Ekonomija

Nesposoban premijer i "Arapi"

Saša Radulović RSS / 28.08.2014. u 22:25

Ugovori sa Etihadom i Al Rawafedom za JAT i bačku zemlju su štetni po Srbiju. Tačka. Tu činjenicu ne može da promeni pozorišna predstava premijera u vladi Srbije, jeftin pokušaj obmane javnosti i nastavak prenemaganja premijera kome je uvek neko drugi kriv. To su diletantski ugovori u čijem pisanju su učestvovali Mlađan Dinkić i Siniša Mali. Zbog tih i takvih ugovora, svih naših Fiata i Etihada, nerazumnih subvencija, svih naših pljačkaških privatizacija, Srbija danas i jeste u poziciji u kojoj jeste.


Vratimo se na početak. Borba protiv tajnih štetnih ugovora je krenula odmah nakon što sam imenovan za ministra privrede 02.09.2013.godine. Mnoge sam zaustavio dok sam bio ministar. Recimo ugovor sa Al Dahrom, Vršačke vinograde, Prvu petoletku, Gorenje, Mišelin. Međutim ugovor sa Etihadom je tada već bio potpisan. Za pet meseci koliko sam bio u vladi, pokušao sam da popravim poziciju Srbije po tom ugovoru. Prvo tako da popišemo i procenimo imovinu i obaveze. Zatim da sprovedemo finansijsko restrukturiranje, prodamo imovinu koja nije potrebna za dalje operativno funkcinisanje JAT-a, i zatim konvertujemo veliki deo dugovanja u kapital i time značajno smanjimo udar na budžet. Takođe da očuvamo JAT Tehniku, da pripremimo JAT Support pre nego što se unese u JAT. Sve moje napore je sprečio Aleksandar Vučić i njegov savetnik za ekonomiju i finansije doktor Siniša Mali.


Borba je kulminirala mojom ostavkom 27.01.2014.godine. U tekstu ostavke sam rekao da se radi o štetnom tajnom ugovoru. Posle više od 7 meseci pritisaka pokreta "Dosta je bilo - Saša Radulović" i velikog pritiska javnosti, ali i nevladinih organizacija kao što je BIRN, posle više obećanja premijera da će ugovor biti objavljen 16. februara, pa do izbora 16.marta, konačno je premijer objavio deo ugovora između Republike Srbije, Etihada i JAT-a, kao i ugovore sa Al Rawafedom za bačku zemlju.

Štetni ugovori sa Etihadom za JAT


Ugovori između Republike Srbije, Etihada i JAT-a su bili u sefu u kabinetu ministra privrede. Oni su bili u sefu i u trenutku kada sam podneo ostavku na mesto ministra privrede. U sefu je bilo 5 ugovora:
1. Okvirni ugovor
2. Ugovor o ulaganju
3. Ugovor akcionara
4. Ugovor o pružanju usluga podrške
5. Ugovor o konvertibilnom zajmu


Aleksandar Vučić je objavio tri dokumenta: okvirni ugovor, ugovor o ulaganju i aneks na taj ugovor. Ugovore 3, 4 i 5 nije objavio.


Objavljeni Okvirni ugovor nije onaj ugovor koji je bio u sefu. Radi se o potpuno novom ugovoru koji je potpisan 31.07.2014.godine, koji je potpisao ministar Dušan Vujović. Na samom početku novog ugovora stoji:
„Republika Srbija, Etihad i Društvo žele da izmene tekst 2013 Okvirnog ugovora u celosti u skladu sa uslovima ovog Ugovora."


BIRN i Vreme su objavili nacrte svih pet ugovora. Objavljeni nacrti su istiniti. Takođe, analiza koju je uradio BIRN je tačna. Premijer je na konferenciji za novinare u vladi Srbije obmanjivao javnost.


Celu analizu ugovora sam dao Aleksandru Vučiću i poslao mu na email 28.oktobra 2013.godine:


From: Saša Radulović
Date: 10/28/2013 1:00 AM
To: Aleksandar Vucic

U prilogu analiza ugovora. Ovo je knjiski primer kako ne bi trebalo raditi restrukturiranje. Ne pravi se prvo dil, a onda radi na restrukturiranju. To kosta k'o svetog Petra kajgana. Radi se obratno. Onako kako radimo za sve ostale firme u restrukturiranju.

Ugovor je jako lose ispregovaran. Sto je obicno slucaj kad se radi napamet. Nisi ga naravno ti pregovarao. Ali tebi ide na teret. Tim koji pregova za Srbiju to lose radi. Ni jedan dil ne valja. Vrsacki, PPT, Al Dahra, Etihad. I za svaki ima isti odgovor: arapi trazili, belorusi trazili, kinezi trazili.
Neko mora da ti kaze. Kako god to zvucalo. Drzava ne pocinje od mene. Ali ovi ugovori NE VALJAJU.
Stvari se kod Etihada mogu delimicno popraviti kroz pisanje UPPR-a. Ali to ne mogu da rade isti ljudi koji su i ovo zamuljali.
Sasa

I šta piše u objavljenim ugovorima?


Etihad ulaže 40 miliona $. Tačka. Ni dolara više. Za to dobija 49% kompanije Air Serbia.


Republika Srbija ulaže imovini vrednu 200 miliona $. Od toga, samo slotovi na mnogobrojnim aerodromima vrede 80 miliona $. Nekretnine vrede još 80 miliona $.


Republika Srbija ulaže 82 miliona $ novog keša u formi subvencija.


Republika Srbija treba da plati sve dugove JAT-a nastale pre datuma zatvaranja ugovora. Ne znamo da li je ovaj datum nastupio ili još uvek nije. Ako nije, država Srbija je i danas odgovorna za sve nove gubitke koje pravi AirSerbia.


Dugovi JATA na dan 31.12.2013.godine po objavljenim zvaničnim finansijskim izveštajima iznose oko 370 miliona $. Ovaj iznos ne uključuje neobračunate kamate, niti mnoge sporove koji su u toku. Na osnovu lične karte JAT-a, sa kamatama, ovaj dug je procenjen na oko 500 miliona $.


Etihad ima obavezu da da pozajmicu od 60 miliona $. To je pozajmica na koju se plaća kamata i ne predstavlja investiciju već kredit koji Air Serbia mora da vrati. Republika Srbija ima obavezu da da pozajmicu od 20 miliona $.


Pored svega ovoga, AirSerbia dobija garantovan monopolski položaj, država Srbija će snositi sve troškove za otpremnine, troškove izgradnje i uređenja terminala dodeljenog AirSerbia, popust od 50% na aerodromske takse, popust od 50% na gorivo od NIS-a itd.


U prvoj polovini 2013.godine, JAT je imao poslovni gubitak od oko 10 miliona evra. U drugoj polovini 2013.godine, sa novim menadžmentom, JAT je napravio dodatni poslovni gubitak od više od 35 miliona evra. Samo u prvom kvartalu ove 2014.godine, gubici su bili 17 miliona evra. Premijer je najavio da će JAT u 2014.godini ostvariti profit od milion evra. Kako zna? Da li će profit nastupiti tako što će Republika Srbija dati subvencije i oprostiti dugove? Videćemo.

 

Ni sve ovo nije dosta. Šta piše u ostalim ugovorima koje Aleksandar Vučić nije objavio?


Air Serbia plaća Etihadu mesečno menadžment usluge.
Air Serbia uzima od Etihada 10 aviona na lizing.
Air Serbia poklanja Etihadu avans od 23,5 miliona $ koji je 1998.godine uplatila Airbasu za kupovinu novih aviona.
U određenim situacijama Etihad ima pravo i da vrati kupljene akcije i za to dobije nazad 40 miliona $ uvećano za kamtu od LIBOR + 3%.
I tako dalje.

Da sumiramo. Država Srbija preuzima sanaciju dugova od 500 miliona $.
Država Srbija ulaže 282 miliona $. Za to dobija 51% od 320 miliona $.
Etihad ulaže 40 miliona $. Za to dobija 49% od 320 miliona $.
Air Serbia plaća Etihadu mesečno menadžment usluge.
Air Serbia uzima od Etihada 10 aviona na lizing.

995613_1486439518267055_7562866062043406082_n.png 

 

Pretpostavimo da je imovina JAT-a precenjena. Da nije vredna 200 miliona $. Pretpostavimo da su objekti vredni 1€, da su slotovi na aerodromima vredni 1€, da je oprema vredna 1€, da su povezana pravna lica vredna 1€ i da su sva potraživanja JAT-a prema njegovim poveriocima vredna 1€. U tom slučaju država Srbija ulaže 82 miliona $ i 5 € i za to dobija 51%. Etihad ulaže 40 miliona $ i dobija 49%. Air Serbia plaća Etihadu mesečno menadžment usluge. Air Serbia uzima od Etihada 10 aviona na lizing.

Mi smo jedna potpuna banana država sa nesposobnim premijerima.

 

Šta je trebalo uraditi sa JAT-om?


Isto što i sa svim drugim prezaduženim firmama. Popisati imovinu, popisati obaveze. Izvršiti finansijsko restrukturiranje kroz konverziju potraživanja u vlasništvo. Ovo se radi koristeći Zakon o stečaju i unapred pripremljeni plan reorganizacije.


U slučaju JAT-a, oko 50 miliona evra, odnosno 65 miliona $, je dug prema komercijalnim bankama za koji je država dala garancije, tako da taj deo duga država mora u celosti i da preuzme u slučaju finansijskog restukturiranja. Ovo bi bio direktan trošak za budžet. Javni dug se ne bi povećao, jer su ovo garancije .


Postoje veliki neobezbeđeni dugovi prema NBS. Među neobezbeđenim poveriocima su Aerodrom, NIS, Ministarstvo finansija, SMATSA, JAT Tehnika i Direktorat civilnog vazduhoplovstva. Tu su i sudski postpuci koji su u toku sa NBS, Investbankom u stečaju, Beogradskom bankom u stečaju. JAT ima dugove iz 90-tih godina koji bi sa zakonskim zateznim kamatama u sudskim procesima mogli da budu utvrđeni na velike iznose.


Sudeći po nepotpunoj ličnoj karti JATa, JAT nema obezbeđenih poverilaca koji imaju hipoteku nad imovinom.


Unapred pripremljenim planom reogranizacije bi se konvertovao sav ovaj dug u vlasništvo nad JAT-om. Ovim postupkom bi JAT bio zaštićen i od svih drugih eventualnih dugovanja koja nisu uneta u poslovne knjige JAT-a. Svi bi morali da se jave prilikom usvajanja unapred pripremljenog plana reorganizacije, inače bi izgubili svoja potraživanja. I svi bi morali da se uklope u plan konverzije. Sve ovo ne bi imalo nikakav negativan uticaj na budžet.


Primera radi, ako bi se ukupni prijavljeni dugovi JAT-a sa sve zateznim kamatama utvrdili na 500 miliona $, država bi za svoj potraživanje (preuzeto od banaka kojima je dala garancije) od 65 miliona $ dobila 13%. NBS za svoje potražvanje od preko 50 miliona $ dobila 10%. Aerodrom 8%, NIS oko 4% itd.


Koliko bi to vlasništvo bilo vredno? Ako uzmemo procenu vrednosti JAT-a od 200 miliona $, 13% vlasnišva za državu bi bilo vredno 26 miliona $. Znači država bi kao poverilac bila „ošišana". Umesto nenaplativih 65 miliona $ bila bi svedena na vlasništvo imovine vredne 26 miliona $.


Šta dalje? Deo unapred pripremljenog plana reorganizacije je i poslovni plan za narednih 5 godina. On bi morao da predvidi i postavljanje novog profesionalnog meadžmenta i nadzornog odbora, nabavku novih aviona na lizing, redukciju broja zaposlenih itd. U stvari sve ono što zaista i piše u tajnom strateškom planu. Ko bi ovo finansirao? Država ovim dilom svakako poklanja JAT-u 82 miliona evra. Taj novac, u stvari sigurno i mnogo manje, je mogao biti dat JAT-u kao pozajmica za sve ovo. Međutim postoji i mnogo bolji put. Trebalo je da tražimo finansijskog investitora koji bi uložio novac u ovakvu komapniju, očišćenu od dugova, bez repova.


Kako bi izgledao takav jedan dil sa finansijskim investitorom? Ako je imovina procenjena na 200 miliona $, ponudili bismo u otvorenom tenderu 18% JAT-a za 40 miliona $ i široka prava prilikom izbora menadžmenta i kontrole investicija i troškova. Pretpostavimo da je cifra od 200 miliona $ precenjena i da je realna vrednost imovine 100 miliona $. Tada bi ponudili 30% JAT-a za 40 miliona $.


Ova čitava operacija bi koštala budžet Republike Srbije 65 miliona $ na ime plaćanja obaveza JAT-a za koji je država već garantovala. Tačka. Uporedite ovo sa dilom koji je napravio premijer.


Umesto toga i stvaranja prostora za zdravu konkurenciju, sada se sa beogradskog aerodroma istiskuju sve niskobudžetske kompanije kako bi se napravio čist prostor za monopol JAT-a. Cenu će i dalje plaćati svi građani Srbije kroz visoke cene avionskog prevoza.


Sve ovo sam pokušao da objasnim i sprovedem dok sam bio ministar privrede. Nije vredelo. Aleksandar Vučić i njegov kabinet nisu dozvolili ni procenu vrednosti imovine. O ostatku da i ne govorim. Pokušao sam i ministra finansija da ubedim da nastupimo zajedno. On je jadan sve ovo razumeo. Ali njegov odgovor je bio: „Ne smemo. Uhapsiće nas. Ko bre Lazare? Vučić.". Ne možete sa 28 godina biti ministar finansija. Ili bilo čega drugog. Recimo informisanja. Ne ide.

Ovaj isti postupak je trebalo sprovesti i za sva druga državna preduzeća. To je upravo bio plan ministarstva privrede. Da su prošli reformski zakoni o privatizaciji i stečaju iz januara meseca, do sada bismo već završili restrukturiranje svih tih preduzeća, bila bi očišćena od dugova sa poslovnim planovima, bio bi povezan radni staž za sve zaposlene, isplaćene zaostale zarade, overene zdravstvene knjižice i zaposleni bi delom postali i vlasnici tih firmi.


Ovaj isti postupak treba sprovesti i za Telekom, i za EPS, i za RTB Bor, i za Aerodrom, i za Lutriju, i za PKB. Ove firme ne treba prodavati strateškim investitorima. Oni nisu zainsteresovani za rast vrednosti kompanija. Strateški investitori su zainteresovani za tržište i resurse, ne za kompanije. Sva naša javna preduzeća treba restrukturirati, otkačiti partijski menadžment i nadzorne odbore, privući finansijske investitore koji su zainteresovani za rast vrednosti kompanija, i izvesti na berzu. Kako londonsku i varšavsku, tako i beogradsku. Time bi Beograd postao i finansijski centar Balkana. To tako rade ozbiljne zemlje.

 

U nemuštim pokušajima odbrane ovih katastrofalnih, diletantskih ugovora sa dalekosežnim negativnim posledicama, AleVu i njegov medijski tim su angažujovali nekoliko poslušnih stručnjaka koji su pokušali da prikažu celu stvar kao veliku uslugu koju nam je učinio Etihad time što je preuzeo JAT. Ima jedna priča o kumovima na kiši koja se završava sa „Bil' bio mokriji?". Da li je moglo gore od ovoga?


Štetni ugovori sa Al Rawafedom za bačku zemlju


Ugovori za zemljište, objekte i opremu u Bačkoj su takođe duboko štetni. Tokom jula meseca smo vodili akciju prikupljanja potpisa protv ove protivzakonite prodaje zemlje pod nazivom „Ne damo zemlju ispod žita".


Preduzeće Bačka iz Sivca prodaje 2.200 hektara poljoprivredne zemlje za 7.000 evra po hektaru. Prodaje i objekte površine 4.800 m2 unutar gazdinstva površine 5,7 hektara (građevinskog zemljišta) za 413.000 evra. To je 7,25 evra po m2 građevinskog zemljišta, odnosno 86 evra po m2 površine ispod objekata.
Prodaje se i oprema za oko 380.000 evra.


Preduzeće Jadran iz Nove Gajdobre prodaje 413 hektara zemljišta po ceni od 10.000 evra po hektaru.
Prodaje i objekte površine 8.400 m2 unutar gazdinstva površine 9 hektara (građevinskog zemljišta) za 600.000 evra. To je oko 7 evra po m2 građevinskog zemljišta, odnosno 65 evra po m2 površine ispod objekata.
Prodaje se i oprema i sistemi za navodnjavanje za oko 200.000 evra.


Preduzeće Agrobačka iz Bača prodaje opremu i sistem za navodnjavanje za 100.000 evra.


Preduzeće Mladi Borac iz Sonte prodaje sistem za navodnjavanje za 38.000 evra.


Propisno su očerupali ova 4 preduzeća. Zemlja u Bačkoj se prodaje po ceni od preko 10.000 evra po hektaru i ne može da se nađe. Objekti i oprema su u otobru procenjeni na 4x veću cenu.


Ovo ovako naravno ne može. Imovina ovih preduzeća je u vlasništvu akcionara i postoje obaveze prema poveriocima, pa se ovim krše njihova ustavna prava. Krši se i zakon o privatizaciji po kome ovakva prodaja nije moguća. Mora da bude javni tender.

 

Ministarstvo poljoprivrede će izdati u zakup na 40 godina preko 4.300 hektara državne zemlje u Bačkoj, neposrednom pogodbom, kršeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu, po ceni do 250 evra po hektaru. Za to vreme, naši poljoprivrednici ne mogu da dođu do zemlje, a Aleksandar Vučić plasira dezinformacije o tome kako naši poljoprivrednici nisu u stanju da postignu visoke prinose na zemljištu. Sa zemlje koju danas obrađuju i za koju plaćaju godišnji zakup od 400 evra po hektaru će biti izbačeni i ona će biti data Al Rawafedu po ceni od 250 evra po hektaru.


Pored toga, preko 3.500 hektara državne zemlje u Karađorđevu kojom upravlja Vojna ustanova Morović - Ministarstvo odbrane će biti dato novoj kompaniji na korišćenje bez naknade na 30 godina. Obaveza nove komapanije je da Ministarstvu odbrane uplati 20% neto profita od korišćenja tog zemljišta, ako profita bude. Ja ne znam ni jednog poljoprivrednika u Srbiji koji ne bi pristao da dobije zemlju na korišćenje za Dž, i da da 20% profita državi, ako ga bude. Sve troškove poreza snosi Vojna ustanova Morović Pri tome, nikakva zaštita ne postoji za Ministarstvo odbrane za situacije izvlačenja profita preko faktura povezanih lica i drugih mahinacija.

A sada ide najbolji deo. Al Rawafed ne ulaže u zajedničku kompanju praktično ništa. A dobija 80% zajedničke kompanije kojoj je omogućeno da potpiše ovakve ugovore. U obavezi je da obezbedi pozajmicu (kredit) od 115 miliona evra zajedničkoj kompaniji kojim će biti kupljeno zemljište, objekti i oprema ispod cene i koji će zajednička kompanija vraćati sa kamatom. Time će praktično prihodima ostvarnim na zemljištu kupiti zemljište. Ovo je potpuno ludilo.

 

Zašto su "Arapi" pod navodnicima

Za svojih pet meseci u ministarstvu, ni jednog Arapina nisam video. Bio je doduše jedan Palestinac. I jedan Izraelac. Ceo posao su vodili Siniša Mali i Dinkićevi kadrovi, kao i nekoliko domaćih advokatskih kancelarija. Kako se posao vodi, čovek bi pomislio da se „Arapi" ne interesuju mnogo za svoje pare, da imaju puno poverenje u Sinišu Malog, Dinkićeve kadrove i advokatske kancelarije. A oni svi rade kao jedan tim. Čovek bi pomislio i da to nisu njihove, „Arapske" pare, nego neke naše pare koje su bile prljave pa su se umile, oprale i sredile, pa više nisu naše pare i odlučile da se vrate. Svašta bi čovek mogao da pomisli. 

 

Svi ovi ugovori su protivzakoniti. Bazirani su i na neustavnom krovnom sporazumu između Sribije i UAE po kome za firme iz UAE ne vrede zakoni Srbije. Pokret „Dosta je bilo" priprema inicijativu za ispitivanje ustavnosti ovog sporazuma. Krše se zakoni o poljoprivrednom zemljištu, privatizaciji, javnim nabavkama, privrednim društvima itd. Vlada je zamislila da može da potpisuje ugovore sa privatnim komapnijama iz UAE i da zaobiđe zakonske prepreke time što u ugovorima napiše da se umesto zakona Republike Srbije primenjuje krovni sporazum. Pa je tako i EPS potpisao memorandum sa posredničkom kompanijom iz UAE za nabavku brojila za ugovor vredan pola milijarde evra.


Ovakva promašena ekonomska politika koju vodimo duže od 10 godina, ekonomska politika Mlađana Dinkića koji je jedan od ključnih autora svih ovih ugovora, ekonomska politika zasnovana na bezumnim subvencijama, štetnim ugovorima stranim investitorima je dovela Srbiju na rub propasti. Aleksandar Vučić je nesposoban premijer koji se nada u čudo koje treba da stigne od stranih investitora i nastavlja da sipa naš novac u taj propali bunar.

 

www.dostajebilo.rs

Facebook grupa - Dosta je bilo

https://twitter.com/SasaRadulovich

.

 

 



Komentari (219)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

hajkula1 hajkula1 23:30 28.08.2014

Preporuka i podrška



Podržavam te u upornosti da se isteraju činjenice na čistac.


Ne mogu da verujem da ima toliku slobodu, ili je izgubio svaki kriterijum za prihvatljivo pa ovako opušteno obmanjuje javnost


Aleksandar Vučić je objavio tri dokumenta: okvirni ugovor, ugovor o ulaganju i aneks na taj ugovor. Ugovore 3, 4 i 5 nije objavio.


Objavljeni Okvirni ugovor nije onaj ugovor koji je bio u sefu. Radi se o potpuno novom ugovoru koji je potpisan 31.07.2014.godine, koji je potpisao ministar Dušan Vujović.





hajkula1 hajkula1 23:40 28.08.2014

Za svaki slučaj


Etihad ima obavezu da da pozajmicu od 60 miliona $. To je pozajmica na koju se plaća kamata i ne predstavlja investiciju već kredit koji Air Serbia mora da vrati. Republika Srbija ima obavezu da da pozajmicu od 20 miliona $.



Ovo znači, da kompanija Air Serbia, odnosno zaposleni iz tekućih prihoda vraćaju kredit s kamatom Etihadu.

Ovaj deo kod srpskih privatizovanih preduzeća mi je uvek zanimljiv. Važno je na šta se potroši kredit, koja roba i/ ili usluge se plaćaju tim novcem i ko je isporučilac (ko dobija novac za robu i/ ili usluge).

Običnim ljudima ovo lako promakne, a ko je iz bliza pratio dešavanja, razume o čemu sve može da se radi.

Baš me zanima za šta je kredit.
jkt2010 jkt2010 00:05 01.09.2014

Re: Za svaki slučaj

hajkula1
Ovo znači, da kompanija Air Serbia, odnosno zaposleni iz tekućih prihoda vraćaju kredit s kamatom Etihadu.

Ovo znaci da ti jos iz samoupravljanja izasao nisi. Sto objasnjava mnoge tvoje "stavove".
hajkula1 hajkula1 23:45 01.09.2014

Re: Za svaki slučaj

jkt2010
hajkula1
Ovo znači, da kompanija Air Serbia, odnosno zaposleni iz tekućih prihoda vraćaju kredit s kamatom Etihadu.

Ovo znaci da ti jos iz samoupravljanja izasao nisi. Sto objasnjava mnoge tvoje "stavove".




Definitivno bot. Jedan nik a sto lica.

Jedno lice iza tog niknejma s kojim sam polemisala zna da sam devojčica

jadeo1234 jadeo1234 02:43 29.08.2014

racun

Imam nekoliko pitanja i komentara.

Najpre, zar nije drzava bila vlasnik JAT-a, kao javnog preduzeca? Ako jeste, kako je onda moguce izvrsiti konverziju vlasnistva u drzavno vlasnistvo. I zbog cega samo 13%? Da li to znaci da je 87% duga JAT-a prema drugim poveriocima, i koji su to poverioci - javna preduzeca (koja su isto "drzava" u izvesnom sirem smislu), privatna, NBS, komercijalne banke?

Recimo, ako je dug sa kamatama 500 miliona, a od toga 65 miliona prema komercijalnim bankama, da li to znaci da je veci deo tog duga, odnosno 435 miliona, dug JAT-a prema drzavi? Odnosno, posto nije jasno da li 65 milona predstavlja deo od glavnice, da li je od 370 miliona 305 miliona dug prema drzavi? Odnosno, pominje se NIS, NBS - koja je struktura tog duga od 300 miliona - koliko je prema samoj drzavi, koliko prema drugim javnim preduzecima, a koliko prema spolja? Sta se desava sa tim dugom po ovom aranzmanu - da li, recimo, drzava mora sada vratiti dug prema NIS-u, ili prema samo komercijalnim bankama, i koliko uopste su dodatne obaveze drzave u ovom aranzmanu (gde je ceo dug preuzet)? Pominjano je (tj. Vucic ili neko je to izjavio) da je 80% tog duga dug drzavi. Sta je tu tacno istina? Pominjana je i cifra od oko 70 miliona, pa sad nije jasno da li je to tih 20% i u cemu se tu tacno radi. NIS, na primer, je samo manjim delom u vlasnistvu drzave, NBS je u principu nezavisna ali drzavna institucija itd.

Dalje, pominje se da bi restruktuiranjem (alternativni predlog), dug bio konvertovan u vlasnistvo. Koliko bi tom transakcijom stetile trece strane - recimo, NIS? Ako uzmemo da je udeo "drzave" u tom dugu udeo svih javnih preduzeca (onoliko koliko su u javnom vlasnistvu), NBS i svih strana koje su javne, a s druge strane, imamo preduzeca koja su privatna ili delom privatna (recimo, NIS, koji je dobrim delom u vlasnistvu Rusa), zar se preuzimanjem duga komercijalnih banaka, ali ne i tih komercijalnih preduzeca (kojim bi se dalo vlasnistvo koje manje vredi), ne stete komercijalna preduzeca-poverioci? Drugim recima, kakva je razlika izmedju predloga restruktuiranja i ovog preuzimanja dugova koje je sada uradjeno? Cini mi se da je razlika u tome, sto bi deo duga prema privatnim poveriocima (firme koje nisu skroz u drzavnom vlasnistvu) bio zamenjen za vlasnistvo nize vrednosti, i da bi, sa stanovista drzave, upravo to bila razlika tj. "usteda".

Dalje, sem pitanja duga (gde je razlika izmedju dve opcije - restruktuiranje i ovo sto je uradjeno na stetu drzave utoliko sto su preuzete obaveze prema ne-drzavnim poveriocima koje nisu komercijalne banke - nejasno je koliko je taj deo), postavlja se pitanje asimetricnosti uloga.

Drzava ulaze JAT oslobodjen balasta dugova, plus 82 miliona. Etihad ulaze 40 miliona. Dobijaju po pola. Pri tom, vrednost JAT-a je 200 miliona, po vasoj proceni (od cega 80 miliona, kako ste pominjali, je vrednost slotova; video sam na vasem blogu i druge procene, koje su manje). Da li je vrednost bas 200 miliona ili nesto manja, nemoguce je utvrditi, jer nije radjena zvanicna procena - ili mozda jeste; odakle ta procena od 200 miliona? No, uzmimo da je tako. Koliko steti drzava?

Ako uzmemo da je vredost novog preduzeca 200 miliona+40+82=322 miliona, drzava je za to ulozila 282 miliona, a dobila 161 milion, dakle steti 121 milion po ovakvoj racunici. Ovde ne ulazi razlika u dugovanju; po drugoj varijanti, drzava bi "ustedela" na dugovima prema stranama koje nisu u javnom vlasnistvu niti su komercijale banke, ali bi te trece strane stetile. No, u vezi tog dela (koji mi nije jasan) sam vec postavio pitanje, posto mi nije jasno u cemu je razlika i koje su stete drzave u odnosu na te dugove u ovom aranzmanu.

Dakle, uzmimo da drzava steti 120 miliona oko JAT-a; po onom sto pise, na zemljistu steti jos i vise - 115 miliona je novac koji ulaze preko pozajmice, ispod cene, arapska firma, i za tu pozajmicu dobija zemljiste koje je u vrednosti vecoj od tih 115 miliona. Drugim recima, ovde drzava steti preko 115 miliona, mozda i 200 miliona (komercijana vrednost zemljista, koja se daje prakticno na poklon), sto je gore od ugovora s JAT-om. Dakle, uzmimo da na ova dva stetna ugovora drzava steti preko 300 miliona.

Medjutim (ne ulazeci u legalnost, vec samo gledajuci ekonomske efekte), Arapi su dali i povoljan kredit od jedne milijarde. Ako je kamata za to povoljnija od kamate koju bi smo dobili inace za takvu pozajmicu, onda je time ostvarena znacajna usteda. Vucicevi su pominjali ustedu od cak 400 miliona. Po mojoj racunici, ako se uzme da je kamata 2% ispod alternativne (sto mislim da je realno, verovatno je kamata koju bismo dobili 4-5%, ako ne i gora), usteda bi bila oko 200 miliona. Dakle, ovaj dil sa Arapima je bar delom ofsetovan kreditom koji su dali, tako da bi, kada se i to uzme u obzir, stetnost cele te "operacije" bila manja, nego ako se uzmu samo poslovi s JAT-om i zemljistem. Da li je uslov za taj kredit bio povoljan tretman Arapa u drugim poslovima? Ako jeste, onda te stvari treba gledati u celini.

Takodje, nije mi jasno, sto se JAT-a tice, da li je gornja, prosta racunica zapravo pravi nacin da se vrsi procena stetnosti. Naime, u vrednost kompanije ne ulazi samo imovina (u slucaju bankrota, to je minimalna vrednost koja se moze izvuci; slotovi se mogu prodati, ali da li je moguce rasclaniti neke druge vrednosti kompanije na taj nacin) vec je bitna i pozicija na trzistu itd. Google, na primer, svoju vrednost ne duguje vrednosti hardvera koji poseduje, vec pre svega poziciji na trzistu pretrazivaca, ljudskom kapitalu itd. Cesto se desi da vrednost kompanije skoci (google raste za po 30% godisnje) zahvaljujuci OCEKIVANJA buducih prihoda, koja se menjaju u zavisnosti od mnogo okolnosti. Tako da bi zapravo trebalo gledati vrednost kompanije JAT pre i udela drzave posle osnivanja AirSerbia. Ako, recimo, zahvaljujuci tome sto Etihad unosi svoju modernizaciju i ekspanziju, vrednost Air Serbia nije prosto zbir 200+40+82, vec nesto veca od toga zbog ocekivanja boljeg poslovanja, onda je stetnost po drzavu manja od one koja je procenjena bez uzimanja ovoga u obzir. Vrednost ljudskog kapitala, pozicija na trzistu itd. takodje postoji, i oni se reflektuju kroz povecanje vrednosti nove kompanije - i mislim da bi analiza morala i to uzeti u obzir. Uostalom, verovatno je to bio razlog sto je i Air Italia imala slican asimetrican (tj. na prvi pogled stetan dil).

Pravo pitanje je da li se mogao naci partner na nacin na koji vi kazete i da li bi imao isti efekat po nacin funkcionisanja avioprevoznika (rukovodjenje itd). Dalje, pitanje je i da li je bolji ovakav ugovor, ili da nije uradjeno nista (zapravo, cini mi se da nije sporno da je cekanje najgora stvar, a cekalo se isuvise i u proslosti, zbog cega su se i nagomilali dugovi). Za mandata ove vlade, recimo 4 godine, gubici bi se dalje gomilali i vrlo je moguce da bi za 4 godine dostigli cifru od 120 miliona i/ili premasili eventualnu stetnost ovog ugovora (cija procena zavisi od procene vrednosti od 200 miliona; ako je recimo vrednost 100 miliona, "stetnost" bi bila 70 miliona po slicnoj racunici; da je 1 evro, bila bi 20 miliona, sto bi znacilo da je i godinu dana cekanja previse, mada vrednost sigurno nije 1 evro). Koliko je vremena trebalo jos cekati, da bi se nasao bolji dil? Da li je ovo o cemu govorite ( Trebalo je da tražimo finansijskog investitora koji bi uložio novac u ovakvu komapniju, očišćenu od dugova, bez repova ) bilo moguce uraditi i u kom roku, i da li bi imalo isti efekat u smislu vrednosti koju je Etihad uneo u rukovodjenju i povezivanju, a sto sami mozda ne bismo mogli?
maligigant maligigant 05:13 29.08.2014

Re: racun

jadeo1234
Imam nekoliko pitanja i komentara.

Доста од овога што си ти написао има смисла.
Оно што у целој причи нема смисла је следеће - зашто се по сваку цену избегава попис (инвентура) на којем Радуловић непрестано инсистира ? Да ли је могуће да Радуловић тражи нешто сулудо ?
Избегавање пописа се не може правдати ничим.
Сва "убрзавања" до сада су нас довела да више не можемо да произведемо - нити чакалице --- земља нам је опустошена.
Предлажем да се нашим економистима забрани бављење економијом на 20 година.
chitach chitach 06:16 29.08.2014

Re: racun


vidim za dil sa etihadom se spremilo gradivo , ali je zafalilo vremena za dilove sa zemljom .
svakom iole mislecem je jasno da su svi ustupci arapima ( i jat i zemlja i sve sto stoji u neobjavljenim ugovorima ) , arapi platili tom nizom ali jos uvijek kamatom na tu famoznu milijardu . sve bi to bilo oprostivo i opravdano da se ta milijarda upotrijebi kao zamajac za privredu , ali ne , vladi je zafalilo para za penzije i plate , taman da to razvlace do novog mandata . nisu dirali telekom i elektroprivredu , to moze drugom prilikom . vrlo je vjerovatno da ce se iz te famozne milijarde placati odredjeni dio jatovih dugova , direktno ili indirektno , svejedno .
Saša Radulović Saša Radulović 10:36 29.08.2014

Re: racun

Pokušaću da vam objasnim pojam finansijskog restrukturiranja, odnosno konverzije dugovanja u vlasništvo u slučaju kada je dug veći od imovine. To je zakonom uređen postupak, Zakonom o stečaju. Svuda u svetu, pa i kod nas. U tom postupku bivši vlasnici (u ovom slučaju država) gube svo vlasništvo.

Neodgovornim upravljanjem vlasik (država Srbija) je dovela kompaniju do toga da su obaveze (500 miliona $) veće od imovine (200 miliona $). To znači da je vlasnik izgubio vlasništvo: više je dužan nego što ima.

U tom slučaju poverioci ne mogu da se naplate u celosti nego se naplaćuju delimično, u ovom slučaju 40%: potražuju 500 miliona $, a ima 200 miliona $. Kada bi došlo do rasprodaje imovine, prikupilo bi se 200 miliona $, i taj novac bi se raspodelio poveriocima ravnomerno. Odnosno za svakih $5 duga, poverilac bi naplatio $2.

Ko su poverioci: banke (kojima je država garant za dug, odnosno obezbedili su se), Ministarstvo finansija, Fond za razvoj, Aerodrom, NIS itd.
Svaki od njih bi naplatio manje nego što mu je JAT dužan osim banaka. Njima država mora da isplati ceo iznos.

Inače procenat naplate od 40% je izuzetno visok svuda u svetu. Setite se GM-a.

Da li je uslov za taj kredit bio povoljan tretman Arapa u drugim poslovima?


Formalno sigurno ne. Niti bi tako nešto smelo da se radi.

Takodje, nije mi jasno, sto se JAT-a tice, da li je gornja, prosta racunica zapravo pravi nacin da se vrsi procena stetnosti.


Ta prosta računica je najnepovoljniji slučaj gde se zanemaruje monopolska pozicija na tržištu.

Pravo pitanje je da li se mogao naci partner na nacin na koji vi kazete


Gore od ovoga kako su uradili po državu Srbiju ne može. Preduslov da vam se jave ozbiljni investitori je da uvedete red. Preduslov. Oni traže da prvo bude red, pa se onda javljaju. To važi za sve naše firme koje čeka privatizacija.

jadeo1234 jadeo1234 11:55 29.08.2014

Re: racun

Dobro, hvala na odgovoru. I dalje mi nije jasna struktura duga, ali pretpostavljam da medju poveriocima ima dosta javnih preduzeca i institucija, tj. da je zaista veliki ostalih deo poverilaca (sem komercijalnih banaka) "drzavni", s izuzetkom nekih preduzeca koja su privatizovana (kao sto je NIS).

Koliko shvatam, ova druga opcija je zapravo bankrot ili stecaj. Cini mi se da, obzirom da ste radili kao stecajni upravnik, ste pristrasni prema tom pristupu i pogledu u smislu da na JAT, koji jeste bio bankrotiran, jer dug bio visestruko veci od vrednosti preduzeca, gledate kao na preduzece u stecaju. Medjutim, kako i sami kazete, postoji i monopolska pozicija na trzistu, i preduzece koje funkcionise ima neku dodatnu vrednost vecu od one koja se evidentira popisom imovine (mada restruktuiranje verovatno ne znaci da bi JAT prestao da funkcionise, niti predstavlja stavljanje imovine na dobos).

Koliko shvatam, po vama, da je JAT prosao to restruktuiranje/stecaj, pa onda trazio dil, jer "oni traže da prvo bude red, pa se onda javljaju", je bolji pristup, ali ne zanemaruje li se tu da je za restruktuiranje potrebno vreme, i da postoje u vezi s tim dodatni troskovi. No svakako da je legitimno pitanje da li bismo tako dobili bolji dil. JAT, kao i gomila nasih gubitasa, godinama tavore i prave gubitke i dugove, i opterecuju budzet. Ovim dilom nadjeno je (mozda ne optimalno) jedno instant resenje.

Svakako da se ne slazem sa ovim: "Gore od ovoga kako su uradili po državu Srbiju ne može." Da uvek moze gore, "kreativnost" nasih politicara je najbolji dokaz. A sta bi po mom misljenju bilo gore od ovoga? Pa, da nije uradjeno nista. Za recimo 4 godine, dodatni gubici bi verovatno prevazisli stetu koju je, po ovoj, kako sami kazete, najnepovoljnijoj racunici, drzava podnela. Dakle, to bi bilo gore. Naravno, verovatno je moglo i mnogo bolje, ali to podrazumeva da imamo veoma sposobnu vlast, a nemamo je.

Sto se tice zemljista, u to se nisam udubljivao (Etihad je bio aktuelan i o tome sam citao i u Vremenu a gledao sam i ugovore, ali se nisam mogao razabrati, jer mi nije bilo jasno iz toga ni da Etihad ulaze 40 miliona, vec cini mi se i tih 40 miliona je neki zajam, sve dok izmedju ostalog i vi niste ovde pominjali da oni stvarno ulazu tih 40 miliona). Medjutim, cini mi se da gore napisana procena stete "200 miliona" (moja pausalna cifra) mozda precenjuje stetu. Ali, da vidimo.

Naime, ako je zemljiste dato u zakup za 250 evra, a trzisna cena zakupa je 400 evra, i ako, kako vidim gore pisete, za drugi deo se placa 20% profita, onda je to mozda manje nepovoljno od toga kako sam ja racunao. Znaci, za 4300 hetara, daje se zemlja 150 evra godisnje ispod cene, 40 godina, to je oko 97 miliona "stete" za taj deo. Da li je cena zakupa fiksirana? Ako jeste, steta je zapravo veca, zbog inflacije. Evro ima inflaciju recimo 2%, a zemlja ce jos skakati, tako da je srednja cena za taj period bar 40% veca, tj 560 po hektaru, pa je "steta" samo za taj deo vec blizu 200 miliona (ako je fiksiran iznos u evrima). Dalje, koliki je profit za ovaj drugi deo. Po hektaru, uz zakup, moze se bez problema ostvariti profit od mozda 200 evra; medjutim, bez zakupa, sigurno tih 400 evra trzisne cene ulazi u profit, pa bi to bilo bar 600 evra (mada je 400 evra minimum). Dakle, 20% od toga je oko 100 evra, pa je tu "stetnost" po slicnoj racunici cak preko 200 miliona, sve zajedno, ovako obracunata "steta" je 450 miliona i to je gornja procena. Medjutim, tu se ne uzima u obzir da ce ova zemlja biti bolje iskoriscena, te da je profit verovatno dosta veci od onog koji nasi zemljoradnici ostvaruju, te da se zbog povecane proizvodnje hrane kroz porez sliva vise novca u budzet. PDV iznosi 20%, dakle drzava uzima u budzet recimo 20% (ne znam tacno koji su sve porezi) dodatnih od tog viska zbog tehnoloski bolje proizvodnje. Uz velika ulaganja, prinosi mogu biti i nekoliko puta veci; intenzivna poljoprivreda trazi veca ulaganja, ali i donosi vise po hektaru. Tako da vrednost proizvedene hrane bi bila, recimo, za hiljadu ili mozda i vise hiljada evra veca po hektaru. Za hiljadu evra po hektaru, 20% poreza na dodatnu hranu (a jedan deo ide u izvoz, sve sto je visak, tako da to zaista jeste dodatak na drzavni budzet), dobija se 200 evra po hektaru godisnje, odnosno, uzimajuci u obzir inflaciju itd. to je 280 evra prosecno za taj period (40 godina), pa je to nekih 86 miliona, za svaku hiljadu evra dodatne proizvodnje. Obzirom da se ulaze oko 100 miliona u novu opremu, i da se vrednost tipicno vrati za 10-20 godina, moze se proceniti da bi dodatni profit bio 5-10 miliona godisnje, te bi verovatno dodatna proizvodnja bila reda velicine 1000-2000 evra po hektaru, tako da bi mozda 150 miliona trebalo odbiti od onih 450, plus jos, ako realan profit stavimo da je ne 600, nego preko hiljadu evra uz ta nova ulaganja, onda tu treba odbiti jos 50 miliona. Sve to daje 250 miliona uz uracunatu inflaciju (racunato 20 godina unapred), sto zapravo daje oko 180 miliona, tj zapravo je neznatno manje od 200 miliona koliko je bila moja procena (da je zemlja data na poklon). Mozda nije uzeta u obzir dodatna korist od povecanog izvoza, ali ostaje utisak, da je taj dil sa zemljistem DALEKO gori od ovog s Etihadom. Naravno, kao sto vidimo, ima dosta nepoznanica i nije lako proceniti koliko je tacno dil stetan, ako Arapi dovedu neku svemirsku tehnologiju i uvecaju prinose/profit po hektaru pet puta, onda to mozda nije tako katastrofalno, ali pre ce Air Serbia postati regionalni lider aviosaobracaja i donositi desetine miliona evra profita godisnje, nego sto ce ovaj dil s zemljistem biti isplativ.

S druge strane, recimo mi s NIS-om imamo daleko vece stete godisnje. NIS je vec isplatio sva ulaganja od nize rudne rente (mislim da je to bio neki dogovor da se ne povecava dok to ne "naplate", bar su tako vlasti nesto izjavile), pa se godisnje, samo od rudne rente, koja je 3% umesto 7% (sto bi bilo realno), obzirom da se crpi nafte vrednosti od oko milijardu evra, 40 miliona evra godisnje drzava steti (naravno, da je renta 15%, to bi bilo jos oko 100 miliona vise; NIS bi to mogao podneti, jer je prilicno profitabilan). E sad, to je sve daleko nepovoljnije nego oba ova ugovora (cak i ako ne uzmemo u obzir ofset povoljnim kreditom), ali iz politickih razloga, Rusi ne daju da se to menja. Ovo navodim cisto radi perspektive.

Takodje, od pre dve godine (kako je Vucic postao PPV, a zatim i premijer), drzava se zaduzila 5 milijardi; pod Cvetkovicem, 4 milijarde vrlo nepovoljnih kredita. Samo 1% dodatne kamate na ovaj dug "steti" drzavu za oko 500 miliona (400 miliona za dug pod Cvetkovicem, ali je njegova vlada uzimala jos i gore kredite). Opet, zbog perspektive - to zaduzivanje, odnosno te izuzetno lose kamate, koje su cak isle i do 7% i bile sigurno par procenata vece nego sto druge zemlje dobijaju ili mi pod povoljnijim okolnostima, nas kosta daleko vise nego svi ti losi dilovi sa ulaganjima. Zaduzivanje sa tim kamatama, koje se nama nude, je izuzetno losa stvar, a zaduzivanja ce gotovo sigurno jos biti; mozda bi i to trebao biti prioritet, srediti drzavu tako da nam se podigne kreditni rejting.
Saša Radulović Saša Radulović 12:22 29.08.2014

Re: racun

I dalje mi nije jasna struktura duga, ali pretpostavljam da medju poveriocima ima dosta javnih preduzeca i institucija


Nikome nije jasna, jer nije urađen popis obaveza, obračun kamata, procena ishoda sudksih sporova itd. Brojevi koje sam objavio su na osnovu dostupnih informacija iz lične karte i finansijskih izveštaja. Upravo nedostatak popisa i procena je i centralni problem sa svim našim privatizacijima i dilovima.

S druge strane, recimo mi s NIS-om imamo daleko vece stete godisnje


I naravno isti problem sa NIS-om. Katastrofalan tajni ugovor.

ali ostaje utisak, da je taj dil sa zemljistem DALEKO gori od ovog s Etihadom


Nije daleko gori. Na istoj je talasnoj dužini.


ali ne zanemaruje li se tu da je za restruktuiranje potrebno vreme, i da postoje u vezi s tim dodatni troskovi.


Restrukturiranje se obavlja na ovakav haotičan način od avgusta prošle godine. Restrukturiranje se ne može izbeći. Finansijsko restrukturiranje koje sam opisao je daleko najbrži i najjeftiniji način. Svuda u svetu.

massaq massaq 12:48 29.08.2014

Re: racun

Gornji racun je pogresan. Gubici su manji - pogreska je cak 10 puta u nekim stavkama.

Evo racunice. Trzisna vrednost 7700 hektara, po 10 hiljada evra po hektaru, je 77 miliona.

Ako se zemlja iznajmljuje, za 400 evra po hektaru, 40 godina za 7700 hektara, to iznosi 123 miliona. Obzirom da cena zemlje raste, verovatno bi ovo sa iznajmljivanjem trebalo ceniti nesto vise, mozda oko 150 miliona.

S druge strane, uz 20% profita od 100 evra po hektaru, za 3500 hektara za 30 godina se dobije oko 10 miliona. 250 evra po hektaru, za 4200 hektara, za 40 godina se dobije 42 miliona. To je ukupno 50 miliona, tako da je steta u odnosu na trzisno iznajmljivanje oko 100 miliona.


U svakom slucaju, steta nije 200 miliona, vec mozda 4 puta manja. Oba ova dila zajedno, ne stete drzavu za preko 300 miliona, vec pre za oko 100 miliona. To je svakako "ofsetovano" povoljnim kreditom. Ali, ne treba zaboraviti druge mutne dilove s Arapima (Beograd na vodi podrazumeva verovatno vece cifre), tako da je nejasno da li je i koliko to sve zajedno stetno.

Svakako da podrzavam vase zalaganje za transparentost. Mislim da je, tek zahvaljujuci tome sto je izaslo na videlo sta je zapravo dil s Etihadom, i moguce praviti ovakve, makar i laicke, analize. Pritisak da se radi transparentno mora da postoji, jer to prisiljava vlast da ne ulazi u katastrofalne dilove i da polaze nama racune. Onda mozemo videti, sta se tacno desava. Mozda su procene vlasti ispravne oko Arapa, mozda to nije lose po drzavu, mozda jeste, ali bez podataka ne mozemo ni da pocnemo da o tome diskutujemo.
jadeo1234 jadeo1234 12:54 29.08.2014

Re: racun

Ok, u pravu ste. To kaze i Radulovic, stetnost oba dila je istog reda velicine. Pogresio sam u racunu, tj. prevideo sam jednu nulu. Izvinjavam se Vucicu i prijateljima SNS-a.
princi princi 14:10 29.08.2014

Re: racun

Pretpostavljam da je u pitanju ono što Anglosaksonci nazivaju unsecured debt, tj dug bez kolaterale (inače, ko bi davao 500M za nešto što vredi 200M?). Da li kod nas postoje neki tiers, tj prioriteti pri naplati dugova tj namirivanju poverilaca prilikom stečaja? Ili se i to obavlja po partijskoj, dođem-ti-dođeš-mi, osnovi? Ako je ovo poslednje, onda nije ni čudo što je u Srbiji takva lomljava oko toga politike, odnosno oko toga ko će biti stečajni upravnik Srbije. Kad se čovek iz ove perspektive samo seti svih onih argumenata i izgovora DSa i ostalih oko DOSa s početka 2000.-tih zašto je bilo nemoguće podeliti imovinu Srbije građanima Srbije. Sad je potpuno jasna stvar, i DOS i DSS i DS i SNS su dosledni nastavljači Miloševićeve politike mafijaškog upravljanja imovinom Srbije. 5. oktobar se, zapravo, nije nikad ni desio. Malo histerije na ulicama, change of guard, ali sistem je suštinski ostao potpuno netaknut.
Saša Radulović Saša Radulović 14:14 29.08.2014

Re: racun

Da li kod nas postoje neki tiers, tj prioriteti pri naplati dugova tj namirivanju poverilaca prilikom stečaja?


Osim malog dela za zaostale zarade za radnike i poreze, ne. Svi neozbebeđeni poverioci su ravnopravni i ravnomerno se namiruju.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:10 29.08.2014

Re: racun

massaq
Ali, ne treba zaboraviti druge mutne dilove s Arapima (Beograd na vodi podrazumeva verovatno vece cifre), tako da je nejasno da li je i koliko to sve zajedno stetno.

Не, верујем да то нема никакве везе, да није кључ у томе.

Кључ је, најпре, да инвеститор, за ништа пара, само да би радио инвестицију, добија хектаре и хектаре грађевинског земљишта, у самом центру града и на самој обали реке. Који други европски главни град с лепим географским положајем, спреман је и може то да понуди? У којој је то земљи могуће добити?

Узгред буди речено, из свег срца навијам да ова ствар успе. То би, за бедну српску економију, значило неизрециво много. Нада за то је мала али, можда, реална: већ успостављањем Етихада као нашег партнера у JAT-у пружила се малецна шанса да постанемо неки локални, регионални транспортни hub. Такође, не би било лоше да се то прошири и на друге гране...
princi princi 15:33 29.08.2014

Re: racun

Svi neozbebeđeni poverioci su ravnopravni i ravnomerno se namiruju.

A šta se dešava u slučaju kombinacije secured i unsecured duga (čini se da je to slučaj kod JATa, moguće i kod dobrog dela preostale srpske ekonomije)? Pretpostavljam da hipotekarni poverilac odmah preuzme svoju imovinu. Ako je suma secured duga veća od sume unsecured duga, od čega se onda isplaćuje ovaj preostali, unsecured dug?

Po mojoj nekoj logici, unsecured poverioci u tom slučaju ne dobijaju ni 40% ni 20% ni 10% nego jedno veliko 0. I tu se, po meni, kriju jaki društveni, politički i, ako hoćeš, ekonomski motivi za postojeći sistem u kome se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Jer, Srbija, izgleda, samo u atmosferi sveopšte halabuke, nereda i paraderije (sveopšte asimetrije informacija, :))))) može još nekog prevariti da joj pozajmi pare. Kad bi se uveo neki red verovatno bi se ustanovilo i da stanovi ne vrede toliko koliko su upisane njihove vrednosti na bankarskim balanace sheetovima, ni da ta zemlja ne vredi toliko koliko se misli da vredi, da EPS već decenijama struju pravi ni iz čega, da ni taj Maxi ne vredi toliko koliko ga je cenio Mišković (i koliko su ga platili Belgijanci) itd, da su i zdravstvo i školstvo, bedni kao što jesu, značajno iznad mogućnosti društva tj, rečju, da čitavo društvo živi u nekoj vrsti prenaduvanog bubblea.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:22 29.08.2014

Re: racun

princi
Kad bi se uveo neki red verovatno bi se ustanovilo i da stanovi ne vrede toliko koliko su upisane njihove vrednosti na bankarskim balanace sheetovima...

За неке ствари ред је уведен.

ОВДЕ, НА САЈТУ Националне корпорације за осигурање кредита, могу се наћи цене свих легално прометованих некретнина на нивоу целе Србије, и то уназад седам година, како по регионима тако и по општинама. Бројке узбудљиво сведоче приказ једног bubblea... Рецимо, види се да је у четвртом кварталу 2008. цена квадрата на НБГДу досегла скоро 1.900 €, да би у последњем обрачунатом кварталу ове године она пала на 1.200 € по квадрату. Не постоје други реални показатељи осим ових, и вредност станова се тачно зна, делом и стога што су управо банке те које финансирају њихову куповину, па се купопродајне вредности тачно исказују у висини узетог кредита.

Колатерали? Discount на станове је, просечно, 20%, а на пословни простор, по први пут да ја знам, чак 30%. То означава да је сада теже продати локал него неки стан. То такође значи да за кредит од 100 К евра банка тражи стан вредности 125 К у залогу, док би локал требао да буде у вредности од 140 К. Како год било и колико год коштали станови, новац у Србији никад није био јефтинији. На велике суме и са квалитетним хипотекама могуће је задужити се по 3,2 % годишње, што је остварена стопа камата у једној банци на кредите преко 2 М €, или нешто неповољније -- 5,2% на кредите до 100 К евра, по подацима исте банке.

Број прометованих некретнина видљив је у excell табелама које се могу такође преузети на сајту ка ком сам дао линк. У сјајној 2008 години у Београду се продало 5.277 станова, а ове године продаће се, ако се досадашњи тренд продаје екстраполира на целу годину, неких 2.500 комада.

Банке, дакле, ипак своје процене праве и пројектују на основу чврстих показатеља, попут ових на сајту Националне корпорације за осигурање кредита. Надаље, банке практикују да сваке године -- ако је потребно -- раде корекцију цена заложених хипотека (тзв. ре-процена), и да те нове вредности примењују у својим уговорима. Узгред -- и на крају -- буди речено, цене некретнина у београдском региону пале су, у релативном износу (%), далеко више него у другим крајевима Србије. Очекујем да ће падати још...
princi princi 20:45 29.08.2014

Re: racun

Како год било и колико год коштали станови, новац у Србији никад није био јефтинији. На велике суме и са квалитетним хипотекама могуће је задужити се по 3,2 % годишње, што је остварена стопа камата у једној банци на кредите преко 2 М €, или нешто неповољније -- 5,2% на кредите до 100 К евра, по подацима исте банке.

Pa ne znam koliko je jeftin, jer, bar na osnovu ovoga što si napisao, banci praktično tapneš ne samo kolateral nego i 20% do 30% depozita. To, praktično, znači da su stvarne kamate bar 1.25 do 1.3 puta veće od pomenutih. A 4% - 6.5% kamate (pretpostavljam na kredite u evrima) podrazumeva vrlo zdrav (da ne kažem kineski) rast proizvodnje, usluge, čega već, pogotovu u uslovima značajnog pada platežne moći stanovništva (i pogotovu u evrima). Iskreno, ne znam da iko u Evropi trenutno ima rast od 5% do 7%.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:13 29.08.2014

Re: racun

Написао сам да новац никад није био јефтинији, а не да је јефтин. Привредници кредитима не купују станове, већ финансирају своје пословање, тако да нема никаквог депозита. Како год, ти споменути високи колетарали могу се тумачити тако као ти што кажеш, да скривено подижу камату и коштање кредита. Они -- високи колетерали -- производ су несигурности и нестабилности тржишта. Њима се банке бране од могућних губитака, а онда ту почиње игранка: проценитељи ће, често, дати и до 10% повољнију процену, а банка 20% спусти вредност колатералом, па је "губитак" на залози тек неких 10%. Рекох, с локалима је ствар данас гора јер пословног простора, осим специфичног -- рецимо: 40К м2 у комаду -- има свуда по Србији напретек и за њим нема довољне тражње.

Наравно, у EУ нема земаља са кинеским растом GDPa, но камате су тамо ниже него оне које сам споменуо, па је и EU привреди лакше. Српској -- тек наизглед, јер "повољан" новац који се појавио нема где да се употреби: тражња на српском тржишту страшно је опала. Имао сам увид у пословање једног retail објекта из великог ланца у центру града, од преко 100 m2: просечан рачун у њему недавно је износио је 220 динара. У две године тај просечни рачун код нас се ПРЕПОЛОВИО. И тако... пошто немају где овде да пласирају новац, поједине банке су део својих пара вратиле-изнеле у матичне земље. Свеједно, банкарски систем делује стабилно, и осим Српске банке (која само формално није ликвидирана, зна се, одавно, да је мртва) и Комерцијалне банке (најконзервативнија банка у Србији), оне друге немају политичке кадрове и кредите у свом пословању (ако нисам неку заборавио?) и политика више директно не угрожава банкарски систем.

P.S.
Сад ми нешто паде на памет: ако ће Србија да ове године изгради 2.500 станова, који просечно коштају 80.000 €, то је тек 200 М € остварених у станоградњи. Колико је то бедан резултат за толику оперативу и ангажоване чиновнике говори податак да је то мање од процењеног извоза српске Ај Ти индустрије. Да не говоримо о ефикасности употребе човека: колико мање људи у Ај Тију прави тих 200 милиона.
princi princi 23:38 29.08.2014

Re: racun

Написао сам да новац никад није био јефтинији, а не да је јефтин.

Pa ranije i nije bilo hipotekarnih kredita. Kamate na unsecured zaduživanja (a ranije su samo takva postojala) u evrima su verovatno još uvek zelenaških 15% -20% a tako je bilo i ranije. Baš bih voleo da vidim te bankare koji je to posao koji može da vrati 15.01% do 20.01% ROI a da nije vezan za trgovinu zabranjenim narkoticima i belim robljem.

Ima tu još jedna fora zašto je ta kamata koju plaćaš efektivno još veća, a to je opportunity cost osnovice koju si uložio. Recimo, ti uložiš 1M evra u poslovni prostor kome pada cena, recimo 5% ili 6% godišnje. Posle godinu dana ti taj prostor ne možeš da prodaš za tih 1M evra, ali ti još uvek plaćaš kamatu na pozajmljeno milionče. Tako da je, u uslovima koje si opisao, stvarna kamata negde oko 12% ili 13%.
hajkula1 hajkula1 00:27 30.08.2014

Re: racun

Predrag Brajovic
Узгред -- и на крају -- буди речено, цене некретнина у београдском региону пале су, у релативном износу (%), далеко више него у другим крајевима Србије. Очекујем да ће падати још...



I onda, kada i to uračunaš, ispadne ti teže isplativa investicija (trošak za kredit uz pad vrednosti nekretnine koju gradiš). Dalje, kredit je vezan za evro, u stvari dobiješ dinare, obračunato po srednjem kursu; koje ne smeš da čuvaš, ne potrošiš ceo iznos od jednom nego po potrebi, zato ih onda konveruješ u evre. Kada plaćaš račune, opet konvertujeđ u dinare. Rate plaćaš u dinarima ali po kursu koji može minimalno da se promeni ali kod velikih suma se ipak oseti.
Svaki put gubiš deo zbog kursnih razlika.
Dalje, tu su naknade, odnosno trošak za obradu kredita ili za puštanje kredita ili nešto treće.


Gde se vlasnici firmi, tajkuni vade? Pa podignu kredit, najčešće su dizali i nekoliko, bar 2-3 koje vraćaju iz tekućeg poslovanja. To znači drastično smanjenje plata, neredovne plate, ne uplaćuju zdravstveno i penziono... uz povećanje obima posla, neplaćenog prekovremenog, ni rada za vikend i praznike...


Jadne banke i jadni tajkuni.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 06:22 30.08.2014

Re: racun

princi
Pa ranije i nije bilo hipotekarnih kredita. Kamate na unsecured zaduživanja (a ranije su samo takva postojala) u evrima su verovatno još uvek zelenaških 15% -20% a tako je bilo i ranije.

Не, ниси у праву. Прво, ја не могу да се сетим када то није било хипотекарних кредита. Можда само у доба хиперинфлације? Друго, ниси у праву ни за то да без хипотеке није могуће добити кредит, то јест да га је могуће добити само под зеленашким каматама. Било које иоле нормално предузеће, што значи некакав пристојан број запослених и обрт и приказану добит, може добити кредит само на основу својих резултата по уобичајеној камати. Тај кредит ће једино бити осигуран личним меницама власника предузећа, понекад и јемством неке друге фирме. Малтене, једина разлика у односу на хипотекарни кредит биће висина одобреног износа, и различита је од банке до банке -- максимум је од 50 до 100 К евра, рецимо. Хипотекарни кредити иду и далеко преко тога, у зависности превасходно од кредитне способности клијента (читај: процене колику месечну рату може да плаћа). Висина залоге банкама није битна, она само треба да осигура новац -- да ће он бити враћен. Чак и када понудиш залогу од 5 М евра, ниједна банка неће ти дати кредит на основу ње, већ ће висина одобреног кредита готово искључиво одговарати процени твоје финансијске моћи отплате: банке не тргује некретнинама, већ новцем, и не желе да се баве утрживањем некретнина.

Опортунитетни трошак у примеру који си ти навео, он би се, у другој ситуацији, смањио, јер се -- због пада вредности заложене некретнине -- невољко банци повећао колатерал, и дошао, рецимо, на 100 или више процената. Заложена некретнина покрива већу количину позајмљеног новца од њене "реалне" вредности, што је клијенту повољно, осим ако тим новцем клијент заиста није куповао заложену некретнину. У том случају му је "инфлаторни удар" (пуцање bubblea) на некретнине однео део позајмљеног новца, и он је на губитку. Кључно је, дакле, да ли се позајмљеним новцем купује она иста некретнина која се и залаже.

Евроизација српског новчаног тржишта, о којој hajkula1 прича, сасвим је друга тема и трошкови који из ње настају. Како год било, у последње време, откако је курс евра стабилан на дужи рок, она није проблем у пословању.

Банке у Србији далеко су "поштеније" него што су биле. Идеалне нису, али у њима, више, не лежи проблем лоше привреде, нити тај проблем потпомажу, ако су и икад.

Такође, банке (и различити инвестициони фондови) јесу подстрекачи развоја привреда. Ивестициони циклуси се захвљајући њима подстичу и убрзавају.
princi princi 09:44 30.08.2014

Re: racun

Опортунитетни трошак у примеру који си ти навео, он би се, у другој ситуацији, смањио, јер се -- због пада вредности заложене некретнине -- невољко банци повећао колатерал, и дошао, рецимо, на 100 или више процената. Заложена некретнина покрива већу количину позајмљеног новца од њене "реалне" вредности, што је клијенту повољно, осим ако тим новцем клијент заиста није куповао заложену некретнину. У том случају му је "инфлаторни удар" (пуцање bubblea) на некретнине однео део позајмљеног новца, и он је на губитку. Кључно је, дакле, да ли се позајмљеним новцем купује она иста некретнина која се и залаже.

Da, ali ja ne pišem o nekretnini ili assetu koju zalažeš, nego o onoj u koju su ulaže. Ti, recimo, založiš svoj stan da kupiš lokal. I sad, založio si stan u iznosu 125% vrednosti kredita da kupiš ili iznajmiš lokal od 200K evra da bi radio biznis. U periodu sveopšteg pada cena- a po tome što si gore napisao ispada da poslovnom prostoru pada brže cena nego stambenom- tih 200K evra će za godinu dana vredeti 150K evra. Ako odlučiš da izađeš iz biznisa i/ili pokreneš neki novi htećeš da prodaš lokal. Ti nećeš moći da ga prodaš za 200K za koliko si ga kupio/iznajmio nego ćeš morati odnekle da nađeš novih 50K evra. Istovremeno, moraćeš da plaćaš kamatu na 200K koje si uzeo. I sve to potpuno nezavisno od cene nekretnine koju si založio (čak bih rekao da je čovek u još većem problemu u nekoj hipotetičkoj situaciji u kojoj bi cena stambenog prostora, na primer, rasla jer bi banka u tom slučaju mogla da dobije za malu vrednost još više od tih 125% vrednosti kredita).
Тај кредит ће једино бити осигуран личним меницама власника предузећа, понекад и јемством неке друге фирме. Малтене, једина разлика у односу на хипотекарни кредит биће висина одобреног износа, и различита је од банке до банке -- максимум је од 50 до 100 К евра, рецимо.

Da, izgleda da je ta trgvoina bezvrednim menicama tačno mehanizam kojim je JAT došao do visine od 500M duga na 200M vrednosti asseta. Kako napisah gore, ti poverioci će za pare koje su pozajmili JATu najverovatnije dobiti jedno veliko ništa. Niko nije rekao da u srpskim bankama sede neki genijalci... Krajnju cenu toga će, međutim, plaćati čitavo društvo jer će krediti zbog tih propalih investicija biti skuplji, a krajnju cenu toga će morati da plati konzument.
princi princi 10:08 30.08.2014

Re: racun

Prolupao, greška.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:43 30.08.2014

Re: racun

princi
Da, ali ja ne pišem o nekretnini ili assetu koju zalažeš, nego o onoj u koju su ulaže.

Да, онда си пукао. (Ја сам се 2008. чудом чудио када су се око бгд. Арене продавали станови по цени 2,5-3 К евра: голи и тупи бетон. Данас, вреде можда мало више од пола уложеног.) Како год, некретнине некако не видим као кључни део било ког бизниса, осим оног с некретнинама... (Мек, чини ми се, у Србији нема ниједан локал у свом власништву.)
princi
Da, izgleda da je ta trgvoina bezvrednim menicama tačno mehanizam kojim je JAT došao do visine od 500M duga na 200M vrednosti asseta.

Бркаш муваторске и политичке зајмове са нормалним зајмовима нормалним фирмама. У овом трену било која фирма са добрим билансима-резултатима пословања може добити нехипотекарни кредит у износу од 50-100К евра. И то нема везе ни са каквим мувањем. Доба политичких кредита је, добрим делом, прошлост. Што мање државе у банкама, то мање расипање државних пара на муваторске кредите.

(Комерцијална банка се наплатила целом зградом Политике, због дуга по кредиту те фирме, рецимо... Иако је тај кредит био, у неку руку, политички, није прошао без добре залоге. Конзервативна политика банке се исплатила. ОВДЕ је, опет, део слике како је Горан Перчевић, бивши функционер СПСа, нагомилао кредите које није могао у једном трену да врати.)
princi princi 11:02 30.08.2014

Re: racun

а сам се 2008. чудом чудио када су се око бгд. Арене продавали станови по цени 2,5-3 К евра: голи и тупи бетон. Данас, вреде можда мало више од пола уложеног.

Nije samo goli i tupi beton, nego, pre svega, životni prostor. Nisu Englezi baš toliki idioti što prevashodno ulažu u bricks and mortars. Istorijski, cena nekretnina (bar u Engleskoj) je uvek išao iznad inflacije što se ne može reći za druge vrste ulaganja. Pored toga, nekretnine ne samo da stvaraju podlogu za uzimanje kredita nego i daju neki prihod. Tada je po Beogradu vladala fama kako nema dovoljno stanova, kako svi hoće u Beograd, a fino sređeni stanovi su se izdavali i za po 14, 15 evra po kvadratu mesečno. Jednostavno, bilo je više para u opticaju i zaista su dolazili ljudi sa svih strana. Danas više nije tako.

Što se tiče dobrih bilansa i poslovnih rezultata, cooking books nisu izmislili Srbi i toga je bilo od kad je sveta i veka i to je, između ostalog, i bio razlog za uspostavljanje institucije nezavisnih audita i pregleda poslovnih knjiga (dobar knjigovođa je zlata vredan, često mnogo vredniji od samog posla). Ali, dobro, da se ne širi priča...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:25 30.08.2014

Re: racun

princi
Nisu Englezi baš toliki idioti što prevashodno ulažu u bricks and mortars.

Лондон је арапско-руски-индијски hub, спремишта пара за све те беогардабудабинаводиискијалиштеупустињи мангупе, један од финансијских центара света. Није чудо да тамо некретнине имају зачуђујуће цене које из године у годину расту. Сви у њега хрле. (А у Београд, ко ту хрли?) Остатак Енглеске? Верујем да у појединим крајевима инфлације "једе" цену некретнина, то јест већа је од раста њихове цене. (Неко енглеско Врање, Бела Паланка, Зајечар...)

Пљескавица у Белој Паланаци:


EDIT NA EDIT:
princi
Što se tiče dobrih bilansa i poslovnih rezultata, cooking books nisu izmislili Srbi i toga je bilo od kad je sveta i veka i to je, između ostalog, i bio razlog za uspostavljanje institucije nezavisnih audita i pregleda poslovnih knjiga (dobar knjigovođa je zlata vredan, često mnogo vredniji od samog posla).

Превише је неповерења у овом ставу. У овако малој средини, као што је српска, где свако сваког зна -- да се у основи провери нека фирма треба сат времена и три телефонска разговора. Када је једна осредња фирма, у својој нематичној банци добила кредит на већи износ, матична банка је, и без захтева, за три дана дошла са контрапонудом: већ су били чули да је конкуренција одобрила. И није Србија тако преварантска средина, барем они "нормални" привредници, ван мутног света политике и естраде.
princi princi 11:31 30.08.2014

Re: racun

Лондон је арапско-руски-индијски hub,

I kineski. I, naravno, nije samo London. To su i Vankuver i Toronto (gradska vlada upravo objavila program od ulaganja nekih 17 milijardi dolara u stanove u narednih 5 godina, pričamo samo o stanovima, povrh toga ide saobraćajna infrastruktura, vodovod, kanalizacija) i Sidnej i Njujork. Naravno, Beograd je daleko od toga, u doba o kome pričam ulogu Arapa, Rusa, itd, itd su prevashodno igrali studenti iz provincije i poneki zalutali stranac.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:49 30.08.2014

Re: racun

princi
Лондон је арапско-руски-индијски hub,

I kineski.

Кинезе сам заборавио. И Пакије. Мислим да и они играју неку улогу... Уосталом, Британија је бивша колонијална сила, и њене бивше колоније упућене су историјски на њу.
I, naravno, nije samo London. To su i Vankuver i Toronto (gradska vlada upravo objavila program od ulaganja nekih 17 milijardi dolara u stanove u narednih 5 godina, pričamo samo o stanovima, povrh toga ide saobraćajna infrastruktura, vodovod, kanalizacija) i Sidnej i Njujork. Naravno, Beograd je daleko od toga, u doba o kome pričam ulogu Arapa, Rusa, itd, itd su prevashodno igrali studenti iz provincije i poneki zalutali stranac.

Потражњу за некретнинама, веровали или не, у БГДу су најпре дигле -- избеглице. Студенти су му константа, и ти студентски станови... Идеја БГДа на ВОДИ јесте у томе да БГД постане локални hub, и у финансијама, ревизорским кућама, великим агенцијама... (Прича се да ОВАЈ ГИГАНТ долази.)
alselone alselone 18:59 30.08.2014

Re: racun

већ успостављањем Етихада као нашег партнера у JAT-у пружила се малецна шанса да постанемо неки локални, регионални транспортни hub.


Pre dve nedelje se vracam iz Holandije i dok cekam na security check-u cujem dva tipa kako pricaju.

- Gde putujes?
- U Bejrut.
- Pa sto si onda u ovom letu.
- Presedam u Beogradu.

Ja se odusevio. Cuj, preseda u Beogradu. Do sada je sledeca stanica posle Beograda bilo padanje sa ivice zemlje, kao u Asteriksu i Obeliksu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:14 30.08.2014

Re: racun

alselone
Ja se odusevio. Cuj, preseda u Beogradu. Do sada je sledeca stanica posle Beograda bilo padanje sa ivice zemlje, kao u Asteriksu i Obeliksu.

Мислим да је Хогар Страшни у питању.

Ништа, да онда навијамо за нас:


alselone alselone 19:27 30.08.2014

Re: racun

Ништа, да онда навијамо за нас:


Da kazem nesto, samo tiho - nisu bas svi Vucicevi potezi losi. Etihad i Beograd na vodi pozdravljam. Pogotovo posto je neko pricao, mislim da si bas ti, kako su tu i neke pare krenule u opticaj prema izvodjacima radova. Cini se da nije samo maketa.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:59 30.08.2014

Re: racun

alselone
Pogotovo posto je neko pricao, mislim da si bas ti, kako su tu i neke pare krenule u opticaj prema izvodjacima radova.

Да, ја сам причао, али и упозорио да су то ситне паре, и да емиратски инвеститори могу себи приуштити губитак од неколико десетина милиона, покушавајући да пројекат уведу у реализацију, но без гаранције да ће до коначног извођења доћи.

Како год, Србија је економски и политички на коленима, и не може очекивати да ће је пуно поштовати, ни несуђени инвеститори нити политичари који се њоме баве. (Сетимо се Јелка Кацина и Курца.) На сиротињу и зецу се диже -- каже изрека. Е, па то смо ми: сиротиња.

Саша је у праву када каже како су ови уговори јако неповољни по нас, али -- нису се баш многи гурали око наших предузећа, да их купе. Понекад ми и смета тај често чути презир према Арапима, Кинезима и другима... Као: ко су они, примитивци, да се овде појављују као инвеститори? Обрати пажњу како се, често, у прикривено погрдном контексту, користи назив Арапи. Под њега се подводе сви они који се овде појављују као могућни инвеститори, а арапског су порекла, и који се, пречесто, приказују као превејани смутљивци и лопине. То Арапи често ми зазвучи као оно Црнчуге, но -- можда сам ја, због своје позиције, национално и расно преосетљив? ;-) Као у епици, код Марка Краљевића, где се давна претходница данашњих инвеститора апострофира као црни Арапин!

Мислим, повремено овако расистички звучимо, као овај чланак: Eat apples to annoy Putin
highshalfbooze highshalfbooze 20:31 30.08.2014

Re: racun

- Gde putujes?
- U Bejrut.
- Pa sto si onda u ovom letu.
- Presedam u Beogradu.


Cena karte Amsterdam - Beograd - Bejrut iznosi 256$
Cena karte Beograd - Bejrut iznosi 419$

Prevoznik Air Serbia, broj leta AMS - BEG #361, a BEG - BEY #826.
Istog dana, isti let, isti avion... divota. Nikada mi nećemo imati jeftine letove iz Beograda.

Da rezimiramo, viši ciljevi koje je neko gore pominjao su ti da za dva leta stranci plaćaju 256$, a za jedan let mi domaći pilići plaćamo 419$. I još plaćamo 50% goriva za sve letove makar se i ne vozili avionom.
maligigant maligigant 21:11 30.08.2014

Re: racun

highshalfbooze
- Gde putujes?
- U Bejrut.
- Pa sto si onda u ovom letu.
- Presedam u Beogradu.


Cena karte Amsterdam - Beograd - Bejrut iznosi 256$
Cena karte Beograd - Bejrut iznosi 419$

Prevoznik Air Serbia, broj leta AMS - BEG #361, a BEG - BEY #826.
Istog dana, isti let, isti avion... divota. Nikada mi nećemo imati jeftine letove iz Beograda.

Da rezimiramo, viši ciljevi koje je neko gore pominjao su ti da za dva leta stranci plaćaju 256$, a za jedan let mi domaći pilići plaćamo 419$. I još plaćamo 50% goriva za sve letove makar se i ne vozili avionom.

Па наравно, пошто је удаљеност од Амстердама до Бејрута око 3000 км, а од Београда до Бејрута 8756 км.
Стога и цена карата треба да буде таква како си ти навео.
highshalfbooze highshalfbooze 21:25 30.08.2014

Re: racun

maligigant

...од Београда до Бејрута 8756 км.



Preko Toronta?

Gde nađe onih 6 km
alselone alselone 23:09 30.08.2014

Re: racun

Обрати пажњу како се, често, у прикривено погрдном контексту, користи назив Арапи. Под њега се подводе сви они који се овде појављују као могућни инвеститори, а арапског су порекла, и који се, пречесто, приказују као превејани смутљивци и лопине. То Арапи често ми зазвучи као оно Црнчуге, но -- можда сам ја, због своје позиције, национално и расно преосетљив? ;-) Као у епици, код Марка Краљевића, где се давна претходница данашњих инвеститора апострофира као црни Арапин!


Nije mi jasno zasto ako se svi secaju kako smo plodno sa njima saradjivali. Bas je pre nedelju, dve, u Nedeljniku bio intervju sa Mikijem Savicevicem iz Geneksa i pricao je o tome koliko smo zaradjivali u saradnji sa Arapima i o visokom nivou njivoe poslovnosti.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:17 30.08.2014

Re: racun

alselone
Nije mi jasno zasto ako se svi secaju kako smo plodno sa njima saradjivali. Bas je pre nedelju, dve, u Nedeljniku bio intervju sa Mikijem Savicevicem iz Geneksa i pricao je o tome koliko smo zaradjivali u saradnji sa Arapima i o visokom nivou njivoe poslovnosti.

У нашем незнању, ми мислимо да су управо Арапи она сиротиња из пословице о сиротињи и зецу.

Давно је тако нешто опевао Бора Чорба:

Сви Арапи, живи били,
И добили сина,
Арапине, брате мили,
Само дај бензина.
alselone alselone 23:33 30.08.2014

Re: racun

У нашем незнању, ми мислимо да су управо Арапи она сиротиња из пословице о сиротињи и зецу.


Verovatno. To si ti nasi zaostali stereotipi.

Kad smo kod stereotipa, eno bas malopre Borat na TV-u. Odlican film.

maligigant maligigant 07:16 31.08.2014

Re: racun

alselone
Ништа, да онда навијамо за нас:


Da kazem nesto, samo tiho - nisu bas svi Vucicevi potezi losi. Etihad i Beograd na vodi pozdravljam. Pogotovo posto je neko pricao, mislim da si bas ti, kako su tu i neke pare krenule u opticaj prema izvodjacima radova. Cini se da nije samo maketa.

Ако си и тихо рекао, чуло се - Радуловић се уби доказујући да је посао са Етихадом (баш) лош !
maligigant maligigant 07:18 31.08.2014

Re: racun

highshalfbooze
maligigant

...од Београда до Бејрута 8756 км.



Preko Toronta?

Gde nađe onih 6 km

Морамо да будемо прецизни - авијација је то ! Ту несме бити нити најмање грешке.
maligigant maligigant 07:18 31.08.2014

Re: racun

maligigant
highshalfbooze
- Gde putujes?
- U Bejrut.
- Pa sto si onda u ovom letu.
- Presedam u Beogradu.


Cena karte Amsterdam - Beograd - Bejrut iznosi 256$
Cena karte Beograd - Bejrut iznosi 419$

Prevoznik Air Serbia, broj leta AMS - BEG #361, a BEG - BEY #826.
Istog dana, isti let, isti avion... divota. Nikada mi nećemo imati jeftine letove iz Beograda.

Da rezimiramo, viši ciljevi koje je neko gore pominjao su ti da za dva leta stranci plaćaju 256$, a za jedan let mi domaći pilići plaćamo 419$. I još plaćamo 50% goriva za sve letove makar se i ne vozili avionom.



Па наравно, пошто је удаљеност од Амстердама до Бејрута око 3000 км, а од Београда до Бејрута 8756 км.
Стога и цена карата треба да буде таква како си ти навео.
highshalfbooze highshalfbooze 07:42 31.08.2014

Re: racun

maligigant
Па наравно, пошто је удаљеност од Амстердама до Бејрута око 3000 км, а од Београда до Бејрута 8756 км.
Стога и цена карата треба да буде таква како си ти навео.


Interesantna je težnja da neko svoje nepoznavanje geografije mora da ponovi više puta.

Da zanemarimo daljine, pošto to jako teško ide očigledno.
Osoba A u Amsterdamu kupuje kartu za Bejrut i plaća 256$. Osoba A seda u avion Air Serbia koji leti prvo do Beograda gde ima vezu za Bejrut. Osoba A stiže u Beograd i čeka da se ukrca na drugi let za Bejrut. U isto vreme, istog dana, osoba B u Beogradu kupuje kartu kod istog prevoznika, u istoj klasi za Bejrut i plaća 419$. Osoba B se pridružuje osobi A, sedaju u isti avion i na susednim sedištima zajedno putuju u istom avionu za Bejrut.

Pitanje za SNS botove glasi:
Zašto Air Srbija naplaćuje građanima Srbije 60% skuplje karte i to za kraće letove iz Beograda kada građani Srbije beneficiraju 50% goriva koje se tanka u Beogradu?
a_jovicic a_jovicic 14:39 31.08.2014

Re: racun

alselone
Обрати пажњу како се, често, у прикривено погрдном контексту, користи назив Арапи. Под њега се подводе сви они који се овде појављују као могућни инвеститори, а арапског су порекла, и који се, пречесто, приказују као превејани смутљивци и лопине. То Арапи често ми зазвучи као оно Црнчуге, но -- можда сам ја, због своје позиције, национално и расно преосетљив? ;-) Као у епици, код Марка Краљевића, где се давна претходница данашњих инвеститора апострофира као црни Арапин!

Nije mi jasno zasto ako se svi secaju kako smo plodno sa njima saradjivali. Bas je pre nedelju, dve, u Nedeljniku bio intervju sa Mikijem Savicevicem iz Geneksa i pricao je o tome koliko smo zaradjivali u saradnji sa Arapima i o visokom nivou njivoe poslovnosti.

Pa možda zato što postoje Arapi i "Arapi" ... sa onima pravima se oduvek lepo saradjivalo ... a i vole da se cenjkaju i čak poštuju i cene klijenta koji čvrsto pregovara ... A što se "Arapa" tiče ... ugovori (tj. ovo što je javno poznato) su toliko loši po nas da ili 1) onaj ko je sklapao ugovore je ultra glup ili 2) postoji i još neki nepoznat "dil" koji će da mu obezbedi značajnu "proviziju" u džepovima ... Bez obzira na diletantizam velikog broja funkcionera SNS-a, ne smatram da su pojedinci koji su petljali oko ovih ugovora glupi ... tako da sam pre za opciju 2 ... što znači da su u stvari pravi Arapi preko naših "Arapa" napravili ovakve ugovore sa našom državom ... Pravi Arapi imaju nešto niži profit, "Arapi" imaju lepu "proviziju" a mi plaćamo dugove "velikodušne" države (umesto da se oni namiruju iz dela profita koji odlazi na "proviziju" )

I naravno Somborac je najbolje prikazao našu situaciju ...


(scroll-uj desno)
maligigant maligigant 17:18 31.08.2014

Re: racun

highshalfbooze
maligigant
Па наравно, пошто је удаљеност од Амстердама до Бејрута око 3000 км, а од Београда до Бејрута 8756 км.
Стога и цена карата треба да буде таква како си ти навео.


Interesantna je težnja da neko svoje nepoznavanje geografije mora da ponovi više puta.

Da zanemarimo daljine, pošto to jako teško ide očigledno.
Osoba A u Amsterdamu kupuje kartu za Bejrut i plaća 256$. Osoba A seda u avion Air Serbia koji leti prvo do Beograda gde ima vezu za Bejrut. Osoba A stiže u Beograd i čeka da se ukrca na drugi let za Bejrut. U isto vreme, istog dana, osoba B u Beogradu kupuje kartu kod istog prevoznika, u istoj klasi za Bejrut i plaća 419$. Osoba B se pridružuje osobi A, sedaju u isti avion i na susednim sedištima zajedno putuju u istom avionu za Bejrut.

Pitanje za SNS botove glasi:
Zašto Air Srbija naplaćuje građanima Srbije 60% skuplje karte i to za kraće letove iz Beograda kada građani Srbije beneficiraju 50% goriva koje se tanka u Beogradu?

Ти не капираш географију и рачун !
Довољно ти је знати растојање од Амстердама до Бејрута. Пошто имаш цене карата, направиш једноставну пропорцију (или, како би то стари рекли, користећи просто правило тројно из верижног рачуна) и добијеш растојање између Београда и Бејрута.
Молим !? Нешто сам погрешио у рачуници ?
ПС. Поновио сам више пута због овога фантастичног едитора у којем квоте тагове мора да пратиш ... али баш !
jkt2010 jkt2010 01:24 01.09.2014

Re: racun

highshalfbooze
- Gde putujes?
- U Bejrut.
- Pa sto si onda u ovom letu.
- Presedam u Beogradu.


Cena karte Amsterdam - Beograd - Bejrut iznosi 256$
Cena karte Beograd - Bejrut iznosi 419$

Prevoznik Air Serbia, broj leta AMS - BEG #361, a BEG - BEY #826.
Istog dana, isti let, isti avion... divota. Nikada mi nećemo imati jeftine letove iz Beograda.

Da rezimiramo, viši ciljevi koje je neko gore pominjao su ti da za dva leta stranci plaćaju 256$, a za jedan let mi domaći pilići plaćamo 419$. I još plaćamo 50% goriva za sve letove makar se i ne vozili avionom.


A volis low cost airlines i njihove dilove od po 5 evra?

Nije me mrzelo pa pogladao na airserbia.com

3sep14 imas AMS-BEY za 127.56 EUR (04sep 212.56 eur al nebitno za pricu)

al je zato povratak:
09sep 591.00 eur
11sep 375.58 eur
12sep 525.50 eur

E sad, isti datumi:
BEG-BEY 247.78 eur (ista cena svi datumi)
BEY-BEG 573.00 eur (472.00 / 573.00 za druga dva datuma)

Pa vidis da i nije neka razlika. Vi pilići placate kao i ovi strani macani:

ZNACI:
AMS-BEY-AMS eur 804.00
BEG-BEY-BEG eur 719.00

jkt2010 jkt2010 01:27 01.09.2014

Re: racun

a_jovicic
1) onaj ko je sklapao ugovore je ultra glup

ima i 3) onaj koji ti cita ugovor je ultra glup i/ili ultra zlonameran
hajkula1 hajkula1 23:59 01.09.2014

Re: racun

alselone
Ништа, да онда навијамо за нас:


Da kazem nesto, samo tiho - nisu bas svi Vucicevi potezi losi. Etihad i Beograd na vodi pozdravljam. Pogotovo posto je neko pricao, mislim da si bas ti, kako su tu i neke pare krenule u opticaj prema izvodjacima radova. Cini se da nije samo maketa.



U mnogo čemu smo saglasni ali što se podrške za Etihad i Beograd na vodi tiče, uskoro ćeš shvatiti da je greška. Ako kojim trikom, ipak budeš u pravu, (što svim srcem želim), znaj da ću biti najsrećnija na svetu.

Počev od muljavih ugovora, preko partnera, makete pa redom (da ne pominjem moju procenu AV) ne piše nam se ništa dobro.


Nego, ubih se tražeći čime se Sertić preporučio za Ministra privrede?








highshalfbooze highshalfbooze 10:15 02.09.2014

Re: racun

Pa vidis da i nije neka razlika.


Kako ne? Pa Srbija beneficira gorivo da bi letovi iz Beograda bili jeftiniji, a ne iz Amsterdama. Koji je motiv da se prepolovi cena goriva? Valjda da bi se povratio promet u vazdušnom saobraćaju na aerodromu Beograd, a ne da se razrađuje Šipol.
jkt2010 jkt2010 11:13 02.09.2014

Re: racun

highshalfbooze

Srbija beneficira gorivo

Ovo, naravno, nije istina. Ma sta domacin pricao. Informisi se pa probaj ponovo.
highshalfbooze highshalfbooze 13:43 02.09.2014

Re: racun

Pročitaj Ugovor o pružanju usluga podrške.

Dopuna kasnije: zapravo Okvirni ugovor, sve paragrafe pod 7.4. Objavljeno je na portalu Vlade RS, evo i link da se ne mučiš da tražiš. Razliku između procenta rabata NIS i 50% finansira RS.

Informiši se pa probaj ponovo.
jkt2010 jkt2010 23:50 02.09.2014

Re: racun

highshalfbooze
Pročitaj Razliku između procenta rabata NIS i 50% finansira RS.

Ovo opet veze nema. Kakav rabat, o cemu pricas.

BTW, da pomognem "slucaj": propustate da pomenete da AirSerbia (tj "Arapi" ) ne placaju carinu i porez na uvoz delova i materijala. A to je bogami lepa "subvencija" koju oni ne placaju a ti jadan moras.

Mislim, rokaj brate.. a ovo je makar i istina.
highshalfbooze highshalfbooze 07:54 03.09.2014

Re: racun

Ovo opet veze nema. Kakav rabat, o cemu pricas.

Tipičan primer kako bot reaguje kada ga suočiš sa istinom.

propustate da pomenete da AirSerbia (tj "Arapi" ) ne placaju carinu i porez na uvoz delova i materijala.


I ovo je tipičan primer namernog skretanja sa teme zbog nedostatka argumenata. Ovo što si rekao je čista glupost kojom pokazuješ da ne poznaješ najosnovnije stvari. Air Serbia je preduzeće registrovano u Srbiji i za njega važe svi zakoni ove zemlje, pa i Carinski zakon. I nikako ne može da uveze bilo kakvu robu bez carine. jedino da prošvercuje u avionu. Nikako drugačije. I koja je sad to glupost da će da pomognu državi Srbiji ako ne plate dažbine toj istoj Srbiji. Kako se to pomaže ako se ne plaćaju obaveze, koje svi ostali moraju da plate? Koji si ti SNS stručnjak...

Pošto daljem razgovoru nema svrhe, neću više da se zamlaćujem.
Spiridon Spiridon 07:06 29.08.2014

E, moj Saša

ja sam odavno provalio da vecini ljudi kod nas ne odgovara da se "stvari rese". Ako kojim slucajem osete da neki pojedinac ima snage da uradi nesto korisno ili da stvari zaista dovede u red, onda tek nastaje panika. Ovde red i zakon nikada nece biti u modi.
satinelle satinelle 10:27 29.08.2014

Re: E, moj Saša

Ako kojim slucajem osete da neki pojedinac ima snage da uradi nesto korisno ili da stvari zaista dovede u red, onda tek nastaje panika.


Ogromna panika! Ne mogu da zaposle još par stotina hiljada koje bi privatni sektor finansirao, tetke, strine, bližu rodbinu... Užas, pa gde će svi oni kadrovi sa Megatrendova, Singidunuma, Uniona...?
Mene zanima šta je i da li je premijer odgovorio na ovakav e-mail? Neko ko brine o interesima naroda, države. Ko ne ide na odmor, ko se muči i radi 12h dnevno, ko ne spava da bi mi bolje živeli.
Saša Radulović Saša Radulović 14:14 29.08.2014

Re: E, moj Saša

Tada je bio PPV. Nije odgovorio. Nije odgovorio ni u direktnim razgovorima. Samo ćutao. A šta i da kaže?
satinelle satinelle 14:36 29.08.2014

Re: E, moj Saša

Samo ćutao. A šta i da kaže?


Očekivano. Neizdrživ odnos. Potpuno razumem vaše povlačenje.
maligigant maligigant 21:15 30.08.2014

Re: E, moj Saša

satinelle
Ako kojim slucajem osete da neki pojedinac ima snage da uradi nesto korisno ili da stvari zaista dovede u red, onda tek nastaje panika.


Ogromna panika! Ne mogu da zaposle još par stotina hiljada koje bi privatni sektor finansirao, tetke, strine, bližu rodbinu... Užas, pa gde će svi oni kadrovi sa Megatrendova, Singidunuma, Uniona...?
Mene zanima šta je i da li je premijer odgovorio na ovakav e-mail? Neko ko brine o interesima naroda, države. Ko ne ide na odmor, ko se muči i radi 12h dnevno, ko ne spava da bi mi bolje živeli.

Еј, стварно !
Много питаш.
jkt2010 jkt2010 01:38 01.09.2014

Re: E, moj Saša

satinelle
Ogromna panika! Ne mogu da zaposle još par stotina hiljada koje bi privatni sektor finansirao, tetke, strine, bližu rodbinu... Užas, pa gde će svi oni kadrovi sa Megatrendova, Singidunuma, Uniona...?
I sta da radimo? Da vratimo Air Serbia nazad drzavi na upravljanje?
maligigant maligigant 05:18 01.09.2014

Re: E, moj Saša

jkt2010
satinelle
Ogromna panika! Ne mogu da zaposle još par stotina hiljada koje bi privatni sektor finansirao, tetke, strine, bližu rodbinu... Užas, pa gde će svi oni kadrovi sa Megatrendova, Singidunuma, Uniona...?
I sta da radimo? Da vratimo Air Serbia nazad drzavi na upravljanje?

Да !
Шта је ту проблем ?
jkt2010 jkt2010 07:08 01.09.2014

Re: E, moj Saša

maligigant
jkt2010
satinelle
Ogromna panika! Ne mogu da zaposle još par stotina hiljada koje bi privatni sektor finansirao, tetke, strine, bližu rodbinu... Užas, pa gde će svi oni kadrovi sa Megatrendova, Singidunuma, Uniona...?
I sta da radimo? Da vratimo Air Serbia nazad drzavi na upravljanje?

Да !
Шта је ту проблем ?

Pa ovo je problem, valjda:
satinelle
Ne mogu da zaposle još par stotina hiljada koje bi privatni sektor finansirao, tetke, strine, bližu rodbinu... Užas, pa gde će svi oni kadrovi sa Megatrendova, Singidunuma, Uniona...?

Ili si ti saglasan sa ovim tetka-strina fazonom?
kleinemutter kleinemutter 07:49 29.08.2014

pitanje i molim za odgovor

1.Zanima me sta vi mislite o najavi najave Min.zdravlja g. Lončara da će da se napravi javno privatni drzavni fonda za lečenje retkih i teških bolesti?

Da se razumemo mi Fond imamo i zove se RFZO. Verujem da znate koliki budzet ima RFZO?

Hvalili su se u tom fondu uštedama. Štedeli su i na potrebama mog deteta.

2. Zanima me kad ne potroše novac iz fonda RFZO , gde on ide?
3.Da li im se onda sledeće godine budžet umanji za onoliko koliko nisu potrošili?

( zakonska regulativa jeste takva da bi taj budzet onda trebao da se smanji za neutrošeni iznos)

Molim za odgovor, važan mi je.


pozdrav,
km
Saša Radulović Saša Radulović 11:17 29.08.2014

Re: pitanje i molim za odgovor

Ne znam dovoljno o toj najavi da bih komentarisao. Znam samo da bi prvi korak ipak trebao da bude da se uvede red u postojeći fond RFZO i to pre nego što pravimo bilo kakakv novi fond.

Nikada se ne desi da ne potroše novac. Taj fond nije pravi fond. On je protočni bojler.
jepet jepet 12:13 29.08.2014

Re: pitanje i molim za odgovor

Da li biste mogli da saznate dovoljno o toj ideji pa da, recimo, jedan post posvetite Vasoj analizi RFZO i ideje o formiranju novog Fonda? Problem je veliki i zivotni - ne samo za bolesnu decu i njihove roditelje vec i za celo drustvo...
Saša Radulović Saša Radulović 12:23 29.08.2014

Re: pitanje i molim za odgovor

Podaci su tajni. Netransparentnost je centralni problem u Srbiji.
jepet jepet 12:26 29.08.2014

Re: pitanje i molim za odgovor

Slazem se da je netransparentnost jedan od najvecih problema u Srbiji - problem koji omogucava razne spekulacije sa svih strana... ali nas nista ne sprecava da JAVNO trazimo podatke na koje imamo pravo, zar ne? I da onda na osnovu raspolozivih podataka ponudimo analizu pa i kritiku ako je potrebno... a druga strana neka ponudi ili kontraargumente ili vise informacija...
Saša Radulović Saša Radulović 14:15 29.08.2014

Re: pitanje i molim za odgovor

To i radimo. Zahtevamo javnost. Plod tih pritisaka su i objavljeni ugovori.
kleinemutter kleinemutter 08:11 29.08.2014

sistemsko resenje bolesne dece

Blogeri B92 u Skupštini [url=http://www.youtube.com/watch?v=uzEF2BQV9lk][/url]

link mi ne radi. ima ga i ovde u f-ji
http://blog.b92.net/text/24585/Fondovi-nasi-nasusni/
mili92 mili92 10:25 29.08.2014

Распродаја, има да нас нема!


Ко добри син што распарча и распрода сву ђедовину да би намирио коцкарске дугове. Осташе му само гаће, а ни оне нису сигурне.


satinelle satinelle 11:00 29.08.2014

Ne razumem ili neću da razumem

A sada ide najbolji deo. Al Rawafed ne ulaže u zajedničku kompanju praktično ništa. U obavezi je da obezbedi pozajmicu (kredit) od 115 miliona evra kojim će biti kupljeno zemljište, objekti i oprema ispod cene i koji će zajednička kompanija vraćati sa kamatom. Time će praktično prihodima ostvarnim na zemljištu kupiti zemljište. Ovo je potpuno ludilo.

Kakva je struktura vlasništva te "zajedničke kompanije"?
Saša Radulović Saša Radulović 11:13 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

Al Rawafed 80%, Republika Srbija 20%.
satinelle satinelle 11:26 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

Al Rawafed 80%, Republika Srbija 20%.


A kredit od 115 MIO € će se vraćati u skladu sa procentom vlasništva? 20% da vrati država, uz kršenje Zakona, gde UAE ne odgovara za neizmirenje obaveza po kreditu, pred sudom države Srbije? Uz damping cenu po kojoj dobijaju našu imovinu?
maligigant maligigant 11:28 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

satinelle
Al Rawafed 80%, Republika Srbija 20%.


A kredit od 115 MIO € će se vraćati u skladu sa procentom vlasništva? 20% da vrati država, uz kršenje Zakona, gde UAE ne odgovara za neizmirenje obaveza po kreditu, pred sudom države Srbije? Uz damping cenu po kojoj dobijaju našu imovinu?

Ма дај - па нећемо се држати закона к'о пијан плота.
Што би рекао покојни Зоран (свети) - коме је до морала, нека иде у цркву !
satinelle satinelle 12:00 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

коме је до морала, нека иде у цркву !


A šta ako si ateista?
maligigant maligigant 13:57 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

satinelle
коме је до морала, нека иде у цркву !


A šta ako si ateista?

Онда ти ни у Цркви нема помоћи !
Saša Radulović Saša Radulović 14:16 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

A kredit od 115 MIO € će se vraćati u skladu sa procentom vlasništva?


Ne vraćaju vlasnici kredit. Kredit vraća zajednička kompanija iz prihoda koji ostvaruje na zemlji, objektima i opremi koju je dobilo za DŽ.
satinelle satinelle 14:47 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

Kredit vraća zajednička kompanija


Hvala. Jasno.
satinelle satinelle 20:18 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

maligigant
satinelle
коме је до морала, нека иде у цркву !


A šta ako si ateista?

Онда ти ни у Цркви нема помоћи !


Što si mi rek'o, svaka čast! Mislila sam da ćeš da nađeš neku ozbiljnu alternativu.
maligigant maligigant 20:29 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

satinelle
maligigant
satinelle
коме је до морала, нека иде у цркву !


A šta ako si ateista?

Онда ти ни у Цркви нема помоћи !


Što si mi rek'o, svaka čast! Mislila sam da ćeš da nađeš neku ozbiljnu alternativu.

Ако тражиш алтернативу, не могу ти помоћи !
За алтернативу би требало да се обратиш алтернативцима.
satinelle satinelle 20:44 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

За алтернативу би требало да се обратиш алтернативцима.


Izvini, ali moram. Radi se sutra. Ako smo im zemlju dali za DŽ, ne moramo i ostalo. Ima tu posla. Đubrivo, zaštita, pesticidi, navodnjavanje. Neko i o tome mora da brine.
maligigant maligigant 20:56 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

satinelle
За алтернативу би требало да се обратиш алтернативцима.


Izvini, ali moram. Radi se sutra. Ako smo im zemlju dali za DŽ, ne moramo i ostalo. Ima tu posla. Đubrivo, zaštita, pesticidi, navodnjavanje. Neko i o tome mora da brine.

Сутра је викенд !
Није ваљда да радиш код приватника !? Страшно.
satinelle satinelle 21:05 29.08.2014

Re: Ne razumem ili neću da razumem

Сутра је викенд !


E! Zaista?! Tvoji komentari su veoma simpatični, Charlie, nadam se da si saglasan!
looping looping 11:33 29.08.2014

1

Ugovori sa Etihadom i Al Rawafedom za JAT i bačku zemlju su štetni po Srbiju. Tačka.



JAT u stoprocentnom vlasništvu Srbije je štetniji po Srbiju nego ugovor sa Etihadom.
Bačka zemlja u parlogu je štetnija po Srbiju nego ugovor sa Al Rawafedom.

PS.
Kako god okreneš - nešto je štetno po Srbiju.
deset_slukom deset_slukom 11:37 29.08.2014

Re: 1

looping

Bačka zemlja u parlogu


O čemu ti pričaš? Ako ne poznaješ elementarne činjenice, nisi u obavezi da komentarišeš.
looping looping 11:39 29.08.2014

Re: 1

deset_slukom
looping

Bačka zemlja u parlogu


O čemu ti pričaš? Ako ne poznaješ elementarne činjenice, nisi u obavezi da komentarišeš.

Ni ti.
satinelle satinelle 11:40 29.08.2014

Re: 1

Kako god okreneš - nešto je štetno po Srbiju.


Jeste. Masa državnih firmi je propala, veće su im obaveze i gubici u odnosu na visinu kapitala. Ali, ako prodaješ, moraš da nađeš način da se rešiš obaveza, ako ništa drugo. Ovo što se radi je prodaja uz plaćanje. A toga nema nigde, osim u Srbiji.
Saša Radulović Saša Radulović 11:50 29.08.2014

Re: 1

Ovo je argumentacija SNS botova.

JAT u stoprocentnom vlasništvu Srbije je štetniji po Srbiju nego ugovor sa Etihadom.


To naravno nije tačno. Ovo je logika bez logike koja opravdava svaku pljačku i diletantizam.


Bačka zemlja u parlogu je štetnija po Srbiju nego ugovor sa Al Rawafedom.


Bačka zemlja nije u parlogu. Nastavak logike bez logike. I čak i da jeste, ugovor sa Al Rawafedom bi bio štetniji.

Pošto vas očigledno mrzi da čitate, da vam pomognem i izvučem jedan deo:

Za to vreme, naši poljoprivrednici ne mogu da dođu do zemlje, a Aleksandar Vučić plasira dezinformacije o tome kako naši poljoprivrednici nisu u stanju da postignu visoke prinose na zemljištu. Sa zemlje koju danas obrađuju i za koju plaćaju godišnji zakup od 400 evra po hektaru će biti izbačeni i ona će biti data Al Rawafedu po ceni od 250 evra po hektaru.

looping looping 12:24 29.08.2014

Re: 1

Za to vreme, naši poljoprivrednici ne mogu da dođu do zemlje,

Pošto vas očigledno mrzi da čitate, da vam pomognem i izvučem jedan deo:

Za to vreme, naši poljoprivrednici ne mogu da dođu do zemlje, a Aleksandar Vučić plasira dezinformacije o tome kako naši poljoprivrednici nisu u stanju da postignu visoke prinose na zemljištu. Sa zemlje koju danas obrađuju i za koju plaćaju godišnji zakup od 400 evra po hektaru će biti izbačeni i ona će biti data Al Rawafedu po ceni od 250 evra po hektaru.

Po poslednjem popisu, u Vojvodini je evidentirano nešto više od 146.000 vlasnika obradive zemlje. Iako čak 83 odsto poseduje manje od deset hektara, u poslednjih deset godina je, ipak, zabeleženo ukrupnjavanje poseda. "Iako čine tek 0,9 odsto od ukupnog broja vlasnika, 1.285 Vojvođana tako poseduje gotovo 210.000 hektara korišćene zemlje. Prosečna veličina njihovih gazdinstava je, inače, 163 hektara", ilustruje Ševarlić taj trend. Uz to, navodi on, još njih 71 ima posede od 300 do 500 hektara, a 25 od 500 do 1.000 ha.
Svi oni su, međutim, daleko iza vojvođanske "velike četvorke" koja ukupno obrađuje oko 100.000 hektara, što sopstvenog zemljišta dobijenog kupovinom nekada moćnih kombinata, što državne zemlje koju su, u zakup, dobili u privatizacionom paketu ili je zakupili nakon toga. Reč je o Miodragu Kostiću, čiji je najveći pojedinačni "pazar" bila inđijska "Agrounija" (oko 8.500 ha), Miroslavu Miškoviću koji je, u Staroj Pazovi, kupio "Napredak" (7.100 ha), a u Apatinu "Jedinstvo" (6.820 ha), Đorđiju Nicoviću koji je privatizovao nekada čuveni PIK "Bečej" (oko 11.600 ha) i Petru Matijeviću čija najveća pojedinačna kupovina je bajmočka "Ravnica" (5.000 ha).
To, prema pisanju Novosti, nisu jedina gazdinstva koja su oni u poslednjoj deceniji kupili zaokružujući svoje i za evropske prilike velike posede, a koliko je ukupno zemlje u tom periodu privatizovano i po kojoj ceni, niko sasvim precizno ne zna. Prema Ševarlićevoj proceni prosečna cena po hektaru nije bila veća od 500 evra. Sekretar odbora za poljoprivredu PKV Đorđe Bugarin koji srpski model privatizacije obradive zemlje označava kao "osmišljenu pljačku uz pomoć države" misli da je cena bila i manja. Ako se uzme u obzir da cena hektara zemlje u Vojvodini danas dostiže i 15.000 evra, nije teško izračunati koliko su novi vlasnici zaradili samo na razlici koja je, u međuvremenu, nastala.
Prema nekim procenama, "MK Grupa" obrađuje 28.500 hektara, "Delta" 25.000, Industrija mesa "Matijević" 24.000, a "Irva investicije" Đorđija Nicovića 18.000 hektara zemljišta.
---> Link.

Znaci, nasi poljoprivrednici (verovatno se misli na veliku cetvorku) ne mogu da dodju do zemlje zbog "arapa"? 4,500 ha? 10,000 ha?
A domaci tajkuni pokupovali kombinate (sa sve infrastrukturama - silosima, hladnjacama...) po Vojvodini budzasto i uspesno ih obradjuju vec deceniju.
Eh, ti "arapi".
massaq massaq 12:27 29.08.2014

Re: 1

"Bačka zemlja u parlogu je štetnija po Srbiju nego ugovor sa Al Rawafedom."

Ovo nije tacno, dok se oko JAT-a slazem da je najgore sto se moglo uraditi - da se ne uradi nista.

Recimo, zemljiste je bilo iznajmljivano za 400 evra. Potraznja za zemljistem postoji (za razliku od JAT-a, koji nije bilo lako "udomiti", pokusavalo se koliko shvatam godinama, pa su svi dilovi propadali). Dakle, "steta" je od bar 150 evra po hektaru, i jedino cime je ofsetovana je visoka tehnologija koja bi se tu eventualno dovela. Ali, sem ako se prihodi ne povecaju za recimo 3000 evra po hektaru (sto je nerealno), drzava je na evidentnom gubitku. Mislim da je ovaj dil sa zemljistem daleko gori od dila sa Etihadom (gde smo, ako bismo realno govorili, uz sva dodatna ocekivanja profita, stetili reda velicine 50 miliona, sto predstavlja par godina dosadasnjih gubitaka), i predstavlja gubitak od preko 100 miliona, kako god okrenuli (da smo prodali zemlju, koju smo dali prakticno na poklon, dobili bismo toliko; da smo je iznajmljivali, dobili bismo daleko vise).
Saša Radulović Saša Radulović 12:31 29.08.2014

Re: 1

Vi ste pravi SNS-ovac. Niđe veze.

To što je prethodna vlast dozvolila pljačkašku privatizaciju, ne znači da je Vučić stekao pravo da je nastavi.

Još jednom:

Za to vreme, naši poljoprivrednici ne mogu da dođu do zemlje, a Aleksandar Vučić plasira dezinformacije o tome kako naši poljoprivrednici nisu u stanju da postignu visoke prinose na zemljištu. Sa zemlje koju danas obrađuju i za koju plaćaju godišnji zakup od 400 evra po hektaru će biti izbačeni i ona će biti data Al Rawafedu po ceni od 250 evra po hektaru.


Ne tajkuni koji rade sa Vučićem i "Arapima". Individualna poljoprivredna domaćinstava.

rade.radumilo rade.radumilo 13:32 29.08.2014

Re: 1

JAT u stoprocentnom vlasništvu Srbije je štetniji po Srbiju nego ugovor sa Etihadom


Ako je JAT u državnom vlasništvu štetan po Srbiju i ako niko, kao kompaniju, neće da ga kupi, zašto onda nije rasprodata nepokretna i pokretna imovina izmireno onoliko obaveza koliko se moglo, isplaćeno onoliko otpremnina koliko se moglo, iz toga a onda zatvorena firma?

Bačka zemlja u parlogu je štetnija po Srbiju nego ugovor sa Al Rawafedom.

Ako je zemlja u parlogu, zašto se ne proda/izda na javnoj aukciji, pa da vidimo da li ima interesenata?
maligigant maligigant 14:15 29.08.2014

Re: 1

massaq
"Bačka zemlja u parlogu je štetnija po Srbiju nego ugovor sa Al Rawafedom."

Ovo nije tacno, dok se oko JAT-a slazem da je najgore sto se moglo uraditi - da se ne uradi nista.

Recimo, zemljiste je bilo iznajmljivano za 400 evra. Potraznja za zemljistem postoji (za razliku od JAT-a, koji nije bilo lako "udomiti", pokusavalo se koliko shvatam godinama, pa su svi dilovi propadali). Dakle, "steta" je od bar 150 evra po hektaru, i jedino cime je ofsetovana je visoka tehnologija koja bi se tu eventualno dovela. Ali, sem ako se prihodi ne povecaju za recimo 3000 evra po hektaru (sto je nerealno), drzava je na evidentnom gubitku. Mislim da je ovaj dil sa zemljistem daleko gori od dila sa Etihadom (gde smo, ako bismo realno govorili, uz sva dodatna ocekivanja profita, stetili reda velicine 50 miliona, sto predstavlja par godina dosadasnjih gubitaka), i predstavlja gubitak od preko 100 miliona, kako god okrenuli (da smo prodali zemlju, koju smo dali prakticno na poklon, dobili bismo toliko; da smo je iznajmljivali, dobili bismo daleko vise).

Лепо је то што се разумеш у економију - и знаш да користиш калкулатор !
За тренутак, претпоставимо, да се Радуловић не разуме - те да не зна да користи калкулатор (био он и кинески), у шта сумњам, но, рекох !
Како то да не схваташ да тај уговор суштински, системски, није добар, јер је - ДИЛ.
Пошто је ДИЛ, тиме се дезавуише све оно на чему се модерна држава (покушајмо, колико год је то могуће, за сада, да и Србију замислимо таквом) заснива --- треба ли да набрајам ?!
Добро, није ми тешко:
1. Трансапрентност (треба ли да образлажем ? Не бих.),
2. Професионализам,
3. Аналитичност,
4. Успостављање поштења као друштвене парадигме,
5. Ефикасност,
6. Економичност,
7. Одговорност према државном, више него према својем приватном,
8. Схватање да је државно и моје (али никако не само моје)
Треба ли да даље набрајам ? Не бих.
Уколико се и даље буде овако радило (као до сада - да се разумемо, није Вучић измислио овакав начин рада, сви пре њега су радили исто - а како и не би, када су они који га саветују исти. Зато смо девастирани и зато би требали да престанемо да радимо на исти начин - сада), резултат је (више него) јасан --- тонућемо и даље.
Поред чисто економског аспекта, мислим (можда се варам) да Радуловић покушава да каже и нешто дубље, а то је --- модел који правимо трасирајући пут оваквом начину рада на стратешком нивоу ће довести до тога да ћемо (у најбуквалнијем смислу) постати слуге у својој земљи.
Ја се томе не радујем - јер знам много људи чији ниво компетенција надилази, како 'Арапе', тако и 'Енглезе' (како се неки праве).
Према томе, не бих се правио невешт - и апстраховао и ове, по мени још значајније поруке, које (како сам ја схватио) Радуловић покушава да емитује.
hajkula1 hajkula1 15:48 29.08.2014

Re: 1

looping
Ugovori sa Etihadom i Al Rawafedom za JAT i bačku zemlju su štetni po Srbiju. Tačka.



JAT u stoprocentnom vlasništvu Srbije je štetniji po Srbiju nego ugovor sa Etihadom.
Bačka zemlja u parlogu je štetnija po Srbiju nego ugovor sa Al Rawafedom.

PS.
Kako god okreneš - nešto je štetno po Srbiju.



U Bačkoj nema dovoljno raspoložive obradive zemlje.

Vidiš, Vučić ne zna šta radi, samog sebe demantuje. oduševljen farmom a vidi šta kaže osnivač i vlasnica farma




farma "Mužlai" u Bačkom Gradištu

Mužlai je rekla da je najveći napredak u razvoju farme postignut nakon što je zakupljeno poljoprovredno zemljište u državnom valsništvu jer je tada povećano brojno stanje stada, prošireni su smeštajni kapaciteti.


- Mogućnost zakupa poljoprovrednog zemljišta u drzazvnoj svojini bio je ključni momenat u razvoju naše farme, jer smo tada mogli da proizvedemo dovoljne količine hrane, bez čega stočarstvo ne može da opstane - naglasila je Mužlai i dodala da cela porodica radi na farmi koja osim uzgajanja krava i junica proizvodi i ratarske kulture.


- Naši budući poslovni planovi su dalji razvoj ratarske i stočarske proizviodnje, kao i proizvodnje kravljeg mleka za šta i dalje očekujemo adekvatne podsticajne mere vlade - poručila je ona.




http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/485055/Farma-koja-je-ocarala-Vucica-Nemate-vikend-radite-365-dana-ustajete-u-4-ujutru



Pročitajte pažljivo za šta se zalaže i uporeditie s onim šta radi. Veze s mozgom nema.
jkt2010 jkt2010 01:40 01.09.2014

Re: 1

looping
JAT u stoprocentnom vlasništvu Srbije je štetniji po Srbiju nego ugovor sa Etihadom.

Saglasan
Al Jat u stecaju je jako koristan. Za stecajnog upravnika.
jkt2010 jkt2010 03:40 01.09.2014

Re: 1

hajkula
- Naši budući poslovni planovi su dalji razvoj ratarske i stočarske proizviodnje, kao i proizvodnje kravljeg mleka za šta i dalje očekujemo adekvatne podsticajne mere vlade - poručila je ona.

Pa dobro bre, jel se vi zalazete za ukidanje svih subvencija ili...?
Pročitajte pažljivo za šta se zalaže(te) i uporeditie s onim šta radi(te). Veze s mozgom nema.

looping looping 15:15 01.09.2014

Re: 1

jkt2010
looping
JAT u stoprocentnom vlasništvu Srbije je štetniji po Srbiju nego ugovor sa Etihadom.

Saglasan
Al Jat u stecaju je jako koristan. Za stecajnog upravnika.

Da, ali to sve treba da se ispinuje i ne treba pominjati ni stečajnog upravnika ni koliko su "ljudi" izgubili para privatizacijom Jat-a.
Privatizacija Jat-a je čist gubitak ustvari. Ali za onih 1%.
looping looping 11:47 29.08.2014

1

Umesto toga i stvaranja prostora za zdravu konkurenciju, sada se sa beogradskog aerodroma istiskuju sve niskobudžetske kompanije kako bi se napravio čist prostor za monopol JAT-a. Cenu će i dalje plaćati svi građani Srbije kroz visoke cene avionskog prevoza.

Povratna karta do Abu Dabija JAT-om 2009 godine kostala je 480 eura. Od 2010 godine avioni JAT-a vise nisu isli za AD ali su isli avioni Fly Dubai-a iz Dubai-a (ista udaljenost maltene) za BG sa cenom od 430 eura.
Danas je cena povratne karte Er Srbije do AD 350 eura. Meni licno je Er Srbija korisna i cena je niza nego ranije ali svako ima svoj ugao posmatranja.
Slobodno neka prokomentarise cene Er Srbije i neko ko poslednjih godina putuje za Svedsku, SAD i sl. Mozda je nekome skuplje.
Saša Radulović Saša Radulović 11:52 29.08.2014

Re: 1

Poruka je da je monopol JAT-a dobar je dovodi do smanjenja cena karata?
looping looping 12:02 29.08.2014

Re: 1

Saša Radulović
Poruka je da je monopol JAT-a dobar je dovodi do smanjenja cena karata?

Do smanjenja cena karata je doslo, ne znam da li je zbog monopola ali ja sam to osetio na svojoj kozi kad sam kupovao karte za svoju porodicu.
Ne vidim zbog cega JAT i pre Er Srbije nije imao monopol na Aerodromu NT osim ako to nije zbog dilova sa Viz Erom i tome slicno.
Emir Halilovic Emir Halilovic 12:56 29.08.2014

Re: 1

looping

Do smanjenja cena karata je doslo, ne znam da li je zbog monopola ali ja sam to osetio na svojoj kozi kad sam kupovao karte za svoju porodicu.


Došlo je do smanjenja cena u skladu sa sadašnjim nivoom konkurencije. Kad konkurencije bude manje - što je neizbežno, imajući u vidu povlašćeni položaj AirSerbia na aerodromu NT - doći će i do povećanja cena. Prema tome, uživajte dok možete.

Takođe, ako živite i plaćate porez u Srbiji, obratite pažnju na graf koji je gore postavio g. Radulović. Uprošćeno gledano, te jeftinije karte će koštati svakog građanina Srbije - leteo, ne leteo - minimalno onih novih 520 miliona koje država treba da preuzme na ime dugovanja, i novog kredita koji država daje AirSerbia.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana