандард, технологију ....
Можеш ли да домашиш до овога - или да цртам !?
Пример - пре икс година дођу у Моторолу неки продавци магле (Моторола не производи само радио станице, но, шта ти знаш о томе ?) да им уведу тзв. стандарде.
Људи из Мотороле их уљудно слушају - и када су продавци магле завршили са трућањем - одговоришње им --- хвала вам, али ми смо (тј. Моторола) стандард.
8c_competizione 8c_competizione 21:41 30.11.2014

Re: Зрењанин

технологију ....




Концепт авионског транспорта !




jesu li oni izmislili vazdusni transport?

jesu li oni bas toliko dobri kao firma pa da daju primer drugima (samo da te obavestim, najavljen im je novi strajk, ni sam ne znam koji po redu ove godine)?
freehand freehand 21:42 30.11.2014

Re: Зрењанин

Концепт авионског транспорта !

Aaaa... Mora da su im velike mašine?
Можеш ли да домашиш до овога - или да цртам !?

Vidi, Čarli: tvoj bezobrazluk nekad ume nervira. Uljudi se malo ako hoćeš da razgovaramo.
(Моторола не производи само радио станице, но, шта ти знаш о томе ?)

Recimo da su svi Mekintoši do skora radili sa Motorolinim procesorima?
emsiemsi emsiemsi 21:54 30.11.2014

Re: Зрењанин

freehand
Концепт авионског транспорта !

Aaaa... Mora da su im velike mašine?
Можеш ли да домашиш до овога - или да цртам !?

Vidi, Čarli: tvoj bezobrazluk nekad ume nervira. Uljudi se malo ako hoćeš da razgovaramo.
(Моторола не производи само радио станице, но, шта ти знаш о томе ?)

Recimo da su svi Mekintoši do skora radili sa Motorolinim procesorima?

Одговорима си се (де)легитимисао за озбиљан разговор.
Према томе, што би рекао велики неимар Веља Илић --- не бих те више задржавао.
mariopan mariopan 21:58 30.11.2014

Re: Зрењанин

@8 c_ competizione

Капирам шта се догађа и то се догађа у целом свету...али паметан човек у тим турбулентним временима гледа да сопствене ресурсе искористи што боље може, да упрости процедуру отврања било каквих малих породичних фирми, да максимално релаксира пословни амбијент да би што више људи кренуло у сопствени бизнис, макар и мали, најмањи..и то је боље него целу државу издржавати позјмљеним парама?

Аа ми смо још приде имали и алаву а неспособну булументу такозвних стручњака који су додатно засолили чорбу - и ето где смо?
grebostrek.lurker grebostrek.lurker 22:17 30.11.2014

Re: Зрењанин

Моторола


A i Motorola slabo proizvodi u poslednje vreme...
hajkula1 hajkula1 23:24 30.11.2014

Re: Зрењанин

mislim da je ovaj problem sa narodom generalno veci od same teritorije Zrenjanina!

problem je sto narod jos uvek nesto veruje sindikatima



Nije sve u lakovernosti naroda. U pravosuđu je problem. Nije bilo načina da (narod) tužbom ostvari svoja prava ni pored brojnih, validnih dokaza. Tajkuni s obezbeđenjem, obavezno pri preuzimanju preduzeća izmlate nekog zaposlenog zbog izmišljenog razloga. Ne mislim na situaciju kada radnici štrajkuju. Ne. Nego iz čistog mira.

Policija ne dođe. I ako u nekom slučaju dođe, okrene se i ode. Hitna pomoć odveze pretučenog. On da izjavu šta se desilo. U hitnoj pomoći postoji obaveza da se napravi izveštaj i prijavi policiji. Šipak.

hajkula1 hajkula1 23:42 30.11.2014

Re: Зрењанин

Beko, vlasnik agencije "Spektra" ga je naterao (`93.) da skine minđušu, ošiša repić,



Meni baš bio simpatičan zbog toga. I ne samo meni. Oni koji su glasali za njega, glasali su ne zbog dopadljivosti izgleda nego zbog drugih stvari. Ko ga nije podnosio, i posle toga ga je zvao minđušar... sve dok se Marko nije ofarbao...
blogovatelj blogovatelj 03:13 01.12.2014

Re: Зрењанин

A i Motorola slabo proizvodi u poslednje vreme...


Motorolu je kupio Gugl. Dakle, Gugl proizvodi.
Ali šta Čarli zna.
Sem da Lufthansa proizvodi paradigmu.
Je li, Čarli, kako se proizvodi paradigma?
timotije timotije 09:18 01.12.2014

Re: Зрењанин

Problem sa većinom tih privatizovanih firmi je nedostatak stručnog kadra koji je rasteran što revolucionarnim žarom što zbog toga što su bili smetnja svim tim muljavinama tokom privatizacije. Pa ti onda dođu "vulkanizeri i vodoinstalateri" kako se izrazio freehand.


Rukovodoc mora biti moralan, a ne mora biti niti pismen kada je u pitanju obrazovanje. Časnost se uči od roditelja. Diploma je samo dokaz da možeš da pokažeš svoj karakter, pa ako si Gad, svima ćeš ogaditi. Šešelj je vrlo obrazovan, a ima i vrlo silan um. Ali u njemu su roditelji ugradili progonjenu zver. Poslanik Muhamed je bio nepismen, no najmudriji srpski knez Miloš isto tako. Ali je znao gde da pošalje svoga sina da se obrazuje, jer karakter mu je on preneo što genetski, što vaspitanjem. No, učenog Mihajla su ubili poludeli tipovi, koji su bili i obrazovani.
Naravno, ukoliko nema institucije da podrži tvoju časnot,ubrzo će te sjebati protuve.Upravo kako se radi ovih četrvt veka.
freehand freehand 09:20 01.12.2014

Re: Зрењанин

timotije
Problem sa većinom tih privatizovanih firmi je nedostatak stručnog kadra koji je rasteran što revolucionarnim žarom što zbog toga što su bili smetnja svim tim muljavinama tokom privatizacije. Pa ti onda dođu "vulkanizeri i vodoinstalateri" kako se izrazio freehand.


Rukovodoc mora biti moralan, a ne mora biti niti pismen kada je u pitanju obrazovanje. Časnost se uči od roditelja. Diploma je samo dokaz da možeš da pokažeš svoj karakter, pa ako si Gad, svima ćeš ogaditi. Šešelj je vrlo obrazovan, a ima i vrlo silan um. Ali u njemu su roditelji ugradili progonjenu zver. Poslanik Muhamed je bio nepismen, no najmudriji srpski knez Miloš isto tako. Ali je znao gde da pošalje svoga sina da se obrazuje, jer karakter mu je on preneo što genetski, što vaspitanjem. No, učenog Mihajla su ubili poludeli tipovi, koji su bili i obrazovani.

Izvini, Timotije, ali ovde je reč o menadžerima a ne o mulama i vladikama.
timotije timotije 10:13 01.12.2014

Re: Зрењанин

Imaš vrlo silan um, ali i osetljiv, pa te tera da reaguješ na prvi utusak. Evo, ispustio sam da napišem pa sam sada dodao:Naravno, ukoliko nema institucije da podrži tvoju časnot,ubrzo će te sjebati protuve.Upravo kako se radi ovih četrvt veka.

Nisu me zvali menadžerom ali jesu direktore ili šefe. Najlakše mi je bilo da rukovidim dok je Udba kontrolisala rukovodioce.Nemoj da se za ovo zakačiš,tvoj um može mnogo više, zavidim ti, jer ću te dočekati sa antičkom filzofijom:najefikasniji sistem je diktatura. Nisam izdržao vše od dve ipo godine u torbulentno vreme početkom sedamdesetih u Trepči. Albanska akivnost je bila sekinadran problem.Srbi su me iz partije isklučili da bi me vratio CK Srbije uz televiziske kamere, i komentatora Sime Gajina, ali godinu dana posle Pisma IK CKJ. A devesetih godina hteli su i da me ubiju.Naravno srpski rukovodioci koji su nemilice pljačkali i unaštavalai imovinu, čak su opljačkano delili sa albanskim trgovcima, a oni su zarađeno prilagali budućim ratnicima OVK, obzirom da je to bilo na Kosovu. Jedan od njih eno ga i danas u vladi Srbije. Kakav to treba da budeš menađer za da uspevaš pored takvig gadova? Linkoln je bio izuzetan "menadžer", ali ga je lopuždara Rorkfeler poslao na onaj svet, koliko da mu ne smeta da opere svoje opljačkane milione, što je Linkoln predložio zakon koji je trebalo da bude usvojen. Najlakće je naći ubicu.
freehand freehand 10:40 01.12.2014

Re: Зрењанин

Imaš vrlo silan um, ali i osetljiv, pa te tera da reaguješ na prvi utusak. Evo, ispustio sam da napišem pa sam sada dodao:Naravno, ukoliko nema institucije da podrži tvoju časnot,ubrzo će te sjebati protuve.Upravo kako se radi ovih četrvt veka.

Opet, Timotije: jedno je moral, drugo znanje i umeće upravljanja i rukovođenja a sasvim treće kontrola i nadzor.
Sjajan menadžer uopšte ne mora biti moralan, dapače. Svakodnevno smo svedoci toga da su pohlepni najveštiji. Sad na scenu stupa kontrola i nadzor od koje zavisi da li će menadžera-predatora uspeti da zadrži u okvirima zakona i moralnih normi i naterati ga da ne prelazi propisane granice sa jedne i ne radi za sebe već za kompaniju sa druge strane.
To je priča stara koliko i istorija ljudskih zajednica.
Što se pak mog uma i antike tiče - dabre, i laskanje je od antičkih vremena bila jedna od cenjenih veština i tehnika.
emsiemsi emsiemsi 13:01 01.12.2014

Re: Зрењанин

blogovatelj
A i Motorola slabo proizvodi u poslednje vreme...


Motorolu je kupio Gugl. Dakle, Gugl proizvodi.
Ali šta Čarli zna.
Sem da Lufthansa proizvodi paradigmu.
Je li, Čarli, kako se proizvodi paradigma?

Шта ти знаш шта је Моторола !?
Изгледа да и ти мислиш да производи само радио-станице и мобилне телефоне.
Пошто провоцираш, не бих да те задржавам, према томе - правац на крпање котлова.
Парадигму, моделе, концепте, технологију остави за људе који су одавно престали да (само) крпају котлове (само да не мислиша да је крапње котлова безначајан посао - респект свим крпаџијама котлова).
blogovatelj blogovatelj 15:35 01.12.2014

Re: Зрењанин

Шта ти знаш шта је Моторола !?
Изгледа да и ти мислиш да производи само радио-станице и мобилне телефоне.


Znači znaš da si ti Čarli!
Znači priznaješ da imaš višestruke naloge na blogu.
Asi se primio ko saučešće.
Radio sam dragi moj Čarli sa Motorolinim čipovima prvi put daleke 1989. godine.
Ti si tad mislio da je govno karamela
emsiemsi emsiemsi 16:26 01.12.2014

Re: Зрењанин

blogovatelj
Шта ти знаш шта је Моторола !?
Изгледа да и ти мислиш да производи само радио-станице и мобилне телефоне.


Znači znaš da si ti Čarli!
Znači priznaješ da imaš višestruke naloge na blogu.
Asi se primio ko saučešće.
Radio sam dragi moj Čarli sa Motorolinim čipovima prvi put daleke 1989. godine.
Ti si tad mislio da je govno karamela

Не бих да са тобом мерим чији је дужи !
То шта ја признајем или не признајем - закључци закључивача твога формата су слабо валидни (мислим да сам и другим УДБА-шима, попут тебе, већ одговрио да ми је надимак у гимназији био Чарли).
По питању Моторолиних чипова, те ко колико памти (није баш за хвалу, али да ти учиним) --- када сам их ја програмирао (читај 1979) ти си, вероватно вукао шерпе (и пишао) по прашини.
Према томе - опусти се.
blogovatelj blogovatelj 17:51 01.12.2014

Re: Зрењанин

када сам их ја програмирао (читај 1979)


Nisam ni sumnjao. Tada su koštali hiljade dolara komad. Kupiš pedesetak komada za sto somića. Ne bi se ti zajebavao sa sumama manjim od 100k, nemam dileme oko toga.
emsiemsi emsiemsi 18:20 01.12.2014

Re: Зрењанин

blogovatelj
када сам их ја програмирао (читај 1979)


Nisam ni sumnjao. Tada su koštali hiljade dolara komad. Kupiš pedesetak komada za sto somića. Ne bi se ti zajebavao sa sumama manjim od 100k, nemam dileme oko toga.

Да, били су скупи и није могао да их купи свако.
Но, ипак је могао неко да их купи, те сам ја, тако купљене, могао да програмирам.
Суимњао ти или не, дилемисао или не, тако је то било.
zovitemegrunf zovitemegrunf 20:29 01.12.2014

Re: Зрењанин

Motorolu je kupio Gugl


i prodao
pnbb pnbb 21:17 01.12.2014

Re: Зрењанин

Šta proizvodi Lufhanza?

bogami u zadnje vreme uglavnom strajkove pilota i osoblja...letackog i neletackog
uros_vozdovac uros_vozdovac 23:31 01.12.2014

Re: Зрењанин


emsiemsi
blogovatelj
када сам их ја програмирао (читај 1979)


Nisam ni sumnjao. Tada su koštali hiljade dolara komad. Kupiš pedesetak komada za sto somića. Ne bi se ti zajebavao sa sumama manjim od 100k, nemam dileme oko toga.

Да, били су скупи и није могао да их купи свако.
Но, ипак је могао неко да их купи, те сам ја, тако купљене, могао да програмирам.
Суимњао ти или не, дилемисао или не, тако је то било.

jeste bilo. A danas imamo mubadala čipove, a da nam je jedan hiljaditi deo ove Motoroline propasti, bog da nas vidi
princi princi 14:00 30.11.2014

Jel nije prvu i jednu od najvećih

privatizacija sproveo Milošević kada je u periodu između 1991. i 1993. omogućio ljudima (prvo za dosta velike para, a potom zbog nekontrolisane inflacije budzašto) da otkupe i privatizuju stanove u kojima su živeli? I inače mislim da je totalni raspad države 1993. bio prvi pravi libertarijanski eksperiment u Srbiji, mnogo pre Đinđića.

Inače, mislim da je Đinđić bio totalno nezreo i nedorastao zadatku koga se dohvatio pre svega jer je bio ideološki nedojeban: ultralevičar, markuzeovac koji se u zrelim godinama pretvorio u sponzorisanog japija zasenjenog slobodnim tržištem. Taj bastard mix komesarskog, pištoljaškog komunizma i free market je nešto što proganja DS i dan danas, izgleda.
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:26 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

princi
ideološki nedojeban: ultralevičar, markuzeovac koji se u zrelim godinama pretvorio u sponzorisanog japija zasenjenog slobodnim tržištem. Taj bastard mix komesarskog, pištoljaškog komunizma i free market je nešto što proganja DS i dan danas, izgleda.


miša mu - prepoznajem sebe jbg.
princi princi 15:21 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

miša mu - prepoznajem sebe jbg.

Ma nije problem za gologuziju. Problem je za vrh zemlje.
mariopan mariopan 15:34 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

princi
privatizacija sproveo Milošević kada je u periodu između 1991. i 1993. omogućio ljudima (prvo za dosta velike para, a potom zbog nekontrolisane inflacije budzašto) da otkupe i privatizuju stanove u kojima su živeli? I inače mislim da je totalni raspad države 1993. bio prvi pravi libertarijanski eksperiment u Srbiji, mnogo pre Đinđića.

Inače, mislim da je Đinđić bio totalno nezreo i nedorastao zadatku koga se dohvatio pre svega jer je bio ideološki nedojeban: ultralevičar, markuzeovac koji se u zrelim godinama pretvorio u sponzorisanog japija zasenjenog slobodnim tržištem. Taj bastard mix komesarskog, pištoljaškog komunizma i free market je nešto što proganja DS i dan danas, izgleda.

Извини ниси у праву.

Те станове су куповала предузећа у којима су ти радници радили, дакле ти стнови су већ били плаћени.
Систем који је то омогућио било је солидарно издвајање од сваке плате сваком раднику и то деценијама, за све време радног стажа, у словима стабилне привреде, и често се стан добијао после 30 - 40 година рада, пред пензију.

Држава није имала право ниједан динар да узме од продаје тих станова јер су их људи који у њима живе већ вишеструко платили и преплатили, сопственим новцем.

Оштећени смо само ми којима су узимали новац за те станове а ми смо имали кућу, нисмо ни тражили нити добили стан већ смо финансирали нечије туђе станове....али такав је био закон и ту се ништа није могло.
Држава НИЈЕ те станове куповала и делила као што влада мишљење, сем за државне службенике како и данас ради.
gabriele gabriele 15:44 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Taj bastard mix komesarskog, pištoljaškog komunizma i free market je nešto što proganja DS i dan danas, izgleda.

mašala
princi princi 16:11 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Извини ниси у праву.

Те станове су куповала предузећа у којима су ти радници радили, дакле ти стнови су већ били плаћени.
Систем који је то омогућио било је солидарно издвајање од сваке плате сваком раднику и то деценијама, за све време радног стажа, у словима стабилне привреде, и често се стан добијао после 30 - 40 година рада, пред пензију.

Држава није имала право ниједан динар да узме од продаје тих станова јер су их људи који у њима живе већ вишеструко платили и преплатили, сопственим новцем.

Оштећени смо само ми којима су узимали новац за те станове а ми смо имали кућу, нисмо ни тражили нити добили стан већ смо финансирали нечије туђе станове....али такав је био закон и ту се ништа није могло.
Држава НИЈЕ те станове куповала и делила као што влада мишљење, сем за државне службенике како и данас ради.

Ti sama odgovaraš na ono što mi prigovaraš a što nisam ni pomenuo u svom komentaru: SVI ste izdvajali za te nekretnine, a na kraju samo su ih dobili samo NEKI. Znači, izvršena je velika preraspodela u kojoj su NEKI dobili NEŠTO na račun SVIH DRUGIH. Kapito?

Inače, moje pitanje je bilo nije li Milošević taj koji je sproveo ovu preraspodelu kapitala, uopšte nisam komentarisao njenu pravednost.
qqriq qqriq 16:29 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih


Те станове су куповала предузећа у којима су ти радници радили, дакле ти стнови су већ били плаћени.
Систем који је то омогућио било је солидарно издвајање од сваке плате сваком раднику и то деценијама, за све време радног стажа, у словима стабилне привреде, и често се стан добијао после 30 - 40 година рада, пред пензију.

Држава није имала право ниједан динар да узме од продаје тих станова јер су их људи који у њима живе већ вишеструко платили и преплатили, сопственим новцем.

Оштећени смо само ми којима су узимали новац за те станове а ми смо имали кућу, нисмо ни тражили нити добили стан већ смо финансирали нечије туђе станове....али такав је био закон и ту се ништа није могло.
Држава НИЈЕ те станове куповала и делила као што влада мишљење, сем за државне службенике како и данас ради.


baš tako.
mariopan mariopan 18:01 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

princi
Извини ниси у праву.

Те станове су куповала предузећа у којима су ти радници радили, дакле ти стнови су већ били плаћени.
Систем који је то омогућио било је солидарно издвајање од сваке плате сваком раднику и то деценијама, за све време радног стажа, у словима стабилне привреде, и често се стан добијао после 30 - 40 година рада, пред пензију.

Држава није имала право ниједан динар да узме од продаје тих станова јер су их људи који у њима живе већ вишеструко платили и преплатили, сопственим новцем.

Оштећени смо само ми којима су узимали новац за те станове а ми смо имали кућу, нисмо ни тражили нити добили стан већ смо финансирали нечије туђе станове....али такав је био закон и ту се ништа није могло.
Држава НИЈЕ те станове куповала и делила као што влада мишљење, сем за државне службенике како и данас ради.

Ti sama odgovaraš na ono što mi prigovaraš a što nisam ni pomenuo u svom komentaru: SVI ste izdvajali za te nekretnine, a na kraju samo su ih dobili samo NEKI. Znači, izvršena je velika preraspodela u kojoj su NEKI dobili NEŠTO na račun SVIH DRUGIH. Kapito?

Inače, moje pitanje je bilo nije li Milošević taj koji je sproveo ovu preraspodelu kapitala, uopšte nisam komentarisao njenu pravednost.


Него шта него је Милошевић почео такву расподелу капитала јер прве акције су без кинте својих пара себи уписивали они који су водили предузећа, партијски кадрови који за награду добију неко успешно предузеће да га очерупају, а звали су се директори.

Касније је инфлација обезвредила вредност акција па им је било још лакше да за " џ" купе фабрику?
Тако и имамо бивше директоре фирми који су постали и власници највећег броја акција ( а није за причу како су до њих дошли).

Што се тиче оних станова, мислила сам да и ти пишеш како их је држава бесплатно делила па их зато треба третирати као имовину државе. Појави се такво мишљење понекад на блогу, већином млађи који мисле да су се тада заиста бесплатно делили станови.
Ок, разумемо се?
princi princi 18:09 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Што се тиче оних станова, мислила сам да и ти пишеш како их је држава бесплатно делила па их зато треба третирати као имовину државе. Појави се такво мишљење понекад на блогу, већином млађи који мисле да су се тада заиста бесплатно делили станови.

Ne, takve budalaštine nećeš pročitati od mene. Razumem (bar mi se čini da razumem) koncepte investiranja i raspodele i preraspodele bogatstva, gledam da ne brkam te stvari.
Него шта него је Милошевић почео такву расподелу капитала јер прве акције су без кинте својих пара себи уписивали они који су водили предузећа, партијски кадрови који за награду добију неко успешно предузеће да га очерупају, а звали су се директори.

Ako ćemo pravo, raspodela o kojoj pričaš je započeta pod Antetom Markovićem. Mislim da je on predlagao (a Skupština SFRJ usvajala) zakone na saveznom nivou koji su omogućavali vrstu privatizacije o kojoj pišeš. Mada priznajem da je sećanje krhko i da se svega toga sećam kao kroz maglu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:09 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Појави се такво мишљење понекад на блогу, већином млађи који мисле да су се тада заиста бесплатно делили станови.


Pa jesu Maripoan, ipak jesu. Makar dobar deo njih jesu.
Ti smatraš da su oni plaćeni oduzimanjem, obustavljanjem dela zarade, ali da li je taj do koji je obustavljan bio stvarna, realna zarada, ili neka fiktivna, obračunata suma, do koje se došlo na osnovu odluke nekog centralnog komiteta?

Teško je pretpostaviti da je neki neradnik i lezilebović, bez ikakvog znanja ili struke, sa pristupom da niko ne može toliko malo da ga plati koliko on malo može da radi, koji je više provodio na fingiranim bolovanjima nego na poslu, zarađivao toliko da pristojno živi od plate, da ima za kafanu, fiću, odmor na moru, možda i vikendicu i švalerku, a da uz sve to izdvaja i za kupovinu stana.
A mnogo je takvih koji su dobili stanove i kasnije ih "kupili".

Formalna rubrika na nekom papiru, ne znači i realno izdvajanje od zarade.
Stanove su dobijali i radnici loših firmi, koji sigurno nisu zaradili pare za njih nego su pare i za njih i za sve ostalo dobijali po partijskoj odluci. U komunizmu je i reč stečaj bila skoro zabranjena, a nije moguće da su svi bili takvi eksperti da su se stečajevi veoma retko dešavali, mora da su postojale i gubitaške firme, a i njihovi radnici su dobijali stanove.



mariopan mariopan 19:44 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

@ ХЦМ

Наравно да је била права зарада, никако фиктивна.
Не може фиктивна да буде зарада мерена нормом по јединици производа где је сваки радник јјош док ради знао да израчуна своју плату. Тако се радило и зарађивало у производн погонима у мом граду. Ако Немац погоди посао да му нешто урадимо за одређену цену и ми то урадимо а он ( задовољан) плати, и дође опет и опет, онда је то реална цена рада?


Наравно да је увек било и лезилебовића, и швалерки неког шефа или директора, и кумова и родбине моћних и привилегованих, као и данас, али поента је да су ти станови већ били плаћени, новцем радника, неких радника, и није их било могуће поново продавати, ( за чиме жале заговорници идеје да су то државни станови), нарочито не да се тиме окористи " држава" , шта год се под државом подразумевало.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:04 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

hoochie coochie man

Овдашње бистрице не капирају да је један део народа опљачкао онај други.
Добро, да будем блажи -- профитирао на рачун оног другог.
Мада, не разумем зашто бих био блажи?!

Хаjде, овако: ја лично знам за случај породице са 100 година радног стажа до 1991, њих четворо, а нису добили ниједан стан. Не три, колико је требало, него -- ниједан. И, сад, све праведничке тетке се узнемире на ове чињенице... Као, нисмо, мајке ми, нисмо никог оштетиле! Јок, ја сам...
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:11 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Тако се радило и зарађивало у производн погонима у мом граду. Ако Немац погоди посао да му нешто урадимо за одређену цену и ми то урадимо а он ( задовољан) плати, и дође опет и опет, онда је то реална цена рада?


Tvoj grad i pogoni u njemu poslovali na čistim tržišnim principima u okruženju planske privrede i socijalističkog samoupravljanja?
Nije to moglo tako, priča o tome zašto nije moglo bi nas odvela u priču za i protiv komunizma, u priču o tržišnoj naspram dirigovane ekonomije, a verovatno i do četnika i partizana :)

Komunizam tako ne funkcioniše i pored toga što su mnogi koji su u tome učestvovali spremni da na krv i nož dokazuju kako je baš njihova firma izuzetak, kako su oni svaki dinar zaradili i još im uzimali.

Овдашње бистрице не капирају да је један део народа опљачкао онај други.

I par budućih generacija.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 20:45 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Ја лично знам за примере многих ојађених породица после Другог светског рата мало гадније од ове "пљачке са друштвеним становима".
Укључујучи и моју.
Па ипак не кукам, на пример када прођем поред неких места у Београду, одмахнем руком слегнем раменима, и кажем,јебига однео вихор историје и дух времена.
mariopan mariopan 21:19 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Predrag Brajovic
hoochie coochie man

Овдашње бистрице не капирају да је један део народа опљачкао онај други.
Добро, да будем блажи -- профитирао на рачун оног другог.
Мада, не разумем зашто бих био блажи?!

Хаjде, овако: ја лично знам за случај породице са 100 година радног стажа до 1991, њих четворо, а нису добили ниједан стан. Не три, колико је требало, него -- ниједан. И, сад, све праведничке тетке се узнемире на ове чињенице... Као, нисмо, мајке ми, нисмо никог оштетиле! Јок, ја сам...

Капирају бистрице али ништа нису могле против тада важећих правила игре, нико их ништа није питао када је узимао нити им било ко сада нуди неко обештећење.
Над просутим млеком не плачемо, нема сврхе.
Прихватамо реалност најбоље што можемо.
Знам и ја оне који заједно имају 75 година стажа па нису никада стигли до врха листе за стан, и шта сад да раде? ( ако ово прочита Динкић има одмах да састави нову странку са циљем да нама исплати те паре? )

Ако знаш коме да се жалимо дај неки предлог?

( ова тетка има кућу, нема стан)
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:42 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Над просутим млеком не плачемо, нема сврхе.
Прихватамо реалност најбоље што можемо.


Ma naravno, nema tu kukanja, samo konstatacija stanja, a i malo nepristajanje da se prihvati argument "mi smo to platili i preplatili".
Niko ili skoro niko to nije platio onoliko koliko realno vredi, pa i kad se te obustave ukakulišu kao realne.
Ima negde podataka o tome da je radnik sa prosečnom platom za ceo radni vek (četrdeset godina izdvajanja, a takvih je malo jer je izdvajanje počelo oko 1960.) izdvojio za tek 15 metara kvadratnih stana.

Jezda i Dafina princip, svi uplaćuju, malo njih dobije, a kad se lanac prekine sve staje, ko je dobio dobio je, ostali...jbg.

Ne može se promeniti ali se može reći šta to zapravo jeste.
mariopan mariopan 21:43 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

@ ХЦМ..

Не говорим о политичком уређењу, говорим о томе да су већином фирме стварно радиле и да су радници у зноју лица свог зарађивали своје плате. Зато што знам шта смо производили и где се то продавало. Ако се куповало и плаћало, тражило на тржишту онда је тај рад био поштен и потребан, није био фиктиван.

Локални пут Београд- Зрењанин био је сав изрован од камиона који су из нашег града развозили храну ( хлеб из Житопродукта, уље и маргарине из Уљаре, шећер из шећеране, тепихе из Пролетера, лекове из Југоремедије, месо и прерађевине из БЕКа, чарапе из Ударника.....) на тржиште где се то тржило и плаћало.
То је све неко морао да произведе. Умели смо и јесмо то радили.

Сад.
, како се зове уређење у коме сопствену привреду уништиш, масовно осиромашиш народ да не може да крене у неки сопствени посао а зајмиш паре по свету да исплатиш пензије и плате службеника и запослених у ванпривреди? Онда сви за те туђе паре купујемо увезене производе које смо до јуче сами правили и то боље од ових које сад плаћамо? И задужујемо се још више јер немамо где да зарадимо сопствене, поштено зарађене паре.

То се зове идиотлук, то није политичко уређење.
freehand freehand 21:45 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

, како се зове уређење у коме сопствену привреду уништиш, масовно осиромашиш народ да не може да крене у неки сопствени посао а зајмиш паре по свету да исплатиш пензије и плате службеника и запослених у ванпривреди?

Detroit?
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:04 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Локални пут Београд- Зрењанин био је сав изрован од камиона који су из нашег града развозили храну


Jaka privreda a putevi izrovani?
Ne ide to jedno sa drugim :)
То је све неко морао да произведе. Умели смо и јесмо то радили


Da nam živi živi rad!
:)
Mariopan, vidim da ti to sve lično i emotivno posmatraš, a protiv toga nema argumenata.

Setim se tu vremena oko 2000. godine, kriznih štabova (srećom kratak, ali ipak povratak najsurovijeg samoupravljanja na scenu), firme u kojoj sam tad radio i mojih sukoba sa veteranima, starim radnicima, koji su tu firmu smatrali svojom, "život i mladost tu ostavili"
Nisu tu pomagali nikakvi argumnenti da su oni sve što su radili naplatili, da su ono što je njihovo odneli kući u kovertima, i da ne može nešto i da se naplati i da se smatra svojim, oni su istrajavali da su oni to napravili.

Voleo sam da ih peckam pitanjima što je nisu pravili na svom imanju ako su je već oni pravili.

Ali dotle je dobacivala sva moja moć, do sitnih provociranja samoupravljača, odnese me oluja kruznih štabova, posle malo po sudovima (jer, naravno, svi rukovodioci su lopovi koje treba pohapsiti) i na kraju, uzeše oni firmu, postaviše neke svoje za direktore, vodiše je nekako kroz tu privatizaciju i naravno sve to propade.
Ne zbog lošeg zakona o privatizaciji, nego zbog samoupravljača i kriznih štabova.
princi princi 22:20 30.11.2014

Re: Jel nije prvu i jednu od najvećih

Ali dotle je dobacivala sva moja moć, do sitnih provociranja samoupravljača, odnese me oluja kruznih štabova, posle malo po sudovima (jer, naravno, svi rukovodioci su lopovi koje treba pohapsiti) i na kraju, uzeše oni firmu, postaviše neke svoje za direktore, vodiše je nekako kroz tu privatizaciju i naravno sve to propade.
Ne zbog lošeg zakona o privatizaciji, nego zbog samoupravljača i kriznih štabova.

Pa, dobro, ono što nije valjalo kad je bilo državno (ili čije već) uglavnom nije valjalo ni kad je privatizovano. Mislim, ne vidim da se privatizacijom nešto postiglo. Ali imaš dosta firmi koje su sasvim solidno poslovale u socijalizmu a koje su danas teška beda: slučaj Energoprojekta koji je u socijalizmu bio čudo prirode a koji je danas beda od firme, Mostogradnja, Trudbenik (ne znam ni da li postoji kao firma). Ili PIK Takova koji je bio hit 70-ih a koga uništi čestiti Rođko Drašković, pa Novosadske mlekare. Ili PIM koga je ondašnja država žrtvovala da bi INI spasavala neku naftu.

To da firma postane profitna, to je dosta složena stvar i podrazumeva mnogo faktora rekao bih da je najmanje pitanje vlasništva (čak bih rekao da je situacija sa vlasništvom u slučaju public companies u modernom kapitalizmu suštinski veoma slična onoj u samoupravnom socijalizmu).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana