Društvo| Nauka| Obrazovanje

"Mašine za namicanje ili pranje para" (Lj. Rajić)

Vesna Knežević Ćosić RSS / 16.06.2014. u 20:29

o Da li vlasnici privatnih škola rade na tome da one zaista budu obrazovne institucije, ili ih i dalje vidite kao "uređaj za naplaćivanje školarine"?

- S retkim izuzecima, to su mašine za namicanje ili pranje para. Ko želi da proveri šta stvarno jesu, neka pogleda kakve naučne reference imaju njihovi nastavnici. (prof Ljubiša Rajić)

Osecam potrebu da ponovo postavim ovde intervju koji sam uradila sa sada vec pokojnim profesorom Ljubisom Rajicem, koji je bio svetla tacka Beogradskog univerziteta i deo onih univerzitetskih radnika koji se nisu ustrucavali da se javno bore za njegov ugled. Promenila sam samo naslov, izvuka sam ga iz intervjua:

 Ljubiša Rajić: Srpski brend - lenjost i neznanje

- Srpski brend - lenjost i neznanje
- Studenti brkaju ćirilicu i latinicu
- Intelektualci postali prilagodljiva i kvarljiva roba
- Nema nastavnog i naučnog kadra za više od dva dobra univerziteta
- Ovde je najgore biti uspešan, jer to ističe osrednjost drugih
- Mladi ne znaju da misle jer su ih u školi kažnjavali kad to čine

 

TEKST
- Na našim univerzitetima zaposleno je mnogo ljudi kojima je univerzitet potreban radi titula, zato što tu mogu da ne rade ništa i da tezgare, zarađuju na korupciji.

Ovako visoko obrazovanje u našoj zemlji procenjuje prof. dr Ljubiša Rajić, šef Odseka za skandinavske studije Beogradskog univerziteta i član Norveške akademije nauka. Njegova kritika da je vlast u Srbiji obrazovanje učinila "privatnom stranačkom prčijom i imenovala nekompetentne, a verovatno i poslušne članove raznih organa", nameće i pitanje postoji li volja da se obrazovanje na univerzitetima u Srbiji tretira kao najvažniji razvojni resurs i šta treba uraditi da bi se krenulo u proizvodnju znanja po svetskim standardima

- Dok je vladao Milošević, bojali smo se najviše njegove fizičke sile, a sad se ljudi boje da ne izgube posao, da neće napredovati, da neće imati para za normalan život... Za mene je svaka stagnacija u modernizaciji obrazovanja - nazadovanje. Iz Nacionalnog investicionog plana grade se nove crkve uz onih blizu 1.000 izgrađenih u poslednjih dvadesetak godina, a nijedna nova škola.

o Znanje na svetskom tržištu ima visoku cenu, ne zna za granice i višestruko je isplativo. Zašto ovo društvo ne krene tim putem i forsira intelektualne resurse?
- Danas se znanje smatra najvažnijim razvojnim resursom. Ali kod nas ne postoji čak ni volja da se o tome ozbiljno razgovara. Ako nam znanje koje hoćemo da prodamo bude kvalitetno koliko i Zastavini automobili, bojim se da od toga nema ništa. Konkurencija na tržištu visokoškolske nastave i nauke zahteva sasvim drugačiji pristup od našeg.

o Rekli ste da većina naših profesora želi samo dve stvari: veće plate i da ih svi ostave na miru. Da li je i dalje tako?

- Na Nastavno-naučnom veću mog fakulteta dugo se tapšalo obaveštenju da nam je uplaćeno po 7.000 dinara, a još duže informaciji da je sednica završena, jer smo odobrenja za desetine magistarskih i doktorskih tema smandrljali za nekoliko minuta. Uopšte mi nije jasno kako neko može da nabraja da nam je privreda loša, državna uprava nikakva, sudstvo korumpirano i tako dalje, a da istovremeno tvrdi da je na univerzitetu sve u redu. Pa nismo mi profesori ovozemaljski anđeli. Isti smo kao i svi drugi u ovom društvu

o Za političare koji su i profesori na fakultetu rekli ste "da ne žele da talasaju", da su "ušuškani uz kravu muzaru" i da im je politika prema univerzitetu "neoliberalna". Šta ste pod tim tačno mislili?

- Kod nas je tradicija da profesori postaju političari, jedno vreme su se neki čak zanosili pravljenjem profesorske stranke. Nažalost, univerzitetska sredina, ne samo kod nas, ne voli kritiku. Sad je nepopularno reći da se univerzitet komercijalizuje drastičnom brzinom na uštrb kvaliteta rada, jer se onda dira u pare.
- Jedan asistent, koji piše doktorat u saradnji dve od nekoliko najuglednijih zapadnih naučnih institucija, žalio mi se kako mu je na njegovoj katedri rečeno da ćuti i ne talasa, jer mu se inače loše piše. Kod nas je danas najgore biti uspešan, jer se onda vidi neuspešnost i osrednjost drugih. Ovde bi danas i Ajnštajn jedva bio primljen. Kvario bi prosek.

o Zašto profesori ne pišu knjige, a ako i pišu, u njima nemaju index, bibliografiju radova?

- Nije reč samo o knjigama, već i o člancima, eksperimentima, patentima, saradnji sa inostranim institucijama...

o Može li se govoriti o partijskim fakultetima, levim i desnim, i da li to ima uticaja na finansiranje, pa neki dobijaju više od drugih?

- Može se govoriti o fakultetima koji su pod kadrovskom kontrolom neke stranke ili klana, o politički proizvedenim ili korumpiranim fakultetima, ali ne i o levim i desnim, jer ja u Srbiji levicu ne vidim ni za lek, iako fakulteti ne bi smeli da budi ni stranački, ni levi, ni desni, nego naučni. Ipak, mnogo je gore što se ne govori o nekvalitetnim fakultetima i univerzitetima. Na osnovu iskustva u radu naše Komisije za akreditaciju (dok me Koštuničina vlada nije smenila), odgovorno tvrdim da Srbija nema nastavni i naučni kadar za više od dva dobra univerziteta. Ne postoje ni politička volja, ni zakonska rešenja, ni drugi preduslovi da se to reši.

o Šta je sa Bolonjskom deklaracijom i dokle je stigla reforma univerziteta u Srbiji?

- Izgleda da većina nastavnika pojma nema šta Bolonjska deklaracija stvarno znači. I ova reforma je u velikoj meri glumljenje reforme. U razvoju visokoškolskog sektora drastično zaostajemo u odnosu na Evropu, i to će nas mnogo koštati u godinama koje dolaze.

o Da li je krvna slika univerziteta toliko loša?

- Negativna kadrovska selekcija iz 90-tih je lenjost i neznanje proizvela u srpski brend. Samo bi se merama što objektivnije provere kvaliteta moglo nešto učiniti, a to znači da svi dobijemo otkaz i da nas onda nanovo primaju na osnovu mišljenja komisija sastavljenih od stranih stručnjaka. Ali to je već naučna fantastika. Ako se nastavi ovakav odliv mladih kadrova, univerzitet će u naučnom pogledu uskoro biti mrtva institucija.

o Da li vlasnici privatnih škola rade na tome da one zaista budu obrazovne institucije, ili ih i dalje vidite kao "uređaj za naplaćivanje školarine"?

- S retkim izuzecima, to su mašine za namicanje ili pranje para. Ko želi da proveri šta stvarno jesu, neka pogleda kakve naučne reference imaju njihovi nastavnici.

o Tvrdite da se veliki deo reforme pretvorio u zaštitu postojećih radnih mesta i stečenih pozicija, da "ceo državni Univerzitet u Prištini treba ukinuti zbog elementarnog neispunjavanja bilo kakvih uslova" i da to važi za "većinu privatnih univerziteta, isturenih odeljenja"?

- Više od polovine svih zaposlenih na medicinskim fakultetima nije u poslednjih nekoliko godina objavilo ni jedan jedini rad, i to je pre pravilo nego izuzetak. Univerzitet nije institucija socijalne zaštite, a upravo se time bavi. Ali još niko nije dobio otkaz zbog toga. Pokušajte da date otkaz nekome ko godinama ništa nije uradio u nauci, pa ćete videti gde ćete stići. Na Univerzitetu u Prištini, i u srpskom i u albanskom delu, jedva da ima neko zaposlen sa ozbiljnim naučnim referencama, ali on opstaje jer je to politički važno. Ako je to jedini razlog njegovog postojanja, treba ga ukinuti. Ispada da nije važno što je loš, važno je samo da je srpski.

o Utisak je da su u Srbiji intelektualci mahom izumrli. Oni iz 70-tih priklonili su se važećim trendovima, fondovima i ugasili, zastupajući samo ono za šta su plaćeni?

- Stalno se ponavlja zabluda da su intelektualci nešto posebno. Možda bi to trebalo da budemo zbog našeg znanja, ali nismo kad je reč o politici i etici. Intelektualci su prilično prilagodljiva i dosta kvarljiva roba, i to ne samo kod nas i ne od juče. Ali nisu svi takvi. Znam mnogo onih iz moje i nešto mlađih generacija koji su drugačiji, ali smo ovu bitku za modernu Srbiju uglavnom izgubili.

o Zašto nam je država antiintelektualna, a vode je intelektualci?

- Antiintelektualizam ima jaku tradiciju i na levici i na desnici, a posebno u vlasti, jer vlast u načelu ne vole ljude koji previše samostalno i slobodno razmišljaju, jer to može da je podrije. Kad profesori postanu ministri ili poslovni ljudi, onda, nažalost, većina počne i da razmišlja na takav način.

o Da li su srpski intelektualci opsednuti policijom, pa jedni čvorovićevski u svemu vide neprijatelje ili prste DB, a drugi se kočopere da su DB?

- Na Balkanu, iz istorijskih razloga, vlada opsednutost policijskom i vojnom moći i simbolima. Nažalost, mnogi intelektualci u DB-u vide samo nekontrolisanu političku moć, a zanemaruju da je to jedan veliki kriminalni poslovni konzorcijum, sve od dolaska Miloševića na vlast. Nijedna moć nije večna, pa će i njihova proći. Jedino što su zemlji napravili nenadoknadivu štetu i još je prave braneći svoje pare, a ne državu i građane.

o Da li je tačno da se ljudi koji su univerzitet doveli u ovakvo stanje vraćaju na vlast?

- Ljudi iz Miloševićevog vremena ili njihovi naslednici vratili su se minulih godina na mnoge dekanske i rektorske položaje, a njihov duh kao da nikad nije ni otišao sa univerziteta. Oni su krivi što je u ovakvom stanju.

o Koliko su univerziteti u Srbiji ispolitizovani i klerikalni?

- Sada se postojeća zabrana političkog organizovanja i nepostojeća zabrana verskog i političkog delovanja u nastavi sistematski ne samo krše, već se to i podstiče.

o Javno ste se usprotivili predlogu da verske zajednice dobiju status akreditovanog fakulteta. Zašto?

- Teologija nije nauka, i bilo bi bolje da je osnovana katedra za nauku o religiji, koju nemamo. To što je sekularna država dostignuće civilizacijskog razvoja, našu vladu ne zanima, uprkos tome što je i Republika Srbija ustavom određena kao takva.

o Da li ste zato rekli da je vlast u Srbiji posle 2000. donela u proseku rezultat a la Nova hrišćanska desnica u SAD - što više neoliberalne ekonomije i što više crkve. Kakve će biti posledice?

- Kad se uporedi politika srpske vlade u domenu privrede i crkve s politikom Bušove administracije, sličnosti su upadljive. Posledice su već tu, u vidu obnove klerikalnog i patrijarhalnog društva, osiromašenja stanovništva, drastičnog pada nataliteta i iseljavanja.

Nemam nameru da zaćutim

Za unapređenje nordijske kulture i uspostvaljenje veza sa Skandinavijom, prof. Ljubiša Rajić odlikovan je od Švedske ordenom Viteza kraljevskog reda polarne zvezde prvog reda, od Finske je dobio odlikovanje Vitez bele ruže, ima norvešku Medalju kralja Svetog Olafa, nagradu Švedskog autorskog fonda, norvešku nagradu Akademika...

o Bije Vas glas da ste veoma kritični?

- Ne pristajem da mi iko ospori pravo na sopstveno mišljenje. U tome nisam ni izdaleka jedini, možda sam samo malo borbeniji od većine. Ne vidim zašto bismo pohvalili lekara jer nas je pregledao, činovnika jer nam je izdao potvrdu, mene jer sam održao časove. To je naš posao, za to primamo platu. Tek ako uradimo nešto preko toga, treba da nas hvale. Zauzvrat, oštro kritikujem političare. Vlada odlučuje o životu nas običnih ljudi u svakoj sekundi našeg postojanja, mi o njima nekoliko minuta jedanput u četiri godine.
o Da li ste nekada poželeli da odete iz Srbije?
- Ponekad, kad gledam kako nama vladaju oni zbog kojih je zemlja puna izbeglica, siromašnih, gladnih, koji jedva čekaju da se isele iz nje, poželim da sam daleko odavde. Ali Srbija je i moja zemlja, ne samo zemlja tajkuna, ratnih profitera i kriminalaca. Zašto bismo im je mi obični ljudi dali?

 

o Koliko su danas akademski građani pismeni i s kakvim nivoom znanja upisuju univerzitet?

- Opšta pismenost u zemlji je loša, a funkcionalna veoma loša. Zato i na Filološki fakultet dolazi dosta studenata koji loše vladaju maternjim jezikom, brkaju ćirilicu i latinicu, ne umeju da uče, nemaju radne navike, ne prate dnevnu štampu, ne čitaju stručnu literaturu. Kad ih pošaljemo u Skandinaviju na tečajeve i studijske boravke, pokazuje se da odlično znaju činjenice, ali ne umeju njima da barataju, ne umeju da misle, jer ih je škola, po pravilu, kažnjavala kad su to činili, a mi to teško možemo da ispravimo kad dođu do nas.

o Sa kakvim sve predrasudama upisuju univerzitet?

- Naši studenti slabo poznaju spoljni svet, a iz škole nose predrasude izgrađene na romantičarskom shvatanju škole kao mesta gde se stvara nacionalni duh.

napomena: Ovaj intervju s profesorom Ljubišom Rajićem napravila sam pre sedam godina. Ako se nešto promenilo, volela bih da me ispravite.

Ovo je reblog bloga objavljenog prošle godine, kopiram ga, tugujući za ovim velikim čovekom.



Komentari (33)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dr M Dr M 20:34 16.06.2014

Tražili ste, gledajte


"Ako se nešto promenilo, volela bih da me ispravite."

Evo, ispravljam.

Stanje je sad još gore.
cane cane 20:40 16.06.2014

.

Dr Mica i ljudska bica...

gedza.73 gedza.73 22:24 16.06.2014

Re: .

Dr Mica

Dr Mića k'o dr Mića.
Malo kupuje političare, malo kupuje profesore, malo prodaje diplome političarima, malo manekenkama, fudbalerima.


Komisija Kliničkog centra Niš, nakon pregleda testova znanja, izabrala je devet od 170 kandidata koji su konkurisali za posao u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Interesantno je da od devetoro primljenih petoro nemaju nikakve veze ni s Medicinskim fakultetom u Nišu ni s Kliničkim centrom. Ispod crte su ostala deca profesora ove visokoškolske ustanove.

Kako je Kuriru potvrđeno u izvorima iz KC, roditelji nekih kandidata bili su ubeđeni da imaju jake veze.
- Neki su proslavljali posao svoje dece pre nego što su izašli na test, ali dočekalo ih je neprijatno iznenađenje - kazao je naš sagovornik.
Pored toga, test je pokazao da ni svršene specijalističke studije nekima kojima su rođaci čuveni lekari nisu pomogle da postanu dobri u svojoj struci.
- To je samo dokaz da su se „prošetali“ kroz fakultet
- rekao je naš sagovornik iz Kliničkog centra.


Nama su pune bolnice, škole, fakulteti, opštine, sudovi raznoraznih 'Mića'.
I eto nam rezultat.

Fakulteti na Kosovu su štancovali diplome k'o Topčider novčanice onomad.
Da vidim junaka koji je smeo da obori na fakultetu junošu ili ćeru mame koleginice ili tate, partijskog funkcionera.


A onda mi očekujemo od takve 'elite' da uredi zemlju.
hajkula1 hajkula1 23:21 16.06.2014

Re: .

gedza.73


Fakulteti na Kosovu su štancovali diplome k'o Topčider novčanice onomad.
Da vidim junaka koji je smeo da obori na fakultetu junošu ili ćeru mame koleginice ili tate, partijskog funkcionera.


A onda mi očekujemo od takve 'elite' da uredi zemlju.



Čuveni pravni iz Prištine... pogledaj pravosuđe.
looping looping 19:28 17.06.2014

Re: .

Dr Mića k'o dr Mića.
Malo kupuje političare, malo kupuje profesore, malo prodaje diplome političarima, malo manekenkama, fudbalerima.

A onda mi očekujemo od takve 'elite' da uredi zemlju.

Evo jedna prateća kompozicija.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:46 16.06.2014

Језда-Дафина образовни систем

Језда-Дафина образовни систем: даш мало, добијаш много, док се ствар не уруши и све пропадне.
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:12 16.06.2014

Da dodam

"Mašine za namicanje ili pranje para" su skoro sve NGO kojima je to jedina svrha postojanja,a kao što reče neko sve su postale male porodične firmice.Presipaju iz šupljeg u prazno i prodaju maglu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:25 16.06.2014

Re: Da dodam

Milan Karagaća
"Mašine za namicanje ili pranje para" su sve NGO...

Ја бих, ипак, био далеко одмеренији у оваквом СВЕсуду.
Има толико оних који с љубављу и посвећеношћу раде своје NGO пројекте.
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:40 16.06.2014

Re: Da dodam

Predrag Brajovic
Milan Karagaća
"Mašine za namicanje ili pranje para" su sve NGO...

Ја бих, ипак, био далеко одмеренији у оваквом СВЕсуду.
Има толико оних који с љубављу и посвећеношћу раде своје NGO пројекте.

Na primer. Koje to rade iz čiste ljubavi i bez predhodno obezbeđenih grantova i para.I koji su to vredni projekti, i koji su to razlozi da Srbija ima više NGO nego recimo Nemačka ili čak cela EU.
/Naravno tu ne računam Crveni krst, udruženja ljubitelja đivotinja, planinarska društva, ribolovce,razna udruženja po osnovu hobija, već ove što kao unapređuju našu kulturu, obrazovanje, vaspitanje, energestku bezbednost,ljudsku bezbednost, što reformišu Sektor bezbednosti, državu, ma sve a zapravo bitno je da se nađe bombasta tema,/
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:44 16.06.2014

Re: Da dodam

Milan Karagaća
Na primer?

ЕВО, знам људе... :))))))
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:48 16.06.2014

Re: Da dodam

Predrag Brajovic
Milan Karagaća
Na primer?

ЕВО, знам људе... :))))))

svaka čast njima ali oni očito ne spadaju u ove reprezentativne i u medijima i javnosti sveprisutne.I ne spdaju u one koje sam naveo.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:50 16.06.2014

Re: Da dodam

Milan Karagaća
Predrag Brajovic
Milan Karagaća
Na primer?

ЕВО, знам људе... :))))))

svaka čast njima ali oni očito ne spadaju u ove reprezentativne i u medijima i javnosti sveprisutne.I ne spdaju u one koje sam naveo.

Па, онда избришеш оно све...
Ти махом мислиш на политичке NGO вампире.
Dr M Dr M 23:15 16.06.2014

Re: Da dodam

koji su to razlozi da Srbija ima više NGO nego recimo Nemačka ili čak cela EU.


Možda odgovor na ovo pitanje leži u tome što se u uredjenim zemljama o ljudskim pravima brine pravna država, što Srbija nije.

A razlog što u ovom sektoru ima mnogih zloupotreba treba tražiti, takodje, u odsustvu vladavine prava.
b92fmember b92fmember 23:35 16.06.2014

Re: Da dodam

Milan Karagaća
"Mašine za namicanje ili pranje para" su sve NGO kojima je to jedina svrha postojanja,a kao što reče neko sve su postale male porodične firmice.Presipaju iz šupljeg u prazno i prodaju maglu.



ah ta generalizacija...

tako isto se može reći i za sve banke, sve doktore, sve preduzetnike, sve srbe, sve rome, sve ljude... Presipaju iz šupljeg u prazno i prodaju maglu.

A verujem da nije baš tako.
Milan Karagaća Milan Karagaća 12:22 17.06.2014

Re: Da dodam

Ти махом мислиш на политичке NGO вампире.

Da, ostale i nisu NGO u tom smislu.
Milan Karagaća Milan Karagaća 12:23 17.06.2014

Re: Da dodam

Dr M
koji su to razlozi da Srbija ima više NGO nego recimo Nemačka ili čak cela EU.


Možda odgovor na ovo pitanje leži u tome što se u uredjenim zemljama o ljudskim pravima brine pravna država, što Srbija nije.

A razlog što u ovom sektoru ima mnogih zloupotreba treba tražiti, takodje, u odsustvu vladavine prava.

Upravo tako.
49 41 49 41 04:41 17.06.2014

Svojevremeno

dok smo bili pod istom "kapom" - bio je naucni skup pravnika.

Prijatelj (sada pokojni) mi se svojevremeno zalio.

Bilo nas na simpozijumu 250 (mozda vise). Bilo prijavljeno 12 naucnih izlaganja.
Od tih 12, bila su 7 moja.

Stvarno se pitam?!?
Il' ja mnogo radim ili ovi drugi nista ne rade?!?

Zali se stari.
tasadebeli tasadebeli 06:46 17.06.2014

Пола киле трешања















EDIT: Ех, да...

Комедија ипак није готова... Тек је почела...

Излазе унучад на све стране!


Рецимо керамичар... (ЛИНК)


Па Сима чукаџија... (ЛИНК)

Sima ima nekih ranijih iskustava sa železnicom, jer je do ulaska u politiku "čukao vagone" na stanici, odnosno posebnim čekićem proveravao ispravnost točkova na kompoziciji.


Dragoljub Simonović je 2008. po zanimanju bio mašinski konstruktor, da bi se četiri godine kasnije predstavio kao diplomirani ekonomista. On je, navodno, u međuvremenu završio treći stepen na Fakultetu za poslovne studije u Banjaluci, a četvrti na Fakultetu za preduzetnički biznis Univerziteta „Union - Nikola Tesla“. On je kormilo „Železnica“ preuzeo iz fotelje predsednika opštine Grocka. Ovaj bivši radikal je 2008. godine prešao u SNS.



А ово је наслов из новина пре избора... (ЛИНК)

После избора, наравно, ником ништа... Терамо по старом...

Е, Пепика, Пепика... Баш се мешаш у дедине приватне ствари...

EDIT EDIT: А да видите тек какву штету праве по школама ови са дипломама из Приштине (част ретким изузецима које сам до сада упознао, али много више има штеточина међу њима...)
Milan Karagaća Milan Karagaća 16:22 17.06.2014

Re: Пола киле трешања

Рецимо керамичар... (ЛИНК)

Nije brate , lepo stoji na sajtu Ministarstva odbrane
Образовање:
• Економски факултет у Нишу
• Гимназија у Крушевцу
• Основна школа „Јован Јовановић Змај“, Крушевац

EVO
Spiridon Spiridon 06:46 17.06.2014

..

Da li vlasnici privatnih škola rade na tome da one zaista budu obrazovne institucije,


Ne, nigde na svetu. Ali jake i ozbiljne firme znaju za taj jadac. To su skole i fakulteti iskljucivo za dobijanje nivoa strucne spreme i tu se cela prica zavrsava.
inco inco 07:41 17.06.2014

Re: ..

Spiridon
Ne, nigde na svetu. Ali jake i ozbiljne firme znaju za taj jadac. To su skole i fakulteti iskljucivo za dobijanje nivoa strucne spreme i tu se cela prica zavrsava.


Mmmda, MIT, Harvard, Yale, Stanford, Caltech, Princeton... a i s ove strane atlanske bare - Oxford, i veći deo Cambridge-a (koji pristaju na direktnu državnu kontrolu samo zbog slatkih para iz HEFCE) - sve su to univerziteti isključivo za dobijanje nivoa stručne spreme... Kak'a nauka i obrazovanje, to je samo za državne institucije poput Univerziteta u Beogradu.
frank_rizzo frank_rizzo 09:09 17.06.2014

650k fakultetski obrazovanih u srbijici

&uvazeni&pokojni profesor se zalagao /manje-vise/ da se taj broj smanji?!?
/naravno, kapiram - hteo je kvalitetnije obrazovanje - ali pokojnik izgleda nije kapirao da se kvalitetnije obrazovanje ne postize ekskluzivnoscu vec kvantitetom/
petar_p petar_p 09:31 17.06.2014

Re: 650k fakultetski obrazovanih u srbijici

"kvalitetnije obrazovanje se ne postize ekskluzivnoscu vec kvantitetom"

Netacno! Bas suprotno, kvalitetnije obrazovanje se postize elitizmom, dakle ekskluzivnoscu!
Primer iz prve ruke: Ljudi koji su u zvanju vanrednog ili redovnog profesora, a koji ne bi trebali *uopste da rade* na univerzitetu -- bas ti ljudi imaju jako puno master studenata i doktoranata. To su naravno sve losi kandidati, jer dobri nece ici kod losih mentora. I tako losi mentori imaju hiperprodukciju losih master i doktorskih teza. Na papiru, naravno, sve izgleda 'cisto', a stvarnost je dosta drugacija. E sad, neki od tih losih novopromovisanih doktora i ostanu na fakultetu, pa se ciklus (ili bolje reci cirkus) ponavlja -- oni sami postaju docenti i profesori, i uzimaju jos vise jos gorih studenata na master i doktorske studije. Problem se tako samo siri i povecava. Eto vam pravi primer kuda vodi "kvantitet" kod nas!
petar_p petar_p 09:19 17.06.2014

nekoliko podataka

Uvazeni Profesor Rajic, koji je stvarno bio redak primer pravog profesora i intelektualca, bio je prepoznat u celom svetu kao takav. O tome svedoci njegovo clanstvo u Norveskoj akademiji nauka, brojna medjunarnodna priznanja koja je dobio za svoj rad, a takodje, jedne godine (ne secam se tacno koje) je njegova katedra za skandinavistiku na BU proglasena najboljom katedrom za skandinavistiku u svetu, van maticnih zemalja!! To je takav uspeh za BU koji ce retko koja katedra moci da ponovi, iz bilo koje oblasti! Ambasador Norveske je za Ljubisu Rajica rekao da je izuzetan covek, koji licno poznaje svakog zivog norveskog pisca... Na sahrani profesora Rajica mislim da su bila dva ambasadora. Sa druge strane, ovaj covek je sve do penzije bio *vanredni profesor* na BU (a ne redovni!), takodje, na fakultetu mu *nisu produzili* zaposlenje na jos 3 godine kada je ispunio uslove za penziju (sto inace produzavaju kojekome), a na sahrani ovog vanrednog coveka nije bio niko od predstavnika univerziteta i drzave Srbije. Drugim recima, u Srbiji je profesor Rajic bio sistematski sabotiran, ali je uprkos tome on uporno i marljivo istrajavao u svom poslu, skolujuci generacije studenata na svojoj katedri, na svetskom nivou. Ova istina ce ostati zapamcena i posle Profesora Rajica, za razliku od svih onih mnogobronih, sitnih i nekompetentnih, koji su samo pravili stetu usled svojih prevelikih ambicija, manjka znanja i viska samopouzdanja...
frank_rizzo frank_rizzo 09:48 17.06.2014

^

petar_p


Netacno! Bas suprotno, kvalitetnije obrazovanje se postize elitizmom, dakle ekskluzivnoscu!


pa tako ste elitizmom, dakle ekskluzivnoscu dosli do 650k sa diplomom? fenomenalno - zato ste tu gde I jeste!
petar_p petar_p 10:00 17.06.2014

Re: ^

Kazem vam: za kvalitet koji nas univerzitet nudi, imamo preveliki kvantitet. Ili, puno losih skoluje jos vise jos gorih. Nije kljucni problem mali broj diploma, vec kvalitet tih diploma. Kao i kvalitet nastavnika. Ljubisa Rajic je govorio o tome da treba zadrzati samo one dobre i prvo svesti celu stvar na razumnu meru, pa odatle podizati dalje i kvantitet i kvalitet. Kad bi stvar bila tako prosta i kada bi mogla da se izrazi samo jednim brojem, ne bi ni bilo problema.
hajkula1 hajkula1 17:37 17.06.2014

Re: ^

frank_rizzo
petar_p


Netacno! Bas suprotno, kvalitetnije obrazovanje se postize elitizmom, dakle ekskluzivnoscu!


pa tako ste elitizmom, dakle ekskluzivnoscu dosli do 650k sa diplomom? fenomenalno - zato ste tu gde I jeste!



Neka deca su odustala od fakultta zbog finansijskih problema.

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:46 17.06.2014

Sve je sporno

I dalje kod nas prolaze nekakve diplome kao što su Najovo, Najono, Najbanka, Najbiznismen, Naj...
Sve se to plaća o što više platiš dobiješ viši rang i deblji i kitnjastiji povez diplome.
To traje decenijama i mnogi Dr, Mr, Prof to stavljaju u svoje biografije.

I nemojte da ponavljate svi (Ministar, novinari, političari) da nije sporan njegov drugi doktorat iz Slovenije.
Sve je kod ovog baje sporno.
Svaka rečenica, svaka izjava.
Sve.
I ne samo kod njega. Ne verujte nikome!

"S druge strane, možemo da osnovano kažemo da je potpuno lažna rektorova tvrdnja da je 2007. poneo ‘priznanje Međunarodna Sokratova nagrada Univerziteta u Oksfordu, za dostignuća ostvarena u nauci, obrazovanju i kulturi’. Univerzitet u Oksfordu takvu nagradu ne dodeljuje. To čini izvesna nezavisna kompanija pod imenom Europe Business Assembly, koja svoje sedište ima u gradu Oksfordu, a sa kojom Univerzitet u Oksfordu nema nikakve veze", kažu doktori Milanović i Radivojević u svom tekstu."
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:37 17.06.2014

Re: Sve je sporno

Najovo, Najono, Najbanka, Najbiznismen, Naj...

Nekoliko tih "naj" uhapšeno je zbog malverzacija samo par godina posle dodeljivanja bobastičnih znanja.
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:38 17.06.2014

Zbun

Ja umesto Lj. Rajić pročitao R. Ljajić
hajkula1 hajkula1 17:39 17.06.2014

Re: Zbun

Milutin Milošević
Ja umesto Lj. Rajić pročitao R. Ljajić





(i ja)
timotije timotije 14:25 17.06.2014

Đavoli su oterali Boga

"Iz Nacionalnog investicionog plana grade se nove crkve uz onih blizu 1.000 izgrađenih u poslednjih dvadesetak godina, a nijedna nova škola."

Samuel Klemens, poznatiji kao Mark Tven, tvrdio je da „Kada bi Hrist sada bio ovde, postoji nešto što sigurno ne bi bio - hrišćanin!“

I Tomas Džeferson je bio u pravu - „U svakoj zemlji i u svakom dobu, sveštenik je bio neprijatelj slobode. On je uvek u savezništvu s despotom, pomažući njegove zloupotrebe u zamenu za zaštitu svojih"

Obrazovanje je deo sistema koji je i na ovom sajtu više puta označen kao mafija ima svoju državu. Istraga nad Šarićem to dokumentuje. Dobro je što je počelo klupko da se odmotava. Ministar policije Stefanović je ovde kao metafora zajedeno sa Vučićem kome se ulaguje, jer se ovaj drugi plaši od onih od kojih bi mogao nešto da nauči.Ne zna da će ga slinavci i ligavci potrošiti.
Jaril Jaril 06:49 20.06.2014

Шта ћемо да предузмемо

да се стање на факултетима промени?

(ко-помене-владу-и-факултете-испао-је)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana