Nauka

Haos i ludilo - nastavak

Saša Zorkić RSS / 24.11.2014. u 00:14

Bez ikakve namere, nekako spontno, ušao sam u fazu vrlo interesantnog, čak inspirativnog haosa i ludila. I to na dva nivoa. Prvi se tiče tehnologije, a drugi spoznaje.

O prvom (haos)

O drugom (ludilo)

Imao sam dvanaest godina kada sam doneo odluku da malo poradim na svom obrazovanju. U tom naumu uzeo sam da čitam knjigu „Ognjišta mudrosti" Vila Duranta, jer sam po naslovu zaključio da je to prava knjiga za mladog momka sa ambicijama da bude mudar. Sem toga, knjiga je bila debela i imala je upadljive, crvene korice što je bilo važno ako bi me neko video da čitam.

Ta knjiga je u prošlom veku bila vrlo popularan pregled filozofije od starih Grka do modernog doba jer je pisana je jasnim, lakim stilom i jednostavnim jezikom. Naravno, ništa ja u njoj nisam shvatio, ali zapamtio sam da je za pčelu pomorandža velika, a za čoveka mala, tj. da je istovremeno i velika i mala - kako za koga. Nakon tog zbunjujućeg saznanja privremeno sam odustao od filozofije i bacio se na čitanje Tri musketara.

A onda, više godina kasnije, otkrio sam da su stvari zapravo mnogo komplikovanije od problema sa veličinom pomorandže. Stari Grci nikako nisu mogli da se slože da li postoji mnoštvo stvari, što je bilo opšte mišljenje, ili pak samo jedna jedina kako je smatrao Parmenid; da li je sloga dobra, kako je pisao Homer, a čega se inače gnušao Heraklit; da li je kretanje moguće što je tvrdio Antisten, ili da je nemoguće što je učio Zeonon i tako dalje sve do Gorgije koji je tvrdio da u stvari ništa ne postoji.

Sve su to bile zbunjujuće ideje koje čoveku ljuljaju veru u realnost, ali tešila me je misao da je to tako samo u filozofiji i da je sa svetom sve ipak u redu, naročito ako ne čitate filozofiju. U takvom uverenju živeo sam nekoliko narednih decenija, a onda...

CMS-collision.jpg
CMS eksperiment: simuliranje raspada Higsa

Počeo sam da čitam Paralelne svetove Mičia Kakua. Niko kao Kaku ne može tako jednostavno i jasno da opiše potpuno besmislene događaje koji se inače nalaze u samoj osnovi prirode. Pre svega, što se fizike tiče, stvari su mnogo, mnogo gore nego što sam ranije mislio. Izlazi da su stari grčki filozofi bili u pravu i to svi i u isto vreme, i da stvari zaista i „jesu" i „nisu" u istom momentu i da mačka istovremeno i jeste i nije mrtva. Ludnica. A to je samo početak.

Pazite: „kvantna teorija se zasniva na ideji da postoji verovatnoća odigravanja svih događaja, koliko god fantastični ili blesavi oni bili." - piše Kaku. Prema tome, sasvim je moguće da se neko od nas u sledećoj sekundi odjednom nađe na Marsu. Ili u Futogu, u Adelaidi ili bilo gde. Sasvim moguće, mada malo verovatno. Toliko malo da se to ipak ne dešava, bar ne svaki dan. Zapravo, na takav događaj, kaže Kaku, morali bismo da čekamo duže od životnog veka kosmosa.

Ali ludnica tek počinje. Pazite, imate jezgro atoma i elektron koji obilazi oko njega, ali u tom svom kretnju elektron se nalazi na mnogo mesta - istovremeno. Još jednom: u istom momentu je na mnogo mesta (što je odlično jer da nije tako, kaže Kaku, kosmos bi se dezintegrisao). U tom svom plesu elektron formira elektronski oblak. E sad ovde nastaje prava magija, veća od bilo koje druge opisane u najfantastičnijim romanima.

Dok elektron ne gledate on ima svoju talasnu funkciju i nalazi se svuda. Ali ako ga pogledate (počnete recimo da vršite merenja), talasna funkcija se urušava i elektron prelazi u konačno stanje. Evo Kakuovog primera sa drvetom: drvo može da bude uspravno, oboreno itd. I dok ga niko ne pogleda drvo zaista i jeste u svim tim stanjima, istovremeno. Kada drvo pogledate, ono tog momenta prelazi u konačno, recimo, uspravno stanje. E to je ludilo. Svojim posmatranjem odrađujete stanje datog objekata.

Još jednom: pre opservacije objekat je istovremeno u svim mogućim stanjima. Da bi smo odredili u kom je stanju treba da ga pogledamo, a tim činom njegova talasna funkcija se urušava i on prelazi u konačno stanje. Nils Bor veli: „Realnost postoji samo ako dođe do opservacije". Drukčije rečeno: sve što postoji, postoji zato što bilo osmotreno.

Izlazi da je fizika mnogo šašavija nego filozofija. Zapravo, kaže Ričard Fejman: sa stanovišta zdravograzuma priroda je apsurdna. A fizika samo to konstatuje.


***

A je l' znate da se svemir ne okreće? To je jako dobro za istoriju, kaže Mičio Kaku, jer da se svemir okreće, putovanje kroz vreme bi bilo uobičajeno i istoriju bi bilo nemoguće pisati.

 

Tagovi



Komentari (43)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

chitach chitach 06:18 24.11.2014

,,,



nista bolje od doze relativizma u ponedeljak ujutro. citav dan cu da budem u oblacima, necu ni primjetiti da radim ...
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:04 24.11.2014

Re: ,,,

To je lepo rečeno
alselone alselone 08:33 24.11.2014

Kaku

Moći ćete da pročitate i ozbiljno, premda spekulativno razmatranje kako bi napredne civilizacije u dalekoj budućnosti mogle pomoću zakona fizike da bilionima godina u budućnosti napuste naš svemir i dospeju u drugi, gostoljubiviji kosmos gde bi započeli proces preporoda ili odakle bi se vratili u prošlost kada je vasiona bila toplija."


Ja obozavam ovakve spekulacije, price koje su bazirane na trenutno prihvacenim hipotezama ali je i "pusteno masti na volju". Moracu da kupim knjigu.

Saša Zorkić Saša Zorkić 09:07 24.11.2014

Re: Kaku

Knjiga je sjajna, mada, naravno, nije za svakog
jinks jinks 08:41 24.11.2014

...

Bor veli: „Realnost postoji samo ako dođe do opservacije". Drukčije rečeno: sve što postoji, postoji zato što bilo osmotreno.


Neki kažu da upravo zbog toga ljudi predstavljaju, odnosno da sve više upravo i postaju ogledalo univerzuma.
Saša Zorkić Saša Zorkić 09:10 24.11.2014

Re: ...

Sve nam to samo govori koliko malo znamo!
jinks jinks 09:16 24.11.2014

Re: ...

Da ... a možda i koliko je ustvari neophodno da na svet gledamo najboljim očima :)
Hansel Hansel 16:48 25.11.2014

Re: ...

OK, ако је ово тачно, у ком стању смо ми када нас нико не посматра? Посматрамо сами себе, па преовлађује "живост"? Cogito ergo sum? Хм. А када спавамо у некој недођији, у некој пећини? Па још кад смо у не-РЕМ фази...?

Даље:

Док није било људи, да ли је Земља постојала? Мислим -- ко ју је посматрао да би постојала? Ко је посматрао бактерије (па и данас ко их посматра док понеку не ставе под микроскоп?), ко диносаурусе (они, једни друге?)?

Живимо у свету конструисане прошлости? Диносауруси можда и нису изумрли, то их ми само видимо као мртве, па су мртви?

Коначно, како умиремо? Зашто нас одједном неки виде као болесне и, напокон, мртве? Наша перцепција заправо подлеже времену, а не и ми?!

Када умремо у овом свету, задржавамо ли и даље и онај део информације о својој "живости"? Ако да, јесмо ли онда ипак и даље живи на неком нивоу постојања? Мис'им, религије се по том питању одавно изјасниле, по овим тумачењима не видим да, бар у том погледу, нису биле у праву?!

Кад смо код религије и филозофије, па још је Беркли (и ко зна ко пре њега био на трагу тог схватања) говорио о субјективном идеализму, а потом апсурд "непостојања ствари" јер их нико не опажа, решио увођењем "универзалног посматрача" -- Бога. Зашто ми сада на памет пада и појам Сведржитеља?

Изгледа да се религија, филозофија и наука све више приближавају, мада тешко да нека од њих то лако признаје?

Или моја перцепција не ваља?
mirelarado mirelarado 17:16 25.11.2014

Re: ...

Изгледа да се религија, филозофија и наука све више приближавају, мада тешко да нека од њих то лако признаје?


Вала баш, Ханселе. Пребрзо се заборавило да су све те дисциплине потекле из заједничког пра-именитеља, тј. религије.

Уосталом, и ово свођење перцепције на посматрање већ у старту је прилично редукционистичко, те је и развијање те тезе чисто спекулативно: гимнастика ума. Рецимо, постоји ли и све оно што не чујемо? Или оно што не можемо да опипамо, омиришемо? Итд...
Saša Zorkić Saša Zorkić 19:18 25.11.2014

Re: ...

Hansel, pre svega da odgovorim na zadnje: DA, naša percepcija ne valja! Ona nas dobro služi u svakodnevnom životu i to na Zemlji. Dobro služi da lovimo, obezbeđujemo hranu i održavamo život, ali ona nam ne daje jasnu i pouzdanu sliku suštine prirode. Čim zakoračimo u svet mega ili mikro kosmosa postajemo zbunjeni jer je taj svet nelogičan... itd. Nameravam da i o tome stavim neki tekst ovde.

Inače, na ostala pitanja odgovore nudi Mičio Kaku u pomenutoj knjizi (naravno i mnogi drugi fizičari raspravljaju o njima). Jasno je da su svi ti odgovori u sferi grubih pretpostavki.

PS Ja bih rekao da mi svojim posmatranjem definišemo svet i dajemo mu značenje. Za neki drugi spoznajni aparat sve je ovo drugačije.
Saša Zorkić Saša Zorkić 19:28 25.11.2014

Re: ...

Da ne bude zabune, sve ovo što je napisao Kaku (i mnogi drugi) nije puko mudrovanje, nego rezultat dugog niza merenja, eksperimenata, izvedenih dokaza itd.
mirelarado mirelarado 20:09 25.11.2014

Re: ...

Da ne bude zabune, sve ovo što je napisao Kaku (i mnogi drugi) nije puko mudrovanje, nego rezultat dugog niza merenja, eksperimenata, izvedenih dokaza itd.


Уз све дужно уважавање, не видим да су сва та истраживања донела нешто битно другачије и ново, што, на пример, Борхес, и још понеко, нису већ много боље исказали. :)
jinks jinks 20:41 25.11.2014

Re: ...

OK, ако је ово тачно, у ком стању смо ми када нас нико не посматра?

Ustvari, po Karlu J. postoji više nivoa posmatranja, odnosno više "pari očiju" kojima se doživljava svet.

Prvi "par očiju" predstavljaju sve one informacije koje dospevaju do našeg svesnog dela psihe, što je u procentima ogromna manjina svega onoga što kroz razna čula dolazi do kičmene moždine i mozga.

Po J. sve se ostalo ipak ne gubi već predstavlja nešto što gledamo našim drugim "parom očiju", onim kojim svet posmatra naše nesvesno. Ono, iako svesti nevidljivo itekako utiče na naše ponašanje i odluke, doduše, javljajući se ipak svesnom, po J, na primer kroz san, kroz reakcije na različite simbole koji nas okružuju, ili na razne druge načine ...

Tako da itekako postoji mogućnost da nas ipak neko posmatra i kada nas niko ne posmatra, gledajuci nas ovim nesvesnim delom psihe. Sad, ne znam da li to važi i kada spavamo u nekoj nedođiji ... mada možda i tada važi, ko će ga znati :)
Hansel Hansel 21:16 25.11.2014

Re: ...

Па, Саша, ја сам већ видео колико коштају књиге, вероватно ћу их купити.

То шта је перцепција у психолошком смислу и колико је (не)саображена физичком свету мислим да знам одраније, чак сам учио и психофизику, али обрати пажњу на суштину твоје претходне тезе: да перцепција обликује свет око нас, тј. да чак његова егзистенција (или макар стање) зависи од наше (само наше?) перцепције. Тако сам ја бар схватио, да (и) ти то кажеш.

И, сад, пази апсурда -- та наша доказано несавршена перцепција не само да није једносмеран процес, него је и толико моћна да мења стања материје око себе. (Чиста парапсихологија -- малтене доказ за њу, ако мене питаш, али шта би рекли научници на то?) А да није можда могуће да је наша перцепција толико несавршена да ми, када посматрамо нпр. електрон, једноставно губимо из вида његов други аспект? Одмах кажем да сам свестан да је ово можда превелико поједностављење у складу с мојим недовољним знањем и зато ипак морам да прочитам књиге (друга је на попусту кад се купи с првом!), па шта буде.

Мирела, шта да кажем сем да ти шаљем цвет на перцептивну обраду!
Hansel Hansel 21:22 25.11.2014

Re: ...

jinks
Tako da itekako postoji mogućnost da nas ipak neko posmatra i kada nas niko ne posmatra, gledajuci nas ovim nesvesnim delom psihe. Sad, ne znam da li to važi i kada spavamo u nekoj nedođiji ... mada možda i važi, ko će ga znati :)

Е, па сад, нисам сигуран да Јунг под тим другим очима подразумева нешто попут екстрасензорне перцепције (да нас "друге очи" гледају када нас не гледају прве), пре бих рекао да он говори о додатној перцепцији, ван свесног дела. Иначе се из неурофизиологије зна да се велики део информација из тела (дакле, из рецептора) "филтрира" и да само мали део долази до коре великог мозга, а за остатак стимулације се сматра да постаје "неспецифична стимулација" мозга, колико се сећам -- баш се тај термин користи.
jinks jinks 22:19 25.11.2014

Re: ...

Е, па сад, нисам сигуран да Јунг под тим другим очима подразумева нешто попут екстрасензорне перцепције

Nisam ni ja to mislio, vec upravo ovo
пре бих рекао да он говори о додатној перцепцији, ван свесног дела


To sto sam pominjao "druge oci" nesvesnog je pre bio vid pesnicke slobode :) da se opise

Иначе се из неурофизиологије зна да се велики део информација из тела (дакле, из рецептора) "филтрира" и да само мали део долази до коре великог мозга, а за остатак стимулације се сматра да постаје "неспецифична стимулација" мозга


sto sam u prethodnom komentaru na neki nacin i pokusao da kazem ... Interesantno da je KJ u principu to odavno zakljucio, mnogo pre nego sto je neurofiziologija dosla do slicnih saznanja.
Hansel Hansel 22:58 25.11.2014

Re: ...

Неспоразум је био због овог дела:
Tako da itekako postoji mogućnost da nas ipak neko posmatra i kada nas niko ne posmatra, gledajuci nas ovim nesvesnim delom psihe. Sad, ne znam da li to važi i kada spavamo u nekoj nedođiji ... mada možda i tada važi, ko će ga znati :)

Просто, не може нас гледати ако му нисмо у видокругу, па био он и 360 степени (нпр. под хипнозом се ширина видног поља може драстично повећати, тако бар кажу, па нека је то и до пуног круга). А мени се чинило да ти имплицираш тако нешто у овим реченицама.

Друга је ствар што чак има и неких доказа да је и тако нешто могуће, али ја сам довољно "провоцирао" за данас.
jinks jinks 23:41 25.11.2014

Re: ...

Pitanje sta se uopste podrazumeva pod posmatranjem. Mozemo nekoga ili nesto u okruzenju svesno i ne posmatrati, a opet po J. na primer, nesvesno posmatrati. Na to sam mislio u citiranom delu komentara, pre bilo ceg drugug (ali ne obavezno i samo na to :)
Saša Zorkić Saša Zorkić 00:24 26.11.2014

Re: ...


mirelarado: Уз све дужно уважавање, не видим да су сва та истраживања донела нешто битно другачије и ново, што, на пример, Борхес, и још понеко, нису већ много боље исказали. :)



Ah, ah, uz svo poštovanje, ovo me je podsetilo na jednog mog suseda koji je govorio kako je gledao operu na TV i zaključio da oni tamo ne pevaju nego "samo cijuču"

Dakle, ako ja u nečemu ne vidim značaj, to ne znači da taj značaj ne postoji.

Saša Zorkić Saša Zorkić 00:34 26.11.2014

Re: ...

Jinks, postoje razni odgovori na ova pitanja, pa i taj da jesmo već osmotreni, pa i da smo "samoosmotreni" itd. Ali svi ti odgovori prevazilaze moje znanje i shvatanja tako da bi bilo neozbiljno da ih ja interpretiram. Uostalom, zato sam i rekao da je sve to "ludilo" .
mirelarado mirelarado 00:47 26.11.2014

Re: ...

Dakle, ako ja u nečemu ne vidim značaj, to ne znači da taj značaj ne postoji.


Да, наравно. Али, важи и обрнуто, како за комшију лишеног слуха, тако и за људе уопште: ако је нешто у мојим очима велико, ново и значајно, то не значи да је то збиља у потпуности тачно. Нарочито када је "ново и другачије" у питању.


Saša Zorkić Saša Zorkić 01:14 26.11.2014

Re: ...

Hansel, pre svega ne želim da iko kupi neku knjigu na moj nagovor, jer možda je ta knjiga samo meni interesantna. Uostalom evo OVDE može da se preuzme pdf časopis u kome se nalazi nekoliko strana iz knjite Paralelni svetovi. Pa po tome prosudi.

Dalje: ne kažem to ja (nisam toliko pametan) nego kvantni fizičari . Preporučujem predavanje Zna li elektron kada ga posmatramo

Inače, što se tiče:
И, сад, пази апсурда
pa da, napisao sam da Ričard Fejman kaže: sa stanovišta zdravog razuma priroda je apsurdna. A fizika samo to konstatuje.


nsarski nsarski 07:30 26.11.2014

Re: ...

sa stanovišta zdravog razuma priroda je apsurdna


Ali ako ovu "jednacinu" citamo s desna na levo ona kaze: sa stanovista prirode zdrav razum je apsurdan.
Meni se ta verzija mnogo vise svidja, i mislim da odrazava pravo stanje stvari.

Iz zdravog razuma potice i ona tvrdnja anti-kvantnomehanicara s pocetka XX veka da "priroda ne pravi skokove" (Natura non facit salta). Drugim recima da zakoni fizike iz makro sveta moraju da vaze i u mikro svetu. Pa, ispostavilo se da to nije tako.
"Zdrav razum" je evoluirao i nastao u makro svetu, ali to ga ne cini primenljivim na druge domene (ekstremno male ili velike). On je u tim domenima apsurdan.
Hansel Hansel 10:50 26.11.2014

Re: ...

Saša Zorkić
Hansel, pre svega ne želim da iko kupi neku knjigu na moj nagovor, jer možda je ta knjiga samo meni interesantna. Uostalom evo OVDE može da se preuzme pdf časopis u kome se nalazi nekoliko strana iz knjite Paralelni svetovi. Pa po tome prosudi.

Капирам да ниси рекламирао књигу, него сам се ја мало нашалио пошто ми је степен интересовања порастао када си написао да су одговори на питања која сам поставио тамо.
nsarski
sa stanovišta zdravog razuma priroda je apsurdna


Ali ako ovu "jednacinu" citamo s desna na levo ona kaze: sa stanovista prirode zdrav razum je apsurdan.
Meni se ta verzija mnogo vise svidja, i mislim da odrazava pravo stanje stvari.

Ово је сјајно! Мада би природа можда само "рекла": "ограничен".
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:12 26.11.2014

Re: ...

Da, baš tako. Samo teško nam je to da prihvatimo, jer smo okovani čvrstim uverenjem da istinito ono što je nama logično.

PS Nadam se da ćemo se sresti u nekom narednom blogu jer imam na zalihama i o tome nekih tekstova.
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:33 26.11.2014

Re: ...

mirelarado,
pa naravno, tako je. Samo što iza ushićenja naukom nekih ljudi, stoje i konkretna dela i otkrića nauke. GPS ne bi postojao da nije specijalne teorije relativnosti, ne bismo znali kako se kreću planete da nije zakona o kretanju planeta, ne bismo skoro ništa znali o Suncu da svetlosni zrak nije rastavljen i izučen, ne bismo imali mobilne telefone, računare da nije naučnih dostignuća. Da nema kvantne fizike o kvantnim računarimo ne bismo mogli ni da maštamo. I da ne nabrajam dalje.

Dakle, treba poštovati rezultate nauke, a da bismo to mogli potrebno je da se sa tim rezultatima upoznajemo. Stalno i stalno.

Nauka omogućava naš život, a umetnici čine da nam on bude prijatniji, a naši odnosi malo jasniji
mirelarado mirelarado 18:40 26.11.2014

Re: ...

Dakle, treba poštovati rezultate nauke, a da bismo to mogli potrebno je da se sa tim rezultatima upoznajemo. Stalno i stalno.

Nauka omogućava naš život, a umetnici čine da nam on bude prijatniji, a naši odnosi malo jasniji


Сасвим тачно. Нема ту никакве међусобне конкуренције научног и уметничког света, напротив. Могућности што ширих и дубљих спознаја јесу оно највредније што имамо. :)
nsarski nsarski 19:18 26.11.2014

Re: ...

Nadam se da ćemo se sresti u nekom narednom blogu jer imam na zalihama i o tome nekih tekstova

Anytime, Sasa, anytime
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:13 26.11.2014

Re: ...

Hajde da dodam i ovo: N. Henbest u Eksploziji vasione kaže otpilike ovako: Ima onih koji smatraju da će naučna dostignuća 20. veka neke buduće generacije videti kao vrhunska estetska dostignuća.

U nauci pojam "lepog" zauzima posebno i vrlo značajno mesto. Bilo bi dobro da o tome neko nešto napiše.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:14 24.11.2014

Mačka

Dok elektron ne gledate on ima svoju talasnu funkciju i nalazi se svuda. Ali ako ga pogledate (počnete recimo da vršite merenja), talasna funkcija se urušava i elektron prelazi u konačno stanje.


Ovaj problem je, izgleda, savladan "nežnim merenjem".

LINK
trala.la trala.la 16:56 24.11.2014

Re: Mačka

LINK


Greška u linku.

LINK
Saša Zorkić Saša Zorkić 20:34 24.11.2014

Re: Mačka

Voleo bih da čujem šta o tome kaže neki fizičar
nsarski nsarski 10:17 25.11.2014

Re: Mačka

Saša Zorkić
Voleo bih da čujem šta o tome kaže neki fizičar

Pa, u misaonom eksperimentu barem, postoji nacin da se nasluti stanje macke, a da se ona ne poglasi za definitivno mrtvu, ili definitivno zivu. Naime, ona "postoji" u oba stanja istovremeno, ali nase definitivno merenje njenog stanja narusava tu istovremenost.
Sustina neznog merenja se sastoji u tome da se macka stavi u kutiju s veoma mutnim staklom, tako da ne mozemo da zakljucimo da li je mrtva ili ziva, ali da imamo neke indikacije kako ona transfigurise (osciluje) izmedju mrtvo/zivog stanja. Cak i takvo osmatranje narusava njenu talasnu funkciju, ali postoji nacin da se taj poremecaj popravi i vrati na staru smesu stanja.
Zanimljivo i obecavajuce otkrice. Kao da se objekat moze, makar delimicno, odvojiti od njegovih osobina.
Naprimer, kao kad bih ja sedeo u jednoj sobi, a moja zbunjenost u drugoj. Ili, jos lepse, kao ona Cheshire cat, koja je telesno nestala ali je njen osmeh ostao na grani.
Saša Zorkić Saša Zorkić 16:24 25.11.2014

Re: Mačka

Svi odgovori u nauci samo otvaraju nova, još brojnija, zanimljiva pitanja. Tako i ovaj.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:01 25.11.2014

Re: Mačka

nsarski

Naprimer, kao kad bih ja sedeo u jednoj sobi, a moja zbunjenost u drugoj. Ili, jos lepse, kao ona Cheshire cat, koja je telesno nestala ali je njen osmeh ostao na grani.


Znao sam da ne treba da se trtim, ja ne umem ovako lepo da objasnim kao sarski, a nisam ni fizičar. U napadu entuzijazma i radoznalosti dovatio sam rad iz Nature-a koje je referenciran u ovom nauč-popularnom članku, ali sam pao u nesvest na pola čitanja.



violina violina 11:36 25.11.2014

?????

Znači, sve je i jeste i nije.
Saša Zorkić Saša Zorkić 19:29 25.11.2014

Re: ?????

I jeste i nije Sve!
vera.nolan2 vera.nolan2 13:33 25.11.2014

UM CARUJE

Može se govoriti i o trećem ,i haosu i ludilu : uspeli smo kao vrsta da,rekonstruišemo nastanak materije i vremena do prve tri minute unazad,saznali smo da svemir možemo posmatrati tek,10-43 sekunde posle velikog praska,ne pre toga...
-rekonstruisali smo kompletan genom-idemo dalje...!

Možda ćemo spoznati i nepokrenutog ili nepokretnog Pokretača Aristotela,ali hoćemo li razrešiti -zloduho stanje civilizacije i kuda vode još i nauka i UM,u neprekidnoj,kroz istorijsko vreme,zloupotrebi svega postojećeg i spoznatog ,zarad moći manjine,a na patnju i objekat te moći-većine ?!
... bojim se da, "ta mrtva,Šredingerova mačka,ne vaskrsne iz nekog neposmatranog i "neodređenog"stanja,skrivenog paralelnog budjaka kosmičke materije,grotlu stvaranja i razaranja,te ne "izgrebe" celo čovečanstvo"...

...setimo se samo... "Ako bi svetlost hiljadu sunaca izbila odjednom na nebu, istovremeno – bili bi oni jednaki sjaju tog veličanstva", rekao je Openhajmer citirajući iz epa Bhagavad gita."Ja sam smrt, koja sve uništava, onaj koji preti svetovima"-kada se na horizontu podigao divovski oblak gasa,....

Naravno,očarana sam moćima ljudskog uma,čitam sa skoro religijskim zanosom,ovakve tekstove,spekulacije ,kuda vode tek otčkrinuta vrata saznanja...i Astronomski magazin i Astronomiju,Svemir i Viva fiziku,etc...ali se užasavam nesrazmere moći uma i etike ...
...te ,ako ne mogu da nađem utehu u religiji,zaista je nalazim u čudima nauke i UMa,većim,istinitijim od svakog čuda religijskih knjiga i koja će, nadam se,uvesti ljudsku civilizaciju u neki harmoničniji , bolji život homo sapiensa.

Mala ispravka:
UM CARUJE je knjiga,koju pominješ, Vila Duranta,crvena knjižurina(od milja,rečeno!) sa dve ukrštene zlatne baklje-"Životi i mišljenja velikih filozofa",(u kojoj se mogu naći biografski podaci,takve vrste i nigde više,da ih sa svim manama i vrlinama,doživimo tako ljudski i blisko),a

OGNJIŠTA MUDROSTI,sa podnaslovom:"Smotra ljudskog života i ljudske sudbine" je,siva knjižurina,sa pet plamenova,valjda -SVETLOSTI UMA ,koje obasjavaju tamu neznanja i sve aspekte ljudskog društva,o moralu,politici i religiji,filozofiji,obrazovanju,socijalizmu i kapitalizmu,utopijama,etc...
Saša Zorkić Saša Zorkić 16:20 25.11.2014

Re: UM CARUJE

Sve je to stvar gledišta. Ja ne vidim "zloduho stanje civilizacije" i mislim da ima razloga da verujemo da je naša civilizacija vrlo uspešna (što, naravno, ne zači da će ta naša civilizacija imati srećan kraj).

2. Ne, mislio sam baš na Ognjišta mudrosti. Imam, zapravo i Um caruje, i obe knjige su CRVENE :) Mada, sad mi se čini da sam negde video i tu sivu verziju korica.

vera.nolan2 vera.nolan2 11:58 26.11.2014

Re: UM CARUJE

Sve je to stvar gledišta...


Da,naravno!,slažem se!

Čini mi se lako dokazivo da je nauka sluškinja kapitala i da naučna dostignuća kad se spuste do plebsa,postaju dobrobit i većine ,samo kad su dobro naplativa!
Ljudska bića su većinom ugrožena,ali naravno to su već, društveno sociološki aspekti.
Možda,baš zbog pomenute knjige,moje prve sveobuhvatne,na pomolu adolescentnih interesovanja,zato i posebno drage,odoh na ovu stranu komentara.Naučile su me da stvari treba gledati i šire i dublje i nikad parcijalno.
Razlog je i ono što nam se dešava,svaki dan se susrećem sa egzistencijalnim mukama u okruženju i ne poznajem ni jedno ljudsko biće u bližoj i daljoj okolini da mogu reći:Evo ,najzad Srećnog čoveka!

Više bih volela da je i moja crvena,pa onako sparene,ali zaista,svi primerci koje sam videla bili su sivi,sorry!
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:45 26.11.2014

Re: UM CARUJE

Pa i to sa srećom je relativno i stvar shvatanja. Epikur je tvrdio da čovek može biti savršeno srećan i na točku za mučenje. Dakle, to je više do samog čoveka. Milanković je, čini se, bio veoma srećan i u zatvorskoj ćeliji u koju je bio bačen tokom rata – jer je imao olovku i papir. Bil Brajson kaže u svojoj Kratkoj istoriji... za Milankovića da je to verovatno bio najsrećniji zatovrenik koji je ikad postojao.

A ponekad treba biti svestan i ovoga: dovoljna je samo jedna jedina sekunda da se desi nešto što bi nas oteralo u pravi očaj. Tada bismo shvatili koliko smo sada zapravo srećni.

Inače, knjiga je onako malo tamnije crvena
Hansel Hansel 00:41 27.11.2014

Re: UM CARUJE

Razlog je i ono što nam se dešava,svaki dan se susrećem sa egzistencijalnim mukama u okruženju i ne poznajem ni jedno ljudsko biće u bližoj i daljoj okolini da mogu reći:Evo ,najzad Srećnog čoveka!

Кошуља сретног човјека (изворно бугарска народна бајка, мислим)
vera.nolan2 vera.nolan2 09:35 27.11.2014

Re: UM CARUJE,snaga klade valja...

Кошуља сретног човјека


E,hansele,ovde i sada nema više jurodivih,pravednika i misaonih asketa...
ima i ona priča "Imam decu",...i živim u Srbiji u 21.veku..a o životu 7 milijardi ljudi na planeti ,...
njih su zatekli egzistencijalni,ne duhovni podvizi...


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana