Društvo| Život

Dara je u Srbiji ponovo prevršila meru

Vojislav Stojković RSS / 29.06.2014. u 14:10

U Srbiji, čini se, još jedino penzioneri  imaju kakvu-takvu kupovnu moć. Da nije tako ne bi ih agresivni marketing bankarske mafije uzeo za prioriitetnu ciljnu grupu. Nije to, naravno prvi put. Sećate li se izvesne bankarke Dafine, od milja nazvane, „Penzionerska majka“? Naravno da se sećate. A sećate li se šta nas je sve zajedno, i nas i Srbiju, snašlo kada su i penzioneri opljačkani, kada im je na prevaru uzeta i poslednja ušteđevina ispod slamarice? Snašli su nas beda, glad i ratovi.

Srednja klasa, šta god to značilo, ako je ikad u Srbiji i postojala, danas očito nema ni prebijenog dinara, a o deviznoj ušteđevini da i ne govorimo. Kredite za stan više ni jedna banka i ne spominje. Preduzetnici, mala i srednja preduzeća, zahvaljujući državnim nametima i visokim kamata poslovnih banaka danas liče na suvu drenovinu iz koje ni epski Marko ne bi mogao iscediti ni jedan jedini dinar. Za takvu srednju klasu i za takvu privredu banke više nisu zainteresovane. One idu dalje u nove pobede, u nove pljačke i sada su se ustremilie na penzionere.

Istini za volju penzioneri su i ranije mnogim prevrantima bili ciljna grupa. Kroz primamljive reklame nuđeni su im skupi aparati za merenje pritiska i šećera u krvi, eliksiri za prostatu i potenciju, kosmodiskovi za kičmu i kolena, kao i čajevi za sve vrste bolesti, zdrav i dug život. Takav marketing je, ipak, bio razumljiv i podnošljiv.  Međutim, sada kada su se i banke usmerilie na penzionere nudeći im kredite kako bi svojim milim unučićima kupili trotinet, kućicu za lutke i klikere, dara, je u Srbiji bez sumnje, ponovo prevršila meru.  

Nekad: 

 

 Danas:

 

Dakle, da li se istorija ponavlja i čeka li Srbiju ponovo ista ili još veća beda kao ona iz devedesetih godina prošlog veka?

............................ 

Naravno nisu bankarski eksperti mutavi. U Srbiji ima oko 1,7 miliona penzionera, a prosečna penzija je nešto viša od 200E, što znači da je reč o respektabilnom iznosu od 340 miliona evra mesečno, odnosno o više od  4 milijarde evra godišnje. Pa, zašto im deo toga ne bi banke uzele kroz primamljive reklame i visoke  kreditne kamate.

Tagovi



Komentari (125)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mariopan mariopan 14:27 29.06.2014

..

Lešinarska taktika, ništa drugo.

Ona reklama kako deka kupuje unuki kola na baterije i odlaze u bolju budućnost, negde na horizontu, ima i drugi deo, samo nikad da ga snime.

Onaj kad deka nije znao šta radi, klepio ga Alchajmer, pa mora da vraća pola penzije duga banci, nema leba da jede sledećih pet godina...ali nema veze...ima banka kredite i za otplatu tih kredita...i ima još reprograma za sve kredite koje možeš zamisliti i uzeti...sve dok ti ne uzmu krov nad glavom i nađeš se ispod mosta pokriven kartonskom kutijom.

Nije retko da deca tek posle sahrane svog ostarelog roditelja saznaju da je pok. roditelj ostao dužan banci za neke kredite o kojima niko nije imao pojma da su uzeti ni na šta su potrošeni.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:35 29.06.2014

Re: Ne dajmo se, Ines

mariopan mariopan 14:44 29.06.2014

Re: Ne dajmo se, Ines

Vojislav Stojković

Ne dajmo se, Ines

tadejus tadejus 15:25 29.06.2014

Re: ..

mariopan

Nije retko da deca tek posle sahrane svog ostarelog roditelja saznaju da je pok. roditelj ostao dužan banci za neke kredite o kojima niko nije imao pojma da su uzeti ni na šta su potrošeni.


pa čekaj, šta sad ovo znači? posebno u kombinaciji sa vojislavovim tekstom..
valjda bi država trebala zabraniti bankama da daju kredite starijim ljudima, jer mogu djecu im i nasljednike pri otvaranju testamenta neprijatno da iznenade?
baš ne kapiram rezon
glupost je uvijek bila skupa
ali da bi sada trebalo valjda braniti penzionerima da se zadužuju kod banaka..
e baš svašta..
to što su jezda i dafina radili baš nikakve veze nema ni sa bankama, ni sa bankrastvom, ni sa kreditima.. a ako se nećemo lagati jasno je da nema veze ni sa uobičajenim prevarantskim fazonima..
to je državna politika u posebno izopačenoj formi
red bi bio da je umijemo prepoznati na pravom mjestu a ne u svakoj bankarskoj reklami
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:35 29.06.2014

Re: ..

Ako se bankarski sektor u Srbiji usmerava marketinški i poslovno na penzionere, umesto na vitalne i radno sposbne ciljne grupe, onda to dosta govori o stanju u Srbiji.

Ako su srpskim penzionerima za kupovinu poklona unučićima, kakav je trotinet ili kućica za bebu, potrebni bankarski krediti, onda to sve to skupa meni mnogo govori.
tadejus tadejus 15:48 29.06.2014

Re: ..

Vojislav Stojković
Ako se bankarski sektor u Srbiji usmerava marketinški i poslovno na penzionere, umesto na vitalne i radno sposbne ciljne grupe, onda to dosta govori o stanju u Srbiji.

Ako su srpskim penzionerima za kupovinu poklona unučićima, kakav je trotinet ili kućica za bebu, potrebni bankarski krediti, onda to sve to skupa meni mnogo govori.


i šta vam govori?
meni recimo govori samo da smo poprilično siromašni..
a vama kanda i da su za to krive banke? ili je neka druga dara u pitanju koja je mjeru prevršila?
ako jeste, vi to baš ničim ne insinuirate u svom tekstu, a kanda ni komentatori ne prepoznaju..
problem je kanda samo u tome što su eto to banke sve iste ko jezda i dafina.. samo da ih pozatvaramo, majku im njinu, pa da nas krene karta..
tako valjda nekako
ivana23 ivana23 15:51 29.06.2014

Re: ..

Ukoliko ste penzioner, a imate između 55 i 74 godine, odnosno najviše 75 godina u trenutku otplate poslednje rate, imamo kredit koji u potpunosti odgovara Vašim potrebama.

- Kao dodatnu pogodnost, tokom celog perioda otplate kredita, imate životno osiguranje koje je uključeno u cenu*

Senior Keš krediti za penzionere

* Od naplate zivotnog osiguranja namiri se preostali dug po kreditu.
westvleteren westvleteren 15:56 29.06.2014

Re: ..

I ne zaboravite: Unuci vas nece voleti ako im ne kupite auto na baterije
mariopan mariopan 16:01 29.06.2014

Re: ..

tadejus
pa čekaj, šta sad ovo znači? posebno u kombinaciji sa vojislavovim tekstom..
valjda bi država trebala zabraniti bankama da daju kredite starijim ljudima, jer mogu djecu im i nasljednike pri otvaranju testamenta neprijatno da iznenade?

Ne, ne, pogrešno kapiraš.

Do skoro stariji ljudi, penzioneri, u Srbiji nisu uopšte mogli da dobiju kredite, i to je bilo jasno navedeno u skoro svim bankama u Srbiji, znači za nas penzionere nema para od banaka.

A sad, kada nema mladih koji rade i uzimaju kredite za svoje potrebe, obraćaju se baš nama jer nemaju nikog drugog.

To ti lepo kaže da smo kao zemlja u velikom čabru i polako se kuvamo kao ona žaba, samo još ne promećujemo da smo kuvani.
tadejus tadejus 16:03 29.06.2014

Re: ..

mariopan
tadejus
pa čekaj, šta sad ovo znači? posebno u kombinaciji sa vojislavovim tekstom..
valjda bi država trebala zabraniti bankama da daju kredite starijim ljudima, jer mogu djecu im i nasljednike pri otvaranju testamenta neprijatno da iznenade?

Ne, ne, pogrešno kapiraš.

Do skoro stariji ljudi, penzioneri, u Srbiji nisu uopšte mogli da dobiju kredite, i to je bilo jasno navedeno u skoro svim bankama u Srbiji, znači za nas penzionere nema para od banaka.

A sad, kada nema mladih koji rade i uzimaju kredite za svoje potrebe, obraćaju se baš nama jer nemaju nikog drugog.

To ti lepo kaže da smo kao zemlja u velikom čabru i polako se kuvamo kao ona žaba, samo još ne promećujemo da smo kuvani.


za čabar ste dobro procjenili samo mi se čini da krivca za učabriravanje tražite na sasvim krivom mjestu..
mariopan mariopan 16:13 29.06.2014

Re: ..

tadejus
za čabar ste dobro procjenili samo mi se čini da krivca za učabriravanje tražite na sasvim krivom mjestu..

Ja ne tražim i ne imenujem krivca u ovom slučaju, samo konstatujem da bankari-lešinari nepogrešivo osete smrad crkotine i tačno dolaze tamo gde mogu da se nahrane.

U ovom slučaju mi smo zemlja- crkotina u kojoj je sve naopako i suprotno logici.

Umesto da mladi rade, imaju para od svog rada za (recimo) kupovinu stanova, da se skuće, pa i da uzmu kredit koji bi mogli da otplate, i da se banke njima obraćaju kao najboljim kupcima svojih usluga.....one se nepogrešivo okreću jedinoj dovoljno masovnoj populaciji koja ima redovne, kakve takve prihode (jer ih drugi, mlađi nemaju) - a to su penzioneri.

Država u kojoj najsigurnija, ma kako mala primanja imaju u najvećem broju penzioneri - je crkotina od države.

Zato su tu lešinari, oni nam nepogrešivo pokazuju na kom smo stepenu raspadanja.
tadejus tadejus 16:21 29.06.2014

Re: ..

mariopan
tadejus
za čabar ste dobro procjenili samo mi se čini da krivca za učabriravanje tražite na sasvim krivom mjestu..

Ja ne tražim i ne imenujem krivca u ovom slučaju, samo konstatujem da bankari-lešinari nepogrešivo osete smrad crkotine i tačno dolaze tamo gde mogu da se nahrane.

U ovom slučaju mi smo zemlja- crkotina u kojoj je sve naopako i suprotno logici.

Umesto da mladi rade, imaju para od svog rada za (recimo) kupovinu stanova, da se skuće, pa i da uzmu kredit koji bi mogli da otplate, i da se banke njima obraćaju kao najboljim kupcima svojih usluga.....one se nepogrešivo okreću jedinoj dovoljno masovnoj populaciji koja ima redovne, kakve takve prihode (jer ih drugi, mlađi nemaju) - a to su penzioneri.

Država u kojoj najsigurnija, ma kako mala primanja imaju u najvećem broju penzioneri - je crkotina od države.
Zato su tu lešinari, oni nam nepogrešivo pokazuju na kom smo stepenu raspadanja.


pa sad možda to vama zvuči kao poezija.. to sa crkotinom i lešinom... ali iznenadili biste se, banke zapravo ne idu za crkotinom no baš suprotno, preferiraju bogatu klijentelu..
i kad su u pitanju države i kompanije i pojedinci..
malo su se preračunali u prvim godinama svog poslovanja u srbiji pa pomislile da se s penzionerima nije baktati.. no došla i teža vremena pa im je sad jasno da ni to nije baš sasvim tako..
nije to poslijedica samo našeg ekonomskog posrnuća (nije ono baš toliko dramatično), nego i stvari poput razvoja sektora osiguranja..
a nisu ni ti zajmovi penzionerima nekakva zlatna koka bankarskog sektora srbije, sitna buranija..
pa prosto nemojte u te reklame učitavati nešto što tamo ne piše..
milion je i jedan razlog da budete ozlojeđeni u srbiji pa ne morate na spisak dodavati i to što bi neko penzioneru da odobri kredit..
nsarski nsarski 16:41 29.06.2014

Re: ..

banke zapravo ne idu za crkotinom no baš suprotno, preferiraju bogatu klijentelu..
i kad su u pitanju države i kompanije i pojedinci..

Zaista?
Banke ubiraju velike profite od kazni koje naplacuju neredovnim platisama i onima koji udju u minus. Evo sta, na primer, kaze WSJ o tome: In Banks' Profit Push, 'Era of Low Fees Is Over'

Naravno, u minuse i prekoracenja raznih vrsta ulaze oni koji nisu bas imucni, ja bih rekao. Ili negde gresim? Mozda bogati klijenti udju u minus za 20 evra i placaju kazne od 30% godisnje za taj prestup.
mariopan mariopan 16:43 29.06.2014

Re: ..

tadejus
pa sad možda to vama zvuči kao poezija.. to sa crkotinom i lešinom... ali iznenadili biste se, banke zapravo ne idu za crkotinom no baš suprotno, preferiraju bogatu klijentelu..


Koja crna poezija, crnjak najgore vrste.
Kad nema bogate klijentele dobri su i penzioneri? U Srbiji je bogata klijentela samo nekoliko procenata stanovnika, sve ostalo je gola sirotinja koja jedva veže kraj sa krajem.
U svakom našem gradu gusto su posađene sve (strane)banke, banka do banke, a nigde fabrika, radnih mesta i te bogate klijentele o kojoj pišeš.
Onih par bogatih u svakom gradu je premalo za apetite svih tih lešinara.
malo su se preračunali u prvim godinama svog poslovanja u srbiji pa pomislile da se s penzionerima nije baktati.. no došla i teža vremena pa im je sad jasno da ni to nije baš sasvim tako..

E, kad su i njima došla "teška vremena", neka su

I u tim najtežim vremenima naše, to jest strane banke u Srbiji zabeležile su, za naše skromne uslove, veoma visoke zarade. Možda skromnije nego što su, onako alavi, zamišljali, ali su ipak lepo zaradili.
nije to poslijedica samo našeg ekonomskog posrnuća (nije ono baš toliko dramatično),

Jeste dramatično. Najdramatičnije moguće.
a nisu ni ti zajmovi penzionerima nekakva zlatna koka bankarskog sektora srbije, sitna buranija..
pa prosto nemojte u te reklame učitavati nešto što tamo ne piše..

Ako je to jedina moguća koka jer druge nema, onda jeste zlatna?
milion je i jedan razlog da budete ozlojeđeni u srbiji pa ne morate na spisak dodavati i to što bi neko penzioneru da odobri kredit..

Nemam ja ništa protiv tih kredita za penzionere, imam protiv trošenja onoga što se nije zaradilo i zaduživanja ljudi koji su često nesposobni da otplate svoje dugove pa im život jako brzo zaliči na horor film.
tadejus tadejus 16:49 29.06.2014

Re: ..

nsarski
banke zapravo ne idu za crkotinom no baš suprotno, preferiraju bogatu klijentelu..
i kad su u pitanju države i kompanije i pojedinci..

Zaista?
Banke ubiraju velike profite od kazni koje naplacuju neredovnim platisama i onima koji udju u minus. Evo sta, na primer, kaze WSJ o tome: In Banks' Profit Push, 'Era of Low Fees Is Over'

Naravno, u minuse i prekoracenja raznih vrsta ulaze oni koji nisu bas imucni, ja bih rekao. Ili negde gresim? Mozda bogati klijenti udju u minus za 20 evra i placaju kazne od 30% godisnje za taj prestup.


aaaaaaah, booooooooooooring...
no dobro
da, zaista..
bankarski sistemi bogatih zemalja neuporedivo su razvijeniji od onih u sromašnim (i u pogledu ukupnog obima poslovanja i u pogledu broja različitih usluga koje klijentima nude)..
takođe, banke se uvijek i svuda najviše tuku za najveće kompanije a ne za sitnu buraniju..
a isto je i sa fizičkim licima..
gledaće naravno da uzmu svakome prema mogućnostima ali svakako im je kao klijent miliji neko ko traži par miliona da bi špekulisao na berzi nego neko ko traži treću hipoteku na kuću..
to je prosto tako..
a članak samo kaže da banke trenutno dižu provizije kako bi podigle i profit..
provizije svakako nikad nisu zanemarljiv dio prihoda (a time i profita) banaka ali formulacije tipa "ubiraju veliki profit".. baš i nema nekog smisla..
no naravno, ako biste da lamentirate nad zlom bankarskog sektora... nemojte da vam kvarim zabavu
mariopan mariopan 16:55 29.06.2014

Re: ..

tadejus



Zašto postoje krediti za reprogramiranje dugova?

Možda zato što je veliki broj dužnika nesposoban da vrati ono što je uzajmio?

Saamo postojanje tih kredita govori da se neki ljudi, ne samo penzioneri već i mladi, radno sposobni ljudi koji moraju od nečega da žive i prehrane porodice - nerealno zadužuju, i kako ne mogu da vrate dugove, oni ih uz pomoć banaka samo prepakuju i duguju još više, jer i to pakovanje u sjajniji papir košta neke pare?

Šta ti to govori o našem ekonomskom posrnuću?
Meni govori sve.
nsarski nsarski 16:57 29.06.2014

Re: ..

aaaaaaah, booooooooooooring...

'Nuff said.
Have a nice day.
tadejus tadejus 16:58 29.06.2014

Re: ..

mariopan
tadejus
pa sad možda to vama zvuči kao poezija.. to sa crkotinom i lešinom... ali iznenadili biste se, banke zapravo ne idu za crkotinom no baš suprotno, preferiraju bogatu klijentelu..


Koja crna poezija, crnjak najgore vrste.
Kad nema bogate klijentele dobri su i penzioneri? U Srbiji je bogata klijentela samo nekoliko procenata stanovnika, sve ostalo je gola sirotinja koja jedva veže kraj sa krajem.
U svakom našem gradu gusto su posađene sve (strane)banke, banka do banke, a nigde fabrika, radnih mesta i te bogate klijentele o kojoj pišeš.
Onih par bogatih u svakom gradu je premalo za apetite svih tih lešinara.
malo su se preračunali u prvim godinama svog poslovanja u srbiji pa pomislile da se s penzionerima nije baktati.. no došla i teža vremena pa im je sad jasno da ni to nije baš sasvim tako..

E, kad su i njima došla "teška vremena", neka su

I u tim najtežim vremenima naše, to jest strane banke u Srbiji zabeležile su, za naše skromne uslove, veoma visoke zarade. Možda skromnije nego što su, onako alavi, zamišljali, ali su ipak lepo zaradili.
nije to poslijedica samo našeg ekonomskog posrnuća (nije ono baš toliko dramatično),

Jeste dramatično. Najdramatičnije moguće.
a nisu ni ti zajmovi penzionerima nekakva zlatna koka bankarskog sektora srbije, sitna buranija..
pa prosto nemojte u te reklame učitavati nešto što tamo ne piše..

Ako je to jedina moguća koka jer druge nema, onda jeste zlatna?
milion je i jedan razlog da budete ozlojeđeni u srbiji pa ne morate na spisak dodavati i to što bi neko penzioneru da odobri kredit..

Nemam ja ništa protiv tih kredita za penzionere, imam protiv trošenja onoga što se nije zaradilo i zaduživanja ljudi koji su često nesposobni da otplate svoje dugove pa im život jako brzo zaliči na horor film.


vidi ovako
problematični krediti (to su svi koji ratu nisu platili duže od 3 mjeseca) fizičkih lica u srbiji iznose oko 10%
dakle svaki deseti ne plaća uredno.. većina (ogromna) će ipak platiti kad tad..
čisto da imaš presdtavu kako stvarno taj tvoj horor film izgleda u srbiji..

penzioneri i dalje nisu nikakav zlatna koka ni ključna klijentela, donedavno su bili uskraćeni za kredit i to je valjda dobro što više nisu (ne kupuju ipak svi tim parama dječiju i ljubav unuka)..

a posrnuće... pa ono bi moglo da postane dramatičnije.. ali dosada ipak nije bilo, tu smo negdje gdje smo bili i prije tih 4, 5 godina.. to jeste umnogome i tragedija jer su očekivanja svakako bila veća..

no dobro, ako ste raspoloženi za partiju mračenja... ne dajte se zbuniti
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:03 29.06.2014

Re: ..

Колико ја нешто пратим, после дуже времена банкарски пласмани опет имају неке нормалне камате, иако и даље више него у развијеним земљама. Ево једног лепог а тачног податка, јер је добијен од аналитичара банке која ради пласмане: 3,2% за доспећа до 18 месеци за велике износе, а мање (20-100К €) 5,2 % са доспећима 36-60 месеци. Ово је знатно ниже него пре.
tadejus tadejus 17:08 29.06.2014

Re: ..

mariopan
tadejus



Zašto postoje krediti za reprogramiranje dugova?

Možda zato što je veliki broj dužnika nesposoban da vrati ono što je uzajmio?

Saamo postojanje tih kredita govori da se neki ljudi, ne samo penzioneri već i mladi, radno sposobni ljudi koji moraju od nečega da žive i prehrane porodice - nerealno zadužuju, i kako ne mogu da vrate dugove, oni ih uz pomoć banaka samo prepakuju i duguju još više, jer i to pakovanje u sjajniji papir košta neke pare?

Šta ti to govori o našem ekonomskom posrnuću?
Meni govori sve.


pa zapravo ne
krediti za reporogramiranje dugova su standardno oružje za borbu sa konkurencijom u bankarstvu..
gotovo u pravilu se to radi kad jedna banka nudi bolje uslove (nižu jelte kamatu) od druge..a ne kao bijeg od dugova.. jer problematičnog klijenta fizičko lice (to je ovaj svaki deseti koji kasni s ratom više od 3 mjeseca) nijedna banka neće primiti..

stičem utisak da se vama čini kako su te banke u srbiji neka posebno zla sorta, kojoj bi nekako valjalo stati u kraj..
ne znam, meni se to čini kao nerazumijevanje kapitalizma..
jeste, sirotinja i glupaci će i u tom kapitalizmu ostati vrlo kratkih rukava.. kao što su ostajali i u socijalizmu a i svakom drugom sistemu ekonomskog uređenja..
to nikako ne znači da se bankama ne bi smjeli ni imalo šta prigovoriti
ali ako su prigovori tako naivni i dječiji kao vaši.. ja ne znam čemu to tačno vodi.. osim da si valjda olakšamo dušu..
realnost je da je bankarski sektor u srbiji poprilično bijedne profitabilnosti (pa ćemo u narednim godinama još pokojoj stranoj banci vidjeti leđa) a regulativa koja štiti klijente fizička lica stalno napreduje i na solidnom je nivou
no čovjeka ipak ne možeš od samog sebe spasiti
mariopan mariopan 17:18 29.06.2014

Re: ..

tadejus
ne znam, meni se to čini kao nerazumijevanje kapitalizma..

Kog kapitalizma?
Gde je to u Srbiji?
Za mene je kapitalizam u Srbiju dojahao na konjima Ali Babe i 40 razbojnika.

Pravi kapitalizam u Srbiju nije ni ušao.
Njega viđam u razvijenijim zemljama i njegovo razvijanje nije trajalo desetak godina kao naš, divlji, nazovi - kapitalizam, koji i jeste uzrok ovog ekonomskog eksperimenta u kome živimo.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:24 29.06.2014

Re: ..

stičem utisak da se vama čini kako su te banke u srbiji neka posebno zla sorta, kojoj bi nekako valjalo stati u krај

Не. То се -- то о злој сорти -- начелно мисли за цео капитализам који је дошао у Србију. Банке, у тој вертикали зла, јако добро стоје. Тито је био далеко бољи. Мислим -- титовске банке и ССРН кредити и синдикални бонови.
tadejus tadejus 17:42 29.06.2014

Re: ..

mariopan
tadejus
ne znam, meni se to čini kao nerazumijevanje kapitalizma..

Kog kapitalizma?
Gde je to u Srbiji?
Za mene je kapitalizam u Srbiju dojahao na konjima Ali Babe i 40 razbojnika.

Pravi kapitalizam u Srbiju nije ni ušao.
Njega viđam u razvijenijim zemljama i njegovo razvijanje nije trajalo desetak godina kao naš, divlji, nazovi - kapitalizam, koji i jeste uzrok ovog ekonomskog eksperimenta u kome živimo.



a zapravo fizičko lice klijent banke u daleeeeeeeeeeeko je povoljnijem položaju u odnosu na banku od svog zapadnog rođaka..
ili drugim riječima, banka je u srbiji u daleko gorem položaju od svog zapadnog rođaka.. pa je tako i manje profitabilna..
ako biste o tome i nešto konkretno da znate, pitajte, ima tu štošta da se kaže a što bi moglo biti korisno prosječnom građaninu (i korisniku bakarskih usluga)..
ponavljam se, razloga za kuknjavu u srbiji stvarno ne manjka, ne vidim smisla u izmišljanju novih i gdje ih nema
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 17:57 29.06.2014

Re: ..

tadejus
i šta vam govori?

Krediti za penzionere da bi unucma kupili trotinet, čije cene su od 1.800 do 4.500 din, meni su, kao što rekoh, dovoljan indikator o stanju u našem društvu i to u mnogim njegovim segmentima. Naravno da za to stanje nisu krive banke, ali svako ima pravo da moj tekst čita kako želi.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:13 29.06.2014

Re: ..

mariopan
Pravi kapitalizam u Srbiju nije ni ušao.


Nažalost ni u svim zemljma s pravim kapitalizmom ne cvetaju ruže: Da nije bakine penzije unučići bi gladovali.
tadejus tadejus 18:15 29.06.2014

Re: ..

Vojislav Stojković
Naravno da za to stanje nisu krive banke, ali svako ima pravo da moj tekst čita kako želi.


ah silly me

Vojislav Stojković
...penzioneri ...agresivni marketing bankarske mafije uzeo za prioriitetnu ciljnu grupu...

Sećate li se izvesne bankarke Dafine, od milja nazvane, „Penzionerska majka“? šta nas je sve zajedno... snašlo ...? Snašli su nas beda, glad i ratovi...

...Za takvu srednju klasu i za takvu privredu banke više nisu zainteresovane. One idu dalje u nove pobede, u nove pljačke i sada su se ustremilie na penzionere...

...penzioneri su i ranije mnogim prevrantima bili ciljna grupa...

...sada kada su se i banke usmerilie na penzionere nudeći im kredite ...dara, je u Srbiji bez sumnje, ponovo prevršila meru.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:47 29.06.2014

Re: ..

Siromaštvu građana i privrede Srbije doprinele su itekako i banke. Zaduživanje u Srbiji je ravno samoubistvu, slikovito se izražavaju neki stručnjaci:

- Просечна каматна стопа на најзаступљеније динарске кредите привреди, зајмове за обртна средства у овом периоду је повећана за 2,4 пореска поена, на 18,9 одсто. Просечна каматна стопа на најзаступљеније динарске кредите привреди, зајмове за обртна средства у овом периоду је повећана за 2,4 пореска поена, на 18,9 одсто.... Не постоји легалан бизнис који може да плати каматну стопу од 20 одсто на динарски кредит за обртна средства сматрају стручњаци.

- Повећане су и каматне стопе на новоодобрене кредите у еврима. У односу на јун су повећане за 0,5 процентних поена и у септембру су износиле 7,2 одсто. Код привреде оне су повећане за 0,5 процентних поена, на седам одсто у септембру и раст је забележен за све врсте кредита. Каматне стопе на кредите за обртна средства повећане су на 6,9 одсто и на инвестиционе на 6,6 одсто.
Каматне стопе на кредите становништву повећане су за 0,4 процентна поена, на 8,1 одсто, а за то су заслужне камате на потрошачке и стамбене кредите, као и кредите за рефинансирање.

- Истовремено са повећањем камата на кредите, банке су обориле каматне стопе на депозите, динарске и девизне. Тако је просечна пондерисана каматна стопа на новоположене динарске депозите привреде смањена у трећем кварталу за 0,3 процентна поена на девет одсто, а за штедњу становништва на 8,9 одсто. Каматне стопе на штедњу становништва у еврима смањене су на 2,8 одсто у септембру, а каматне стопе на депозите привреде у еврима на 2,1 одсто.

- Колико су грађани Србије оптерећени каматама показују и подаци да је просечна каматна стопа на револвинг кредит 18,45 одсто, на дуг по кредитним картицама 23,4 одсто, а иде и преко 30 одсто годишње, а на минус по текућем рачуну просечна каматна стопа је рекордних 35,7 одсто.

Podaci su iz 2013.
mirelarado mirelarado 19:19 29.06.2014

Re: ..

Vojislav Stojković
Krediti za penzionere da bi unucma kupili trotinet, čije cene su od 1.800 do 4.500 din, meni su, kao što rekoh, dovoljan indikator o stanju u našem društvu i to u mnogim njegovim segmentima.


Joш је поразније ако се узме у обзир шира слика, тј. вредност производа у блоковима реклама, и то током емисија са највећом гледаношћу, попут спортских преноса. Ту су ови тротинети и кућице за лутке међу најскупљим артиклима, jер се заправо уваљују прескупи кредити. Иначе: грицкалице, снижене цене прехрамбене робе и пиво, пиво, пиво... То довољно говори о куповној моћи грађана.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:36 29.06.2014

Re: ..

mirelarado
Joш је поразније ако се узме у обзир шира слика, тј. вредност производа у блоковима реклама, и то током емисија са највећом гледаношћу, попут спортских преноса.


Sve te skupe reklame platiće deke i bake kroz kamate.
mariopan mariopan 20:22 29.06.2014

Re: ..

tadejus
a zapravo fizičko lice klijent banke u daleeeeeeeeeeeko je povoljnijem položaju u odnosu na banku od svog zapadnog rođaka..

I fizičko lice na zapadu je u daleko boljem materijalnom položaju od fizičkog lica u Srbiji?
ili drugim riječima, banka je u srbiji u daleko gorem položaju od svog zapadnog rođaka.. pa je tako i manje profitabilna..

Po njihovom broju ne bi se reklo da su džabe došli?
ako biste o tome i nešto konkretno da znate, pitajte, ima tu štošta da se kaže a što bi moglo biti korisno prosječnom građaninu (i korisniku bakarskih usluga)..


Pratim šta pišeš na blogu a da se tiče ekonomskih tema i dopada mi se, svaštanešto sam naučila i nije me blam da pitam radi se o tome da ja govorim iz sopstvenog iskustva koje je takvo kako pišem.

Naravno da nisu banke krive za našu ekonomsku situaciju, one je samo beskrupulozno koriste.
Nije davno prošlo vreme kada su nas na kućne brojeve telefona pozivali desetak puta dnevno i nudili kredite i kredite, dojadilo mi da se javljam na telefon, navala je bila opšta.

Nisam korisnik bankarskih usluga. Ako mi padne na pamet da stavim sebi tu omču oko vrata, ikada, iskoristiću ovu ponudu sa tvoje strane, za savete, ako još budeš raspoložen(a) za deljenje saveta preko bloga?

Na blogu je običaj da ne persiramo.
tadejus tadejus 20:45 29.06.2014

Re: ..

Vojislav Stojković
Не постоји легалан бизнис који може да плати каматну стопу од 20 одсто на динарски кредит за обртна средства сматрају стручњаци...


e oće to kad čovjek niče gdje nije posijan..
pa znate šta, inflacija je na početku te 2013. godine bila preko 12%.. ja bih se bogami sasvim lijepo zahvalila na kreditu koji mi neko odobri po stopi od 20% i izgledima da će inflacija godišnje da pojede po 12% tih dinara koje ja sa 20% kamate vraćam...
mnogi kuće napraviše za crkavicu u staroj državi na taj način..
tako da je ova priča o kamati za nelegalne poslove priča za ljude koji zaista kratko pamćenje imaju u srbijici..

kad to rekoh, da, kamate zaista jesu visoke bile (i one na evre), i na kredite i na štednju..
ovome drugom je došao kraj a prvom je na vidiku..
pa ćemo valjda i tu priču staviti ad acta
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:57 29.06.2014

Re: ..

a zapravo fizičko lice klijent banke u daleeeeeeeeeeeko je povoljnijem položaju u odnosu na banku od svog zapadnog rođaka.


Još samo da objasniš zašto je to tako, i ima li ikakve fajde fizičko lice u Srbiji od toga što je njegov rođak u na zapadu u gorem položaju.
Naizgled se čini da ima, ali nema.
Nema jer banke uzimaju najviše moguće, sve što mogu, sve što im dopušta tržište, konkurencija, platežna moć, i njemu i rođaku mu na zapadu.
Ne očekujem ja sentiment od bilo koga pa ni od banaka da zbog njega olabave, ali treba reći da sentimenta nema i da svi uzimaju sve što mogu.
Po ovome kako ovde piše, klijent uSrbiji je u daleeeeeko boljem položaju, se može zaključiti da su banke u bolećive prema klijentima pa im popustaju a mogle bi još da pritegnu.

ili drugim riječima, banka je u srbiji u daleko gorem položaju od svog zapadnog rođaka.. pa je tako i manje profitabilna..

Dovoljno je profitabilna jer je tu, da nije zatvorila bi vrata.
hajkula1 hajkula1 00:22 30.06.2014

Re: ..

Vojislav Stojković
Ako se bankarski sektor u Srbiji usmerava marketinški i poslovno na penzionere, umesto na vitalne i radno sposbne ciljne grupe, onda to dosta govori o stanju u Srbiji.

Ako su srpskim penzionerima za kupovinu poklona unučićima, kakav je trotinet ili kućica za bebu, potrebni bankarski krediti, onda to sve to skupa meni mnogo govori.



Reklama je jednom rečju, grozna.
Poruka je totalno nevaspitana i bezobrazna. Ciljana grupa su deca, nudi im se roze šareniš. Zar tako treba da se vaspitavaju deca?

Banke nas smatraju debilima a ovo je samo jedna od reklama gde je to očigledno.
I u svakoj se obraćaju deci (sećaš se one kretenske reklame za kredit za stan?).

Ne da ne mogu da ih smislim!!!

Uporedi:
račun za neku uslugu, litvanskoj firmi čiji račun je u Danske bank A/S, na 50evra + 5 evra za uslugu, a banke u Srbiji, za uslugu uzimaju 20evra.

hajkula1 hajkula1 00:29 30.06.2014

Re: ..

mariopan
tadejus
ne znam, meni se to čini kao nerazumijevanje kapitalizma..

Kog kapitalizma?
Gde je to u Srbiji?
Za mene je kapitalizam u Srbiju dojahao na konjima Ali Babe i 40 razbojnika.

Pravi kapitalizam u Srbiju nije ni ušao.
Njega viđam u razvijenijim zemljama i njegovo razvijanje nije trajalo desetak godina kao naš, divlji, nazovi - kapitalizam, koji i jeste uzrok ovog ekonomskog eksperimenta u kome živimo.



Baš ti hvala na ukazanoj prilici da stavim ovaj meni zanimljiv tekst. (Poslala sam ga jednom našem blogeru, da probam da ga inspirišem da nešto napiše na tu temu.)



http://www.advance.hr


Istaknuti autor i profesor Ha-Joon Chang: 13 činjenica koje niste znali o ekonomiji



1. Ekonomija se izvorno nazivala 'politička ekonomija'

Ekonomija je politika i kao takva nikada ne može biti znanost. Ipak, dominantna neoklasična škola ekonomije je uspješno promjenila naziv discipline iz tradicionalne 'političke ekonomije' u 'ekonomiju' na prijelazu u 20. stoljeće. Neoklasična škola htjela je od ekonomije stvoriti čistu znanost lišenu političkih (a time i etičkih) dimenzija koje uključuju subjektivne vrijednosne procjene. Ova promjena bila je politički potez sama po sebi.

2.Nobelova nagrada iz ekonomije nije izvorna Nobelova nagrada

Za razliku od izvornih Nobelovih nagrada (fizika, kemija, psihologija, medicina, književnost i mir) koje su utemeljene od strane švedskog industrijalca Alfreda Nobela krajem 19. stoljeća, Nobelovu nagradu za ekonomiju utemeljila je Švedska centralna banka (Sveriges Riksbank) 1968. te se stoga službeno zove 'Sveriges Riksbank nagrada iz ekonomskih znanosti u sjećanje na Alfreda Nobela'. Članovi Nobelove obitelji poznati su po kritici Švedske centralne banke zbog dodjeljivanja nagrade protržišno orijentiranim ekonomistima koje njihov predak ne bi prihvatio s odobravanjem.

3. Nijedna ekonomska teorija ne može objasniti ekonomiju Singapura

To je ono što nazivam 'problemom Singapura'. Ako ste pročitali standardnu dozu hvalospjeva o ekonomskom uspjehu Singapura na mjestima poput Economist-a ili Wall Street Journal-a, čut ćete samo o singapurskoj slobodnoj trgovini te prijateljskom stavu prema stranim ulaganjima. Nikad nećete čuti kako je gotovo svo zemljište u Singapuru u državnom vlasništvu, dok je 85 posto stambenog prostora pod ingerencijom državne stambene korporacije. 22 posto BDP-a je proizvedeno od strane poduzeća u državnom vlasništvu (uključujući Singapore Airlines), dok svjetski prosjek iznosi oko 9 posto.
Grubo rečeno, ne postoji ekonomska teorija koja sama samcata može objasniti uspjeh Singapura; njegova ekonomija spaja ekstremne karakteristike kapitalizma i socijalizma. Sve teorije su djelomične; stvarnost je kompleksna.

4. Britanija i SAD su izumili protekcionizam, a ne slobodnu trgovinu

Britanija je imala najzaštićeniju ekonomiju u kapitalističkom svijetu u kasnom 18. stoljeću te u ranom 19. stoljeću. Velik dio protekcije bio je predviđen s ciljem promocije i zaštite britanskih proizvođača od superiornih stranih konkurenata iz Europe, posebno iz zemalja Beneluxa (odnosi se na današnju Nizozemsku i Belgiju).

SAD je otišao korak dalje. Koristeći kao inspiraciju britansku protekcionističku politiku, Alexander Hamilton, prvi ministar financija SAD-a (to je tip na novčanici od 10 dolara) razvio je teoriju 'argument zaštite mladih industrija' (eng. infant industry argument) – stajalište da vlada ekonomski zaostale nacije mora štititi i njegovati svoju mladu industriju sve dok ne 'odraste' i postane sposobna za natjecanje na svjetskom tržištu. Hamilton je poginuo 1804. u dvoboju pištoljima, a SAD je usvojio protekcionizam dvadesetih godina 19. stoljeća te ostao najzaštićenija svjetska ekonomija tokom većeg dijela sljedećeg stoljeća.

5. Slobodna trgovina se u početku širila neslobodnim metodama

Slobodna trgovina širila se diljem svijeta tijekom 19. stoljeća. Međutim, svoje širenje u najvećoj mjeri duguje nečemu što ne bismo u normalnim okolnostima povezali sa rječju 'slobodan' – sili, ili barem prijetnjama o uporabi iste. Kolonizacija je bila očiti put ka 'neslobodnoj slobodnoj trgovini', za vrijeme koje su kolonijalni gospodari pokorene države silom tjerali da u potpunosti prihvate slobodnu trgovinu. Čak su i mnoge nekolonizirane zemlje bile prisiljene prihvatiti slobodnu trgovinu. 'Diplomacijom topova' prisiljene su na potpisivanje nepravednih sporazuma kojima im je između ostalog uzeta i carinska autonomija (pravo da odrede vlastite carinske tarife). Najozloglašeniji sporazum je onaj potpisan u Nankingu koji je Kina bila prisiljena potpisati 1842. godine nakon poraza u Opijumskom ratu, ali i zemlje Latinske Amerike, Otomansko Carstvo (predak Turske), Perzija (današnji Iran), Siam (današnji Tajland) te čak i Japan bili su predmet sličnih sporazuma.

6. Konzervativac Otto von Bismarck uveo je prvu socijalnu državu na svijetu

Suprotno onome što većina ljudi vjeruje, socijalna država je izvorno izum desnice. Konzervativac Otto von Bismarck je prvi koji ju je uveo. Bismarck je mrzio socijalizam, ali nije bio ideolog. On je zapravo shvatio da ukoliko ne osigura minimalnu sigurnosnu mrežu radnicima, da će se oni okrenuti socijalizmu. Stoga je radnike zadržao sretnima stvaranjem prve socijalne države na svijetu. To upućuje na to da oni koji žele uništiti socijalnu državu, iako njeguju imidž kapitalista, ustvari mogu biti najveći neprijatelji kapitalizma.

7. Kapitalizam je najbolje rezultate ostvarivao između 1950-ih i 1970-ih, u razdoblju velike regulacije i visokih poreza

Unatoč tome što u posljednje vrijeme možemo čuti o štetnosti ekonomskih učinaka visokih poreza i snažne državne regulacije, napredne kapitalističke ekonomije rasle su brže u razdoblju između 1950-ih i 1970-ih, kada je bilo mnogo regulacija i visokih poreza. Između 1950. i 1973. prosječni dohodak po glavi stanovnika rastao je nevjerojatnom stopom od 4,1 posto godišnje. Japan je ostvarivao još brži rast od 8,1 posto kao polazišna karika lanca 'ekonomskih čuda' iz Istočne Azije u razdoblju iduće polovice stoljeća. Čak je i SAD, najsporije rastuća ekonomija razvijenog svijeta u to vrijeme, rasla stopom bez presedana koja je iznosila 2,5 posto. Dohodak po glavi stanovnika za sve navedene ekonomije zajedno, od tada je rastao samo 1,8 posto godišnje u razdoblju 1980-2010 unutar kojeg je došlo do smanjivanja poreza bogatima i dereguliranja njihovih ekonomija.

8. Internet je izumila vlada SAD-a, a ne Silicijska dolina

Mnogo ljudi misli da je SAD odmakao tako daleko u razvoju novih tehnoloških sektora zbog poduzetništva privatnog sektora. Međutim, nije. Federalna vlada SAD-a stvorila je svaki od tih sektora. Pentagon je financirao razvoj računala od samih početaka, isto tako i internet je proizašao kao Pentagonov istraživački projekt. Poluvodič – temelj ekonomskog sektora informatike – je inicijalno razvijen financiranjem od strane američke mornarice. Zrakoplovna industrija SAD-a ne bi se razvila u ono što je danas da je zračne snage SAD-a (US Air Force) nisu indirektno masovno subvencionirale plaćanjem ogromnih cijena za vojne zrakoplove, iz kojih je ostvareni profit bio usmjeravan u razvoj civilnog zrakoplovstva.

9. Prije oporezivanja i socijalnih izdavanja, Njemačka i Belgija imaju veću razinu društvene nejednakosti od SAD-a

Prije oporezivanja i socijalnih transfera, popriličan broj europskih zemalja, poput Njemačke i Belgije imaju veću razinu društvene nejednakosti od SAD-a. Tek nakon oporezivanja i socijalnih transfera, postaju jednakije. Ovi primjeri nam pokazuju da je moguće fundamentalno preoblikovati nejednakost unutar zemlje sa progresivnim porezima i socijalnom državom. Unatoč tome što mnogi ljudi kažu, nejednakost nije prirodni fenomen, poput potresa ili uragana, izvan ljudske kontrole.

10. Finska, jedna od društveno najjednakijih zemalja u svijetu rasla je brže nego SAD

Ne samo da postoji mnogo dokaza koji ukazuju na to da veća nejednakost stvara više negativnih socio-ekonomskih ishoda, postoji i popriličan broj primjera u kojima su egalitarnija društva ostvarivala rast mnogo brže u odnosu na manje egalitarna društva. Unatoč tome što je jedno od najegalitarnijih društava u svijetu, egalitarnije čak i od država bivšeg sovjetskog bloka za vrijeme socijalizma, Finska je rasla mnogo brže od SAD-a koji spada u skupinu najmanje egalitarnih društava u razvijenom svijetu.

11. 'Lijeni' Grci su jedni od najradišnijih ljudi u razvijenom svijetu nakon stanovnika Južne Koreje

Od početka krize u eurozoni, Grke se ocrnjuje i karakterizira kao lijene 'parazite' koji žive na račun radišnih Sjevernjaka. Međutim, Grci u prosjeku rade dulje nego radnici u bilo kojoj drugoj zemlji razvijenog svijeta osim Južne Koreje. Grci zapravo rade 1,4 i 1,5 puta duže od navodno radoholičnih Nijemaca i Nizozemaca. Talijani također prkose mitu o 'lijenim Mediterancima' budući da vremenski rade isto kao i Amerikanci te 1,25 puta duže od svojih njemačkih susjeda. Ove brojke ukazuju na to da problem Mediteranskih zemalja eurozone nije radna etika nego produktivnost.

12. Švicarska i Singapur ne žive samo od bankarstva i turizma

Mnogo ljudi tvrdi da smo ušli u razdoblje post-industrijskog svijeta, u kojem 'proizvodnja stvari' više nije važna, te da je uslužni sektor postao motor ekonomskog razvoja. Švicarska i Singapur se često navode kao primjeri država koje uspjeh temelje na uslužnim djelatnostima. Nisu li ove dvije države pokazale da je moguće postati jako bogat baveći se uslužnim djelatnostima poput financija, turizma i trgovine?

Zapravo ove dvije države pokazuju upravo suprotno. Prema podacima UNIDO-a, Švicarska je 2002. imala najveću stopu dodane vrijednosti proizvoda po glavi stanovnika (MVA) - 24 posto više od Japana. U 2010. godini, Singapur je bio prvi na ljestvici sa stopom MVA koja je bila 48 posto veća od američke. Švicarska je te godine bila treća.

13. Većina siromašnih ne živi u siromašnim zemljama

Trenutno oko 1,4 milijarda ljudi - ili jedan od pet ljudi u svijetu - živi sa manje od 1,25 dolara dnevno, što je svjetska granica siromaštva (ispod koje puko preživljavanje postaje izazov).

Međutim, većina siromašnih ne živi u siromašnim zemljama. Više od 70 posto ljudi koji žive u apsolutnom siromaštvu zapravo žive u zemaljama srednjeg dohotka. Od sredine 2000-ih, više od 170 milijuna ljudi u Kini (oko 13 posto populacije) i 450 milijuna ljudi u Indiji (oko 42 posto populacije) živjelo je sa dohotkom manjim od svjetske granice siromaštva. To pokazuje s kakvim se ogromnim izazovima ove dvije najmnogoljudnije zemlje suočavaju.

Ha-Joon Chang, profesor ekonomije na Sveučilištu Cambridge i autor svjetskog bestsellera "23 Things They Don't Tell You About Capitalism"

hajkula1 hajkula1 00:38 30.06.2014

Re: ..

mariopan
tadejus



Zašto postoje krediti za reprogramiranje dugova?

Možda zato što je veliki broj dužnika nesposoban da vrati ono što je uzajmio?




Da bi se uzeli još neki krediti.

Mnogi imaju problem s redovnom otplatom rata jer im kasne plate i po više meseci, račun frime je u blokadi. E, ali kredit ne mogu da reprogramiraju (pa smanje ratu) baš iz razloga što je račun firme blokiran.

Pre par godina sam reprogramirala kredit u zadnji čas; sledeću platu sam dobila tek posle 3-4 meseca. Predvidela sled događaja. (Bukvalno sam odbolovala reprogram, jer sam produžila ropstvo, pa još ne zbog svoje krivice, nego ...)
bene_geserit bene_geserit 04:25 30.06.2014

Re: ..

tadejus
nsarski
banke zapravo ne idu za crkotinom no baš suprotno, preferiraju bogatu klijentelu..
i kad su u pitanju države i kompanije i pojedinci..

Zaista?
Banke ubiraju velike profite od kazni koje naplacuju neredovnim platisama i onima koji udju u minus. Evo sta, na primer, kaze WSJ o tome: In Banks' Profit Push, 'Era of Low Fees Is Over'

Naravno, u minuse i prekoracenja raznih vrsta ulaze oni koji nisu bas imucni, ja bih rekao. Ili negde gresim? Mozda bogati klijenti udju u minus za 20 evra i placaju kazne od 30% godisnje za taj prestup.

banke se uvijek i svuda najviše tuku za najveće kompanije a ne za sitnu buraniju..
a isto je i sa fizičkim licima..
gledaće naravno da uzmu svakome prema mogućnostima ali svakako im je kao klijent miliji neko ko traži par miliona da bi špekulisao na berzi nego neko ko traži treću hipoteku na kuću..
to je prosto tako..

Ima jedna epizoda Boston Legal kada se bave ovom temom.
Banke, koje imaju i posebnu termonologiju za one za koje je velika sansa da nece moci da vracaju kredit (deadbits ili tako nesto, zaboravio sam) iste posebno targetuju jer od njih najvise profitiraju. Koriste razne sumanute razloge da vam povecaju kamatu (jer ste postali povecani rizik) tipa samo raspitivanje za nesto. Nude potrosacke kredite bez kamate sa sitnom zackoljicom napisanom jako sitnim slovima da i najmanje moguce kasnjenje tu kamatu dize na neke sumanute iznose tipa 20-30%. I tako dalje.

Sada naravno, TV serija nije nesto odakle covek treba da uci sta se desava u ekonomiji, jer je u pitanju, jelte, fikcija. I pljuvanje po bankama nije sport popularan samo u Srbiji.
Ali sam u ovom slucaju sklon da poverujem u navedene detalje.
tadejus tadejus 05:43 30.06.2014

Re: ..

hoochie coochie man
a zapravo fizičko lice klijent banke u daleeeeeeeeeeeko je povoljnijem položaju u odnosu na banku od svog zapadnog rođaka.


Još samo da objasniš zašto je to tako, i ima li ikakve fajde fizičko lice u Srbiji od toga što je njegov rođak u na zapadu u gorem položaju.Naizgled se čini da ima, ali nema.Nema jer banke uzimaju najviše moguće, sve što mogu, sve što im dopušta tržište, konkurencija, platežna moć, i njemu i rođaku mu na zapadu. Ne očekujem ja sentiment od bilo koga pa ni od banaka da zbog njega olabave, ali treba reći da sentimenta nema i da svi uzimaju sve što mogu.Po ovome kako ovde piše, klijent uSrbiji je u daleeeeeko boljem položaju, se može zaključiti da su banke u bolećive prema klijentima pa im popustaju a mogle bi još da pritegnu.


pa može se zaključiti svašta ako se malo zna o tome o čemu se zaključuje..
pa evo ljudi i zaključuju
razoga tom tom gorem položaju banke ovde ima više ali ključna su dva, regulativa NBS koja propisuje visok nivo kapitala koji banka mora da obezbjedi, a što ubija jedini smislen pokazatelj profitabilnosti (profit po uloženom kapitalu)
i još važnije, pravosudni sistem koji je uvijek na strani dužnika a nikad na strani povjerioca, pa ako neko odluči da baš želi banci da ne vrati uzeti kredit, jedina karta na koju ta banka može da igra je njegovo čojstvo, junaštvo, obraz, čast, poštenje i slične opskurne definicije...
srećom po banke to ipak radi posao u dosta sučajeva, ali zaštitu države banka tu nema..

hoochie coochie man

ili drugim riječima, banka je u srbiji u daleko gorem položaju od svog zapadnog rođaka.. pa je tako i manje profitabilna..

Dovoljno je profitabilna jer je tu, da nije zatvorila bi vrata.


i tako dođosmo do toga kako je ta "banka" još uvijek tu.. pa sigurno joj je dobro...
kad gle, broj banaka se svake godine vrlo uporno smanjuje
ima tu ovih naših političko kradljivih, ali uzmiču i strane (sjeća li se ko belgijskog KBC-a npr...
a najmanje ih je pet na vratima ali su vremena takva da nemaju kome da utrape šta je ostalo pa da zbrišu..
no zbrisaće
a s njima i radna mjesta, već ih i jeste izbrisano preko 10% a svakako će biti još..
nije to ništa posebno loše.. konsolidacija tržišta..
no nije ni neki posebno dobar znak, ni po banke, ni po nas
hajkula1 hajkula1 11:45 30.06.2014

Re: ..

bene_geserit

Sada naravno, TV serija nije nesto odakle covek treba da uci...


Prilika da podsetim na popularnost knjige (Leblanova a kasnije i drugih inspirisanih njegovom) i mnoštva filmova o Arsenu Lupenu. U Francuskoj to obožavanja lopova-džentlmena skoro da je ušlo u tradiciju.
Pre nekoliko decenija par drugara (dvojica iz naših krajeva), doživelo je neviđenu slavu pljačkajući zlatare (i druge personifikacije mrskih vlasnika kapitala... ukrasti od lopova nije krađa).
Popularnost onih koji opljačkaju banku, pa su mnogi romani napisani i snimljeni mnogi filmovi, nije pojava samo u Francuskoj.


hoochie coochie man hoochie coochie man 12:32 30.06.2014

Re: ..

a s njima i radna mjesta, već ih i jeste izbrisano preko 10% a svakako će biti još..


Nije zapošljavanje radne snage osnovna funkcija banaka, to je tek uzgredna korist, pa da nestanak radnih mesta zatvaranjem banaka i nije neka šteta po privredu.
Funkcija banaka je prodaja novca a njega u ponudi ima, dakle funkcija banaka nije ugrožena odlaskom pojedinih.
Privredu ne mogu oporaviti banke nego njihovi klijenti, pa mi se kukanje nad sudbinom banaka čini bezrazložnim, makar bez objektivnog razloga.
Subjektivni razlozi su subjektivna stvar i razumnjivo je ako neki pojedinac ima neke svoje razloge da žali što banka nije u nekom još povoljnijem položaju.
To što one moraju da umrtve deo kapitala, što im možda ni zakon nije po njihovoj meri, sve to jesu za njih nepovoljne okolnosti ali i pored tih nepovoljnih okolnosti kapitala u ponudi ima i to ne predstavlja problem privredi.
Da li bi kamate pale kad bi se smanjio obim kapitala koji se mora deponovati ili kad bi zakon bio oštriji prema dužnicima, je veliko pitanje ali meni se čini da odgovor glasi, ne bi.

no nije ni neki posebno dobar znak, ni po banke, ni po nas

Naravno ali ima i drugih znakova koje o tome govori više i jasnije nego što govori zatvaranje pojedinih banaka.
Jedan od tih znakova je i u temi bloga, banke su usmerene na penzionere.
Nema ničeg lošeg u tome ni sa strane banaka ni sa strane penzionera, ali je veoma jasan znak gde je država i njena privreda kad su penzije jedini realan i stabilan izvor prihoda građana.
tadejus tadejus 15:50 30.06.2014

Re: ..

hoochie coochie man

a s njima i radna mjesta, već ih i jeste izbrisano preko 10% a svakako će biti još..


Nije zapošljavanje radne snage osnovna funkcija banaka, to je tek uzgredna korist, pa da nestanak radnih mesta zatvaranjem banaka i nije neka šteta po privredu.

ali nijedan stav ti nije do kraja ispravan..
tjah, a uporno nižeš
no redom
dakle, naravno da osnovna funkcija banaka nije zapošljavanje, to je osnovna funkcija samo zavodu za zapošljavanje..
da li ti se čini da stating the obvious nekako pojačava ispravnost inače potpuno promašenog komentara?
jer drugačije ne vidim čemu ta tvrdnja treba da posluži..
no evo pogledajmo čemu nije poslužila

hoochie coochie man

Funkcija banaka je prodaja novca a njega u ponudi ima, dakle funkcija banaka nije ugrožena odlaskom pojedinih.Privredu ne mogu oporaviti banke nego njihovi klijenti, pa mi se kukanje nad sudbinom banaka čini bezrazložnim, makar bez objektivnog razloga.
Subjektivni razlozi su subjektivna stvar i razumnjivo je ako neki pojedinac ima neke svoje razloge da žali što banka nije u nekom još povoljnijem položaju.


osnovnom funkcijom banaka smatra se preusmjeravanje novca od onih koji ne znaju šta bi s njim (ili žele da potrošnju odlože) - štediša.. ka onima koji znaju šta bi ali novca na raspolaganju nemaju (investitora)..
to je teoretska definicija i ne znam čemu služi smišljati neke laičke (a netačne ili bar veoma neprecizne)?
kao da ja sad sjednem i stanem pisati traktate o tome kako ja vidim pravilan uzgoj šljive.. ali iz metafizičkog ugla..
no dobro, evo da probam i dočarati promašenost takvih nastojanja (da se izmišljaju vlastite definicije tamo gdje struka ima gotove, i to odavno)..
pa ću u tom kontekstu "kukanje nad bankama" ostaviti za kraj

hoochie coochie man

To što one moraju da umrtve deo kapitala, što im možda ni zakon nije po njihovoj meri, sve to jesu za njih nepovoljne okolnosti ali i pored tih nepovoljnih okolnosti kapitala u ponudi ima i to ne predstavlja problem privredi.Da li bi kamate pale kad bi se smanjio obim kapitala koji se mora deponovati ili kad bi zakon bio oštriji prema dužnicima, je veliko pitanje ali meni se čini da odgovor glasi, ne bi.


ah, nije to nikakvo veliko pitanje.. naprotiv, stvar je prosta da ne može biti prostija, visina kamate na kredit zavisi od visine kamate na izvor tog kredita (recimo neka štednja građana, ili neki kredit koji je sama banka uzela u inostranstvu, da ne komplikujemo dalje) plus marža..
marža zavisi od troškova banke
što je trošak viši, viša je i marža
a zavisi i od rizika koji banka snosi (da neko jelte neće vratiti kredit)
e tako direktna poslijedica visokog rizika nenaplativosti (to je ono kad sud zabole uvo da donese presudu a izvršnu vlast da sprovede pravo povjerioca na naplatu).. e to je viša i kamatna stopa..
i isto tako, što je viši taj kapital koji banka ne smije da upotrjebi za kreditiranje... e opet viši je trošak (jer i kapital nešto košta, taj akcionar hoće da vidi dividendu ili diže sidro), i opet je viša marža..
dosta prosto

drugo pitanje, da li "kapitala" kako ti kažeš ima ili nema nije tako prosto..
ti ga kanda ni ne vidiš kao pitanje nego ti je kristalno jasno da ga ima..no stvar nije tako prosta, ali o tome drugom prilikom..

hoochie coochie man

no nije ni neki posebno dobar znak, ni po banke, ni po nas


Naravno ali ima i drugih znakova koje o tome govori više i jasnije nego što govori zatvaranje pojedinih banaka.Jedan od tih znakova je i u temi bloga, banke su usmerene na penzionere.Nema ničeg lošeg u tome ni sa strane banaka ni sa strane penzionera, ali je veoma jasan znak gde je država i njena privreda kad su penzije jedini realan i stabilan izvor prihoda građana.


i opet pogrešno
ne, nema drugog privrednog sektora koji slikovitije govori o problemima cijele privrede..
bankarski sektor je ubjedljivo najbolji dokaz da nešto ne radi kako treba..
sve drugo može da stagnira i opada ali da ne napravi problem ostalim sektorima (a to se redovno i dešava), ali kad počnu da propadaju banke onda je cijeli sistem u problemu..

sa druge strane stvar sa penzionerima može i ne mora da bude znak bilo čega..
pomenuh već probem nerazvijenosti sektora osiguranja.. pa ako penzioner ne može da se osigura za slučaj smrti.. naravno da nije poželjan klijent.. a ako može.. opet naravno da to jeste (a do skora je bio na crnoj listi)..
tako da tu učitavate i nešto što tu ne piše..
penzioneri doskora nisu uopšte mogli da uzmu kredit (što je svakako bilo potpuno bezveze) a eto sad mogu, pa ih reklama na to i podsjeća..
potpuno je pogrešno iz toga zaključiti da su sada banke usmjerene na penzionere, kako ti kažeš..
nisu, no su ih prije isključivale iz liste klijenata i sad se to promjenilo..

eh i onda čemu sva ta priča
bankarski sektor je u problemu
mnoge su gubitaši, poneka i ima profit ali su ti profiti uuglavnom bijedni..
banke se zatvaraju, otpuštaju i ljude..
ovo poslednje nije bitno iz ugla tužnih ljudskih sudbina nego iz razloga što ta zatvaranja mogu da budu i dobra stvar (ako je banka bila loše organizovana, da ne kažem lopovska).. u tom bi slučaju broj banaka bio smanjen ali ne i broj zaposlenih..
kad se smanjuje i broj zaposlenih onda to znači i smanjenje obima posla..
a ako banke imaju manje posla..
pa to onda može da znači samo da privreda ima manje posla..
a to je i zatvoren krug.. ili ispravnije je reći, spirala, koja ide na dole..
i to je svakako nešto što treba da zabrinjava svakog, bilo da prodaje šljive, uzima kredit da unuku plati školarinu, ili planira da recimo emigrira..

dočim.. lament nad činjenicom da neko penzioneru hoće da proda trotinet iz kredita..
to istog odlučivača o šljivama, školama i pečalbi baš nimalo ne mora da zabrinjava
jeste poetičniji izbor teme za blog ali unosi više nerazumijevanja nego što osvjetljva bilo koji problem
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:13 30.06.2014

Re: ..

Uuuu, baš si se raspisala da bi dokazala da je nešto potpuno promašeno.

Znam ja, vidi se to, da si ti završila škole iz ove oblasti, ne moraš tako često to da naglašavaš.
Nema potrebe da pominješ uzgoj šljive, o tome verovatno pojma nemaš, a čemu služi to pominjanje nije teško naslutiti.
Ako te nešto zanima iz te oblasti pitaj i pokušaću da ti objasnim, mada teško da to ukapiraš.

Dakle mani se stvari o kojima ništa ne znaš pa reci npr
preusmjeravanje novca od onih koji ne znaju šta bi s njim (ili žele da potrošnju odlože) - štediša.. ka onima koji znaju šta bi ali novca na raspolaganju nemaju (investitora)..


Imaš li podatak o tome koliki su ukupni plasmani banaka u privredu Srbije, a koliki su ukupni štedni ulozi .
Po ovoj tvojoj definiciji ulozi moraju pravazilaziti plasmane i to značajno.
Hajd proveri to.

visina kamate na kredit zavisi od visine kamate na izvor tog kredita (recimo neka štednja građana, ili neki kredit koji je sama banka uzela u inostranstvu, da ne komplikujemo dalje) plus marža..
marža zavisi od troškova banke

Super, oni kažu, ovoliko smo mi platili kamatu a ovoliko ćemo da naplatimo od drugih. Sve je unutar njihove interne odluke.
a zavisi i od rizika koji banka snosi

A ko procenjuje taj rizik i koliko grama kamate sledije na kilo rizika?
Hoću reći, formiraju cenu kao i svaki druga privredna subjekt, na osnovu mnogo faktora koji deluju na tržištu i u datim uslvima uzimaju maksimalno moguće.
Nema nikakvih garancija da bi kamate pale ako bi NBS smanjila obavetan depozit.
Ama baš nikakvih.
bankarski sektor je ubjedljivo najbolji dokaz da nešto ne radi kako treba.

Pa onda ovoj državi i nije tako loše.
Bankarski sektor živi, posluje, zapošljava, dinamičan je.
To se za sektor industrije ne može reći, ali ako je bankarski sektor reper onda super. Ebeš industriju, daj nekako da nateramo državu da ušprica para u banke i eto nama sreće.
tako da tu učitavate i nešto što tu ne piše..

Gde ne piše?
Tj gde piše da negde piše, ko, kome, gde i šta učitava?
Vidi, niste ti i tvoji komentari centar sveta pa da sve na njih odnosi.
Ovo za penzionere i da stavljanje njih u centar pažnje banaka ne piše nigde i piše svud, to je naprosto činjenica koja se vidi na svakom koraku, od tv reklama do plakata okačenih na zidovima banaka.
Kakvo učutavanje ti ovde vidiš ja pojma nemam.

potpuno je pogrešno iz toga zaključiti da su sada banke usmjerene na penzionere

Da da, to se banke izvinjavaju pentionerima što su ih diskriminisali.

Nego, jesu li to banke glupe ili previše plemenite pa ne znaju ili neće da upotrebe podatak da učešće penzija u mesečnim prihodima porodica raste a učešće plata opada?
Ja ovakvo ponašanje banaka u datim uslovima vidim kao racionalno i normalno a ti ih braniš i od toga.
Ti bi da ih se gleda kao humanitarne organizacije.
Ne bih ipak dotle išao.
a ako banke imaju manje posla..
pa to onda može da znači samo da privreda ima manje posla..


Ili će biti obrnuto?
Ako privreda ne radi banke mogu da pakuju kofere.
Nije ovde pitanje kokoške ili jajeta, ovde je situacija jasna, privreda je starija od banaka.
tadejus tadejus 17:49 30.06.2014

Re: ..

hoochie coochie man

Uuuu, baš si se raspisala da bi dokazala da je nešto potpuno promašeno.

Znam ja, vidi se to, da si ti završila škole iz ove oblasti, ne moraš tako često to da naglašavaš.
Nema potrebe da pominješ uzgoj šljive, o tome verovatno pojma nemaš, a čemu služi to pominjanje nije teško naslutiti.
Ako te nešto zanima iz te oblasti pitaj i pokušaću da ti objasnim, mada teško da to ukapiraš.


pa ja se upravo uzgoja šljive i svih ostalih tema o kojima ništa ne znam i manem...
ni ne komentarišem, a pogotvo ne držim propovjedi..
i ne bi me bilo sramota da pitam da se kojim slučajem time počnem baviti..
ne znam što je tebi tako strašna uvreda da ti neko ukaže na prostu činjenicu da ima stvari koje znaš (o kojima možeš i savjete da djeliš) i o kojima ne znaš..
nevolja je kad neko ne zna ništa, kod takvih kapiram potrebu da drže propovjed o bilo čemu..
ali mi je tuga kad neko nešto ipak zna (kakav utisak ti ostavljaš) ali o tome ćuti a propovjeda o stvarima o kojima ne zna..
pa redom

hoochie coochie man

Imaš li podatak o tome koliki su ukupni plasmani banaka u privredu Srbije, a koliki su ukupni štedni ulozi .
Po ovoj tvojoj definiciji ulozi moraju pravazilaziti plasmane i to značajno.
Hajd proveri to.


po definiciji osnovne funkcije bankarskog sektora ulozi ne moraju prevazilaziti plasmane, ne znam kako si to zaključio, no ako nešto nije jasno kod te (stare a provjerene) definicije možemo i o tome..
o odnosu štednje i plasmana banaka u srbiji možeš se informisati na sajtu NBS, to su javni podaci..
evo ovde ćeš u bilansu bankarskog sektora naći podatak i o štednji i o plasmanima..
štednje je oko 8 milijardi evra, plasmana privredi oko 15.. eto te dve cifre su recimo zanimljive, ima i drugih izvora osim štednje kao i drugih plasmana osim privredi, ali to su već sitna crevca i koga zanima u bilansu su..


hoochie coochie man

Super, oni kažu, ovoliko smo mi platili kamatu a ovoliko ćemo da naplatimo od drugih. Sve je unutar njihove interne odluke.

A ko procenjuje taj rizik i koliko grama kamate sledije na kilo rizika?
Hoću reći, formiraju cenu kao i svaki druga privredna subjekt, na osnovu mnogo faktora koji deluju na tržištu i u datim uslvima uzimaju maksimalno moguće.
Nema nikakvih garancija da bi kamate pale ako bi NBS smanjila obavetan depozit.
Ama baš nikakvih.


kakvih garancija?
i ko bi ti da određuje te kamate?
ti?

ajde ovako
cjenim da hoćeš reći da banke te marže ne određuju na neki prihvatljiv način..
da su te marže neoprvdano visoke
jel tako?
ok, ajde da vidimo
ako bi to bilo tako onda bi te banke sve bile super profitabilne..
a gle
nisu
nego naprotiv, prošle godine čitav je sektor zbirno zabilježio gubitak..
pa kanda nešto ne štima u toj tvojoj računici



hoochie coochie man

Pa onda ovoj državi i nije tako loše.
Bankarski sektor živi, posluje, zapošljava, dinamičan je.
To se za sektor industrije ne može reći, ali ako je bankarski sektor reper onda super. Ebeš industriju, daj nekako da nateramo državu da ušprica para u banke i eto nama sreće.


ne znam sad odakle zaključak da je državi dobro?
a iznenadio bi se možda, ali je u razvijenim privredama već duže vrijeme trend da se udio industrije u ukupnoj privredi smanjuje i istiskuje ih tzv. tercijarni sektor..
i zato i pomenuh da se te sektorske strukture mijenjaju ali jedno uvijek ostaje isto, kakva god da je struktura.. bankarski sektor raste u dobra i opada u loša vremena..


hoochie coochie man

Gde ne piše?
Tj gde piše da negde piše, ko, kome, gde i šta učitava?
Vidi, niste ti i tvoji komentari centar sveta pa da sve na njih odnosi.
Ovo za penzionere i da stavljanje njih u centar pažnje banaka ne piše nigde i piše svud, to je naprosto činjenica koja se vidi na svakom koraku, od tv reklama do plakata okačenih na zidovima banaka.
Kakvo učutavanje ti ovde vidiš ja pojma nemam.


ti i blogokolege učitavate u reklamu o kreditima za penzionere neka dublja značenja o propasti srpske privrede i lopovluku srpskih banaka..
slučajno ta privreda zaista i propada..
ali to nikakve veze nema sa trotinetima i penzionerima, niti je koristan zaključak o tome kako su banke lopovske institucije, pa valjda treba agitovati da sutra opet neki šešelj dođe i priča priču kako će ih sve (majku im lopovsku) pozatvarati.. od toga će nam svima biti bolje..
eto glupa kakva sam, ja mislim da je to važno reći i usmjeriti odijum tamo gdje mu jeste mjesto (na nesposobnu i korumpiranu vlast) a ne na banke i trotinete..
no ne dopire
svako prema sebi pa se tako i tebi čini da ja to valjda radim iz neke lične sujete i osjećaja da sam centar svijeta

hoochie coochie man

Da da, to se banke izvinjavaju pentionerima što su ih diskriminisali.

Nego, jesu li to banke glupe ili previše plemenite pa ne znaju ili neće da upotrebe podatak da učešće penzija u mesečnim prihodima porodica raste a učešće plata opada?
Ja ovakvo ponašanje banaka u datim uslovima vidim kao racionalno i normalno a ti ih braniš i od toga.
Ti bi da ih se gleda kao humanitarne organizacije.
Ne bih ipak dotle išao.


po stoti put, donedavno isključivanje penzionera sa liste mogućih tražioca kredita, i njihovo uključivanje sada, nije poslijedica promjene odnosa ukupnog fonda zarada i fonda plata..
jeste zaposlenih je manje, ali je i udio prosječne penzije u prosječnoj plati pao sa nekih preko 60% iz 2008. na ispod 50% sada..
mrtva trka je ko je tu gore prošao.. a ja tipujem da su gore prošli penzioneri.. a ne zaposleni..
pa to kao motiv banaka, prosto ne stoji..


hoochie coochie man

Ili će biti obrnuto?
Ako privreda ne radi banke mogu da pakuju kofere.
Nije ovde pitanje kokoške ili jajeta, ovde je situacija jasna, privreda je starija od banaka.


e pa to bi bilo lijepo da je ta ekonomija tako prost jedan sistem, pa je jasno šta utiče na šta i kojim redoslijedom..
no nije tako..
itekako je bilo situacija da problemi u bankama uzrokuju i probleme u privredi (pa evo i nedavno doživjesmo)..
no to je već druga tema..
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:21 30.06.2014

Re: ..

po definiciji osnovne funkcije bankarskog sektora ulozi ne moraju prevazilaziti plasmane, ne znam kako si to zaključio,


Ovako sam zajključio
ti kažeš
osnovnom funkcijom banaka smatra se preusmjeravanje novca od onih koji ne znaju šta bi s njim (ili žele da potrošnju odlože) - štediša.. ka onima koji znaju šta bi ali novca na raspolaganju nemaju (investitora)..

Dakle uzimaju od onoga ko im daje na štednju, pa to daju onima kojima nedostaje.
Ako je tako odakle im onih 7 milijardi koje su više dali nego što su primili?
(štednje je oko 8 milijardi evra, plasmana privredi oko 15)
Nešto ne štima u toj teriji (staroj i proverenoj)
Zna se da je to teoretska definicija bankarstva ali daj budimo ozbiljni, realnost je daleko prevazišla tu naivnu dečiju definiciju.
Danas su banke postale institucije kojima država mora davati pare iz budžeta ako ove dospeju u problem. I to ozbiljne države ozbiljne pare.
Tako da pričati o štednim ulozima i njihovom plasmanu tamo gde para treba je smešno.
Nemoj struku sramotiti.
kakvih garancija?
i ko bi ti da određuje te kamate?
ti?


Ne, niko.
Banke same.
Oni ih određuju, one snose rizik tih određivanja, a svi ostali imaju stav o tome. Da su visoke, da su niske, da su taman, da su bezobrazne, da su zelenaške....
Problem nastaje onda kad neko kao ti počne da ih brani pa kaže da to nije do banaka, nego do države, do zakona.
Pa hajde, šta država treba da uradi da kamate padnu ako je to do države?
a iznenadio bi se možda, ali je u razvijenim privredama već duže vrijeme trend da se udio industrije u ukupnoj privredi smanjuje i istiskuje ih tzv. tercijarni sektor..

da ali tako što se razvijaju i industrija i tercijalni sektor ali tercijalni sektor se razvija brže od industrije, a ne tako, kao kod nas, što se industrija propada.
Ima li razlike?
ti i blogokolege učitavate u reklamu o kreditima za penzionere neka dublja značenja o propasti srpske privrede i lopovluku srpskih banaka..

Stoti put ti govorim, ne vidim lopovluk u banaka nego logično tržišno ponašanje.
To što u bankama ne vidim ni majku Terezu, a što bi ti htela da se vidi, je izgleda ono što tebe muči.
njihovo uključivanje sada, nije poslijedica promjene odnosa ukupnog fonda zarada i fonda plata.

Opa, prilično smela decidna tvrdnja!
Imaš li ti neki dokaz da je to baš tako ili misliš da je tvoje mišljenje samo po sebi dovoljen dokaz, a ko to vidi drugačije on ne treba ni da piše na blogu, on je neznalica, on treba da ćuti i da sluša tebe?

I na kraju, ne vređa me pominajne moje profesije, napritiv.
Ali malo smeta kad se sa teme razgovor pokuša preokrenuti na sagovornika.
To je uvek ružno i znak nedostatka argumenata onoga ko to radi.

A što se tvoje profesije tiče moraš da se pomitriš sa tim da mnogi ljudi koji nisu u njoj znaju dosta stvari o toj profesiji, jer se mnogih tiče. Svi smo mi u ekonomiji ali nismo svi u poljoprivredi.
Tako da svoj ekskluzivitet ovde zaboravi.
Teško da ovde možeš držati predavanja bilo kome.
(zarazliku od mene koji mogu da držim predavanja o gajenju šljiva, tebi npr)
tadejus tadejus 18:43 30.06.2014

Re: ..

hoochie coochie man
po definiciji osnovne funkcije bankarskog sektora ulozi ne moraju prevazilaziti plasmane, ne znam kako si to zaključio,


Ovako sam zajključio
ti kažeš
osnovnom funkcijom banaka smatra se preusmjeravanje novca od onih koji ne znaju šta bi s njim (ili žele da potrošnju odlože) - štediša.. ka onima koji znaju šta bi ali novca na raspolaganju nemaju (investitora)..

Dakle uzimaju od onoga ko im daje na štednju, pa to daju onima kojima nedostaje.
Ako je tako odakle im onih 7 milijardi koje su više dali nego što su primili?
(štednje je oko 8 milijardi evra, plasmana privredi oko 15)
Nešto ne štima u toj teriji (staroj i proverenoj)
Zna se da je to teoretska definicija bankarstva ali daj budimo ozbiljni, realnost je daleko prevazišla tu naivnu dečiju definiciju.
Danas su banke postale institucije kojima država mora davati pare iz budžeta ako ove dospeju u problem. I to ozbiljne države ozbiljne pare.
Tako da pričati o štednim ulozima i njihovom plasmanu tamo gde para treba je smešno.
Nemoj struku sramotiti.



auh brate
pa ima li kraja?

dakle kad se kaže osnovna funkcija banaka je da nečiji višak (štednju) usmjere onome ko bi da investira (a ima manjak).. ama baš ništa ne govori o tome koji bi omjer morao biti dve cifre koje izdvojih (devizne štednje i plasmana privredi)..
lijepo ti rekoh da su to samo dve, najčešće komentarisane pa time zanimljive, komponente bilansa
a u bilansu koji linkovah je i sve ostalo..
i to ostalo u zbiru se podudara na dve strane (u aktivi i pasivi)
no dobro, to kapiram da nije za svačije uši.. žargon..
pa da pojednostavim, ostatak je velikim dijelom porjeklom iz stranih kredita i kapitala banaka (dakle to nije naša štednja, mi kao sistem štedimo manje no što investiramo pa kapital uvozimo)
au, kakva li obrta a? a ti mislio uhvatio si me, pojma nemam, a našla tebi da objašnjavam..

daj brate mani se
stvarno si se na krivu osobu namjerio
strpljenja imam da objašnjavam do u beskrajon.. al stvarno je mučno


hoochie coochie man

kakvih garancija?
i ko bi ti da određuje te kamate?
ti?


Ne, niko.
Banke same.
Oni ih određuju, one snose rizik tih određivanja, a svi ostali imaju stav o tome. Da su visoke, da su niske, da su taman, da su bezobrazne, da su zelenaške....
Problem nastaje onda kad neko kao ti počne da ih brani pa kaže da to nije do banaka, nego do države, do zakona.
Pa hajde, šta država treba da uradi da kamate padnu ako je to do države?


pa jeste, imaju stav, samo je počesto bedast
kao taj tvoj
znaš zašto?
zato što je bankarski sektor u protekloj godini zabilježio gubitak, to već napisah, ali bože moj, ne osvrći se
tjeraj dalje


hoochie coochie man


a iznenadio bi se možda, ali je u razvijenim privredama već duže vrijeme trend da se udio industrije u ukupnoj privredi smanjuje i istiskuje ih tzv. tercijarni sektor..


da ali tako što se razvijaju i industrija i tercijalni sektor ali tercijalni sektor se razvija brže od industrije, a ne tako, kao kod nas, što se industrija propada.
Ima li razlike?


čekaj jel misliš da si apsolvirao probleme bankarskih marži u srbiji tako dobro da bi sad trebao da se baciš i u analizu tendencija izmjene sektorske strukture razvijenih privreda
ovo ti prvo malo?

hoochie coochie man


ti i blogokolege učitavate u reklamu o kreditima za penzionere neka dublja značenja o propasti srpske privrede i lopovluku srpskih banaka..

Stoti put ti govorim, ne vidim lopovluk u banaka nego logično tržišno ponašanje.
To što u bankama ne vidim ni majku Terezu, a što bi ti htela da se vidi, je izgleda ono što tebe muči.
njihovo uključivanje sada, nije poslijedica promjene odnosa ukupnog fonda zarada i fonda plata.

Opa, prilično smela decidna tvrdnja!

Imaš li ti neki dokaz da je to baš tako ili misliš da je tvoje mišljenje samo po sebi dovoljen dokaz, a ko to vidi drugačije on ne treba ni da piše na blogu, on je neznalica, on treba da ćuti i da sluša tebe?


dokazi su takođe javni, objavljuje ih zavod za statistiku
traži malo računa, ja u taj račun imam uvid ali pošto nije objavljen račun ne mogu da ga linkujem..
no slobodan si da provjeriš račun pa dojaviš dal je pogrešan
podaci su, kao što rekoh, javni


hoochie coochie man

I na kraju, ne vređa me pominajne moje pe profesije, napritiv.
Ali malo smeta kad se sa teme razgovor pokuša preokrenuti na sagovornika.
To je uvek ružno i znak nedostatka argumenata onoga ko to radi.

A što se tvoje profesije tiče moraš da se pomitriš sa tim da mnogi ljudi koji nisu u njoj znaju dosta stvari o toj profesiji, jer se mnogih tiče. Svi smo mi u ekonomiji ali nismo svi u poljoprivredi.
Tako da svoj ekskluzivitet ovde zaboravi.
Teško da ovde možeš držati predavanja bilo kome.
(zarazliku od mene koji mogu da držim predavanja o gajenju šljiva, tebi npr)


nije mi ni bila namjera da uvrjedim, zaista ne vidim zašto bi to bila uvreda ali ajde kapiram da ima ljudi kojima se čini da je neka profesija sexy a neka nije..
ne patim od toga..
a pradavanja što se tiče..
a čuj
tu ti pomoći ne mogu
ako ti se čini da možeš i trebaš da držiš predavanja o ekonomiji.. be my guest
ja ću ti tu i tamo u tome pokušati objasniti zašto nisi u pravu.. a tvoje je da to prihvatiš.. ili ne
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:03 30.06.2014

Re: ..

auh brate
pa ima li kraja?


Kad god poželiš da je kraj, kraj je.
Ili smatraš da je tvoja poslednja jedini mogući kraj?
lijepo ti rekoh da su to samo dve, najčešće komentarisane pa time zanimljive, komponente bilansa


Ja pročitao da si mi lepo rekla da je to osnovna funcija banaka a ne "prodaja novca" kako sam ja u početku mislio.
Sad su to samo zanimnjive komponente, ostalo je plasman (prodaja) nekog drugog novca
Dobro, napredujemo.
zato što je bankarski sektor u protekloj godini zabilježio gubitak,


Zbog toga što su same sebi odredile niske kamate?
čekaj jel misliš da si apsolvirao probleme bankarskih marži u srbiji tako dobro da bi sad trebao da se baciš i u analizu tendencija izmjene sektorske strukture razvijenih privreda
ovo ti prvo malo?

Ne, mislim da bi bilo lepo da odgovoriš vidiš li razliku o kojoj sam govorio, ili makar da nije tačno ono što sam rekao.
Opet isto, sagovrnik kao tema.
Pa kako ti ne dosadi da sebe hvališ (stvarno si se na krivu osobu namjerio) a druge, u ovom slučaju mene, pokušavaš da diskredituješ.

Gospo draga, ne pričamo o osobama, možeš li to da ukapiraš?
Probaj, nije teško.

dokazi su takođe javni, objavljuje ih zavod za statistiku

Zavod za statistiku objavljuje podatke o poslovnoj strategiji neke banke i o njenim ciljnim grupama?!
Aferim majstorice!



nije mi ni bila namjera da uvrjedim

Baš me briga za tvoje namere, ja ti rekoh da me ne vređa nešto o čemu i sam često pišem, a da je budalatsto umesto otemi govoriti o sagovorniku.

a pradavanja što se tiče..

Pravdanja?
Volela bi to, a?
Pa nema od toga ništa
tadejus tadejus 08:41 01.07.2014

Re: ..

hoochie coochie man

auh brate pa ima li kraja?Kad god poželiš da je kraj, kraj je.Ili smatraš da je tvoja poslednja jedini mogući kraj?


lijepo ti rekoh da su to samo dve, najčešće komentarisane pa time zanimljive, komponente bilansaJa pročitao da si mi lepo rekla da je to osnovna funcija banaka a ne "prodaja novca" kako sam ja u početku mislio.Sad su to samo zanimnjive komponente, ostalo je plasman (prodaja) nekog drugog novcaDobro, napredujemo.


pa zapravo ne napredujemo
napredovali bismo kad bi ti prestao da masiraš svoju sujetu i pogledao šta sam ti pisala..
pa onda uvidio da tvoja definicija banke kao prodavca novca ne funkcioniše ako banke presumjeravaju novac od štediša ka investitorima..
jer time banke (ako baš hoćemo u žargonu pijace da se izrazimo, a ajde i što ne bismo) kupuju i prodaju novac..
eto tako je prosto
no ne može da se vidi ako se uporno zajuni da mora biti da se o nekoj temi koja nam nije ni hobi zna više od nekog ko je čitav život samo toj temi i posvetio..
one šljive trebadoše to da ilustruju ali to te nešto uvrjedi pa si propustio da uvidiš..
ja nisam nekog dodira velikog imala sa uzgojem voća, da jesam rado bih ti ilustrovala koliko bi smješno bilo kad bih ja počela tebi da objašnjavam kako ti o tome pojma nemaš, znam ja pouzdano da je neka tamo dženarika ili kako već najbolja za kiselo tlo.. čula sam da je tako, i onda sam logično zaključila i bla bla..


hoochie coochie man


zato što je bankarski sektor u protekloj godini zabilježio gubitak,Zbog toga što su same sebi odredile niske kamate?
čekaj jel misliš da si apsolvirao probleme bankarskih marži u srbiji tako dobro da bi sad trebao da se baciš i u analizu tendencija izmjene sektorske strukture razvijenih privredaovo ti prvo malo?


Ne, mislim da bi bilo lepo da odgovoriš vidiš li razliku o kojoj sam govorio, ili makar da nije tačno ono što sam rekao.Opet isto, sagovrnik kao tema. Pa kako ti ne dosadi da sebe hvališ (stvarno si se na krivu osobu namjerio) a druge, u ovom slučaju mene, pokušavaš da diskredituješ.Gospo draga, ne pričamo o osobama, možeš li to da ukapiraš?
Probaj, nije teško.


pa ti si potegao pitanja za bar stotinu stranica objašnjenja..
nema šanse da na sve odgovorim, morala bih zaista pisati traktate..
a ti se ni ne trudiš ni elementarno da ih razumiješ, samo u njima tražiš nešto što bi pokazalo kako sam ja budala a ti u pravu..
čemu onda..
ali ajde, onako u najgrubljim crtama
najrazvijenije privrede svijeta u poslednjih 20, 30 godina ne bilježe neke astronomske stope rasta, uglavnom se to vrti tu oko 2% godišnje..
a bilježe značajnu rekompoziciju strukture privrede, čitave industrijske grane odlaze u istoriju..
tako da.. ne ni tu nisi u pravu, nije loš znak ni kad industrijska proizvodnja bilježi apsollutan pad, ne samo relativan u odnosu na usluge..
to se dešava na nekom stepenu razvoja.. kinezi, jeftina radna snaga, prljave tehnologije i ostala priča...
duga i ne da se prepričati u tri rečenice


hoochie coochie man

dokazi su takođe javni, objavljuje ih zavod za statistikuZavod za statistiku objavljuje podatke o poslovnoj strategiji neke banke i o njenim ciljnim grupama?!Aferim majstorice! nije mi ni bila namjera da uvrjedim


Baš me briga za tvoje namere, ja ti rekoh da me ne vređa nešto o čemu i sam često pišem, a da je budalatsto umesto otemi govoriti o sagovorniku.
a pradavanja što se tiče..Pravdanja?Volela bi to, a?Pa nema od toga ništa


ok, pa ajde da se vratimo na temu, dosta o mojim namjerama sa pominjanjem šljiva
dakle tema je bila da li je porastao udio penzija a pao udio plata u primanjima prosječne porodice (kao što ti tvrdiš) ili nije...
pa ti ja rekoh da tu tezu možeš lako da provjeriš na sajtu zavoda za statistiku koji objavljuje podatke o prosječnim platama i penzijama..
pa ćeš tamo (uz malo truda, koji ne mogu da ti prištedim, objasnih i zašto) da nađeš da je odnos prosječne penzije i plate u zadnjih 4, 5 godina znatno opao.. (oko desetak procentnih poena, tj sa oko 60 na oko 50%)..
jeste se i broj zaposlenih smanjio ali ako uzmeš u obzir da je dio prešao u sivi sektor, da dio sigurno ima i neku dodatnu (a neregistrovanu) zaradu, a na koju penzioneri ne mogu da računaju, pa onda sve one stimulacije, dodaci i ostala sranja koja se zaposlenima u javnom sektoru isplaćuju a penzionerima ne..
cjenim da ti je tvrdnja (kako je sad penzionerima super a zaposlenima truba) pogrešna..
milisav68 milisav68 09:01 01.07.2014

Re: ..

tadejus

jeste se i broj zaposlenih smanjio ali ako uzmeš u obzir da je dio prešao u sivi sektor, da dio sigurno ima i neku dodatnu (a neregistrovanu) zaradu, a na koju penzioneri ne mogu da računaju,

Zašto, šta ih sprečava?

Moja komšinica preko puta je penzionerka koja šije/prekraja odeću, kao dodatni prihod....

tadejus tadejus 09:05 01.07.2014

Re: ..

milisav68

tadejusjeste se i broj zaposlenih smanjio ali ako uzmeš u obzir da je dio prešao u sivi sektor, da dio sigurno ima i neku dodatnu (a neregistrovanu) zaradu, a na koju penzioneri ne mogu da računaju,Zašto, šta ih sprečava?Moja komšinica preko puta je penzionerka koja šije/prekraja odeću, kao dodatni prihod....


pa godine, šta bi drugo..
nisu svi više u snazi ni da šiju a kamo li šta teže..
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:15 01.07.2014

Re: ..

milisav68
Zašto, šta ih sprečava?

tadejus
pa godine, šta bi drugo..nisu svi više u snazi ni da šiju a kamo li šta teže..


Mislim da je ovo baš zgodna prilika da temu razgovora sa banaka pomerimo na sex. Ta tema je daleko interesantnija, a i svima manje-više poznata.
princi princi 09:24 01.07.2014

Re: ..

manje-više

Nekima manje, nekima više (ja sam u prvoj grupi, da se uredno izjasnim). Bez zajebancije, druga stvar o kojoj se ovde manje priča su, moguće, dugoročno pogubni efekti koje izrazita ekonomska nejednakost u društvu kao što je srpsko može imati i na fizički razvoj istog.

:), samo se gledam, u kakvu se tešku komunjaru pretvaram.
milisav68 milisav68 09:29 01.07.2014

Re: ..

tadejus
pa godine, šta bi drugo..
nisu svi više u snazi ni da šiju a kamo li šta teže..

Pa nisu svi, ali dobar deo jeste...pogotovu što je bilo muvanja sa prevremenim/invalidskim penzijama....i sigurno neće da rade teške fizičke poslove...
milisav68 milisav68 09:31 01.07.2014

Re: ..

Vojislav Stojković
milisav68
Zašto, šta ih sprečava?

tadejus
pa godine, šta bi drugo..nisu svi više u snazi ni da šiju a kamo li šta teže..


Mislim da je ovo baš zgodna prilika da temu razgovora sa banaka pomerimo na sex. Ta tema je daleko interesantnija, a i svima manje-više poznata.

Ma tu je tek mračno....zbog onih tabletica....
tadejus tadejus 09:33 01.07.2014

Re: ..

princi
manje-višeNekima manje, nekima više (ja sam u prvoj grupi, da se uredno izjasnim). Bez zajebancije, druga stvar o kojoj se ovde manje priča su, moguće, dugoročno pogubni efekti koje izrazita ekonomska nejednakost u društvu kao što je srpsko može imati i na fizički razvoj istog.:), samo se gledam, u kakvu se tešku komunjaru pretvaram.


ma ja bolan, šta ovaj sad tu o sexu oće.. koga to još zanima...
pe jeste ovo stara priča..
čitala sam nešto i na temu kako pothranjenost u djetinjstvu (dal bješe do 6 godina) ne samo da umanjuje potencijal rasta nego te još i predodređuje za kasniju gojaznost i prateće zdravstvene probleme (dijabetes, kardiovaskularna oboljenja..)
uzorak su im bile siromašne zemlje sjeverne Afrike..
no cjenim da kod nas ne bi trebala nejednakost da se povećava, naprotiv.. poprilično se promoviše uravnilovka.. juče odlušah doktora i njegov lament kako nije u redu da guverner ima platu 5k evra a oni (doktori) po 600.. i kako toga nema u Njemačkoj..
pokušah nešto da mu ispričam na temu kako ima i daleko gorih slučajeva po tom pitanju od nas, kako je kod nas ta socijalna mreža koja hvata na dnu ipak dosta gusta, i malo ko zaista propadne.. al nije mu se teza dopala..
elem
cjenim da mi idemo nazad ka većoj ravnomjernosti raspodjele, ne od nje..
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:33 01.07.2014

Re: ..

princi
Nekima manje, nekima više (ja sam u prvoj grupi, da se uredno izjasnim). Bez zajebancije, druga stvar o kojoj se ovde manje priča su, moguće, dugoročno pogubni efekti koje izrazita ekonomska nejednakost u društvu kao što je srpsko može imati i na fizički razvoj istog.

Vidi se da si u prvoj grupi, čim nisi čuo za sirotinjsku zabavu.
princi princi 09:40 01.07.2014

Re: ..

cjenim

Nisam siguran, meni se čini da se taj srpski Pareto samo pomerio ulevo, tj da još manji broj ljudi ima još više. Ali da bi se odmakli od procena ka faktima potrebne su i neke statistike a to je u Srbiji, zbog mnoštva involviranih interesa, izuzetno teška rabota. Da sam neka vlast u Srbiji prvo bih doveo neke Marsovce, Šveđane, Fince, Korejance, bilo koga iz 3 pizde materine, koga totalno boli uvo za lokalne prilike, da Srbe premeri i prebroji, onako, od kuće do kuće. Nije Srbija baš tolika.
tadejus tadejus 09:46 01.07.2014

Re: ..

princi
Nisam siguran, meni se čini da se taj srpski Pareto samo pomerio ulevo, tj da još manji broj ljudi ima još više. Ali da bi se odmakli od procena ka faktima potrebne su i neke statistike a to je u Srbiji, zbog mnoštva involviranih interesa, izuzetno teška rabota. Da sam neka vlast u Srbiji prvo bih doveo neke Marsovce, Šveđane, Fince, Korejance, bilo koga iz 3 pizde materine, koga totalno boli uvo za lokalne prilike, da Srbe premeri i prebroji, onako, od kuće do kuće. Nije Srbija baš tolika.


pa pričali smo i o tome.. o toj statistici.. bez jedno 5 godina teško da će toga biti, a i to kad bi se neko ozbiljno prihvatio zadaće (a ovi trenutni, nešto ne vidim da ih tangira)..
a taj mali broj ljudi... oni su davno isknjižili sve u poreske rajeve.. (sa sve vrhovnim patriotom đokovićem)
njima ništa ne možeš..
a mi ostali.. cjenim da ćemo dalje da se uravnilovišemo.. što po meni i nije loše ako bi bilo osmišljeno na način da ne ubija radni moral..
a ovako kako jeste osmišljeno (primi ih sve preko tetke i partije u državnu službu pa ih plaćuckaj a tu i tamo im daj i da kraduckaju) fakat ga ubi načisto
princi princi 09:57 01.07.2014

Re: ..

No da se vratimo na link koji sam postavio, meni je zaista fascinantno da je Holandija u roku od svega 150 godina od jedne od najnižih postala najviša evropska nacija.
mariopan mariopan 10:38 01.07.2014

Re: ..

tadejus
ma ja bolan, šta ovaj sad tu o sexu oće.. koga to još zanima...

Šta koga?

Nemojte deco da se ustručavate zbog nas starijih
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:40 01.07.2014

Re: ..

mariopan
tadejus
ma ja bolan, šta ovaj sad tu o sexu oće.. koga to još zanima...

Šta koga?

Kako koga? Pa, penzinerke i penzinere. Njih sex, siguran sam, više zanima od bankarskih Senior kredita!
apacherosepeacock apacherosepeacock 13:34 01.07.2014

Re: ..

tadejus
milisav68

tadejusjeste se i broj zaposlenih smanjio ali ako uzmeš u obzir da je dio prešao u sivi sektor, da dio sigurno ima i neku dodatnu (a neregistrovanu) zaradu, a na koju penzioneri ne mogu da računaju,Zašto, šta ih sprečava?Moja komšinica preko puta je penzionerka koja šije/prekraja odeću, kao dodatni prihod....


pa godine, šta bi drugo..
nisu svi više u snazi ni da šiju a kamo li šta teže..



Ma kakve godine (ispostavlja se da nema mnogo protivnika) da u EU, kao sto je poznato, radni vek produzavaju vec 2x (gde ce da zavrsi - videcemo).
tadejus tadejus 13:58 01.07.2014

Re: ..

apacherosepeacock

Ma kakve godine (ispostavlja se da nema mnogo protivnika) da u EU, kao sto je poznato, radni vek produzavaju vec 2x (gde ce da zavrsi - videcemo).


pa dobro ne produžavaju ga do 90-e, zar ne?
a očekivani vijek ti je 70 i nešto samo ako ga računaš na rođenju.. ako ga računaš nakon što si uspio da prebaciš kritične godine za infarkte, saobraćajke i slično... e onda ti se piše jedno 90.. pa ti vidi kako ćeš da krečiš, štemaš, a bogami i šiješ u 90-oj..

mada dobro, istine radi, sve su glasniji teoretičari koji zagovaraju rad i dobro nakon 70-te koji će kao da riješi problem niskog nataliteta..
ali to važi samo za visokokvalifikovane, a takvih u naske ne preliva.. (da sad ne pričamo o tome što i oni koji formalno imaju tu diplomu fakulteta u svojoj 70oj još rijetko ponešto znaju o svojoj struci)..
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:19 01.07.2014

Re: ..

tadejus
apacherosepeacock

Ma kakve godine (ispostavlja se da nema mnogo protivnika) da u EU, kao sto je poznato, radni vek produzavaju vec 2x (gde ce da zavrsi - videcemo).


pa dobro ne produžavaju ga do 90-e, zar ne?
a očekivani vijek ti je 70 i nešto samo ako ga računaš na rođenju.. ako ga računaš nakon što si uspio da prebaciš kritične godine za infarkte, saobraćajke i slično... e onda ti se piše jedno 90.. pa ti vidi kako ćeš da krečiš, štemaš, a bogami i šiješ u 90-oj..

mada dobro, istine radi, sve su glasniji teoretičari koji zagovaraju rad i dobro nakon 70-te koji će kao da riješi problem niskog nataliteta..
ali to važi samo za visokokvalifikovane, a takvih u naske ne preliva.. (da sad ne pričamo o tome što i oni koji formalno imaju tu diplomu fakulteta u svojoj 70oj još rijetko ponešto znaju o svojoj struci)..



Pa kako su poceli, taman negde 90 im je cilj, pa ko dozivi moze da inkasira cak 2, 3 penzije
Ovamo i nije retkost da dobace te godine (i preko toga) a kod nas je takvih mnogo manje, a kad dobace i bog ih zaboravi (a i banke:).

Nego, stvarno, niko se ne buni protiv produzavanja, ok u Italiji/Spaniji/Grckoj (i slicno, mada je kod njih ta granica za sada niza) se nesto ritnuse oko toga. Ovi severno - ni glasa (protiv) da puste. Znaci vecini je potaman.
tadejus tadejus 14:38 01.07.2014

Re: ..

apacherosepeacock

Ovamo i nije retkost da dobace te godine (i preko toga) a kod nas je takvih mnogo manje, a kad dobace i bog ih zaboravi (a i banke:).Nego, stvarno, niko se ne buni protiv produzavanja, ok u Italiji/Spaniji/Grckoj (i slicno, mada je kod njih ta granica za sada niza) se nesto ritnuse oko toga. Ovi severno - ni glasa (protiv) da puste. Znaci vecini je potaman.


pa nije bogami ni ovde rijetkost
od mojih 4 babe i dede jedan je deda poginuo u ratu, baba umrla u 93-oj a preostail dvoje prevalili 90 i piče punom parom, deda se nedavno i po treći put oženio..
no dobro, dobro.. to su samo moje babe i dede, ne znam statistiku, vjerovatno je nešto lošija od eu prosjeka (ako je suditi po onoj očekivanog vijeka na rođenju)..

ostalog što se tiče, griješiš.. u njemačkoj se pobuniše već oko tog produženja od circa 2 godine i odustadoše do daljnjeg..
apacherosepeacock apacherosepeacock 18:22 01.07.2014

Re: ..

tadejus
apacherosepeacock

Ovamo i nije retkost da dobace te godine (i preko toga) a kod nas je takvih mnogo manje, a kad dobace i bog ih zaboravi (a i banke:).Nego, stvarno, niko se ne buni protiv produzavanja, ok u Italiji/Spaniji/Grckoj (i slicno, mada je kod njih ta granica za sada niza) se nesto ritnuse oko toga. Ovi severno - ni glasa (protiv) da puste. Znaci vecini je potaman.


pa nije bogami ni ovde rijetkost
od mojih 4 babe i dede jedan je deda poginuo u ratu, baba umrla u 93-oj a preostail dvoje prevalili 90 i piče punom parom, deda se nedavno i po treći put oženio..
no dobro, dobro.. to su samo moje babe i dede, ne znam statistiku, vjerovatno je nešto lošija od eu prosjeka (ako je suditi po onoj očekivanog vijeka na rođenju)..

ostalog što se tiče, griješiš.. u njemačkoj se pobuniše već oko tog produženja od circa 2 godine i odustadoše do daljnjeg..



I moji (porodicno) su tu negde (inace ne znam ni ja statistiku za nas prosek)

Au, nisam znala da se radni Nemci digose na ustanak
Znaci Holandjani (od ovih ovamo) su najgori.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:46 01.07.2014

Re: ..



ajde da se vratimo na temu

htedoh, al vidim krenuli ste sa seksom pa da ne prekidam
Samo ovo
Lako je ovde zameniti teze ali nije lepo
Nismo pričali o odnosu plata/penzija već o nečem drugom, o trendu udela penzija u prosečnom kućnom budžetu.

I oko zavoda za statistiku
Tvrdiš da znaš da nešto nije motiv promene poslovne politike i da to piše na sajtu zavoda za statistiku.
Na sajtu zavoda za statistiku se ne objavljuju zapisnici sa upravnih odbora banaka, ili gde se već donose poslovne odluke te vrste.

cjenim da ti je tvrdnja (kako je sad penzionerima super a zaposlenima truba) pogrešna..


I šta ti ovo treba?

Da bih se ja pavdao?
Baš ti toliko do toga stalo?
Ajd ako ti je to toliko bitno :)

Gde sam, života ti, ja napisao da je penzionerima super?
Daj neki citat koji se tako može protumačiti pa makar to tumačenje bilo najslobodnije moguće.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:56 01.07.2014

Re: ..

hoochie coochie man
.. vidim krenuli ste sa seksom pa da ne prekidam

Priznajem, to je bila moja ideja. Vidim g-đa tadejus se ne razume u šljivarstvo, a ti u bankarstvo, pa sam pokušao da nađem zajednički imenitelj.
mariopan mariopan 09:07 02.07.2014

Re: ..

Vojislav Stojković
hoochie coochie man
.. vidim krenuli ste sa seksom pa da ne prekidam

Priznajem, to je bila moja ideja. Vidim g-đa tadejus se ne razume u šljivarstvo, a ti u bankarstvo, pa sam pokušao da nađem zajednički imenitelj.

angie01 angie01 14:50 29.06.2014

cale moje drugarice,

koji je bio, dok je radio upravnik bolnice, i zena mu bila lekar, devedesetih jedini nije nasedao na provokacije, ma kako bile privlacne, tipa, dafina, jezda, platis jedan kupis dva i slicne "pogodnosti", koje kad nemastina zakuca, prosto preskoce pamet zbog zelje da profitiras-pa je kao takav, jedini u to vreme, a i kasnije imao sigurnu lovu, kada su svi koji su mu se smejali sto se stis'o za neverovate ponude poceli da ostaju bez svog steka- jer je pare drzao na najisgurnijem mestu u ovoj zemlji- u slamarici:)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:01 29.06.2014

Re: cale moje drugarice,

Slamarice, stare čarape i sl. su u Srbiji izgleda još uvek sigurnija mesta za ušteđevinu od banaka. LINAK
loader loader 20:44 29.06.2014

Re: cale moje drugarice,

Na slami se
najslađe spava

nsarski nsarski 15:03 29.06.2014

Matis te keca...

U Srbiji ima oko 1,7 miliona penzionera, a prosečna penzija je nešto viša od 200E, što znači da je reč o respektabilnom iznosu od 3,5 miijarde evra mesečno, odnosno o 42 milijarde evra godišnje. Pa, zašto im deo
toga ne bi banke uzele kroz primamljive reklame i visoke kreditne kamate


Radi se o 350 meleona, a ne 3.5 milijardi euro love. Bez obzira, penzioneri su ciljna grupa jer imaju stabilna primanja, mala ali redovna. Logicno da ce hijene na to da zaskoce. Tu ti se racunica slaze.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:15 29.06.2014

Re: Matis te keca...

Hebiga, zaračuno sam se ko exministar Bačević. Nego, molim te profesore, proveri da li sam ispravio kako treba.
nsarski nsarski 16:02 29.06.2014

Re: Matis te keca...

Vojislav Stojković
Hebiga, zaračuno sam se ko exministar Bačević. Nego, molim te profesore, proveri da li sam ispravio kako treba.


Ako racunamo da je milijarda hiljadu miliona, onda je OK. Bacevic se zajebo zbog bilion doloresa - to je, na americkom, hiljadu miliona, tj. milijardi. Na naskom je bilion 1000 milijardi. I to ga je zeznulo, tu njegovu neogranicenu pamet. Al' ko vise sada o tome vodi racuna? Zeznuo se za hiljdau puta...10 hiljada milijardi, rece on. Ozbiljna cifra.
princi princi 13:45 30.06.2014

Re: Matis te keca...

Dobro, ali to su dve potpuno različite stvari: jedno je stock novca a drugo mera nekog flowa. Tih 350 miliona evra mesečno je fixni stock koji penzioni fond isplaćuje svakog meseca (od koga onda penzioneri kupuju trotinete, hleb, mleko, lekove, šta već kome treba). A 4.2 milijarde je mera nekog toka novca na godišnjem nivou.
loader loader 13:55 30.06.2014

Re: Matis te keca...

Bacevic se zajebo zbog bilion doloresa - to je, na americkom, hiljadu miliona, tj. milijardi. Na naskom je bilion 1000 milijardi. I to ga je zeznulo, tu njegovu neogranicenu pamet. Al' ko vise sada o tome vodi racuna? Zeznuo se za hiljdau puta...10 hiljada milijardi, rece on. Ozbiljna cifra.

Pred izbore se ne zeznu nipošto - sve je proračunato i (posebno) obećano u paru - ali posle izbora odstupanja u raznim računima i računanjima su i te kako moguća. Čak - česta
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:00 30.06.2014

Re: Matis te keca...

Kao, primera radi, ono "TRI DINARA HLEB", ali to je bilo dok su bili radikalni, sada su samo napredni.
loader loader 20:20 01.07.2014

Re: Matis te keca...

Mrzi me da više postavljam onu svoju fotomontažu iz 2004. sa temom cene hleba ... :)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:44 01.07.2014

Re: Matis te keca...

Ovu:


doadao bih da cena hleba kod nas zavisi i od pekara i pekarica:


loader loader 07:56 03.07.2014

Re: Matis te keca...

Da, ta fotomontaža. Objavljivao sam je ovde po blogu 3-4 puta i stoga sam mislio da bi ponavljanje, bez obzira na njenu trajuću svežinu, bilo ipak ponavljanje.

A ovaj donji softcore ... Mislim, taj znamenit sportsko-prehrambeni dodatak sluti da će se ovoga puta maximalno dozvoljena doza aflatoksina stabilizovati na trenutnih 0,005.


Черевићан Черевићан 16:07 29.06.2014

имасе можесе

унуци нам мили . . потрошачи мали
начују о свачем и ТО им баш треба
маматата њини без кинте углавном
па упомоћ ускаче сервис баба деда
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:07 29.06.2014

Re: имасе можесе

Babe i dede su kod nas oduvek bili pozudan servis. Bebisister servisi su novijeg datuma, a i nisu se nešto zapatili.

Istraživanja pokazuju da su manja deca verni gledaoci TV reklama. Privlači ih dinamika slike, muzika i to što kratko traju. Posle ove reklame mogu da zamislim trogodišnje unuka, kako svog deku, koji mu objašnjava da mu još nije "legla" penzija, šalju u banku da podigne kledit i da mu kupi tlotinet.
Jukie Jukie 19:55 29.06.2014

Re: имасе можесе

Inače "sve što meni TREBA" klinka je dovoljno velika da dobije životnu lekciju da ako nije bogatašica (a nije ako joj je jedini način da dođe do svega navedenog kredit) treba da se prostre po guberu. Možeš da dobiješ bicikl i loptu (pa ti ne treba balet da se razmrdavaš) i nekoliko igračaka, a kućicu pravi sama, neka ti deda iseče od šperploče ili kartona, umesto plastičnošećerne torte od deset kila jedi šargarepu pa nećeš morati da uzimaš kredit za zubara a i odeća će ti manje koštati jer će biti manjih brojeva, a životinje se ne nabavljaju ako nemaš vremena da se brineš o njima
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:57 29.06.2014

Re: имасе можесе

Jukie, vidi se izdaleka da si talentovani pedagog. Svaka ti je ko u Makarenka.
jednatanja jednatanja 13:37 30.06.2014

Re: имасе можесе

Istraživanja pokazuju da su manja deca verni gledaoci TV reklama. Privlači ih dinamika slike, muzika i to što kratko traju.


Da poduprem istraživanje, dok smo bili u DE, reklame na kanalima sa crtićima pun pogodak, džinglove od svih reklama znali, a hteli da kupe otprilike polovinu reklamiranog. Sad u SR su im ovi naši proizvodi apsolutno neophodni, dok su nemački davno zaboravljeni.

Inače, pre otprilike godinu dana na nemačkoj TV emisiji, tipa "Insajder", otkrili da su neke banke (ustvari ne "neke" nego poveće i poznate) u Deutschlandu mamile penzionere da potpišu ulaganje ušteđevine u "siguran biznis koji vraća profit" (teretni ili kargo brodovi), samo su zaboravili da im kažu, da profit ne smeju da taknu sledećih 20-25 godina. Bili i predstavnici banaka u emisiji, kažu, žao im je ali potpis je potpis. Penzionere je izgleda najlakše prevariti.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:53 30.06.2014

Re: имасе можесе

jednatanja
...neke banke (ustvari ne "neke" nego poveće i poznate) u Deutschlandu mamile penzionere da potpišu ulaganje ušteđevine u "siguran biznis koji vraća profit" (teretni ili kargo brodovi), samo su zaboravili da im kažu, da profit ne smeju da taknu sledećih 20-25 godina...



nicknaylor nicknaylor 18:07 29.06.2014

Ukratko

Love or hate, up to you.

Prosto receno u 90im je unisteno ono sto bi trebalo da bude sloj ljudi sa iskustvom od 10-20 godina koji bi uvodio nove snage u posao koji bi kreirao nesto sto moze da se izvozi. Naravno Srbijica kakva je pokusava da kopira zapad i ima masu ljudi koji studira neke fakultete za pruzanje javnih usluga. Drzava se zaduzuje i finansira javni mir drzeci ogroman broj na budzetu i isplacujuci penzije ljudima koji dotiraju decu i/ili unuke. Svaka vlast objavi neku pricu uspeha bilo da je Fijat ili Arapi ili Kurta ili Murta. Ili se objavi prica o nekoj software kompaniji ili ovom ili onom. Realno finansirate se zaduzivanjem koje se kroz korupciju sliva u raznorazne dzepove a ostatak ide u nepostojece penzione fondove i nezaradjene plate.

Svi politicari vise vole da se bave ljudskim pravima i odnosima sa susedima nego ekonomijom zato sto su parametri u oblasti ekonomije mogu lako kvantifikovati i mogu se oceniti rezultati. Ostalo je tralalala sio mi ga Djura. Bez materijalnih uslova ne postoji duhovna nadgradnja. I Aristotel je imao robove koji su kopali zemlju za njega :)))

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:20 29.06.2014

Re: Ukratko

Sa svim se slažem, sem sa delom o Kurti i Murti. Taj deo bih drugačije napisao:
Kurta ispriča priču o Fijatu i zajaše, a onda Murta ispriča priče o kanalu Morava-Solun i BG na vodi, pa i on uzjaše.
G.Cross G.Cross 20:19 29.06.2014

Da se Vlasi ne dosete

Ovo je sasvim obicni bankarski trik izbegavanja njihovih tzv. strozih normi.

Nakon svega sto se desilo nakon pucanja mehura od sapunice sa jeftinim kreditima i tzv. poostravanja mera u selekciji rizika za davanje kredita, banke su se dosetile da se Vlasi ne dosete.

Davanje kredita radno sposobnoj populaciji tesko da prolazi "stroge" mere unutrasnje kontrole banaka , jer oni redovno lako gube posao i kredit postaje "non-performant".

Banke znaju da Deke nece uzeti kredit da kupe lizalicu unuku nego da pomognu sad vec srednjovecnoj deci da prezive, koji inace ne bi mogli da dobiju kredit.

Je li lose za "Deke"? Jeste ako ne umru na vreme.
Je li lose za poreske obveznike koji ce kad-tad da plate za banke koje su too big to fail ili "too SNS ili too SPS itd to fail"? Jeste.

Je li to dobro za direktore banaka ciji Bonus zavisi ne o dugorocnoj profitabilnosti nego o kratkorocnom rastu "broja klijenata". JESTEEEE

inco inco 23:10 29.06.2014

U odbranu banaka

Prvo da se odmah ogradim - to koliko mene deru Komercijalna banka i Societe Generale i to za ne-kreditne usluge (ne pada mi na pamet da uzimam kredit pod uslovima kakvi su kod nas, kao što niko zdrav ne bi ni trebalo) i kako bih im se načestitao majke bi mogao da bude blog sam po sebi.

To i dalje ne znači da napad na iste, kao i 'argumenti' protivu istih od strane autora, kao i mariopan nešto niže, imaju ikakve veze sa razumom. Odnosno isti 'argumenti' se mogu podjednako upotrebiti protivu bilo koje ekonomske i privredne delatnosti čoveka pa, sem ako ne zagovarate vraćanje u hunters & gatherers organizaciju ljudskog društva i naturalnu razmenu kao jedinu privrednu aktivnost, ne znam kako to da izdvajate banke kao scum of the Earth?

Šta je ovde problem što određeni privredni učesnik (prodavnica para, prim. kom.) reklamira svoj dućan onome za koga procenjuje da bi mu bio najbolja mušterija? Penzioneri su jedina dovoljno velika grupa koja ima uredna primanja i zbog kojih će se država izokrenuti na leđa da im ta primanja stvori sve do bankrota države jer su u isto vreme i najredovniji glasači a nijedan političar ne želi da se tako čega odrekne (ili pu-pu-daleko-bilo takvo glasačko telo prepusti svom oponentu). Zašto onda čudi da prodavac bilo koje robe, uključujući tu i novac, targetira njih kao mušterije koje bi rado priveo svom biznisu? Raditi suprotno od toga bi bilo ekonomski neopravdano i neodgovorno, i zašto to očekujete od ikoga razumnog, pa makar to bile i mrske vam banke?

Kritika banke što se reklamira onima koji su u poziciji da najredovnije izmiruju svoje ugovorne obaveze je isto kao kritika noćnog kluba koji se reklamira mladima i razuzdanima zato što su, pa - mladi i razuzdani. Je l' ih neko tera da koriste te usluge? Šta je onda problem?

A penzionerima ako smeta, neka ignorišu reklamu. I sledeći put neka pametnije glasaju kako bi i neko drugi dobio šansu da ima stabilna i redovna primanja pa da banke krenu da i njih ciljaju kao poželjnu klijentelu.
mariopan mariopan 23:51 29.06.2014

Re: U odbranu banaka

inco

Ne znam kako drugi, ali evo zašto ja:

Ako nađeš na internetu - Ans i Eva Jargi "Bankari protiv čovečanstva".
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:29 30.06.2014

Re: U odbranu banaka

inco
Prvo da se odmah ogradim - to koliko mene deru Komercijalna banka i Societe Generale i to za ne-kreditne usluge (ne pada mi na pamet da uzimam kredit pod uslovima kakvi su kod nas, kao što niko zdrav ne bi ni trebalo) i kako bih im se načestitao majke bi mogao da bude blog sam po sebi.


Pa, nek te samo deru, a ti ih i dalje brani.

Problema sa prodavnicama para ima mnogo. Recimo raspolažu sredstvima na računu moje firme i još mi naplaćuju proviziju, kako onu dnevnu koju skidaju automatski, tako i za svaki nalog za prenos, na posterminalima naplaćuju svaku transakciju od 1,5 - 3%, kad vršim isplate inodobavljaču moram da prihvatim njihove uslove, pišem zahteve, a devize mi prodaju po najvišem kursu, kad se uplaćuje ili pdiže gotovina mora se čekati bar desetak minuta na šalteru, ako se podnese zahtev za kredit njihovi referenti se ponašaju gore od agenata nekadašnje UDBE, o kamatama na kredite da i ne govorim, a nedotibog da zakasniš sa uplatom mesečne rate, menjaju ugovorene uslove u toku otplate, kad sam hteo da otplatim kredit pre roka morao sam da im podnesem više molbi i papira nego kada su mi ga odobravali. Ako, kao građanin, uplaćujem kakvu taksu od 10,00din naplaćuju mi provizuju od 60,00 din, na eventualni štedni ulog daju kamatu od par posto, a na eventualni kredit uzimaju kamatu od dvadesetak posto...I što je najgore, sve te prodavnice novca kod nas su iste.

Kratko rečeno, hebem ja takve prodavnice, ne bih nikad ušao ni u jednu da ne moram. Ali moram, nametnuli su takav sistem, a ja, bilo kao pravno lice ili kao građanin tu ništa ne mogu da promenim. Više puta sam bankarskim službenicima pokušao da objasnim da je to moj, a ne njihov novac, da smo mi partneri i da nije OK da se tako ponašaju. Gledaju me u čudu, kao da sam pao s Marsa.


hajkula1 hajkula1 00:52 30.06.2014

Re: U odbranu banaka

inco



A penzionerima ako smeta, neka ignorišu reklamu. I sledeći put neka pametnije glasaju kako bi i neko drugi dobio šansu da ima stabilna i redovna primanja pa da banke krenu da i njih ciljaju kao poželjnu klijentelu.



Reklame gledaju deca. Vaspitna poruka? Banke naravno, vaspitavaju decu od malih nogu u potrošačke zombije.

Sećam se reklama iz ranijih vremena, dete na šalteru u banci, dobije kasicu prasicu. Zapamtila sam slogan, ko uči znaće, ko štedi imaće.

P.S.
Podigla sam najgori mogući kredit, potrošački keš, da bih rešila stambeno pitanje. Tada još nije bilo stambenih a ja nisam mogla više da čekam. Da sam čekala, kasnije ne bih imala uslova... i ne bih rešila stambeni problem. A kamate su zelenaške.
Može im se u Srbiji.
hajkula1 hajkula1 00:58 30.06.2014

Re: U odbranu banaka

Vojislav Stojković


Kratko rečeno, hebem ja takve prodavnice, ne bih nikad ušao ni u jednu da ne moram. Ali moram, nametnuli su takav sistem, a ja, bilo kao pravno lice ili kao građanin tu ništa ne mogu da promenim.



Već sam napisala.
Pre desetak dana, sin je platio litvanskoj agenciji za neku uslugu 50evra+5evra Danske bank A/S za uslugu a Intesi 20evra za uslugu, tako da je taj račun na kraju iznosio 76evra. (Toliko je u svim bankama, pitala sam. S tim, što i ako bi elektronski uplatio karticom, opet isto izađe.)

arthur_dent arthur_dent 11:02 30.06.2014

Re: U odbranu banaka

Pozdrav domaćine,
u biti se slažem sa kritikom navedene reklame, jer je malo čudno reklamirati kupovinu potrošnih sitnica na kredit koji će se ipak otplaćivati malo duže.
Penzioneri su jako dobri klijenti, jer lako pristaju na sve i svašta, vredno otplaćuju svoje obaveze. Ova reklama me podsetila na onu krajnje neukusnu, od pre godinu-dve gde se klinka obraća vršnjacima sa pitanjem da li su i njihovi roditelji kupili stan sa sobom za njih. Kod penzionera su makar imali dosta materijala za pravljenje jedne normalne reklame.
Reklama za penzionere ipak jeste potrebna, jer oni predstavljaju određenu grupu klijenata, uglavnom malih potrošača, kojima je onedavno omogućeno da uzimaju kredite.
A sada i mala kritika. Gornji post mi je malo preteran, verovatno napisan u emocionalnom naletu.
Pretpostavka mi je da imate neku firmu, čim spominjete proviziju za pos terminal.(Ne znam čije usluge koristite, ali provizije koje sam ja gledao se kreću od 0.3 do 1.5%.) Ova usluga, kao i sve ostale naravno ovisi od banke i prometa koji firmapojedinac ostvaruju, a nešto ne verujem da firmu vodite samo preko jedne banke. Ovisno od vaše, ali i njihove veličine, većina banaka je spremna da izađe u susret sa raznim dogovorima.

Banke, kao i sve ostale firme, naplaćuju usluge koje obavljaju. Ne verujem ni da biste vi dali bilo kome ko uđe u vašu prodavnicu, da kupi neku robu po ceni koju on odredi ili da date robu vrednsoti 20,000 eur na recku osobi koja je prvi put ušla kod vas. Kad otvarate saradnju sa nekom firmom, tražite joj solidnu količinu dokumentacije, a uglavnom padne i neka menica. Mislim da je i sasvim normalno da vaši dobavljači imaju različite cene za vas i ostale klijente, ovisno od količine robe koju prodajete. Shodno tome i vi imate mogućnost da formirate cene prema klijentima prema njihovom prometu. U prometu sa inostranstvom, normalno postoje zakoni i carina koji moraju da se ispoštuju, ali znam da li postoji banka u kojoj danas ne možeš da se dogovoriš oko kursa. Malo mi je čudno ovo sa menjanjem uslova u toku otplate, jer su takve stvari uglavnom jako zaglavljene postojećim zakonima, tako da banke mogu biti poprilično kažnjene, zbog samovoljnog menjanja uslova.

Delujete mi kao zbunjeni klijent koji se nije cenjkao, već je pristao na prvu ponudu prve banke i sad se čudi što ga deru.

A sa druge strane, da li biste vi svojim klijentima ispunili ove vaše pritužbe.
Za početak, da li biste dali nekom nepoznatom klijentu robu vrednosti 20 - 30,000 EUR na lepe oči?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:49 30.06.2014

Re: U odbranu banaka

Pozdrav i tebi, arthur_dent.

Reklama banke za senior kredite za igračke unuci je samo indikator stanja u Srb iji i povod za moj post, a ona za stan, koju pominjete, je bila, ne samo neukusna, već i nemoralna.

Tačno je da je post pisan pod tenzijom konstantnog ličnog nezadovoljstva uslugama banaka u Srbiji. U tom smislu je i emotivan, a kakv bi i bio, budući da se radi o blogu, a blogovi su najčešće obojeni emocijama i odražavaju lične stavove.

Međutim, malo je građana koji su u Srbiji zadovoljni bankarskim uslugama, kamatama na štednju, a pogotovo na kredite. Slično je i sa malim i srednjim preduzećima, a da li su krupni klijenti zadovoljni ne znam. Za one koji su bili klijenti Agrobanke i banke za razvoj iz Vojvodine, verujem da su vrlo zadovoljni: digli silan novac, dali nepostojeće garancije i gotovo ništa nisu vratili, a sada siromašni građani sve to otplaćuju.

Duži period je naše preduzeće klijent različitih banaka, faktički od kada je platni promet prebačen iz SDK na poslovne banke. Promenili smo ih nekoliko, ali sve su slične.

U dva navrata smo podizali devizne kredite, jedan je bio lizing, a drugi za finansiranje investicije u poslovni prostor. U oba slučajja, iskustva su nam jako loša, iako smo bili dobri klijenti i nikada nismo kasnili ni jedan mesec u isplati prispelih obaveza. Lizinga što se tiče, izigrani smo na više načina zahvaljujući onom delu ugovora koji je pisan sitnim slovima i nikada nam više nije palo na pamet da to ponovimo. A kredita što se tiče, trebalo nam je tri meseca da se izborimo za njegovu prevremenu otplatu, iako je ta tačka u ugovoru postojala. I da, tačno je - banka je menjala uslove u oba slučaja i to, naravno, na našu štetu, a i ta tačka je bila deo ugovora. Naime, reč je o onim ugovorima sklopljenim pre nego se država setila da svojim propisima zaštiti klijente banaka.

Provizija na postterminale se menjala. Tačno je da su sada niže, ali banke startuju sa visokom provizijom, pa je kasnije neznatno snižavaju u zavisnosti od ostvarenog prometa.

Naravno, da banke, kao ni ostali, ne treba da daju klijentima svoju robu (novac) na lepe oči. Uostalom ni klijenti banaka ne polažu svoj novac na lepe oči, biraju banku i potpisuju ugovor. Međutim, poslovna saradnja, kako je ja razumem, podrazumeva korektan odnos i oba partnera bi trebala da tom saradnjom budu zadovoljni. Ja, nažalost, nisam bio i prekidao sam saradnju sa više banaka, ali do sada nisam naišao na neku banku gde bih bio zadovoljan. Dozvoljam da je, možda, feler do mene, a ne do banaka, mada osnovano sumnjam da je tako.


hajkula1 hajkula1 12:01 30.06.2014

Re: U odbranu banaka

mariopan
inco

Ne znam kako drugi, ali evo zašto ja:

Ako nađeš na internetu - Ans i Eva Jargi "Bankari protiv čovečanstva".


Na internetu sam našla samo deo. Imaš komplet ili...? Javni na p.p.




Ans i Eva Jargi: "Bankari protiv čovečanstva" (1.)


Začeto u nepravdi, rođeno u grehu

Na predlog ruskog "Fonda strateške kulture", organizacije koja se bavi geostrateškim kretanjima, Tabloid će u nekoliko nastavaka objaviti delove iz knjige Ansa i Eve Jargi, "Bankari protiv čovečanstva". U njoj su postavljena suštinska pitanja današnje potrošačke civilizacije: zašto ljudi u dvadeset prvom veku u gotovo svim zemljama sveta, i pored do sada neviđenog tehnološkog razvoja, rade sve više vremena za sve manje novca, zašto se gotovo u svim državama, pa čak i u onim ekonomski najrazvijenijim, već godinama smanjuju plate i penzije, a povećavaju postojeći i stalno uvode novi i drugačiji porezi, takse i slični nameti, šta je država i da li ona ima pravo da u ime svojih građana da uzima inostrane kredite i da ih zadužuje bez njihove saglasnosti, da li suverena država ima pravo da uzima kredite od bilo koga, a posebno od inostranih ili međunarodnih banaka i drugih stranih finansijskih institucija?


Ans i Eva Jargi

Iako je novac nastao pre mnogo hiljada godina, banke u današnjem obliku se pojavljuju tek u srednjem veku. Prve moderne komercijalne banke počinju se osnivati u Italiji u dvanaestom veku, a prva savremena centralna banka osnovana je u Amsterdamu (u Holandiji) 1609. godine. Po uzoru na centralnu banku Holandije kasnije su formirane centralne banke ostalih evropskih zemalja, a među prvima Bank of England - u Londonu 1694. godine, Nacionalna banka Francuske - 1716. godine i Nacionalna Banka Danske - 1736. godine. Sve te centralne banke, uključujući i one kasnije osnovane, do dvadesetog veka bile su privatne institucije.

Shvatajući da je papirni novac daleko jeftiniji od kovanog i mnogo pogodniji za sve bankarske manipulacije, nove poslove i ekstra profite, centralne banke još od srednjeg veka počinju izdavati sve veće emisije papirnog novca bez pokrića i tako legalno pljačkati domaće građane, kao i strane zemlje koje su prihvatale njihov novac kao sredstvo plaćanja. U to početno vreme količina papirnog novca koji su centralne banke emitovale još uvek je morala je biti u kakvoj-takvoj srazmeri sa vrednošću obaveznih rezervi plemenitih metala kojom su raspolagali, kao pokrićem za izdavanje papirnog novca.

Međutim, ubrzo po osnivanju, centralne banke, koje tada (a ni u današnje vreme) nisu bile kontrolisane od strane vlada i vladara, otkrile su da mogu emitovati mnogo veću količinu novca od vrednosti obaveznih rezervi u plemenitim metalima i na taj način ostvarivati do tada nezamislive zarade.

Centralna banka Holandije među prvima je počela emitovati novčanu masu u znatno većoj srazmeri u odnosu na vrednost rezervi u plemenitim metalima (prema nekim izvorima u srazmeri od 5 prema 1), nakon čega su ovaj inovativni recept počele koristiti i sve kasnije osnovane centralne banke, s tim što su znatno povećale količinu novca bez pokrića (Centralna banka Engleske je taj odnos dovela do u to vreme neverovatnih 16 prema 1).

To je ujedno i najveća tajna centralnih banaka, koja je, zamislite, direktno ušla i u osnivačku povelje Bank of England u kojoj doslovno stoji: "Ovoj banci pripada sva dobit od kamate na novac koji ona kreira iz ničega (out of nothing)".

Ali još je neverovatnije da su privatne centralne banke od svih država preuzele ne samo kontrolu kovanja i štampanja novca, nego i da su sav novoemitovani novac koji su stvarali iz „ničega" pozajmljivali državi, i to uz kamatu američke centralne banke! Pošto pravilno razumevanje ove teme u velikoj meri zavisi i od shvatanja uloge i značaja američkih centralnih banaka (posebno FED-a ili Federalnih Rezervi) i njenih moćnih BrettonWoods-kih filijala, u nastavku teksta detaljnije ćemo se pozabaviti istorijom i razvojem tih u današnje vreme najčuvenijih bankarskih institucija, koje ljudi širom sveta, uključujući i mnoge amerikance (među kojima i neke čuvene mislioce, političare i predsednike SAD), smatraju čudovištima i monstrumima odgovornim za gotovo sva ekonomska i druga zla ovog sveta. Prethodno da kažemo da je iz Ustava SAD-a kristalno jasno da pravo kovanja novca pripada isključivo Kongresu i da Kongres nije ovlašten da to pravo ustupa bilo kome, a pogotovo ne privatnim bankama.

Da je tako može se videti iz sledećih odredaba Ustava Sjedinjenih Američkih Država:

Član 1. Odeljak 8. tačka 5.: "Kongres ima pravo da kuje novac, određuje njegovu vrednost i vrednost stranih valuta i da utvrđuje sistem tegova i mera;" Član 1. Odeljak 9. tačka 7.:

"Nikakav novac se ne sme uzimati iz državne blagajne, sem na osnovu sredstava dodeljenih zakonom, a redovan izveštaj i račun primanja i izdavanja državnog novca mora se objavljivati s vremena na vreme." Član 1. Odeljak 10. tačka 1.: "Nijedna država (misli se na federalne države SAD, primedba autora) ne može da sklapa bilo kakav ugovor, savez ili konfederaciju, zatim da izdaje dozvolu za zarobljavanje neprijateljskih brodova, da kuje novac, daje kreditna pisma, upotrebljava bilo šta drugo sem zlatnog i srebrnog novca kao zakonsko sredstvo za plaćanje dugova, da donosi zakone o oduzimanju imanja ili lišavanja građanskih prava, te zakon eks post fakto ili zakon koji slabi ugovorne obaveze, ili da dodeljuje plemićke titule."


Novac opasniji od oružja


Ako se složimo sa mišljenjem većine stručnjaka da onaj ko kontroliše novac, kontroliše i sav državni i društveni život, onda se svakako moramo zapitati kako su bankari uspeli realizovati taj nezamislivi scenario po kome su zadobili ne samo kontrolu nad novcem, nego i mogućnost da ga stvaraju iz ničega i emituju kao vlastiti privatni novac, i da ga uz to pozajmljuju državi uz kamatu.

Za tako nešto ne možemo naći drugo objašnjenje osim pretpostavke da su tu nemoguću misiju postigli ponajviše zahvaljujući podmićivanju, ali i pretnjama, ucenama i drugim prljavim i nezakonitim radnjama preduzetim prema ključnim političarima na predsedničkim položajima i u Kongresu, i da se to desilo mnogo puta u kratkoj istoriji Sjedinjenih američkih država, a prvi put neposredno nakon što su 1791. godine proglasili nezavisnost od Velike Britanije, čija su kolonija do tada bili.

Naime, odmah po konstituisanju prve američke vlade tadašnja Centralna banka SAD predata je u privatno vlasništvo i pored toga što se toj suludoj ideji, pored mnogih istaknutih ličnosti, suprotstavljao i jedan od takozvanih "očeva" američke nacije, autor Deklaracije o američkoj nezavisnosti, jedan od potpisnika ustavne konvencije i treći po redu predsednik SAD-a, - Tomas Džeferson, koji je s tim u vezi, da još jednom ponovimo, proročki rekao:

"Najiskrenije verujem da su banke koje smeju izdavati novac, puno opasnije od vojske u punoj pripravnosti". I još: "Ako Amerikanci ikada dopuste privatnoj banci kontrolu izdavanja svoje valute, prvo inflacijom, a zatim deflacijom, banke i korporacije će rasti oko njih i lišiti sve ljude njihove imovine, dok će se njihova deca probuditi kao beskućnici na kontinentu koji su osvojili njihovi očevi. " Nije ni slutio koliko je bio u pravu.

Prva i druga centralna banka SAD

Sekretar trezora Prve privatne centralne banke bio je Aleksander Hamilton. Po ugovoru sa Kongresom Prva centralna banka osnovana je na period od 20 godina i uz puno problema funkcionisala od 1791. do 1811. godine. Za vreme predsednika Džejmsa Medisona osnovana je Druga centralna banka SAD-a, takođe na 20 godina i postojala od 1816. do 1836. godine, koja je kao i Prva bila u potpunom privatnom vlasništvu.

Predsednik Endrju Džekson se 1836. godine žestoko usprotivio produženju ugovora, tako da je nakon toga sve do 1913. godine Druga centralna banka poslovala kao državna. Protiveći se produženju ugovora predsednik Endrju Džekson je tada izjavio:

"...Bestidan pokušaj kojim je ova banka nastojala kontrolisati Vladu je opomena američkim građanima da u budućnosti ne ukazuju poverenje ovekovečivanju neke druge institucije poput ove".

Tom prilikom bankarima se obratio ovim rečima: "Vaše je leglo jazbina otrovnica i lopova. Nameravam vas iskoreniti, i Bog mi pomogao, ja ću vas iskoreniti"! Međutim, ni predsednik Endrju Džekson nije uspeo iskoreniti tu savremenu opštečovečansku pošast. Već 1913. godine, Kongres donosi akt o osnivanju treće po redu američke centralne banke (privatne, kao i prethodne dve), nazvane ovaj put Federalne Rezerve (koju skraćeno najčešće nazivaju FED), što je svojim potpisom potvrdio tadašnji predsednik Vudro Vilson. Neki kažu da je to učinio kao protivuslugu za finansiranje njegove predsedničke kampanje.

Već 1913. godine, Vilson je postao novi predsednik Amerike, jer su mu reklamnu kampanju trebala mu finansijska sredstva, zbog čega je sa bankarima sklopio je dogovor da će ako bude izabran potpisati "Akt o Federalnim Rezervama (Federal Reserve Act)".

U januaru 1913. godine, dok je većina Kongresmena uoči Božića bila u svojim kućama, zakon o Federalnim Rezervama proguran je kroz Kongres, a Vilson ga je posle potpisao. Kažu da je osoba koja se pobrinula da novi zakon bez problema prođe kroz Kongres, bio Paul Moritz Warburg, jedan od suosnivača Federalnih Rezervi, i jedan od najvažnijih ljudi u Nemačkih kompanija - IG Farben, koja je finansirala naciste za vreme II svetskog rata.

Njegov brat Maks Varburg bio je šef Nemačke tajne nacističke službe. Sin Pola Warburga, Džems Pol Warburg, je mnogo godina kasnije drsko izjavio: "Trebamo imati jednu Svetsku Vladu, hteli to ili ne. Pitanje je jedino hoće li Svetska Vlada nastati dobrovoljno ili na silu".


Šta su poznati političari, stručnjci i novinari rekli O FED-u?

(Američki kongresmen Luis Tomas Mek Fajden)

Luis T. Mekfejden je bio kongresmen i predsednik Bankarskog odbora i Valutnog Komiteta SAD. Ovaj hrabri čovek jedan je od prvih amerikanca koji je pao boreći se za istinu o bankarima i Federalnim Rezervama i zato zaslužuje da se o njemu kaže nešto više. Rođen je 1876., umro 1936. godine. Diplomirao je Warner Trgovački koledž (trenutno poznat kao Elmira Business Institute) u Elmira, Njujork.

Godine 1892, zaposlio se u Prvoj narodnoj banci u kantonu, Pensilvanija. 1899. izabran za blagajnika, a 1916. postao predsednik te banke. Godine 1914, izabran kao predstavnik Republikanske stranke u saziv Šezdeset četvrtog Kongresa i devet uzastopnih kongresa. Od 1920-1931. bio predsednik Odbora za bankarstvo i valutu Sjedinjenih Američkih Država .

Umro 1934. godine pod "sumnjivim" okolnostima. Evo šta je o taj kongresmen još davne 1934. govorio u Kongresu o ovom međunarodnom bankarskom kartelu:

"...Gospodine predsedniče, u zemlji imamo jednu od najkoruptivnijih institucija kakvu svet nikada nije video. To se odnosi na Upravni odbor Federalnih Rezervi i Banke Federalnih Rezervi koje ću skraćeno nazivati FED. FED je prevarila vladu Sjedinjenih država i narod lišila dovoljno novca da isplati čitav nacionalni dug. Pljačka i ogrešenje FED-a koštaju toliko novca da se vrednost nacionalnog duga može isplatiti nekoliko puta.

Ova đavolska institucija osiromašila je i uništila narod Sjedinjenih država, dovela mnoge do bankrotstva i praktično je i naša vlada bankrotirala. Učinjeno je to kroz rupe u zakonima po kojima FED funkcioniše, koristeći veoma lošu administraciju u sprovođenju zakona o FED-u i podmićivanjem gramzivih i lakomih pojedinaca koji su to morali da kontrolišu i spreče. Neki ljudi misle da je FED institucija naše vlade. Ali nije. Oni su privatni monopolisti koji grabe bogatsvo ovog naroda zarad sebe i svojih klijenata u inostranstvu: domaćih i stranih špekulatana i prevaranata, bogatih i gramzivih lihvara. U ovoj mračnoj grupi finansijskih pirata su oni koji bi čoveku prerezali vrat kako bi mu iscedili dolar iz džepa; postoje i oni koji šalju novac u našu zemlju kako bi kupili glasove (kongresmena) i uticali na zakonodavstvo; to su oni koji podstiču internacionalističku propagandu kako bi nas prevarom darivali novom svešću kako bi im dozvolili da prikriju svoja zla dela iz prošlosti I ponovo pokrenu svoj kriminalni voz.

Kreirali su vladavinu terora u Rusiji sa našim novcem u nameri da što duže potraje rat. Podstrekivali su separatni mir između Nemačke i Rusije, i tako zabijali klinove među saveznicima u Svetskom ratu. Finansirali su prolazak Trockog od Njujorka do Rusije kako bi mogao da im pomogne u razaranju ruske carevine. Raspirivali su i podstrekivali rusku revoluciju i uložili u nju ogromnu količinu američkih dolara na račun Trockog u jednoj od njihovih banaka u Švedskoj".

(Nastaviće se)

A 1.

Cena vlastitog ropstva

"Bankarstvo je začeto u nepravdi i rođeno u grehu. Bankari su vlasnici Sveta. Ako im oduzmete vlasništvo nad Svetom, ali im ostavite moć stvaranja novca, oni će brzim pokretom pera stvoriti dovoljno novca, da ga ponovo otkupe. Ipak, oduzmite im moć stvaranja novca, i sva ta velika blaga, kao što je i moje, će nestati, i trebaju nestati, jer će tada Svet postati lepše mesto za život. No, ukoliko želite ostati rob bankara i plaćati troškove vašeg vlastitog ropstva, pustite ih da i dalje stvaraju novac."


A 2.

Amerika upravlja MMF-om: više dolara, više uticaja

MMF trenutno ima 187 članica. Unutar njega vlada poseban tip demokratije; svaka od članica glasa prema svojoj finansijskoj moći, "one dollar - one vote" (jedan dolar - jedan glas). SAD, prema ovome, ima više od 18 posto prava glasa. Njihova finansijska snaga i činjenica da dolar igra ulogu u međunarodnoj štednji valute, daju mu odlučujuću težinu u okviru te organizacije.

Nedemokratičnost nije prisutna samo u strukturi organizacije, ona je i deo politike koju MMF sprovodi u odnosu sa zemljama u kojima deluje. On teoretski priznaje i podupire demokratske institucije u tim zemljama, ali ih u praksi on potkopava nametanjem svoje politike. Partneri u pregovorima nemaju istu pregovaračku moć; ona je u celosti u rukama MMF-a, a vlade koje očekuju pomoć bespomoćne su i time u podređenom položaju.

Osim toga, ti pregovori su tako kratki i površni da ne ostavljaju mesta za šire stručne i političke konsultacije.

Ekonomisti koje MMF šalje na pregovore u određenu zemlju ne poznaju dovoljno sve relevantne ekonomske, socijalne i političke činjenice da bi mogli u kratkom roku izraditi strategiju u skladu sa specifičnim uslovima i potrebama određene zemlje.

Štaviše, ekonomisti MMF-a izbegavaju konsultacije s domaćim ekonomistima tvrdeći za sebe da su stručniji i obrazovaniji. Oni se u svojoj analizi zemalja oslanjaju isključivo na trenutno raspoložive statističke podatke zbog čega su tzv. "country reports" površni, jednostrani i neprilagođeni specifičnim okolnostima zemlje, pa su zato i pogrešni.

Sve ovo ne čudi uzme li se u obzir činjenica da MMF ima unapred razrađenu strategiju koju provodi u svakoj zemlji. Ovakvo "snimanje" situacije nije ništa više od puke formalnosti.


GLOSA

"Najiskrenije verujem da su banke koje smeju izdavati novac, puno opasnije od vojske u punoj pripravnosti"


Thomas Jefferson


http://www.magazin-tabloid.com/casopis/?id=06&br=284&cl=30
princi princi 09:26 30.06.2014

Problem s bankama

u principu je što im država omogućava da rade društveno važan posao (alociranje viška kapitala) a one to pravo uzurpiraju i rade isključivo na korist svojih shareholdera. Banke bukvalno multipliciraju novac, prave novac out of thin air, što je mehanizam koji im omogućava isključivo i jedino država (i njen aparat prisile, sudovi, policija, i vojska, kad zatreba), a blagodeti prinosa od tog mešetarenja koji se odvija na očigled svih uživaju samo bankarski shareholderi (što u slučaju nekih banaka, Goldman Sachsa, na primer, znači sam board banke). Kad nešto krene loše onda je država primorana da dođe u pomoć jer je moderni život bez banaka nemoguć: bez njih nema investicija, nema novih puteva, škola, infrastrukture, novih kafana, pekara, novih fabrika i prodavnica cipela, rečju ničega. Tako je u razvijenom svetu. A Srbija uglavnom živi posledice dešavanja na nekom širem planu odnosno prelivanja i odlivanja kapitala u i iz Istočne Evrope.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:58 30.06.2014

Re: Problem s bankama

Iako nema poterebe, ipak, moram da kažem da sve što si napiso u ovom komentaru potpisujem.
hajkula1 hajkula1 12:33 30.06.2014

Re: Problem s bankama

princi
Kad nešto krene loše onda je država primorana da dođe u pomoć jer je moderni život bez banaka nemoguć: bez njih nema investicija, nema novih puteva, škola, infrastrukture, novih kafana, pekara, novih fabrika i prodavnica cipela, rečju ničega. Tako je u razvijenom svetu. A Srbija uglavnom živi posledice dešavanja na nekom širem planu odnosno prelivanja i odlivanja kapitala u i iz Istočne Evrope.


Sav promet je prebačen u banke. Bez njih nema trgovine, jer ne mogu da se plate ni naplate računi, pa ne može da se kupuje niti prodaje ni u zemlji ni u inostranstvu.


nim_opet nim_opet 15:05 30.06.2014

Re: Problem s bankama

što u slučaju nekih banaka, Goldman Sachsa, na primer, znači sam board banke
????

GS akcijama se trguje na NYSE i svako ko danas ima $166.75 da kupi jednu akciju moze da bude akcionar GSa, tako da ne vidim zasto i kako to njihovi akcionari van borda nemaju koristi.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana