Društvo

Smrtna kazna

Jelica Greganović RSS / 08.08.2014. u 10:56

crying_angel_by_tatt2ed13-d57luiw.jpg

Dve reči – smrtna kazna su najpominjanije reči ovih par dana u Srbiji. Kao i svuda drugde, vekovima unazad, bez obzira na geografiju i razvijenost društva, potaknuti besom, ljudi traže smrtnu kaznu kao naizgled jedinu meru nemerljivog zločina. A bes je, kao što Niče kaže, odraz nemoći. Očajničke nemoći koja se raširila Srbijom onda kada je objavljeno da je ubijena devojčica, Tijana Jurić. Nikada ne postoji dobar razlog da se ubije čovek, a kada se radi o detetu, onda je to zločin bez premca.

Trinaest dana je Srbija verovala da će se Tijana negde naći živa, da ju je u najgorem slučaju neko oteo. Društvene internet mreže, koje su odavno evoluirale u društvene medije, su bile preplavljene slikama lepe devojčice koja je jednostavno nestala. Za njom je ostala samo bela patika. Teško da je iko verovao da je moguće ono što se desilo, ono što se gleda samo u strašnim filmovima. Da se te noći na putu ka selu Bajmok, za koje je malo ko do sada i čuo, desilo za svakog iole normalnog čoveka besmisleno i bespoštedno ubistvo.

Javnost je ostala zgrožena policijskim saopštenjem da njen ubica nije pokazao ni trun kajanja, ni mrvu žalosti, ni trag ljudske savesti. Pokušavaju da razumeju nerazumno, da shvate upravo ono što normalne ljude deli od naličja ljudskog roda, od onih čije zlo im uskraćuje pravo na ime Čovek i ostavlja mesta samo za naziv – Zveri. Zbog nemoći da se razume nerazumno, zbog straha koji tu nemoć prati, ljudi pipaju po mraku strahote zločina i traže razloge i tamo gde se teško naći mogu.

Izopačenost današnjice je na žalost razlog koji nema alibija u vremenima pre nas. Istorija pamti zločine i surovost tokom celog svog trajanja, s tim da su u tim naizgled boljim vremenima od našeg zločini povremeno bili i legalizovani, a surovost nije bila kažnjiva disciplina. U suprotnom ne bi silne žene, deca i muškarci bili najsurovije ubijani širom Evrope u vreme kada je crkva jurila veštice. I to ubijani ne od Zveri, već od strane države koja je Zverima dala pravo da to rade, u ime boga i ludila. Samo što je u tim »boljim vremenima« spaljivanje ljudi i mučenje bilo i javni, društveni događaj na koji se dolazilo kao sada u bioskop, sa decom i kokicama.

Ni to da Srbija nije dorasla evropskim normama nije razlog koji bi mogao objasni ubistvo Tijane Jurić, niti da bude argument za vraćanje smrtne kazne. Prosto, jer ako se tako gleda, onda ni Evropa nije sopstvenim normama dorasla. U suprotnom ne bi, pre šest godina, kada je Austrija odavno već bila u Evropskoj Uniji, svet ostao zaprepašćen kada se otkrilo da je Jozef Fricl svoju rođenu ćerku držao zatvorenu 24 godine, mučio je i silovao. Tada su pretnje smrću, i Friclu i njegovom advokatu, stizale i iz najrazvijenijih evropskih država, i iz svih njihovih društvenih slojeva.

Naravno da osećaj besa, nemoći, kod ljudi budi maštu koja se trudi da isprati neobjašnjivu surovost i bezosećajnost ubice. Od vraćanja Dušanovog zakonika do vraćanja smrtne kazne, a preko svih mogućih oblika mučenja kojima bi se ubica doveo u situaciju da trpi kao što je njegova žrtva trpela i kao što će njeni najbliži patiti sve dok su živi.

Na žalost, istorija pokazuje da ni smrtna kazna, ni ekstremna kažnjavanja nisu spas od Zveri, da će se bez obzira na surovost kazne ipak pojaviti ponovo otpadak ljudskog roda i za sobom ostaviti jad, strah i nemoć. Prosto, jer oni ne poznaju pojam straha, njih od stvarnosti deli nerazumevanje iste. Kada bi bili sposobni da se boje, ne bi bili sposobni da ubijaju tako bespoštedno.

Sa druge strane, iako je ljudski život jedina mera vrednosti drugog ljudskog života, smrtna kazna je tren koji ubicu deli od večitog mira. Za razliku od onih koje je za sobom ostavio žive i kaznio ih doživotnim pamćenjem i bolom.

Da, i kada se o ovakvim stvarima priča i piše, mnogo lakše je kritikovati druge no u sebi suzbiti osećaj nemoći i potrebu da ipak smisli kazna dorasla ubici. Sumnjam da ikome mašta ostaje mirna i ne traži način da se vrati jad za jad. Moja kaže da bi najsurovija kazna za takvog ubicu, kakav je Dragan Đurić, bila doživotni zatvor sa oduzimanjem svih ljudskih prava. Jer ljudska prava su za ljude, a ne za Zveri. Na svu sreću se ja ne pitam, pita se sud. Jer ako se ikada bez suda bude sudilo, bićemo kažnjeni svi. Samo će biti pitanje trenutka.

 

 

 

 

 



Komentari (92)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

AlexDunja AlexDunja 11:09 08.08.2014

pekić

mariopan mariopan 11:18 08.08.2014

Re: pekić

AlexDunja
je rekao

Ne ubij.
libkonz libkonz 13:42 08.08.2014

Re: pekić

pekić
je rekao

Treba pročitati ovo.
docsumann docsumann 15:11 08.08.2014

Re: pekić

biću iskreno neskroman, pa ću reći da je laskavo prepoznati sopstvene ideje u riječima mudrih ljudi.
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:01 08.08.2014

Re: pekić

biću iskreno neskroman, pa ću reći da je laskavo prepoznati sopstvene ideje u riječima mudrih ljudi.

Ako bih smela da te branim od samog sebe...često su mudrosti pametnih ljudi upravo esencija onoga što dosta ljudi misli, ali ne ume tako lepo i jasno da sroči.
princi princi 17:17 08.08.2014

Re: pekić

docsumann
biću iskreno neskroman, pa ću reći da je laskavo prepoznati sopstvene ideje u riječima mudrih ljudi.

Isto je i onaj Stefanović mislio kad je pisao doktorat.

Bez zezanja, čini mi se da u ovim Pekićevim pisanijama ima dosta proizvoljnosti i logičkih grešaka. O pitanju za i protiv smrtne kazne najbolje je da diskusiju započnu etičari (kao i sva pitanja etike, i to je pitanje sistema vrednosti nekog društva, pa bi prema nekoj logici trebalo da bude podložno promenama, kako se već menjaju i ti sistemi vrednosti).

Mnogo važnije od pitanja etičnosti smrtne kazne je za društvo da ulogu presuditelja ne preuzimaju same žrtve nego država, odnosno hladna ruka pravde, kao i da i kažnjeni i tužilac osete da je ta pravda donesena nepristrasno, racionalno i bez emocija.
docsumann docsumann 20:03 08.08.2014

Re: pekić

Bez zezanja, čini mi se da u ovim Pekićevim pisanijama ima dosta proizvoljnosti i logičkih grešaka. O pitanju za i protiv smrtne kazne najbolje je da diskusiju započnu etičari (kao i sva pitanja etike, i to je pitanje sistema vrednosti nekog društva, pa bi prema nekoj logici trebalo da bude podložno promenama, kako se već menjaju i ti sistemi vrednosti).


u presudama kod ovakvih teških zločina (svirepa ubistva) ne postiže se nikakav vid pravde. sam proces i donesena presuda su tek tehnički postupci kojim se društvo nosi sa tako jednim užasnim činom. sudski postupak je pokušaj da se instintucionalno apsorbuju i amortizuju dijabolički impulsi s čijim efektima mi kao pojedinci nismo u stanju da se nosimo.
princi princi 21:30 08.08.2014

Re: pekić

sam proces i donesena presuda su tek tehnički postupci kojim se društvo nosi sa tako jednim užasnim činom. sudski postupak je pokušaj da se instintucionalno apsorbuju i amortizuju dijabolički impulsi s čijim efektima mi kao pojedinci nismo u stanju da se nosimo.

Da, upravo zato je važno tome dati neki, da kažem, institucionalni oblik, a ne pustiti ljude da na ovo reaguju instiktivno i impulsivno (jer to onda proizvodi nove cikluse nasilja). To je, nekako, proces civilizovanja, ako hoćeš, pitanje kulture. Uloga države, da kažem, i da ljude čuva od sebe samih.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:16 08.08.2014

Re: pekić

elem, lijep tekst, banka preporuka od mene. :)
bauer. bauer. 01:59 09.08.2014

Re: pekić

O pitanju za i protiv smrtne kazne najbolje je da diskusiju započnu etičari

Kako se postaje etičar?

Bez zezanja. Sadasnji posao mi je dosadio, a osecam se kvalifikovanim za etičara.
princi princi 08:49 09.08.2014

Re: pekić

Kako se postaje etičar?

Moraš puno da vežbaš i da budeš talentovan. Kao špagu kad hoćeš da radiš (možda ni to nije loša ideja, ako se baš toliko dosađuješ). A ne trebaju ti nikakve kvalifikacije- samo trud i rad.
Jelica Greganović Jelica Greganović 12:38 09.08.2014

Re: pekić

neki, da kažem, institucionalni oblik, a ne pustiti ljude da na ovo reaguju instiktivno i impulsivno (jer to onda proizvodi nove cikluse nasilja).

Zato su zakoni i nastali, da ne sudi ulica.
Jelica Greganović Jelica Greganović 12:39 09.08.2014

Re: pekić

Hvala, Srđane.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:26 09.08.2014

...

Јер нико, осим ако се слепо свети као животиња, не казни кривца с обзиром на то и зато што је скривио. Ко разборито мисли да кажњава, не кажњава за прошлу кривицу – јер оно што је урађено, урађено је – него да у будућности опет не скриви ни он сам ни други, кад види како је овог стигла казна.

Платон, Протагора, превод: Мирјана Драшковић
nsarski nsarski 15:53 09.08.2014

Re: ...

Predrag Brajovic
Јер нико, осим ако се слепо свети као животиња, не казни кривца с обзиром на то и зато што је скривио. Ко разборито мисли да кажњава, не кажњава за прошлу кривицу – јер оно што је урађено, урађено је – него да у будућности опет не скриви ни он сам ни други, кад види како је овог стигла казна.

Платон, Протагора, превод: Мирјана Драшковић


Biblija, Knjiga Propovednikova 8:11

Što nema odmah osude za zlo delo, zato srce sinova ljudskih kipi u njima da čine zlo.

(Podvlačenje moje)
apacherosepeacock apacherosepeacock 15:55 09.08.2014

Re: ...

осим ако се слепо свети као животиња

Kako se to zivotinja sveti?
princi princi 16:08 09.08.2014

Re: ...

Kako se to zivotinja sveti?

Da, i meni ponekad zasmetaju i isprazno zvuče ta poređenja. Homo sapiens je mnogo suroviji i osvetoljubiviji od bilo koje životinje. Zapravo i ne znam koje to životinje poznaju koncept osvete, časti i slične gluposti.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:11 09.08.2014

Re: ...

apacherosepeacock
осим ако се слепо свети као животиња
Kako se to zivotinja sveti?

Оригинални текст је на старогрчком, а његов аутор -- нажалост -- већ неко време мртав, па не можемо да се консултујемо с њим.

Превод Мирјане Драшковић је као што сам навео, а енглески превод који сам нашао нешто је другачији: no one punishes the evil-doer under the notion, or for the reason, that he has done wrong, only the unreasonable fury of a beast acts in that manner.

Платон, како га се сећам, настојао је да буде прецизан, и вероватно је хтео да каже -- онај ко дела на тај начин, ко дела импулсивно, као што животиња импулсивно поступа, али не у циљу освете, већ пратећи мену своје нарави док је разбешњена. Српски превод је, биће, помало непрецизан. Енглески, изгледа, бољи. Но, ово су све моја нагађања, јер -- понављам -- старогрчки не знам.

Пошто видим да те тема и аутор подробно занимају, ево га ОВДЕ ИЗВОР, превод на енглески. Превод на српски може се наћи на SCRIBDу.

P.S.
Протагора расправља многа актулна питања, барем овде код нас актуелна. Сјајна литература.
apacherosepeacock apacherosepeacock 16:22 09.08.2014

Re: ...

Predrag Brajovic
apacherosepeacock
осим ако се слепо свети као животиња
Kako se to zivotinja sveti?

Оригинални текст је на старогрчком, а његов аутор -- нажалост -- већ неко време мртав, па не можемо да се консултујемо с њим.

Превод Мирјане Драшковић је као што сам навео, а енглески превод који сам нашао нешто је другачији: no one punishes the evil-doer under the notion, or for the reason, that he has done wrong, only the unreasonable fury of a beast acts in that manner.

Платон, како га се сећам, настојао је да буде прецизан, и вероватно је хтео да каже -- онај ко дела на тај начин, ко дела импулсивно, као што животиња импулсивно поступа, али не у циљу освете, већ пратећи своју природу. Српски превод је, биће, помало непрецизан. Енглески, изгледа, бољи. Но, ово су све моја нагађања, јер -- понављам -- старогрчки не знам.

Пошто видим да те тема и аутор подробно занимају, ево га ОВДЕ ИЗВОР, превод на енглески. Превод на српски може се наћи на SCRIBDу.

P.S.
Протагора расправља многа актулна питања, барем овде код нас актуелна. Сјајна литература.


Ne, shvatila sam u kom maniru je poredjenje ali mislim da je i dalje pogresno (smeta mi sto kaze princi), jer razum koji covek ima u svakom slucaju i pored toga bilo koje instinkte sledio kao deo svoje prirode jos uvek ga striktno odvaja od zivotinje koja razum nema pa samim tim ni o osveti ne moze biti reci u tom slucaju. Znaci - zivotinja ne moze da se sveti jer sledi samo instinkt a ne razum koji osvetu (i jos mnogo sta) moze da osmislja.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:29 09.08.2014

Re: ...

Проблем је, да поновим, што не знамо шта пише у оригиналу: да ли су преводиоци били дорасли послу или су овде забрљали. Енглески превод не спомиње освету, већ само неразумну разјареност животиње (unreasonable fury). Како то уме да изгледа, та разјареност, мислим да сви знамо, а ја, недавно, тога се подсетих: напала ме, немотивисано и мучки, нека чивава!

Једва се спасох...
;-)
princi princi 16:33 09.08.2014

Re: ...

jer razum koji covek ima u svakom slucaju i pored toga bilo koje instinkte sledio kao deo svoje prirode jos uvek ga striktno odvaja od zivotinje koja razum nema pa samim tim ni o osveti ne moze biti reci u tom slucaju.

Pazi, tu treba praviti razliku, po meni, u korišćenju pojma razuma, racionalnosti. Čovek koristi razum na 2 načina: da napravi, osmisli, zamisli nešto korisno, konstruktivno da objasni sebi nešto i da opravda svoja iracionalna dela, frustracije, bes, komplekse ili prikrije neke svoje nedostatke. Na žalost, ovaj drugi način korišćenja razuma je toliko rasprostranjen da psiholozi danas često kažu da čovek zapravo nikad ni ne razmišlja već samo opravdava i racionalizuje svoje iracionalne porive i težnje.
apacherosepeacock apacherosepeacock 16:42 09.08.2014

Re: ...

Predrag Brajovic
Проблем је, да поновим, што не знамо шта пише у оригиналу: да ли су преводиоци били дорасли послу или су овде забрљали. Енглески превод не спомиње освету, већ само неразумну разјареност животиње (unreasonable fury). Како то уме да изгледа, та разјареност, мислим да сви знамо, а ја, недавно, тога се подсетих: напала ме, немотивисано и мучки, нека чивава!

Једва се спасох...
;-)


Pa dobro onda, ali sve je pocelo od koncepta osvete pa je usledio prevod takav kakav je (a bez originala) o cemu smo dalje nastavili.

A civava, pa napad je u stvari odbrana (motiv uvek postoji, osetila se svakako ugrozenom:)
apacherosepeacock apacherosepeacock 16:48 09.08.2014

Re: ...

Na žalost, ovaj drugi način korišćenja razuma je toliko rasprostranjen da psiholozi danas često kažu da čovek zapravo nikad ni ne razmišlja već samo opravdava i racionalizuje svoje iracionalne porive i težnje.


Da, dobro, malo sam uprostila kao odgovor na pojam osvete i poredjenjem sa zivotinjom.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:55 09.08.2014

Re: ...

apacherosepeacock
Predrag Brajovic
Проблем је, да поновим, што не знамо шта пише у оригиналу: да ли су преводиоци били дорасли послу или су овде забрљали. Енглески превод не спомиње освету, већ само неразумну разјареност животиње (unreasonable fury). Како то уме да изгледа, та разјареност, мислим да сви знамо, а ја, недавно, тога се подсетих: напала ме, немотивисано и мучки, нека чивава!

Једва се спасох...
;-)


Pa dobro onda, ali sve je pocelo od koncepta osvete pa je usledio prevod takav kakav je (a bez originala) o cemu smo dalje nastavili.

A civava, pa napad je u stvari odbrana (motiv uvek postoji, osetila se svakako ugrozenom:)

Da, bez sumnje se čivava neosnovano, bezrazložno (unreasonable) osetila ugroženom. Ja sam prilično benigan tip.:)
Kako god -- pocepala me!
Mislim da je Platon na ovo mislio (verovatno mu čivava nije bila poznata, nego taj tip ponašanja).
apacherosepeacock apacherosepeacock 17:08 09.08.2014

Re: ...

Ja sam prilično benigan tip.:)


Razumem. To ti mislis (o sebi). Civava te je ocigledno dozivela drugacije bez obzira sto mislis da je bezrazlozno (podsetio si je na nekog njenog dusmanina)
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:57 09.08.2014

Re: ...



Kako se to zivotinja sveti?


apacherosepeacock apacherosepeacock 22:22 09.08.2014

Re: ...

Jelica Greganovi




To izmedju zivotinjskih vrsta (lavova i bufala primer) su teritorijalna nadgornjavanja, naravno gde god gabarit/celjust/rogovi dopustaju takvu vrstu konfrontacije dve vrste - ko je glavni baja na livadi; dok je zelja za osvetom posledica povredjene sujete i osecaja za pravdu, ugrozavanje moralnih vrednosti - bilo kakav bol koji dozivljavamo kao nefer.

Kod zivotinja je rec o isterivanju/nadjacavanju druge vrste koja im ugrozava opstanak na toj teritoriji i zastita mladucadi (kao garant opstanka vrste). Cist instinkt.

Osim ako krdu bufala na primerku ne pripisemo povredjen osecaj za pravdu i moralne vrednosti koje bi osveta kao cin (ili mastanje o osveti) dovela u balans. :)




Jelica Greganović Jelica Greganović 10:16 12.08.2014

Re: ...

Osim ako krdu bufala na primerku ne pripisemo povredjen osecaj za pravdu i moralne vrednosti koje bi osveta kao cin (ili mastanje o osveti) dovela u balans. :)

Ja bih životinjama pripisala mnoge osobine koje ljudi monopolišu, pa i osvetu. Pogledaj i druge snimke drugih životinja, pa ćeš videti da se osećaj pravde itekako pojavljuje.
tompinchns tompinchns 11:33 08.08.2014

Istina

Na svu sreću se ja ne pitam, pita se sud. Jer ako se ikada bez suda bude sudilo, bićemo kažnjeni svi. Samo će biti pitanje trenutka.


To je to!
aleksandarkarisik aleksandarkarisik 12:06 08.08.2014

Tačno tako...

... teško je adekvatno kazniti ovakav zločin a da se ostane civilizovan. Nesumnjivo postoje dela za koje je smrtna kazna minimum, gde nema mogućnost prevaspitanja, gde nema smisla činiti išta drugo.

Međutim, kod smrtne kazne ima jedna stvar, koja mene, uz sve druge dileme, definitivno odbija od toga da budem pobornik iste - mogućnost nepopravljive greške. Jedino, stvarno mi nije jasno, ako je već ukinuta smrtna kazna kod nas, zašto nije uvedena doživotna robija?

I kada je smrtna kazna u pitanju ima tu još jedna stvar:
Na svu sreću se ja ne pitam, pita se sud. Jer ako se ikada bez suda bude sudilo, bićemo kažnjeni svi. Samo će biti pitanje trenutka.


Mogu da kažem, takoreći iz prve ruke, kako smrtna presuda (jedan njen aspekt, tačnije rečeno) izgleda iz pozicije onih koji su deo pravosudnog sistema. Naime, moja majka je u doba postojanja smrtne kazne bila zamenik Pokrajinskog tužioca za krivična dela i tokom karijere bila je dva puta u situaciji da traži i dobije smrtnu kaznu za počinioce ubistava. Jedan je slučaj dvostrukog ubistva portira i saobraćajca kod Bačkog Jarka, a drugi, ovaj koji je bitan je za silovanje i ubistvo davljenjem osmogodišnje devojčice u Kanjiži.

Trebao bih da sećam devojčicinog imena ali kao srednjoškolac sam verovatno toliko pretrnuo podsvesno, od monstruma, da sam upamtio samo ime ubice. On je to već pokušao da uradi u Nemačkoj, sva sreća ne sa tako tragičnim ishodom kao drugi put. Tamo je odležao nekih pet godina nako čega je proteran u SFRJ i uradio je to što je uradio.

Dakle,
- ponovio je delo sa tragičnim ishodom.
- nije bilo nikakve sumnje da je on počinilac dela.
- moja mlađa sestra bila je tek nešto starija od bestijalno ubijenoe devojčice koji je to veče žurila kući da roditeljima pokaže peticu koju je dobila.

Imajući u glavi i duši sve ovo, uz ono što je inače morala po sili (tadašnjeg) zakona da radi, samo je jednom pričala da je reči kojima je izrekla traženje smrtne presude jedva izgovorila, tresući se kao prut iznutra.

Jelica Greganović Jelica Greganović 13:09 08.08.2014

Re: Tačno tako...

Jedino, stvarno mi nije jasno, ako je već ukinuta smrtna kazna kod nas, zašto nije uvedena doživotna robija?


Stoje dileme koje si napisao, ali u ovom konkretnom slučaju je ubica, pored toga što je priznao zločin, policiju odveo i do mesta gde je zakopao devojčicu.
aleksandarkarisik aleksandarkarisik 13:26 08.08.2014

Re: Tačno tako...

Stoje dileme koje si napisao, ali u ovom konkretnom slučaju je ubica, pored toga što je priznao zločin, policiju odveo i do mesta gde je zakopao devojčicu.


U ovom slučaju je nesporno da je nesporno ko je oblik života koji je to uradio. Ali, ako uvedeš smrtnu kaznu svaka pravosnažna presuda za delo za koje je zaprećena kazna biće izvršena. A praksa kaže da je previše puta došlo do greške.

Nadam se jedino da će ovom život biti veća kazna od smrti.
Jelica Greganović Jelica Greganović 13:35 08.08.2014

Re: Tačno tako...

Nadam se jedino da će ovom život biti veća kazna od smrti.


Zato ja i nisam za vraćanje smrtne kazne, to sam uostalom u blogu i napisala.
expolicajac expolicajac 14:52 08.08.2014

Re: Tačno tako...

aleksandarkarisik
Stoje dileme koje si napisao, ali u ovom konkretnom slučaju je ubica, pored toga što je priznao zločin, policiju odveo i do mesta gde je zakopao devojčicu.


U ovom slučaju je nesporno da je nesporno ko je oblik života koji je to uradio. Ali, ako uvedeš smrtnu kaznu svaka pravosnažna presuda za delo za koje je zaprećena kazna biće izvršena. A praksa kaže da je previše puta došlo do greške.

Nadam se jedino da će ovom život biti veća kazna od smrti.

Kada se smire strasti,može cela ova priča da poprimi sasvim drugi tok. I ja se strašno plašim tog trenutka kada počne proces kako će to izgledati. Iskustvo mi govori da će zbog ogromnog nedostatak materjalnih dokaza, izvršilac ovoga dela pred sudom promeniti izjavu datu pred policiijom, iako će ta izjava imati značajan uticaj na tok suđenja. Jedno sam siguran ovaj slučaj će dugi niz godina biti tema mnogih rasprava kako u pravnom tako iu moralnom smilsu.
ivana23 ivana23 15:47 08.08.2014

Re: Tačno tako...

expolicajac
Kada se smire strasti,može cela ova priča da poprimi sasvim drugi tok. I ja se strašno plašim tog trenutka kada počne proces kako će to izgledati. Iskustvo mi govori da će zbog ogromnog nedostatak materjalnih dokaza, izvršilac ovoga dela pred sudom promeniti izjavu datu pred policiijom, iako će ta izjava imati značajan uticaj na tok suđenja. Jedno sam siguran ovaj slučaj će dugi niz godina biti tema mnogih rasprava kako u pravnom tako iu moralnom smilsu.


Ko je samo gledao serije na TV-u, mogao je juce da primeti - mesto nije bilo ogradjeno trakom, tamo je gacalo po blatu bar petnaestak osoba, a samo jedan je imao makar rukavice. Ne znam da li su uzeti otisci obuce i uporedjeni sa obucom uhapsenog...
Bar je uvidjaj trebalo da bude propisno odradjen.
poreznik2 poreznik2 16:51 08.08.2014

Re: Tačno tako...

Međutim, kod smrtne kazne ima jedna stvar, koja mene, uz sve druge dileme, definitivno odbija od toga da budem pobornik iste - mogućnost nepopravljive greške. Jedino, stvarno mi nije jasno, ako je već ukinuta smrtna kazna kod nas, zašto nije uvedena doživotna robija?


Ja sam za poborknik smrne kazne, ali za koju bi predhodila neka vrsta provere (droga istine na primer), pa ako postoji sumlja da je neko kriv, onda doživotna.
Mada iskreno ne znam šta je gore, da čovek bude ubijen nevin ili da nevin čovek leži doživotno u zatvoru.

A što se greške tiče, uvek možemo da pogrešimo za volanom i ubijemo nekoga, ali nas to ne sprečava da vozimo kola. Odnos koristi i cene.
Mislim da bi trebalo isto tako da bude sa smrtnom kaznom. Da bude zadnja opcija. I da se vidi koliko bi donela njena primena, a koliko odnela ukoliko neko nevin strada.

Život nije savršen. Bilo koja opcija ima svojih prednosti i mana.


wilma68 wilma68 22:09 08.08.2014

Re: Tačno tako...

Ja videla i traku, i forenzičare u skafanderima, sa rukavicama...Činjenica je da je samo mesto otmice bilo forenzički neupotrebljivo, jer su dobri ljudi, u panici, izgazili sve, tražeći Tijanu.
sluhzaduh sluhzaduh 14:57 08.08.2014

Ovo potpisujem!


Da, i kada se o ovakvim stvarima priča i piše, mnogo lakše je kritikovati druge no u sebi suzbiti osećaj nemoći i potrebu da ipak smisli kazna dorasla ubici. Sumnjam da ikome mašta ostaje mirna i traži način da se vrati jad za jad. Moja kaže da bi najsurovija kazna za takvog ubicu, kakav je Dragan Đurić, je doživotni zatvor sa oduzimanjem svih ljudskih prava. Jer ljudska prava su za ljude, a ne za Zveri. Na svu sreću se ja ne pitam, pita se sud. Jer ako se ikada bez suda bude sudilo, bićemo kažnjeni svi. Samo će biti pitanje trenutka.


Sve si rekla kao što bih ja. Kad bih umeo kao ti.
oskar-z-wild oskar-z-wild 15:59 08.08.2014

Dileme

Odličan tekst. Hvala što nisi iskoristila tragediju za stranačko navijanje i podgrejavanje mržnje.

Strvarno su velike dileme o adekvatnim kaznama. Koliko znam u nekim skandinavskim zemljama, ubice dobivaju slobodu posle 20 godina maksimum, čak i u slučajevima masovnog ubistva.

Što se mene tiče i godinu dana gubitka moje slobode bi mi bilo nepodnošljivo. Srećan sam što nemam kriminalne porive.
principessa_etrusca principessa_etrusca 10:52 09.08.2014

Re: Dileme

oskar-z-wild
Odličan tekst. Hvala što nisi iskoristila tragediju za stranačko navijanje i podgrejavanje mržnje.

Причу о смртној казни је, колико ја имам могућности да пратим, у јавни дискурс увео министар полиције, са свим елементима политичке злоупотребе, т.ј. скретања пажње популуса са других тема, а циљ је оставривање политичке користи (или рецимо минимизовање штете након открића плагираног доктората, штетних уговора, претећег банкрота итд).

Злочин над девојчицом Тијаном је ужасан, али није изузетан. У Британији се тај тип злочина, где мање-више случајни пролазник напада и убија усамљену девојку при ноћном повратку кући периодично догађа, међутим нема позива да се обнове вешала на Марбл Арчу у Лондону. Дискусија која траје се тиче безбедности, безбедних понашања и препознавања могућих опасности.

Можда је овај злочин прилика за Србију да се, уместо дискусије о смртној казни, поведе широка дискусија о безбедности.

Strvarno su velike dileme o adekvatnim kaznama.

Питање адекватности се углавном разматра са доста емоција, па се за шокантније злочине очекује да буду кажњени најстрожије и да затворска казна некако апроксимира правду која се заснива на принципу "око за око". У противном, већина нас осећа да правда није задовољена.

Међутим, прерогатив сваког друштва је да својом казненом политиком такође сузбја сва понашања која су непожељна и представљају претњу.

Ја мислим да српском друштву највећа опасност прети од институционалне корупције. Паралелно са трагањем за Тијаном се одвијало трагање за власником ретког модела аутомобила у Београду који је на мосту где камере снимају саобраћај усмртио младића и побегао. По свему, полиција у том случају не би требало да има тежак задатак, па је утисак да је неко изнутра опструирао истрагу. То је по мом мишљењу преступ који заслужује казну у рангу убиства са предумишљајем.

Srećan sam što nemam kriminalne porive.

Како би описао "криминални порив"?
zox.zox zox.zox 16:57 08.08.2014

Možda zvuči naivno ali

Jasan mi je izliv besa, nemoći, tuge kada se dese slučajevi kao što je ubistvo male Tijane, ali čitajući komentare ispod novinskih članaka primetio sam da se dosta njih ne razlikuje od čoveka sa slike. Savetuju se razna mučenja, smrtne kazne, vešanje, giljotina, lomača i ostale vratolomije. Prosto ti se stegne grlo u neverici.

Treba smiriti emocije i razmisliti zdravorazumski:

Psihopate se ne plaše smrti!
Psihopate vaše izlive emocija i moralne pridike posmatraju kao slabost! Smeju vam se u lice i posmatraju vas kao nižu rasu!

Jedino rešenje je pobediti ih intelektualno, tako što će do kraja svog života raditi najteže fizičke poslove za jedno parče hleba!

Ideja je da se otvore industrijsko-zatvorska postrojenja gde će ovakvi raditi po 12h na dan bez pauze!

Kakve poslove bi obavljali:

1. kopanje kanala
2. gradnja montažnih kuća
3. pravljene raznih delova
4. kopanje ruda

Benefiti?

Danas ne bi tražili sredstva za izgradnju kuća ljudima iz Obrenovca koji su poplavljeni, nego bi imali automatsko rešenje za njihove probleme.

Društveno koristan rad je največa kazna! Ako se slažete LIKE-ujte, ŠERUJTE i podržite ideju!

Hvala.

Odgovori na pitanja:

"Sta ako on ne zeli raditi?"
- Onda nema hrane ili samica. Mora zaraditi za sebe i za drustvo kome je nastetio.

"Uslovi nisu u duhu rehabilitacije"

Za najvece zlocine ne postoji rehabilitacija. Ostali naravno nece raditi pod istim uslovima, stepenovace se po tezini prestupa.

--------
Kopirano iz jedne FB grupe
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:06 08.08.2014

Re: Možda zvuči naivno ali

Savetuju se razna mučenja, smrtne kazne, vešanje, giljotina, lomača i ostale vratolomije.

Nemoć i strah su čudo, umeju sa ljudi da sljušte svu civilizovanost mukotrpno, vekovima pravljenu.
mariopan mariopan 17:19 08.08.2014

Re: Možda zvuči naivno ali

zox.zox

obrisala.
Domazet Domazet 18:05 08.08.2014

Neko je povodom...

Jelica Greganović
Savetuju se razna mučenja, smrtne kazne, vešanje, giljotina, lomača i ostale vratolomije.

Nemoć i strah su čudo, umeju sa ljudi da sljušte svu civilizovanost mukotrpno, vekovima pravljenu.

...dogadjaja u New Orleansu za vreme Katrine rekao da je ljudska civilizacijska kora debela samo sedam obroka.
principessa_etrusca principessa_etrusca 22:55 08.08.2014

Re: Možda zvuči naivno ali

zox.zox
Jasan mi je izliv besa, nemoći, tuge kada se dese slučajevi kao što je ubistvo male Tijane, ali čitajući komentare ispod novinskih članaka primetio sam da se dosta njih ne razlikuje od čoveka sa slike. Savetuju se razna mučenja, smrtne kazne, vešanje, giljotina, lomača i ostale vratolomije. Prosto ti se stegne grlo u neverici.


Многи коментатори су очигледно слични психолошки типови као убица и то није неочекивано за примитивну средину, али ми је невероватно да у медијима нико не модерира те крволочне позиве не линч.
mariopan mariopan 07:39 09.08.2014

Re: Možda zvuči naivno ali

principessa_etrusca
zox.zox
Jasan mi je izliv besa, nemoći, tuge kada se dese slučajevi kao što je ubistvo male Tijane, ali čitajući komentare ispod novinskih članaka primetio sam da se dosta njih ne razlikuje od čoveka sa slike. Savetuju se razna mučenja, smrtne kazne, vešanje, giljotina, lomača i ostale vratolomije. Prosto ti se stegne grlo u neverici.


Многи коментатори су очигледно слични психолошки типови као убица и то није неочекивано за примитивну средину, али ми је невероватно да у медијима нико не модерира те крволочне позиве не линч.

Ne samo da ih objavljuju nego ih i podstiču.
Pišu o detaljima zločina na takav način da izazivaju što veći gnev.
A neke komentare nije moguće čitati da se čovek ne naježi. Strašno.
Kakvo zlo spava u ljudima, samo ga treba otključati?
vera.nolan2 vera.nolan2 12:46 09.08.2014

Re: Možda zvuči naivno ali

Nemoć i strah su čudo, umeju sa ljudi da sljušte svu civilizovanost mukotrpno, vekovima pravljenu.


uvek to potenciram,kako je malo potrebno da se zagrebe ispod civilizacijske i kulturološke pokorice i da iskoče "čudovišta iz ida " i kod prividno najnormalnijih i jednostavnih ljudi!...
Vredi iščitavati šta mudriji od nas misle,naročito kad emotivno i ostrašćeno reagujemo,utoliko više što je nepojmljivost užasnog čina veća-na sve pojavne strahote stvarnog sveta.

Evo još jedan prilog uz Pekića, A Kami:
......
“ da smrtna kazna ima drugu moć, mnogo stvarniju, onu koja degradira ljude do osećanja stida, do ludila i do ubijanja .“ Kami u eseju tvrdi da je smrtna kazna odmazda, jer “kazna koja sankcioniše, a ne sprečava uzrok, u stvari se naziva osveta”......

http://www.smrtnakazna.rs/sr-latn-rs/teme/smrtnakaznauknji%C5%BEevnosti/alberkami.aspx
hajkula1 hajkula1 10:21 12.08.2014

Re: Možda zvuči naivno ali

Psihopate vaše izlive emocija i moralne pridike posmatraju kao slabost! Smeju vam se u lice i posmatraju vas kao nižu rasu!



...
Jedno vreme bila epidemija, sada su počeli da se skrivaju...
mr.fogg mr.fogg 17:12 08.08.2014

Smrtna kazna

Zločin je individualni čin jedne osobe prema drugoj (ili drugima). Zato bi zločinac trebalo da proživi isto iskustvo kao žrtva (ni manje, ni više) - bukvalno isto iskustvo.

Mešanje individualne odgovornosti sa društvenom je pogrešna.

Da se nikada više ne ponovi :(
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:14 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Mešanje individualne odgovornosti sa društvenom je pogrešna.

Postoje situacije u kojima društvo može da nosi deo odgovornosti za psihičko ne-stanje osobe koja počini zločin.
Ali svaki zločinac ima i dalje pre svega ime i prezime, nikoga još nije nacionalna pripadnost učinila boljim ili gorim čovekom.
mr.fogg mr.fogg 17:20 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Postoje situacije u kojima društvo može da nosi deo odgovornosti za psihičko ne-stanje osobe koja počini zločin.

U ovom slučaju izgleda da se radi o čoveku koji je bio veoma priseban.

Ali svaki zločinac ima i dalje pre svega ime i prezime, nikoga još nije nacionalna pripadnost učinila boljim ili gorim čovekom.


Ne razumem. Nisam pominjao nacionalnu pripadnost.
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:32 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

U ovom slučaju izgleda da se radi o čoveku koji je bio veoma priseban.

Da, svi oni mahom i izgledaju mirno, prisebno, ne drugačiji od ostalih...dok ne puknu.

Ne razumem. Nisam pominjao nacionalnu pripadnost.

Izvini, ja sam preskočila i reagovala na česte komentare po fb, koji fakat nemaju veze sa tobom, "Ovo ima samo u Srbiji"...
freehand freehand 18:08 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Zato bi zločinac trebalo da proživi isto iskustvo kao žrtva (ni manje, ni više) - bukvalno isto iskustvo.

Mučenje, silovanje, masakr?
Ajde?
mr.fogg mr.fogg 18:18 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Mučenje, silovanje, masakr?

Ma, ne ... samo isto iskustvo! Šta u tome ima loše?
nicknaylor nicknaylor 18:45 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

mr.fogg
Zločin je individualni čin jedne osobe prema drugoj (ili drugima). Zato bi zločinac trebalo da proživi isto iskustvo kao žrtva (ni manje, ni više) - bukvalno isto iskustvo.

Mešanje individualne odgovornosti sa društvenom je pogrešna.

Da se nikada više ne ponovi :(


Ti dakle verujes da je strah od kazne deo prevencije ?

Kada bi imao ogranicenu kolicinu sredstava da li bi prvo radio na izgradnji centara za pogubljenje (da ne kazem poslednje konaciste) ili bi ulagao pare u psihijatre/socijalne programe? Cisto pitam licne radoznalosti radi.
mr.fogg mr.fogg 18:48 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Kada bi imao ogranicenu kolicinu sredstava da li bi prvo radio na izgradnji centara za pogubljenje (da ne kazem poslednje konaciste) ili bi ulagao pare u psihijatre/socijalne programe? Cisto pitam licne radoznalosti radi.

Ulagao bih pare u psihijatrijsko/socijalne programe, ali ne verujem da bi to pomoglo maloj Tijani :(
freehand freehand 19:02 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

mr.fogg
Mučenje, silovanje, masakr?

Ma, ne ... samo isto iskustvo! Šta u tome ima loše?

Pa to te pitam: kako se postiže doživljaj istog iskustva?
Postoji naučni metod ili si ti to onako samo, ofrlje?
petronijevic001 petronijevic001 19:03 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Друштво нема никакве користи од тога да убица проживи исто или слично искуство као и жртва.Патња коју је жртва преживела није нешто позитивно и корисно, то је друштвено неприхватљива последица радњи учиниоца.Понављање ове патње, кроз смртну казну или неку тешку робију под оковима, представља понављање нечега што је само по себи штетно по друштво.

Ми нисмо позвани да процењујемо да ли неко треба да пати или не.
За друштво је једино корисно да се одређени учиниоци изолују од друштва и да се о трошку пореских обвезника чувају и хране у установама затвореног типа.На принудни рад, окове, неко испаштање, треба потпуно заборавити.Затвор треба да буде пристојно место за живот таквих осуђеника, са свим погодностима које даје модерна цивилизација-ТВ, интернет, и слично.Затвор је хабитат ове подврсте људског рода као што је свет ван затвора хабитат за остатак људског рода, свако нека живи у свом свету под цивилизованим и пристојним условима.

mr.fogg mr.fogg 19:06 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

ofrlje - ja ne poštujem naučne metode u ovakvoj priči.
freehand freehand 19:07 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

petronijevic001
Друштво нема никакве користи од тога да убица проживи исто или слично искуство као и жртва.Патња коју је жртва преживела није нешто позитивно и корисно, то је друштвено неприхватљива последица радњи учиниоца.Понављање ове патње, кроз смртну казну или неку тешку робију под оковима, представља понављање нечега што је само по себи штетно по друштво.

Ми нисмо позвани да процењујемо да ли неко треба да пати или не.
За друштво је једино корисно да се одређени учиниоци изолују од друштва и да се о трошку пореских обвезника чувају и хране у установама затвореног типа.На принудни рад, окове, неко испаштање, треба потпуно заборавити.Затвор треба да буде пристојно место за живот таквих осуђеника, са свим погодностима које даје модерна цивилизација-ТВ, интернет, и слично.Затвор је хабитат ове подврсте људског рода као што је свет ван затвора хабитат за остатак људског рода, свако нека живи у свом свету под цивилизованим и пристојним условима.


Dobro, tu je i element kažnjavanja, a penologija je čitava nauka. Ali je sigurno jedno: osvete ne sme biti i osveta društva prema pojedincu nikako ne može biti element pravnog sistema.
freehand freehand 19:09 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

mr.fogg
ofrlje - ja ne poštujem naučne metode u ovakvoj priči.

Oke. A kojim bi metodom merio prvo patnju žrtve a onda i počinioca?
Kako bi postigao da ne preteraš i šta bi radio ako ti se to, ipak, omakne?
I ko bi vršio tu tvoju pravdu?
Računam da bi to morao biti sadista bar istog kalibra kao počinilac, koji bi, opet, morao da bude tebi na službi.
Nadam se da razumeš moje dileme?
mr.fogg mr.fogg 19:12 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

osvete ne sme biti i osveta društva prema pojedincu nikako ne može biti element pravnog sistema.


ne radi se o osveti, nego o tome da ono što sam ja tebi uradio, dobro ili ili loše, možeš i ti da uradiš meni - isto (ni manje, ni više).
mr.fogg mr.fogg 19:17 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Razumem tvoje dileme, ali devojčica je imla samo 15 godina ... još ne mogu da shvatim ... kako, zašto ... nemam pravi odgovor ... samo pitanje: zašto? Bilo bi dobro da zajedno nađemo odgovor ... zbog druge dece.
freehand freehand 19:23 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

mr.fogg
Razumem tvoje dileme, ali devojčica je imla samo 15 godina ... još ne mogu da shvatim ... kako, zašto ... nemam pravi odgovor ... samo pitanje: zašto? Bilo bi dobro da zajedno nađemo odgovor ... zbog druge dece.

Da ga udavimo patetikom, onda. To mi deluje dosta strašno.
mr.fogg mr.fogg 19:28 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Da ga udavimo patetikom, onda. To mi deluje dosta strašno.

Neko ima osećaj za život a nekome je sve patetetika, čak i ovakva tema. Jadno :(
Nemam više komentara.
freehand freehand 19:30 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

mr.fogg
Da ga udavimo patetikom, onda. To mi deluje dosta strašno.

Neko ima osećaj za život a nekome je sve patetetika, čak i ovakva tema. Jadno :(
Nemam više komentara.

Nije meni tema patetika, nego konkretan tvoj komentar koji sam i citirao. Naročito posle insistiranja na "oko za oko" principu, do sitnih crevaca.
petronijevic001 petronijevic001 19:40 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

freehand

Dobro, tu je i element kažnjavanja, a penologija je čitava nauka. Ali je sigurno jedno: osvete ne sme biti i osveta društva prema pojedincu nikako ne može biti element pravnog sistema.



Пенологија је један фин и сладак мит у који верују правници, криминолози, пенолози, јер немају нешто друго у шта би веровали, бар када су у питању учиниоци најбруталнијих кр.дела.
Као што сви знамо, људи се(углавном) не поправљају у затворима, него постају још гори или остају исти, јер су затвори расадници криминала.У затвору се углавном поправе они којима затвор и није био потребан за ресоцијализацију, а често се и случајни учинилац у затвору толико поквари да постане окорели криминалац.

Иза веровања у пенологију се крије изолација или нека комбинација затвора и душевне болнице.

mr.fogg

ne radi se o osveti, nego o tome da ono što sam ja tebi uradio, dobro ili ili loše, možeš i ti da uradiš meni - isto (ni manje, ni više).


Ово је немогуће, јер мора постојати неки универзални принцип за изрицање казни, примењив на све учиниоце кр.дела.
Ако неко нешто фалсификује, проневери нешто у некој фирми/установи,изврши провалу ради крађе, изазове општу опасност, како ће друштво да му врати истом мером?Већина кр.дела нису брутална убиства, силовања и слични деликти, који изазивају велику пажњу јавности, али представљају занемарљив део криминалитета.Не може се због занемарљивог дела криминала цео систем мењати или измишљати посебан систем за неколико кривичних дела.
У време СФРЈ, смртна казна се изрицала 2-3 пута(У Србији 1-2 пута) годишње што је изузетно мали број кр.дела.

zox.zox zox.zox 20:19 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

petronijevic001
...

Ми нисмо позвани да процењујемо да ли неко треба да пати или не.
За друштво је једино корисно да се одређени учиниоци изолују од друштва и да се о трошку пореских обвезника чувају и хране у установама затвореног типа.На принудни рад, окове, неко испаштање, треба потпуно заборавити.Затвор треба да буде пристојно место за живот таквих осуђеника, са свим погодностима које даје модерна цивилизација-ТВ, интернет, и слично.Затвор је хабитат ове подврсте људског рода као што је свет ван затвора хабитат за остатак људског рода, свако нека живи у свом свету под цивилизованим и пристојним условима.



Ja kao poreski obveznik i građanin koji ispravno živi mislim da IMAM puno pravo da procenjujem ili bar da prenesem na institucije Države da procenjuje da li neko treba da pati ili ne. A složićemo se da izolovanost u zatvoru jeste vrsta patnje jer ne mislim da Država treba da vrši radnje koje će dovesti do fizičke patnje osuđenih.

Čuvanje psuđenika o trošku poreskih obveznika sa pogodnostima koje ima bolje opremljen hotel - TV, intrnet, teretane, bioskopi i slično NIJE nešto što hoću da finansiram. Bar ne kad su u pitanju osuđenici za najteža krivična dela. Neću da tovim nekog bilmeza kao krmka dok decu lečimo sms-ovima.

Dotični su pogazili ljudska prava ŽRTVI, pravila i norme društva i kao takvi moraju da trpe konsekvence. A jedna od njih je i to da nemaju ono što ima svet koji to nije učinio. Ako ja moram da obezbeđujem svoju egzistenciju onda ne vidim koje je to kršenje nekih "prava" ako se traži da osuđenici rade i time otplate materijalno svoj boravak u zatvoru.
zilikaka zilikaka 20:30 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

За друштво је једино корисно да се одређени учиниоци изолују од друштвa...


E upravo i ja ovako razmišljam kad kažem, a smem da kažem jer je to moje privatno mišljenje, da nisam za ukidanje smrtne kazne.

Uopšte se ne udubljujući u priču da li je smrt za te zveri kazna ili olakšanje, bez potrebe za patnjom, osvetom...jednostavno ja to vidim kao najbolju preventivu da takav ne počini nikad više ništa loše po društvo.

...i nemoj da neko pokuša da mi domeće da tako možemo ubijati i zbog ponovljenih džeparenja il pogrešnih parkiranja....
petronijevic001 petronijevic001 20:57 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

zox.zox

Ja kao poreski obveznik i građanin koji ispravno živi mislim da IMAM puno pravo da procenjujem ili bar da prenesem na institucije Države da procenjuje da li neko treba da pati ili ne

Ми смо као бирачи усвојили на референдуму Устав који забрањује смртну казну, онда смо изабрали парламент који је изгласао Кривични законик и Закон о извршењу кривичних санкција, и ратификовао међународне конвенције које елиминишу смртну казну као санкцију, и елиминишу наношење патњи као циљ казненог система.

Грађани могу непосредно или преко својих представника изменити Устав, КЗ, ЗИКС, у смислу усвајања неког другог система, и то није никакав проблем.Док се то не деси, апсолутно је ирелевантно шта неки појединац мисли о казненом систему.
zox.zox

A složićemo se da izolovanost u zatvoru jeste vrsta patnje jer ne mislim da Država treba da vrši radnje koje će dovesti do fizičke patnje osuđenih.

Изолација изазива одређени степен патње, али патња није циљ изолације, него нужно зло које прати ову неопходну меру.Патњу осуђеника треба свести на најмању меру.
zox.zox

Čuvanje psuđenika o trošku poreskih obveznika sa pogodnostima koje ima bolje opremljen hotel - TV, intrnet, teretane, bioskopi i slično NIJE nešto što hoću da finansiram. Bar ne kad su u pitanju osuđenici za najteža krivična dela. Neću da tovim nekog bilmeza kao krmka dok decu lečimo sms-ovima.

Затвор је једна комплексна средина у којој постоје осуђеници који поштују кућни ред, осуђеници који крше правила, осуђеници који драстично крше кућни ред.
Одређене погодности(ТВ, интернет, теретане итд.) служе за контролу ове популације.Они који поштују правила добијају ове погодности а они који крше правила губе ове погодности.Постоје делови затвора где постоје ове погодности и где истих погодности нема.

Немогуће је санкционисати осуђеника који је добио 40 година затвора ако крши кућни ред, повређује друге, напада чуваре и слично, уколико нема одређене погодности којих може бити лишен.
zox.zox

Dotični su pogazili ljudska prava ŽRTVI, pravila i norme društva i kao takvi moraju da trpe konsekvence. A jedna od njih je i to da nemaju ono što ima svet koji to nije učinio.

Они немају слободу, и то је довољна санкција.Све остало је питање суживота осуђеника и затворске управе, у циљу избегавања ванредних догађаја.
zox.zox

Ako ja moram da obezbeđujem svoju egzistenciju onda ne vidim koje je to kršenje nekih "prava" ako se traži da osuđenici rade i time otplate materijalno svoj boravak u zatvoru.


У већини затвора постоје могућности за рад осуђеника, и нико није против тога.
Проблем је што се обављање одређеног рада може поверити углавном онима који су нешто нормалнији, и који су склонији ресоцијализацији.Категорији изузетно насилних осуђеника се(углавном) не сме поверити никакав рад јер ће то искористити да повреде себе или друге, они се могу само чувати.

Радно ангажовање се може схватити као посебна погодност коју добијају одређени осуђеници.
albicilla albicilla 21:05 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

Ми смо као бирачи усвојили на референдуму Устав


nesto me pamcenje lose sluzi - tog se referenduma nesto ne secam.

secam se da su poslanicu uvece dobili tekst s nalogom da ga pre jutarnje kafe izglasaju.

mene niko nije pitao.

magarci dugo zive.
ivana23 ivana23 22:19 08.08.2014

Re: Smrtna kazna

albicilla
Ми смо као бирачи усвојили на референдуму Устав

nesto me pamcenje lose sluzi - tog se referenduma nesto ne secam.


Предлог новог Устава је добио подршку грађана на референдуму одржаном 28. и 29. октобра 2006.
hajkula1 hajkula1 10:25 12.08.2014

Re: Smrtna kazna

mr.fogg
Zločin je individualni čin jedne osobe prema drugoj (ili drugima). Zato bi zločinac trebalo da proživi isto iskustvo kao žrtva (ni manje, ni više) - bukvalno isto iskustvo.

Mešanje individualne odgovornosti sa društvenom je pogrešna.

Da se nikada više ne ponovi :(




M-da.

Brutalno silovanje - ko bi izvršio kaznu???
Zlostavljanje deteta - kako da odrasli zločinac to proživi (verovatno je prošao kroz neka slična iskustva u detinjstvu što mu je deformisalo ličnost).

Pre svega razmišljam o sprečavanju novih zločina.
Briga me da li će neko biti kažnjen ako je šteta naneta a gubitak ne može da se nadoknadi. Važno je sprečiti ponavljanje dela.
Čak i lopov ako ukrade, malo mi znači hoće li, ili ne u zatvor, važno mi je da ukradeno vrati, nadoknadi štetu i da ne ponovi.


determined determined 07:58 13.08.2014

Re: Smrtna kazna

zox.zox
petronijevic001
...

Ми нисмо позвани да процењујемо да ли неко треба да пати или не.
За друштво је једино корисно да се одређени учиниоци изолују од друштва и да се о трошку пореских обвезника чувају и хране у установама затвореног типа.На принудни рад, окове, неко испаштање, треба потпуно заборавити.Затвор треба да буде пристојно место за живот таквих осуђеника, са свим погодностима које даје модерна цивилизација-ТВ, интернет, и слично.Затвор је хабитат ове подврсте људског рода као што је свет ван затвора хабитат за остатак људског рода, свако нека живи у свом свету под цивилизованим и пристојним условима.



Ja kao poreski obveznik i građanin koji ispravno živi mislim da IMAM puno pravo da procenjujem ili bar da prenesem na institucije Države da procenjuje da li neko treba da pati ili ne. A složićemo se da izolovanost u zatvoru jeste vrsta patnje jer ne mislim da Država treba da vrši radnje koje će dovesti do fizičke patnje osuđenih.

Čuvanje psuđenika o trošku poreskih obveznika sa pogodnostima koje ima bolje opremljen hotel - TV, intrnet, teretane, bioskopi i slično NIJE nešto što hoću da finansiram. Bar ne kad su u pitanju osuđenici za najteža krivična dela. Neću da tovim nekog bilmeza kao krmka dok decu lečimo sms-ovima.

Dotični su pogazili ljudska prava ŽRTVI, pravila i norme društva i kao takvi moraju da trpe konsekvence. A jedna od njih je i to da nemaju ono što ima svet koji to nije učinio. Ako ja moram da obezbeđujem svoju egzistenciju onda ne vidim koje je to kršenje nekih "prava" ako se traži da osuđenici rade i time otplate materijalno svoj boravak u zatvoru.

Препоручио !
albicilla albicilla 19:43 08.08.2014

da nisi ti pisala, ne bih komentarisao uop

...ste, ne zato sto me se ne dotice, vec zato sto, hmmmm... znam sebe. ne smatram da drzava treba da ima to pravo, no da sam na mestu oca, smatrao bih da imam svako pravo....
tyson tyson 04:07 09.08.2014

Oprez, ološ je svuda oko nas

Ja bih, ako ikako može, neku doživotnu sa sve sudskom zabranom objavljivanja ičega, samozvanim novinarima, njihovim urednicima, i vlasnicima medija koji objavljuju "vesti" sa naslovom poput Otkrivamo detalje Tijaninog ubistva, a sve zarad sticanja zarade na ubistvu 15-godišnjeg deteta.

Skoro pa podjednako je izopačen um koji, recimo, na redakcijskom kolegijumu izda radni zadatak opisivanja detalja ubistva 15-godišnjeg deteta i oblika života koji svojoj morbidnoj "vesti" da gore citirani naslov, koliko i onaj koji je zločin počinio.

Gađenje koje osećam nisam u stanju da opišem.





mariopan mariopan 07:45 09.08.2014

Re: Oprez, ološ je svuda oko nas

tyson
Ja bih, ako ikako može, neku doživotnu sa sve sudskom zabranom objavljivanja ičega, samozvanim novinarima, njihovim urednicima, i vlasnicima medija koji objavljuju "vesti" sa naslovom poput Otkrivamo detalje Tijaninog ubistva, a sve zarad sticanja zarade na ubistvu 15-godišnjeg deteta.

Skoro pa podjednako je izopačen um koji, recimo, na redakcijskom kolegijumu izda radni zadatak opisivanja detalja ubistva 15-godišnjeg deteta i oblika života koji svojoj morbidnoj "vesti" da gore citirani naslov, koliko i onaj koji je zločin počinio.

Gađenje koje osećam nisam u stanju da opišem.




To sam pomislila posle jučerašnjih vesti.
Granica negde mora da se podvuče.
Pitam se kako će te vesti o detaljima ubistva preživeti roditelji žrtve ?
Iživljavanje medija je prešlo svaku granicu.
dolazel dolazel 14:25 09.08.2014

odvratno, odvratno, odvratno...

je sve sto normalan covek moze da oseca...

Prvo taj gnusan zlocin, onda citava hajka medija koja je na kraju i dovela do pomahnitale rulje zeljne krvi. Onda ministar policije koji unapred osudjuje osumnjicenog, bez suda i sudjenja i jos se zalaze za uvodjenje smrtne kazne. Onda intervju sa majkom osumnjicenog pa onda slike sobe "zatrpane smecem", i trosnog kucerka. Onda intervju sa ujnom, sestrom i sirom familijom, prijateljima osumnjicenog. Onda vest da je majka osumnjicenog izbacena iz kuce. Hej ljudi (ako vas jos ima), neko je izbacio staru, bolesnu zenu, ni krivu ni duznu na ulicu zbog naslova u novinama! Onda dalje, prete porodici sestre osumnjicenog, a pretnje stizu cak iz slovenije. Prete njenoj deci. U jednom komentaru anonimna zenska osoba tvrdi da cela familija osumnjicenog pa i deca "nose gen" ubice. Da li su koncentracioni logori u najavi?

Pre samo nekog vremena je sin Zeljka Mitrovica usmrtio svojim dzipom BMW X5 na pesackom prelazu devojcicu slicnog godista. Ali tada nije bilo puno price po novinama o jadnoj devojcici. Niti je iko od hrabrih srpskih novinara isao kod Mitrovica kuci da fotografise smece u sobi gde je ziveo ubica. Niti smo gledali u novinama slike Zeljkove kuce, citali intervju sa Zeljkovim rodjacima i ubicinim prijateljima a jos manje smo culi lelek porodice te devojcice i njihov jad. Niti smo izvestavani o svim detaljima istrage (ako je uopste bilo).

Ponekad izgleda da je kazna za sve nas da moramo da zivimo u ovakvom bolesnom drustvu gde prava i pravde nema, gde vladaju veze i vezice, gde budale kroje kapu pametnijima i gde ko moze, radi sta hoce i kako hoce i gde pravila vaze samo za nizu kastu.

Proklet je Balkan, proklet.





a_jovicic a_jovicic 23:42 09.08.2014

Re: odvratno, odvratno, odvratno...

dolazel
Ponekad izgleda da je kazna za sve nas da moramo da zivimo u ovakvom bolesnom drustvu gde prava i pravde nema, gde vladaju veze i vezice, gde budale kroje kapu pametnijima i gde ko moze, radi sta hoce i kako hoce i gde pravila vaze samo za nizu kastu.

Proklet je Balkan, proklet.

... samo da mi je još znati šta smo skrivili da ovu kaznu služimo ... i da li je doživotna.


Inače velika preporuka za ceo komentar.
hajkula1 hajkula1 10:43 12.08.2014

Re: odvratno, odvratno, odvratno...

a_jovicic
dolazel
Ponekad izgleda da je kazna za sve nas da moramo da zivimo u ovakvom bolesnom drustvu gde prava i pravde nema, gde vladaju veze i vezice, gde budale kroje kapu pametnijima i gde ko moze, radi sta hoce i kako hoce i gde pravila vaze samo za nizu kastu.

Proklet je Balkan, proklet.

... samo da mi je još znati šta smo skrivili da ovu kaznu služimo ... i da li je doživotna.


Inače velika preporuka za ceo komentar.



Mnogima je doživotna.

Samo bih dodala da su pravila različita i važe selektivno.


yugaya yugaya 15:20 09.08.2014

.

Juče smo sahranili našu Tijanu. Došlo je mnogo ljudi sa svih strana da je isprate i pruže podršku. Želim da se zahvalim svima na tome. Naročito želim da se zahvalim svima koji su pomagali onako kako su mogli da Tijana bude pronađena - ne mogu vam svima pojedinačno zahvaliti iako ste to zaista zaslužili. Hvala svakome ko je podelio njenu sliku sa podacima, objavu, članak u novinama. Hvala svima na saučešću i rečima podrške i ohrabrenja - ne postoje te reči koje mogu utešiti, ali zahvalni smo na iskrenoj nameri onih koji su ih uputili. Želim da se zahvalim i onim čestitim novinarima koji su pomogli da se stvori dovoljno medijske pažnje da pronalaženje Tijane postane prioritet. Želim da se zahvalim i policiji koja je zaista uložila maksimum da ona bude pronađena, a verujem da bi se do rezultata i brže došlo da ih nije kočila birokratija.

Hvala i onim drugima - hvala novinarima pojedinih tabloida koji su nam svima zagorčali život maltretirajući na prvom mestu Tijaninu porodicu, pa onda i nas rodbinu i prijatelje. Naročito hvala gospođi iz jednog tabloida koju neću imenovati jer još uvek nemam dozvolu da to učinim, a koja je ucenjivala Tijaninu porodicu tako što je uslovljavala objavljivanje njene slike davanjem izjave porodice za njihov list. Hvala svima koji su širili dezinformacije i svesno sipali so na otvorenu ranu svima nama. Hvala bezdušnicima koji su u komentarima pametovali i sprdali se sa celom situacijom. Hvala svim urednicima portala koji su preneli svaki najužasniji i najbolniji detalj ovog slučaja i zadovoljno trljali ruke dok su brojali tiraž, broj poseta i klikova. Hvala im što su još jednu tragediju naše familije pretvorili u rijaliti šou i pružili željnoj publici jedan neponovljiv spektakl. Pogotovo hvala fotografima koji su se poput hijena sručili na Tijaninu skrhanu porodicu i prijatelje škljocajući fotoaparatima kao gladnim čeljustima dok nam se svaki zvuk zatvaranja blende zarivao u dušu poput kljuna lešinara, a oni su slikali, unosili nam se u lica kako bi uhvatili svaki grč, svaki jecaj, sve i jednu prolivenu suzu, radujući se svakom ovekovečenom urliku bola, patnje i nemoći njenih najbližih (kada sam ih najkulturnije zamolio da prestanu da slikaju u crkvi, pognuli su glavu dok se nisam vratio do njenog sanduka i onda nastavili da škljocaju, znajući da nikome od nas nije do života, a kamoli do pravljenja scene pred sandukom ubijenog deteta). Pratili su čitavu povorku škljocajući bez grama saosećanja ili razumevanja prema mukama u kojima smo se nalazili. Okupili su se oko iskopane rake i škljocali, škljocali, škljocali...Hvala im i što će toliku bezdušnost da pravdaju profesionalnošću i što će mirno spavati čak i ako pročitaju ovo što je napisano. Svi ovi ljudi imaju duše koliko i stvor koji nam je oduzeo Tijanu, samo što njima za to niko nikada neće suditi.

Imam i jednu molbu za sve vas - nemojte pričati o smrtnoj kazni i metodama mučenja koje biste primenili na monstrumu. Većina vas bi nehajno prošla pored siledžije koji šamara devojku na ulici - pravili biste se da niste to videli jer to nije vaša stvar. Onda, kada biste pročitali u novinama da je ta ista devojka pronađena mrtva, navalili biste svom silinom na tastaturu, da hitno zatražite smrtnu kaznu za zločinca. Zbog vas koji okrećete glavu, zbog vas koji smatrate da ništa loše što se dešava u vašem prisustvu nije vaša stvar, zbog vas koji se posle svega pitate u kakvom to društvu živimo - zbog vas i živimo u ovakvom društvu. I ko će izvršiti tu smrtnu kaznu? Vi? Pa većina vas nema hrabrosti da se suprotstavi kakvoj gospođi koja ide do šaltera preko reda, a kamoli bezdušnom ubici i silovatelju. Država da uradi nešto? Vi ste, ljudi, država. Vi da uradite nešto. Većina vas ništa neće učiniti, nikada i ni za koga sem za baš najbliže. Ova će se priča pričati još koji dan i onda ćete svi zaboraviti na sve što se desilo i nastaviti po starom - dok opet ne strada neki maleni anđeo. Za većinu vas se sve završilo još juče - za nas više ništa i nikada neće biti isto.

Za kraj želim da vam poručim ovo - volite. Govorite jedni drugima da ih volite, ali najbitnije - pokazujte ljubav jedni prema drugima. Ne odlažite posete, ne uzimajte jedni druge i vreme koje vam je preostalo zdravo za gotovo. Nikada ne znate kada bi mogao doći vaš poslednji zajednički trenutak. Tijana je živela okružena ljubavlju svih nas, svoj kratak život je provela u ljubavi koju je od svih nas dobijala i koju je svima nama pružala. Ako postoji neki lepši svet, teško da je iko više od nje zasužio da se tamo preseli. Za nas koji ostajemo, ovaj naš svet je njenim odlaskom postao hladnije, sumornije i surovije mesto
freehand freehand 16:09 09.08.2014

Re: .

Ko je autor ovoga?
Zaslužuje najdubllje poštvoanje, a tekst zasluuje poseban blog.
yugaya yugaya 16:28 09.08.2014

Re: .

Autor je Tijani ujak.

Zamolila bih sve koji imaju vremena da upute mejl ili poruku svim portalima i novinama koje su objavile slike i snimke sa sahrane sa zahtevom ih uklone. Samo pritisak javnosti može da ih natera da porodici dozvole dostojanstvo privatnosti u ovom najstrašnijem trenutku bola.

jednatanja jednatanja 19:52 09.08.2014

Re: .



Rjabinjuška...
Veče s tihom pesmom nad rekom plovi
Dalekim iskrama svetli fabrika
Negde se voz kreće bacajući iskre
Negde pod rjabinuškom momci me čekaju.
Eh rjabina kovrdžava, belih cvetova
Eh rjabina, rjabinuška, zašto si tužna.
Pevajuće sirene gube se nad vodom
ja idem do rjabinuške strmim putem
Treperi ispod kovrdžave beskrajni vetar
desno su kovrdže strugara, levo-kovača.
Tekst pesme na ruskom:
Рябина...
Вечер тихой песнею над рекой плывет,
Дальними зарницами светится завод,
Где-то поезд катится точками огня,
Где-то под рябинушкой парни ждут меня.
Ой, рябина кудрявая, белые цветы,
Ой, рябина, рябинушка, что взгрустнула ты.
Лишь гудки певучие смолкнут над водой,
Я иду к рябинушке тропкою крутой.
Треплет под кудрявою ветер без конца
Справа кудри токаря, слева - кузнеца.
freehand freehand 23:55 09.08.2014

Adekvatno, popularno

ciracirafm ciracirafm 15:24 10.08.2014

POTPISNICI INICIJATIVE ZA UKIDANJE

SMRTNE KAZNE IZ SRBIJE, 1983 – 1984.

1. Zdenka Aćin, apsolvent filozofije, Beograd
2. Dragan Antić, novinar, Beograd
3. Jasna Aleksić, advokat, Beograd
4. Dragan Antonijević, pravnik, Beograd
5. Natalija Arežina, arhitekta, Beograd
6. Miloš Arsenijević, filozof, Beograd
7. Zoran Avramović, sociolog , Beograd
8. Staša Babić, student, Beograd
9. Goran Bačić, asistent Univerziteta, Beograd
10. Svetislav Basara, književnik, Beograd
11. Milorad Belančić, filozof , Beograd
12. Božidar Bekovac, novinar, Beograd
13. Djordje Bela, advokat, Beograd
14. Goran Bjedov, Beograd
15. Ljiljana Bjelajac, arheolog, Beograd
16. Snežana Blagojević, student medicine, Beograd
17. Mirjana Bobić, novinar, Beograd
18. Branko Bojović, arhitekt, Beograd
19. Dušan M. Bošković, službenik, Beograd
20. Ivana Bradanović, slikar, Beograd
21. Dragan Bradić, student, Beograd
23. Jasmina Brankov, student, Beograd
24. Milovan Brkić, novinar, Beograd
25. Dragan Bujas, novinar, Beograd
26. Goran Cvetković, režiser, Beograd
27. Dragan Cvetojević, pravnik, Beograd
28. Tatjana Cvjetićanin, student, Beograd
29. Kosta Čavoški, pravnik, Beograd
30. Jelena Čokić, arhitekta, Beograd
31. Miša Čokin, student, Beograd
32. Ivan Čolović, književnik, Beograd
33. Dušan Čučaković, arhitekta, Beograd
34. Danica Ćorković, student, Beograd
35. Bora Ćosić, Beograd
36. Velimir Ćurgus, pisac, Beograd

37. Predrag Ćurić, student, Trebinje
38. Nenad Daković, filosof, Beograd
39. Nebojša Damnjanović, kustos, Beograd
40. Milovan Danojlić, književnik, Beograd
41. Cveta Davičo Jeličić, ing.arh., Beograd
42. Aleksandra Davidov, student, Beograd
43. Goran Despotović, student, Beograd
44. Branka Dimitrijević, student, Beograd
45. Milo Dimitrijević, slikar, Beograd
46. Darko Dogandžić, Titovo Užice
47. Ivica Dolenc, trgovac, Beograd
48. Srećko Dončić, Beograd
49. Radoslav Zlatan Dorić, režiser, Beograd
50. Zoran Drašković, adv. prip., Beograd
51. Janko Dučić, advokat
52. Grujica Dugalić, student, Beograd
53. Sanja Dugandžija, student medicine, Beograd
54. Akim Djilas, prevodilac, Beograd
55. Zoran Djindjić, publicista, Beograd
56. Gordana Djokić, student medicine, Beograd
57. Milan Djuričić, književnik, Beograd
58. Olivera Djurdjević, student, Beograd
59. Slavko Djurić, advokat
60. Petar Djurković, Beograd
61. Gradimir Djurović, student medicine, Beograd
62. Zoran Džefarović, ekonomista, Beograd
63. Rade Erceg, student, Beograd
64. Violeta Evtov, student iuris, Beograd
65. Suada Fetahović. student medicine, Beograd
66. Toma Fila, advokat, Beograd
67. Jasna Filipović, student, Beograd
68. Svetlana Filipović-Goločevac, pejs. arhitekta, Beograd
69. Dubravka Frković, arheolog, Beograd
70. Ljiljana Gaković, sociolog, Beograd
71. Mirko Gaspari, filosof, Beograd
72. Dragan Gavela, pravnik, Beograd
73. Gordana Gavrilović, psiholog, Beograd
74. Borislav Gligorijević, sociolog, Beograd
75. Slobodanka Glišić, profesor, Beograd
76. Branimir Glogonjac, advokat, Beograd
77. Ljiljana Gojković, student medicine, Beograd
78. Zagorka Golubović, profesor, Beograd
79. Stjepan Gredelj, sociolog, Beograd
80. Veljko Guberina, advokat, Beograd

81. Djula Hasanbegović, profesor, Beograd
82. Sadri Hulaj, student medicine, Beograd
83. Dragoljub S. Ignjatović, književnik, Beograd
84. Aleksandar Ilić, univerzitetski asistent
85. Tihomir Ilić, novinar, Beograd
86. Jelka Imširović, sociolog, Beograd
87. Pavluško Imširović, tehničar, Beograd

88. Dušan Ivanić, asistent, Beograd
89. Boško lvanović, zubni lekar, Beograd
90. Natalija Jakasović, student, Beograd
91. Ljiljana Jakovljević, advokat, Beograd
92. Alija Jalduz, student, Beograd
93. Olivera Jandrić, preds. Udruženja distrofičara, Beograd
94. Sanja Janevski, student psihologije, Beograd
95. Bojana Janković, adm. tehničar, Beograd
96. Ivan Janković, sociolog, Beograd
97. Novak Janković, ekonomista, Beograd
98. Živojin Janković, filolog, Beograd
99. Tomislav Jeremić, istoričar, Beograd
100. Nebojša Jevrić, književnik, Bijelo Polje
101. Zoran Jezdović, student medicine, Beograd
102. Branislava Jojić, profesor, Beograd
103. Aleksandar Jokić, student, Beograd
104. Miroslav Josić Višnjić, književnik, Beograd
105. Biljana Jovanović, književnik, Beograd
106. Gordan Jovanović, student, Beograd
107. Gordana Jovanović, student mašinstva, Beograd
108. Slobodan Jovanović, advokat, Beograd
109. Suzana Jovanović, student medicine, Beograd
110. Svetlana Jovanović, student, Beograd
111. Nataša Kandić, sociolog, Beograd
112. Suada Kapić, režiser, Beograd

113. Jasmina Karabeg, student, Beograd
114. Radmila Karajović, Beograd
115. Branislava Katić, novinar, Beograd
116. Branko Kirigin, arheolog, Split
117. Svetlana Knjazeva Adamović, profesor, Beograd
118. Leon Kojen, Beograd
119. Tihomir Konstantinović, advokat, Beograd
120. Ljubinko Korićanac, politolog, Beograd
121. Katarina Kostić, student, Beograd
122. Mirjana Kostić, bibliotekar, Beograd
123. Vojislav Koštunica, pravnik, Beograd
124. Slobodan Kovačević, aps. prava, Beograd
125. Mladen Kozomara, asistent, Beograd
126. Andrija Krešić, profesor, Beograd
127. Milorad Krneta, statističar, Beograd
128. Tomislav Krsmanović, ekonomista, Beograd
129. Ljubiša Kukurić, student, Beograd
130. Todor Kuljić, sociolog, Beograd
131. Dušan Kuzmanović, dipl. filozof, Beograd
132. Radmila Lazić, književnik, Beograd
133. Franciska Legradić, bibliotekar, Beograd
134. Sanja Lukić, student, Beograd
135. Goran Ljubisavljević, student iuris, Beograd
136. Vladimir Macura, arhitekt, Beograd
137. Nenad Manasijević, student mašinstva, Beograd
138. Maja Manojlović, profesor engleskog jezika
139. Nadežda Maras, profesor, Beograd
140. Ratka Marić, politolog, Beograd
141. Novica Marinković, student, Stari Grad
142. Sanja Marković, student medicine, Beograd
143. Snežana Marković, dipl. pravnik, Beograd
144. Aleksandar Mašanović, student, Beograd
145. Slobodan Mašić, arhitekta, Beograd
146. Zoran Matić, student, Obrenovac
147. Vesna Matović, mr.phil., Beograd
148. Dragoljub Mićunović, profesor, Beograd
149. Dragoslav Mihailović, književnik, Beograd
150. Borislav Mihajlović, književnik, Beograd

151. Jovica Mihajlović, student, Beograd
152. Ljiljana Mijanović, sociolog, Beograd
153. Momčilo Milić, dipl. pravnik, Beograd
154. Dragan Milićević, radnik, Beograd
155. Emil Milošević, akad. grafičar, Beograd
156. Nikola Milošević, univ. profesor, Beograd
157. Ružica Milošević, učenica, Beograd
158. Miomir Milovanović, lekar, Leskovac
159. Steva Milovanović, student, Beograd
160. Aljoša Mimica, sociolog, Beograd
161. Aleksandar Mirković, student, Beograd
162. Mihajlo Mitrašinović, advokat, Beograd
163. Aleksandra Mitrović, sociolog, Beograd
164. Marija Mitrović, profesor, Beograd
165. Bojana Mladenović, student, Beograd
166. Mladen Mladenović, student, Beograd
167. Lepa Mladjenović, psiholog, Beograd
168. Ilija Moljković, Beograd
169. Dragan Monašević, prevodilac, Beograd
170. Danilo Mrkšić, sociolog, Beograd
171. Radivoje Nedeljković, sociolog, Beograd
172. Milan Nikolić, sociolog, Beograd
173. Tatjana Novaković, farmaceut, Beograd
174. Zoran Obrenović, student, Beograd
175. Mirjana Obretković, pravnik, Beograd
176. Dragomir Olujić, politolog, Beograd
177. Želimir Orešković, režiser, Zagreb
178. Dragiša Paunović, student, Beograd
179. Miodrag Paunović, arheolog, Beograd
180. Marina Pavlović, psiholog, Beograd
181. Miladin Pavlović, profesor, Obrenovac
182. Dušan Pejaković, dreser, Ugrinovci
183. Danilo Pejović, službenik, Beograd
184. Ratko Peković, publicista, Beograd
185. Slobodanka Peković, mr. phil., Beograd
186. Aliz Perge, student, Beograd
187. Miodrag Perišić, Beograd
188. Slobodan Perović, novinar, Beograd
189. Stanislava Pešić, glumica, Beograd
190. Vesna Pešić, profesor, Beograd
191. Ksenija Petovar, sociolog
192. Tanja Petovar, advokat
193. Nada Petrović, Beograd
194. Mitar Petrović, Beograd
195. Momčilo Petrović, farmaceut, Beograd
196. Branislav Petrovski, novinar, Skopje
197. Gordana Pilipović Kirigin, inspicijent, Split
198. Zoran Pisić, student, Beograd
199. Damir Plovanić, sl. umjetnik, Beograd
200. Elizabeta Plovanić, sarad. urban., Beograd
201. Nebojša Popov, sociolog, Beograd
202. Boris Popović, student, Beograd
203. Danica Popović, profesor, Beograd
204. Jovan Popović, student, Beograd
205. Ljubiša Popović, arheolog, Beograd
206. Marko Popović, arheolog, Beograd
207. Mića Popović, slikar, Beograd
208. Milena Popović, profesor, Beograd
209. Miodrag P. Popović, advokat, Beograd
210. Ozrenka Popović, novinar, Beograd
211. Petar Popović, arheolog, Beograd
212. Prijezda Popović, advokat, Beograd
213. Srdja Popović, advokat, Beograd
214. Višnja Postić, slikar, Beograd
215. Aleksandar Postolović, urednik, Beograd
216. Ivan Prekajski, klasični filolog, Beograd
217. Sonja Prodanović, arhitekt, Beograd
218. Vladan Radojević, student medicine, Beograd
219. Ivana Radovanović, arheolog, Beograd
220. Ivanka Radovanović, službenica, Beograd
221. Vencislav Radovanović, psiholog, Beograd
222. Radomir Radović, službenik, Beograd
223. Dragan Radulović
224. Milan Radulović, mr.phil., Beograd
225. Olgica Radulović, sekretarica, Beograd
226. Svetlana Raičević, prevodilac, Beograd
227. Goran Rajšić, student VŠ za socijalne radnike, Beograd
228. Vladislava Ribnikar, Beograd
229. Dubravka Ristić, student arheologije, Beograd
230. Nenad Rudić, lekar, Beograd
231. Slavica Saifert, student medicine, Višnjička banja
232. Miroslav Samardžić, politolog, Zrenjanin
233. Nebojša Samardžić, student prava, Beograd
234. Petar Samardžija, advokat, Beograd
235. Živana Santini, student, Beograd
236. Jelica Satarić, student medicine, Beograd
237. Obrad Savić, asistent, Beograd
238. Ksenija Savin, sociolog, Beograd
239. Laslo Sekelj, sociolog, Novi Sad
240. Aleksandar Simić, student, Beograd
241. Dragan Simić, Beograd
242. Dušan Simić, arhitekta, Beograd
243. Sanja Simić, student, Beograd
244. Tanja Simić, student, Beograd
245. Slobodan Simović, asistent, Beograd
246. Žaneta Sironić, student, Kotor
247. Svetlana Slapšak, mr.phil., Beograd
248. Bojana Stamenković, student medicine, Beograd
249. Vuk Stambolović, lekar, Beograd
250. Dragana Stanković, student medicine, Beograd
251. M. Stanković, saobraćajni tehničar, Zemun
252. Aleksandra Stanojev Ćurgus, službenik, Beograd
253. Mida Stevanović, glumac Narodnog pozorišta
254. Vukosava Stevanović, farmaceut
255. Dragana Stojanović, sociolog, Beograd
256. Lazar Stojanović, reditelj, Beograd
257. Radmila Stojanović, politolog, Beograd
258. Svetozar Stojanović, filozof, Beograd

259. Vojislav Stojanović, dipl. filozof, Beograd
260. Trajna Stojiljković, penzioner, Grdelica
261. Živorad Stojković, Beograd
262. Dušan Stošić, profesor, Beograd
263. Irina Subotić, kustos muzeja, Beograd
264. Branislav Sučević, književnik, Trebinje
265. Vojislav Šešelj, pravnik, Sarajevo
266. Siniša Škero, ekonomista, Beograd
267. Ivan Šop, književnik, Beograd
268. Ljiljana Šop, književnik, Beograd
269. Nenad Švrakić, naučni saradnik, Beograd
270. Boris Tadić, student, Beograd
271. Ljubomir Tadić, pravnik, Beograd
272. Smilja Tadić, novinar, Beograd
273. Miodrag Tatarović, Beograd
274. Vitomir Teofilović, književnik, Beograd
275. Milenko Todorović, Radmilović
276. Ljubomir Tomović, advokat, Beograd
277. Jasmina Tomovska, arhitekta, Beograd
278. Zarko Trebješanin, psiholog, Beograd
279. Milan Trifunović, dipl. ing., Beograd
280. Mirko Tripković, advokat, Beograd
281. Sofija Trivunac, psiholog, Beograd
282. Milenko Trojanović, student, Beograd
283. Gordana Udovičić, sociolog, Beograd
284. Dušan Varićak, student, Beograd
285. Borislav Vasić, student, Beograd
286. Radoslav Vasović, mašinski tehničar, Beograd
287. Ivan Vejvoda, prevodilac, Beograd
288. Krinka Vidaković Petrov, dr. phil., Beograd
289. Borislava Vidović, slikar, Beograd
290. Lola Vlatković, novinar, Beograd
291. Milan Vodjević, ekonomista, Beograd
292. Ivan Volenc, student, Beograd
293. Maja Vučković, student, Beograd
294. Milorad Vučković, sociolog, Beograd
295. Slobodan Vučković, advokat, Beograd
296. Sreten Vujović, sociolog, Beograd
297. Rajka Vukadinović, sociolog, Zagreb
298. Radovan Vukasović, novinar, Beograd
299. Branko Vukić, student, Trebinje
300. Djordjo Vukoje, fotograf, Bileća
301. Djordjije Vuković, mr. phil., Beograd
302. Slobodan Vuković, sociolog, Zemun
303. Radmila Vuksanović, student, Beograd
304. Veselinka Zastavniković, student, Beograd
305. Miloš Zlatić, novinar, Beograd
306. Momčilo Živković, lekar, Beograd
307. Miladin Životić, univ. profesor, Beograd
308. Miloš Žutić, glumac, Beograd
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:39 10.08.2014

Re: POTPISNICI INICIJATIVE ZA UKIDANJE

Vojislav Šešelj, pravnik, Sarajevo
266. Siniša Škero, ekonomista, Beograd
267. Ivan Šop, književnik, Beograd
268. Ljiljana Šop, književnik, Beograd
269. Nenad Švrakić, naučni saradnik, Beograd
270. Boris Tadić, student, Beograd
271. Ljubomir Tadić, pravnik, Beograd
272. Smilja Tadić, novinar, Beograd
273. Miodrag Tatarović, Beograd
274. Vitomir Teofilović, književnik, Beograd

nsarski nsarski 17:55 10.08.2014

Re: POTPISNICI INICIJATIVE ZA UKIDANJE

E, jbg., sad sam gotov!

Preciznije, moj stav po tom pitanju je kao sto ga je imao Bulgakov: Ја сам против смртне казне, али кад Ивана Иванича буду вешали, поћи ћу да гледам.
tyson tyson 00:02 11.08.2014

Re: POTPISNICI INICIJATIVE ZA UKIDANJE


Zanimljivih imena tu ima


hajkula1 hajkula1 00:28 12.08.2014

...

Ja sam protiv smrtne kazne, pre svega zbog greški koje se dešavaju.

Kad čujem za neki zločin, kako je izgubila život mala Tijana i druga monstruozna zlodela, zanemim.
Sin mi je van dohvata ruke, pa ne mogu da pričam s njim ovih dana.
On je inače veoma osetljiv kada neko maltretira slabije...

Evo šta je šerovao na fejsu:

1.Dušica Ilić (15) paraćin 2001.
2.Tamara Ivanović (13) 2005.
3.Milica Barašanin (16) 2010.
4.Tijana Jurić (15) 2014
5. ?
Goran Ilić, 1984 godine ubio je i silovao majku dvoje maloletne dece odležao je 16 godina i izašao na slobodu 2000, nakon godinu dana silovao je i ubio Dušicu Ilić. Za vreme boravka u zatvoru (1984-2000) ubio je dva zatvorenika! DRŽAVO ŠTITIŠ LI SVOJU DECU?! SMRTNA KAZNA ZA MONSTRUME!
hvala na informacijama gospodinu B.S.


Šta za ovo mogu da kažem?

Jelica Greganović Jelica Greganović 10:18 12.08.2014

Re: ...

Doživotni zatvor, bez mogućnosti žalbe i pomilovanja.
determined determined 08:20 13.08.2014

Re: ...

hajkula1
Ja sam protiv smrtne kazne, pre svega zbog greški koje se dešavaju.

Kad čujem za neki zločin, kako je izgubila život mala Tijana i druga monstruozna zlodela, zanemim.
Sin mi je van dohvata ruke, pa ne mogu da pričam s njim ovih dana.
On je inače veoma osetljiv kada neko maltretira slabije...

Evo šta je šerovao na fejsu:

1.Dušica Ilić (15) paraćin 2001.
2.Tamara Ivanović (13) 2005.
3.Milica Barašanin (16) 2010.
4.Tijana Jurić (15) 2014
5. ?
Goran Ilić, 1984 godine ubio je i silovao majku dvoje maloletne dece odležao je 16 godina i izašao na slobodu 2000, nakon godinu dana silovao je i ubio Dušicu Ilić. Za vreme boravka u zatvoru (1984-2000) ubio je dva zatvorenika! DRŽAVO ŠTITIŠ LI SVOJU DECU?! SMRTNA KAZNA ZA MONSTRUME!
hvala na informacijama gospodinu B.S.


Šta za ovo mogu da kažem?


Ја ћу да кажем за ово, те за убицу из овога последњег случаја (без обзира на молбе продице и пријатеља да се последњи случај не помиње, ја ћу га, ипак, помињати као 'последњи случај') --- убити након пресуде у одговарајућем судском поступку, који ће бити заснован на Закону који ће се усвојити у Скупштини.
Не слажем се да су друштва у којима је укинута смртна казна за најсуровија дела, укључујући, најсуровија убиства, хуманија од друштава у којима та законска санкција постоји.
Сматрам, на неки начин, као што Докусман каже, без да образлажем много, да су таква друштва храбрија - и да се не сакривају иза властитог кукавичлука - него да чланови тога друштва снажно и недвосмислено штите своје чланове, са посебним акцентом на најслабије чланове - шаљући починоцима тих гнусних дела снажну поруку --- да, ми смо као друштво веома јаки и кажемо сваком таквом свом члану (назовимо га ради приче - монструмом) да ће и сам бити убијен --- без великих емоција, хладно !
И што негде горе рече Нсарски --- доћи ћу да гледам када буде убијан (убицу у очи - притом), не бојећи га се --- да му поручим да снажно стојим иза судије који му је ту пресуду изрекао.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana