Ekonomija| Politika

Perpetuum mobile ekonomija, epizoda 2014

Saša Radulović RSS / 30.05.2014. u 00:10

Odlika racionalnih ljudi je da znaju da se od istih mera ne mogu očekivati drugačiji rezultati. Vlada je usvojila jednu uredbu i uputila skupštini na usvajanje dva zakona koji će, kako kaže vlada, podstaći ekonomski rast, i zapošljavanje, a smanjiti sivu ekonomiju. Da li je racionalno očekivati da će se to zaista i desiti?


Donesena uredba ponovo uvodi subvencionisanje uglavnom stranih investitora preko agencije SIEPA. Da li smo imali slično rešenje i pre? Da. Da li je ono dovelo do razvoja naše privrede? Ne.


Već preko 10 godina vodimo ekonomsku politku koja je očigledno pogrešna. Njena centralna ideja je da će strane investicije biti motor našeg razvoja, privrednog rasta i, konačno, rasta životnog standarda. Rast životnog standarda i jeste krajnji rezultat koji se očekuje od svake ekonomske politike.


Ova uredba je i nezakonita. Još uvek važeći budžet Republike Srbije za 2014.godinu nema predviđena sredstva za subvencionisanje stranih investitora. Ja sam ih ukinuo. Takođe, sredstva za SIEPA su ukinuta istim budžetom. Finansiranje ove agencije, za koju je i sam perpetuum mobile rekao da je u stvari turistička agencija, je budžetom predviđeno samo za prva 3 meseca ove godine. Budžet nije promenjen, ali to ovu vladu ne sekira preterano.

Deficit republičkog budžeta u prva četiri meseca ove godine iznosi skoro 800 miliona evra. To će nam na kraju godine dati deficit od preko 2,5 milijardi evra. To je za 900 miliona evra veći deficit od onog predviđenog budžetom. I sada povrh toga još ove nove subvencije.

 


Osnovna ideja izmene dva zakona je da subvencioniše novozapošljavanje. Ako preduzetnik ili kompanija zaposle jedno do 9 novih lica, država će platiti 65% svih poreza i doprinosa. Ako zaposle 10 do 99 lica, država će platiti 70% svih poreza i doprinosa. A ako zaposle više od 100 lica, država će platiti 75% svih poreza i doprinosa. Da bi novozaposleni mogao da se računa za ovu subvenciju, mora da bude prijavljen na birou najmanje 6 meseci.


Da li smo imali slično rešenje i pre? Da. Imali smo poreske olakšice za novozaposlene mlađe od 30 godina i za one koji imaju više od 45 godina. Da li su te poreske olakšice dovele do rasta zapošljavanja ovih lica? Ne. U poslednjih 5 godina smo izgubili preko 300.000 formalnih radnih mesta (onih sa radnom knjižicom).

 


Pored toga što je pogrešno, subvencionisanje novozapošljavanja je i neustavno. Narušava ustavom zagarantovanu jednakost građana. Iz istog razloga iz koga je i solidarni porez neustavan. Porezi i doprinosi koji se plaćaju na bruto zaradu se dele na dva dela: doprinosi koji su obaveza poslodavca (na teret poslodavca) i porez na dohodak i doprinosi koji su obaveza zaposlenog (na teret zaposlenog). Ova poreska olakšica znači da će neki poslodavci biti oslobođeni 65%, neki 70%, neki 75%, a ogromna većina uopšte ne, doprinosa na teret poslodavca. Sa druge strane, ona znači da će neki građani biti oslobođeni 65%, neki 70%, neki 75%, a ogromna većina uopšte ne, poreza na dohodak i doprinosa na teret zaposlenog.


Pored ovoga, neustavno je i da samo oni građani koji su na birou duže od 6 meseci mogu da računaju na ovu olakšicu. Ako neko izgubi posao dok je u toku zapošljavanje u nekoj firmi koja računa na ove olakšice, moraće da čeka najmanje 6 meseci pre nego što dobije posao. Ovakve apsurdne situacije se i dešavaju kada silujete ustav i zakone.

 


Čija je ideja ovo novo subvencionisanje za novozaposlene? To je ideja Aleksandra Vučića. Nju mi je predložio 9.septembra 2013.godine, 6 dana nakon reskonstrukcije vlade. Rekao sam mu da ta mera ne valja, da je glupost i da to ne može. Posle sastanka sam mu posalo i ovaj email:


-------- Original Message --------
Subject: Olaksice za ljude od 30 i 35 godina
Date: Mon, 09 Sep 2013 23:18:18 +0200
From: Sasa Radulovic
To: Aleksandar Vucic

Ovo ne valja. Nije dalo rezultate u proslosti. Nece ni sada dati rezultate.
Pored toga je neustavno.

Ovakve mere treba ukinuti. I za one koji imaju preko 50 godina. Ovakve
mere ne daju rezultat.

Mora jednostavan progresivan sistem za sve.

 

Nakon ovog emaila, ovaj svoj predlog Aleksandar Vučić više nije ponavljao. Izgleda da kod novog ministra sve ovo može.

Novi premijer očigledno želi da nastavi propalu ekonomsku potliku perpetuum mobila. To je jedino što zna. To je jedino što razume. To je jedina šansa koju ima: da ubedi ljude da nas jedino strani investitori mogu spasiti. Time sa sebe skida odgovornost, iza te budalaštine može da se sakrije, prikrije svoju nekompetentnost i može da zadrži svoju nesposbnu partijsku mašineriju koju plaća javni sektor.

 

Fokus ekonomske politike mora da bude domaća privreda. Strane investicije jesu važna komponenta svake privrede, ali ne i njen centralni deo. Svi ugovori koji se potpisuju moraju biti javni. Subvencije su duboko pogrešne i pored toga neustavne.Da bi se spasili, da bi izvršili fiskalnu konsolidaciju, moramo ukinuti subvencije, Fond za razvoj, SIEPA, otpustiti 100.000 partijski zaposlenih kadrova koji ne rade ništa a koštaju nas 1.5 milijardi evra godišnje, i tim parama uvesti univerzalni sistem socijalne zaštite, overu zdravstevnih knjižica za sve (i poljoprivrednike) i smanjiti poreze i doprinose za 20% uvođenjem progresivnog poreskog sistema, sprovesti regulatornu reformu i drastično smanjiti birokratiju.

I mora sve odjednom. Inače ne radi. Stolica traži sve četiri noga. Ne može jedna po jedna. Ja bih voleo da može drugačije. Postepeno. Korak po korak. Da može bez otpuštanja partijski zaposlenog tereta iz javnog sektora. Na žalost ne može. 


Za kraj, paragraf iz teksta ostavke od 24.01.2014.godine:


„Претходни министар финансија и привреде је остао део Владе и активан део кабинета Првог потпредседника Владе. Борба за заустављање пропалих пројеката субвенционисања, јавашлука и криминала у СИЕПА, АЛСУ, Фонда за развој и Агенцији за приватизацију, штетних приватизација Вршачких винограда и Прве петолетке је трајала од самог почетка до данашњег дана. Људи из кабинета Првог потпредседника су директно учествовали у фијаску око Вршачких винограда и то и са стране продавца, државе, и са стране купца преко повезаних родбинских веза и њихових фирми. Директно из кабинета и без знања Министарства привреде су ишли налози директорки Фонда за развој да скида блокаде за поједине тајкунске фирме.


Непоштовање институција система, Министарства привреде и агенција у његовој надлежности, је очигледно део економске стратегије разних кабинета и политичких странака. Пуно поверење у арапска, кинеска, руска, белоруска и друга чуда, нетранспарентне уговоре, субвенције, и све остале пропале политике претходног министра су изгледа једина политика на коју се заиста и искрено рачуна."

 

www.dostajebilo.rs

Facebook grupa - Dosta je bilo

https://twitter.com/SasaRadulovich

 

.

 



Komentari (282)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

svarog svarog 12:36 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

Predrag Brajovic

Тужно је колико се не разликује оно што је социјално-економска конвенција једног друштва од онога што је генетска предиспозиција и ограничење појединца. На ово друго не можемо да утичемо.


Bogatstvo je posledica nekih faktora kao što su ova dva ili na primer sreće. Kako bi nju mogli da rasporedimo jednako?

Predrag Brajovic
Ово све је један културом уграђени и цивилизацијски подржани себичлук. :)


Ne znam da li bi bili srećniji kada bi ljudi bili izlečeni od sebičluka. Bojim se da ne bi potrajali dugo
hajkula1 hajkula1 12:55 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

Чак и Бил Гејтс је повукао ручну (а зна се какав је био према конкуренцији), основао фондацију за разне хуманитарне акције (подршку образовању широм света, вакцинисању и тако разним пројектима који су усмерени на оне који немају). Ма како сви они изгледали грамзиви и опсесивни у вези са својим послом, ниједан од њих изгледа нема као једини мотив новац. Но, из неког разлога треба веровати да ће баш њиховој деци новац бити пресудан мотив да нажуљају гузицу!? Постоји неки threshold изнад којег новац није главни мотиватор, већ осећај да можеш да употребиш свој утицај да поправиш нешто. Сви ми то имамо, сви смо ми помало алтруисти.





Humanizam humanitarnih fondacija

Da li znaš koliko od doniranih sredstava zaista stigne tamo kome je pomoć potrebna?
Sećaš li se kako se g-đica Rebrača prenerazila na našu osudu što je trošila novac, jer u praksi (u Americi odakle je došla) od ukupno skupljenog novca, manje od 20% zaista završi u one svrhe za koje je skupljen?

To je ta priča, kao kad od 100 dinara po humanitarnom SMS, 20 ili u najboljem slučaju 40 dinara ode u humanitani fond. U tom fondu su neki stalno zaposleni, pa kad se odbije za njihove plate, druge troškove (reklame, organizacija raznih skupova...) ostanu mrvice.

Gejts i drugi akcionari i ljudi povezani s njim, koriste fond za svoj interes i složiću se, još i druge više interese koji su u suprotnosti s humanošću.

Prvo, prodaju fondu neku svoju robu, po cenama koje su sami ugovorili (...).

Gejts je svom sinu obezbedio više nego dovoljno. Ona gomila na računima je bezvredni papir koji korisno može da se upotrebi, da se obrće, da nastavi da zarađuje više nego što bi donele kamate. O indirektnim zaradama, ima na netu sasvim dovoljno.

Nemam vremena da kucam o svemu. Humanitarci su često sve samo suprotno. (Volonteri su već neka posebna priča.)



hajkula1 hajkula1 14:18 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

tadejus
hajkula1

Diskutabilno je.


uspješnost komunizma kao načina organizovanja ekonomske aktivnosti odavno nije diskutabilna

hajkula1

Vidiš da se sve češće pominje, održivi razvoj, čak do nametljivosti, s druge strane taj princip ne važi za sve.Neizbežno me to asocira na merdevine koje su poznate kao Listove merdevine; ono što su bogati radili dok se nisu obogatili je drugima zabranjeno. Onda neverni Toma kapitalizma, t.j. Pikerti piše o kapitalu, tačnije o slaganju parica na paru, o nekom vidu samouvećanja bogatstva (preko kamata na primer) i koncentrisanju mrtvog kapitala.I?Mi raspravljamo o bakicama na kartonskim kutijama i deci koja ubiru kakaovac. Problem je što su se oni koji ne umeju da proizvode novu vrednost niti to cene, dokopali bogatstva. Od onih koji jedino znaju da plivaju u mutnim vodama, ucenjuju, reketiraju, bave se crnom berzom, špekulišu, kradu - očekuje se da rade transparentno i plaćaju doprinose, podižu ekonomiju? Oni su izneli novac iz države, na razne načine i u razne svrhe, što planiraju da i dalje čine.


jao sestro ala ti malo znaš a mnogo voliš da misliš..
elem piketi uopšte ne tvrdi da je neravnopravnost neki problem...
govora tu nema o mutnim vodama, reketima i budalaštinama o kojima ti pričaš..
pa svjetska ekonomija raste u prosjeku po 5% godišnje.. gdje je tu crni problem? svijet nikad nije (u prosjeku) bio prosperitetniji..
a ne sluti ni na neki skori slom..
ali nije moralnom čovjeku baš ugodno da vidi da neko mora da crnči od pete godine života i da nema ni za hranu.. a neko ne mora ni vlastite cipele sam da obuje, ni u toj 5oj a ni u 45oj godini života..
pa se domišljaju ljudi kako da se te razlike malo ublaže ali sebičnost ipak pretegne..
ja bih tebi savjetovala da se ti tog domišljanja maneš..

hajkula1

Enigma je kako to uterati u legalne tokove i dalji razvoj države a da nisi Putin? (Ni on nije svemoguć ali neki rezultati su očigledni, kroz vidljiv rast standarda u Rusiji...)


vr' definitivno
putin uspješan u utjerivanju u legalne tokove..
no comment
kraj ovakvih sljedbenika raduloviću oponenti stvarno ne trebaju




Ne umeš drugačije?

Molila bih da u buduće, kada sabijaš moj post, ne spajaš znak interpunkcije sa slovnim znakom koji je posle (na primer, tačka, dvotačka, znak pitanja, zarez... kucaju se bez razmaka, uz prethodno slovo a ne uz slovo koje sledi.)

Razumeš ?Ne ovako .
Razumeš?Ni ovako.

Razumeš? Ovako.


Pokušala sam da sa svetske istorije teorije i prakse, prebacim fokus na sadašnjost Srbije. Nabacila najpominjanije na ovom blogu, pa sam jasno razdvojila te dve stvari, čak proredima, stavila upitnik,



I?



posle nekoliko proreda sam nastavila temu koja je goruća, jer se radi o sadašnjosti u Srbiji.


Blago tebi pametnoj Savetujem da poradiš na funkcionalnoj pismenosti.


Da bi se u Srbiji preživelo, treba biti domišljat. Domišljatost je kada se pobegne. Tako? Da se obogati u Srbiji uz domišljatost treba još neki kvalitet, biti lopovčina, kriminalac, gangster, bez griže savesti. Kukavicama je dovoljno da budu klimoglavci i uvlakači, podložni korupciji.
Biti bogat u Srbiji, znači roditi se od tate krimosa, lopovčine, korumpiranog klimoglavca i du.elisca.
Da ne kvarimo.

Ne treba domišljatost da znaš da su se većine privatizovanih preduzeća domogli lopovi, jer si svedok, gledao si i gledaš šta i kako se radilo i radi u Srbiji. Dovoljno je da radiš, čitanje pa mantranje (sumnjive) teorije koja je u lopovskom vrhu prihvaćena je uzalud, sem ako ne pretenduješ da te lopovi prime pod sto.


Komunizam nisam pomenula. Ni jednom rečju.

O Tomi Pikertiju sam pisala ali ne ovako kako si učitala da bi istakla svoju domišljatost, naučenost, edukaciju, šta(?).

Baš čudo da nisi kritikovala cinizam oko Listovih merdevina, ono što su lopovi i kriminalci radili dok su zgrtali bogatstvo, sada je zabranjeno?

Više puta sam ponovila da sam pobegla od bankarstva, finansija, ekonomije... Ovo o čemu pišem i skoro da insistiram, je praksa, situacija u Srbiji.

Očigledno se ceniš da si domišljata, svakako iznad mene. Verovatno. Misliš da si na akademskim visinama ako na zaista teško pitanje zajedljivo komentarišeš usputnu opasku?

Hajde da preformulišem

- Kako to* uterati u legalne tokove i dalji razvoj države a da nisi Putin, nego si recimo tadejus? Putin ume malo da diktira a kako mi se čini, ovaj naš bi da ga imitira, što kao rezultat nije imitacija nego karikatura.
Mogla sam takođe da napišem, a da nisi Tito, smisao pitanja se ne bi izmenio.


to* - pisala sam šta je sve to, ali nisi citirala. Još uvek stoji u mom postu.


Tebi kao akademskoj građanki ne priliči pljuvanje, rečnik, ponašanje piljarice iz skečeva.

tadejus tadejus 15:05 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

hajkula1

Ne umeš drugačije?


drugačije definitivno ne zaslužuješ
zasipati diskusiju tolikom količinom budalaština a očekivati da ti se na greške ukazuje biranim riječima... ne ide
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:13 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

svarog
Ne znam da li bi bili srećniji kada bi ljudi bili izlečeni od sebičluka. Bojim se da ne bi potrajali dugo.

Au contraire, au contraire, mon cher amie... (Родни акценат.)

Историја цивилизације јесте историја лечења од себичлука. Најпре у породици -- где се све дели -- па у племену, кнежевини, краљевству, држави, Европској унији. Ми данас децу са инвалидитетом не остављамо да их поједу звери, као некад Спартанци, лечимо и образујемо и мушко и женско (некад је проста чињеница што си женско била довољна да те не образују нити лече), бринемо се за старе (треба ли да објашњавам значење речи лапот?)...

Цела, наша, људска историја јесте једна путања отклона од себичлука, да не бисмо -- баш насупрот томе што неки овде тврде -- враћали се назад на дрво и скакутали по њему као мајмуни.
Ribozom Ribozom 17:16 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

tadejus

koč' majstore ima izać'
ajd da se mi koncentrišemo na to čiji su stavovi ovde neobični (pa sad dal što nalikuju na hodžine ili na kakve druge)..
godišnja stopa poreza na imovinu u civilizovanom svijetu ne prelazi 2%..
u evropi rijetko i 1%
kod nas je i manje..
2%... pa dakle nasljediš đedovu kuću.. pa izvoli plati i državi još jednu svakih 50 godina... pa ako se đed baš potrudio pa kuća potraje.. a ti i potomci platite državi 5, 6 takvih kuća...
eeeeeeeeeeeeeej, a to je 2%..
a ovde se pominjale neke cifre tipa 70% a ideju o ukidanju prava na nasljeđe da ne govorim..
nije se jelte malo razmislio..


Tadejus, tvoj burazersko-ironican ton je prikladan za sagovornike ispred zadruge. Ako je to nacin da pokazes da bolje znas nauci da ne diskvalifikujes sagovornika. Ovako to je odraz tvoje slabosti.

Uporno, zamenjujes teze i preskaces najvaznije. Zasto, pored redovnog, godisnjeg poreza na nekretnije (kojeg si ti nicim izazvana ubacila u diskusiju) postoji i porez na nasledjivanje u zapadnoj Evropi? Mislim, da postoji i u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Japanu, Juznoj Koreji.
Da li su to zemlje cijem sistemu treba da tezimo?
Kazes da porez na nasledstvo nije prirodan zbog zelje roditelja da omogoce deci da imaju. Jel to mislis da u zapadnoj Evropi, ne zele da im deca imaju?

Druga stvar je pitanje, sta sa onima koji nemaju sta da naslede? Da li bi to Srbija recimo trebala da izgubi milion-dva stanovnika da bi ostali samo naslednici. Dakle, sta raditi sa onom drugom stranom?

SAD nije u ovoj prici, jer je u ekonomskoj ekspanziji, upravlja svetskim resursima. Medjutim, svaka ekonomska kriza ce ugroziti bas taj deo 'nenaslednika'. Oni politicki traze bolji ekonomski status i za sada im je malo poboljsano zdravstvo, na racun sitnih preduzetnika. U nekoj daljnjoj buducnosti, ako ih ekonomija ne posluzi SAD sistem ce se pribliziti evropskom.

Ja ti tvrdim, da je sistem 'zivot je borba', necivilizacijski i uzrok haosa u zemlji. Sistem nepravedne raspodele kapitala, stvara kvazielitu. Ogromna je steta u obrazovanju i vaspitanju dece upravo zbog toga. Za ovo poslednje mi je potreban ceo blog, pa ti ne mogu detaljno sada objasnjavati.

Verujem da bi oporezovanje nasledjenih nekretnina povecao BDP, i oziveo kapital zarobljen u nekretnine.

Gini koeficijent nije ono o cemu ja govorim. Govorim o mogucoj reakciji 'nenaslednika' kad im se kriticna masa poveca. Mogu oni da budu vlasnici mrtvog kapitala kao i svedjani, ali ako ne postoji lova od koje mogu preziveti postoji mogucnost socijalne revolucije.


tadejus tadejus 17:29 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

Ribozom

Zasto, pored redovnog, godisnjeg poreza na nekretnije (kojeg si ti nicim izazvana ubacila u diskusiju) postoji i porez na nasledjivanje u zapadnoj Evropi? Mislim, da postoji i u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Japanu, Juznoj Koreji.Da li su to zemlje cijem sistemu treba da tezimo?Kazes da porez na nasledstvo nije prirodan zbog zelje roditelja da omogoce deci da imaju. Jel to mislis da u zapadnoj Evropi, ne zele da im deca imaju?Druga stvar je pitanje, sta sa onima koji nemaju sta da naslede? Da li bi to Srbija recimo trebala da izgubi milion-dva stanovnika da bi ostali samo naslednici. Dakle, sta raditi sa onom drugom stranom?SAD nije u ovoj prici, jer je u ekonomskoj ekspanziji, upravlja svetskim resursima. Medjutim, svaka ekonomska kriza ce ugroziti bas taj deo 'nenaslednika'. Oni politicki traze bolji ekonomski status i za sada im je malo poboljsano zdravstvo, na racun sitnih preduzetnika. U nekoj daljnjoj buducnosti, ako ih ekonomija ne posluzi SAD sistem ce se pribliziti evropskom.Ja ti tvrdim, da je sistem 'zivot je borba', necivilizacijski i uzrok haosa u zemlji. Sistem nepravedne raspodele kapitala, stvara kvazielitu. Ogromna je steta u obrazovanju i vaspitanju dece upravo zbog toga. Za ovo poslednje mi je potreban ceo blog, pa ti ne mogu detaljno sada objasnjavati.Verujem da bi oporezovanje nasledjenih nekretnina povecao BDP, i oziveo kapital zarobljen u nekretnine.Gini koeficijent nije ono o cemu ja govorim. Govorim o mogucoj reakciji 'nenaslednika' kad im se kriticna masa poveca. Mogu oni da budu vlasnici mrtvog kapitala kao i svedjani, ali ako ne postoji lova od koje mogu preziveti postoji mogucnost socijalne revolucije.


par osnovnih činjenica
da bi dobio odgovor koji bi bio pisan biranim riječnikom nije dovoljno da ga koristiš, bilo bi poželjno i da tim riječnikom pišeš o nečemu o čemu imaš nekog pojma..
krive drine da ispravljam ne mogu, pa ni ovu u kojoj svaki drugi bloger vjeruje da o toj ekonomiji, poreskoj politici, redistribuciji.. zna toliko (sve onako iz glave) da bi trebao i drugima držati govore..
pa tako samo par činjenica koje ne uviđaš..

sad nije niukakvoj ekonomskoj ekspanziji u kojoj nije i švedska.. naprotiv.. dakle ekspanzija definitivno ne objašanjava različitost njihovih poreskih politika, pa nema smisla ni očekivati neku njihovu konvergenciju po osnovu usporavanja američke ekspanzije..

porez na nasljedstvo se u zemlji srbiji plaća..
već kroz porez na imovinu država ti na posjedovanje uzima poprilično, pa to nikako ne treba zanemariti u posmatranju pitanja redistribucije od onih koji imovinu imaju (i mogu ostaviti u nasljedstvo) i onih koji je nemaju..


e sad šta si dalje učitavao o nekakvom necivilizacijskom "every man for himself" koje ja tobože predlažem.. pa o nekakvom nestanku 2 miliona stanovnika srba koji ne posjeduju imovinu (odakle li podatak da ih toliko ima)...
to ne znam

znam da ti kažem da je srbija svakako među svjestskim liderima po visini ukupnog poreskog i neporeskog opterećenja svojih građana, te arčenju istih tih para kroz takozvanu javnu potrošnju..
može biti da smo izbili i u prvih 10 na svijetu u zadnjih godinu, dve
bulazniti u takvim okolnostima o potrebama dalje redistribucije.. je nemati pojma o čemu se priča..

za dalja objašnjavanja nemam više volje
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:53 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

tadejus
znam da ti kažem da je srbija svakako među svjestskim liderima po visini ukupnog poreskog i neporeskog opterećenja svojih građana, te arčenju istih tih para kroz takozvanu javnu potrošnju..
može biti da smo izbili i u prvih 10 na svijetu u zadnjih godinu, dve

ЕВРОПСКИ ПРОСЕК је преко 50% потрошње на public sector од БДПа, те смо још увек далеко од тих неславних првих десет на свету :) Но, занимљиво, изнад смо Бугарске и Румуније, за нека 3 процентна поена, значи -- лошија деца од њих..



Ипак, ако се погледа да у ову потрошњу -- исправи ме? -- код нас подразумевају и трансфери за пензиони фонд, u iznosu od 30% БДПа, онда, у једном смислу, ми и нисмо толики расипници... Ово је грозна, непопулистичка истина.

СТРУКТУРА БУЏЕТА ЗА 2013.
hajkula1 hajkula1 17:54 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

tadejus
hajkula1

Ne umeš drugačije?


drugačije definitivno ne zaslužuješ
zasipati diskusiju tolikom količinom budalaština a očekivati da ti se na greške ukazuje biranim riječima... ne ide






Ono što zaslužuješ nije za blog.


Mogla si odmah da napišeš da zasipam budalaštinama (imaš pravo na svoje mišljenje) a ne da komentarišeš uz pogrešno citiranje i dopisivanje nećega što nisam pisala, da bi imala argument više da se rugaš.

Da li je u pitanju funkcionalna nepismenost, loš odgoj, nešto treće, nema veze, tek još jedan pokušaj




http://blog.b92.net/text/23563/10-dobrih-zapovesti-ili-o-dijalogu/




1. Ne napadaj čoveka, već argument koji čovek ima ( NE „ad hominem“)

2. Ne uvećavaj, ne interpretiraj namerno loše tuđi argument e da bi ti bilo lakše da ga napadneš (NE „straw man fallacy“)

3. Ne upotrebljavaj male brojeve, malo podataka u cilju predstavljanja svega, objašnjenja svega (NE „hasty generalization“)

4. Ne pokušavaj da potvrdiš svoj argument samo pretpostavkom da ti je početna premisa isitnita (NE „begging the question“)

5. Ne upotrebljavaj tvrdnju da je nešto uzrok samo zato što se dogodilo ranije po redosledu događaja (NE „post hoc / false cause“)

6. Nikad ne redukuj svoj argument na samo dve mogućnosti (NE „false dichotomy“)

7. Nikad ne tvrdi nešto zbog sopstvenog neznanja, tvrdnja mora biti dokazano tačna ili netačna (NE „ad ignorantiam“)

8. Nikad ne zahtevaj dokaz od onoga ko postavlja pitanje o tvojoj tvrdnji (NE„burden of proof reversal“)

9. Nikad ne pretpostavljaj da „ovo“ sledi iz „onoga“ ili „ovoga“, ako ne postoji logička veza među njima (NE „non sequitur“)

10. Nikad ne tvrdi da, zato što je neka premisa popularna, („šrioko raširena“) zbog toga istovremeno mora biti i tačna (NE „bandwagon fallacy“)




Izvinjenje prisutnima. Ovim završavam.
bene_geserit bene_geserit 18:20 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

Predrag Brajovic
Иначе, и ја сам архитекта (а и то је нека уметност, шта ћемо сад?)

Куку тек мени, ја заврших згубидан факултет и још сам члан оног згубидан удружења писаца?! Јаој!

I onda mi recite da je korelacija slucajna:
osoba koja je zavrsila skolu za neisplativu profesiju
hoce da preraspodeljuje pare onih cije su profesije isplativije

Da pogadjam sledeci korak je (posle one takse na mesto rodjenja) taksa na isplativost profesije - nije fer da inzenjeri, naucnici, lekari, advokati imaju tako isplative profesije na racun umetinika, filozofa, istoricara dzeza, pa bi mogla jedan taksica da padne (naravno sve zbog onog crnceta sa IQ-om 200 sto bere kakao i sklapa iphone).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:23 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

bene_geserit
I onda mi recite da je korelacija slucajna:
osoba koja je zavrsila skolu za neisplativu profesiju
hoce da preraspodeljuje pare onih cije su profesije isplativije

Da pogadjam sledeci korak je (posle one takse na mesto rodjenja) taksa na isplativost profesije - nije fer da inzenjeri, naucnici, lekari, advokati imaju tako isplative profesije na racun umetinika, filozofa, istoricara dzeza, pa bi mogla jedan taksica da padne (naravno sve zbog onog crnceta sa IQ-om 200 sto bere kakao i sklapa iphone).

:)))))))))))
Како је ово низак и бедан ad hominem аргумент.
Ништа боље од овог ниси умео?
tadejus tadejus 18:40 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

Predrag Brajovic

tadejusznam da ti kažem da je srbija svakako među svjestskim liderima po visini ukupnog poreskog i neporeskog opterećenja svojih građana, te arčenju istih tih para kroz takozvanu javnu potrošnju..može biti da smo izbili i u prvih 10 na svijetu u zadnjih godinu, dveЕВРОПСКИ ПРОСЕК је преко 50% потрошње на public sector од БДПа, те смо још увек далеко од тих неславних првих десет на свету :) Но, занимљиво, изнад смо Бугарске и Румуније, за нека 3 процентна поена, значи -- лошија деца од њих..Ипак, ако се погледа да у ову потрошњу -- исправи ме? -- код нас подразумевају и трансфери за пензиони фонд, u iznosu od 30% БДПа, онда, у једном смислу, ми и нисмо толики расипници... Ово је грозна, непопулистичка истина.СТРУКТУРА БУЏЕТА ЗА 2013.


stari su ti podaci
pogledaj na eurostat.eu
većina ih se dovodila u red dok smo mi nastavili da arčimo iz godine u godinu sve više..
računaj i to da je evropa daleko najrasipniji kontinent kad je država u pitanju..
tako da tih 10.. slutim da smo već tamo..

fondovi socijalnog osiguranja ulaze po gfs-u u definiciju general governmenta tako da tu nema metodoloških razlika
zaista smo eto po nečemu, pa bila i redistribucija, u samom svjetskom vrhu
a primamo se na piketija ko mladi majmuni..
Ribozom Ribozom 19:25 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

da bi dobio odgovor koji bi bio pisan biranim riječnikom nije dovoljno da ga koristiš, bilo bi poželjno i da tim riječnikom pišeš o nečemu o čemu imaš nekog pojma..


Zapravo, nista nisi objasnila.
Tvrdis da je nasledjivanje nekretnina bez poreza prirodan sled dogadjaja, pravdajuci zeljom roditelja za najbolje svojoj deci. A onda ne das odgovor na dva pitanja:
1. Da li su zapadnoevropske drzave glupe sto otkidaju 50+ %, na nasledjene nekretnine, a Srbija 2,5%.
porez na nasljedstvo se u zemlji srbiji plaća..
već kroz porez na imovinu država ti na posjedovanje uzima poprilično, pa to nikako ne treba zanemariti u posmatranju pitanja redistribucije od onih koji imovinu imaju (i mogu ostaviti u nasljedstvo) i onih koji je nemaju..

Opet ubacujes u pricu porez na imovinu, koji takodje postoji i u zapadnoevropskim zemljama, nicim izazvana.

2. Sta ce drzava raditi sa onima koji nemaju nista? Pretpostavljas da ce vremenom imucniji imati vise, sto znaci da ce broj onih koji nemaju postati sve veci.

p.s. ja sam inzenjer i nemam pojma o ekonomiji, a ti si ekonomista i nemas pojma o logici.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:31 04.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

tadejus
fondovi socijalnog osiguranja ulaze po gfs-u u definiciju general governmenta tako da tu nema metodoloških razlika

Да, али нама је оних 30% буџета дотирање непостојећег пензионог фонда... Не знам да ли то други имају, требало би завирити у буџете Бугара, Румуна, Хрвата. Evo, sad gledam OVDE: hrvatski državi mirovinski fond 45% sredstava dobija iz proračuna, to jest -- budžeta. Код нас, како ствари стоје по ИЗЈАВАМА НАДЛЕЖНИХ, то дотирање износи 42 % од укупне суме фонда. Изгледа, ипак, да Хрвати "тек" са 15% буџета дотирају свој mirovinski фонд. Иначе смо европски рекорде са 13,3% у трошку пензија у односу на БДП.

Катастрофална ситуација: радно активно становништво финансира својим радом оно пензионисано. Нико срећан. Сви се осећају ускраћеним.

Узгред, проверио податка европске статистике: СПУШТЕНА ДРЖАВНА ПОТРОШЊА У ЕУРОПИ ЗА 1,3 % у односу на оно што сам ја дао као податке из 2010. Ех, нико више не чита Кругмена...
tadejus tadejus 08:00 05.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

Ribozom
Zapravo, nista nisi objasnila. Tvrdis da je nasledjivanje nekretnina bez poreza prirodan sled dogadjaja, pravdajuci zeljom roditelja za najbolje svojoj deci. A onda ne das odgovor na dva pitanja:1. Da li su zapadnoevropske drzave glupe sto otkidaju 50+ %, na nasledjene nekretnine, a Srbija 2,5%.
porez na nasljedstvo se u zemlji srbiji plaća..već kroz porez na imovinu država ti na posjedovanje uzima poprilično, pa to nikako ne treba zanemariti u posmatranju pitanja redistribucije od onih koji imovinu imaju (i mogu ostaviti u nasljedstvo) i onih koji je nemaju..Opet ubacujes u pricu porez na imovinu, koji takodje postoji i u zapadnoevropskim zemljama, nicim izazvana.2. Sta ce drzava raditi sa onima koji nemaju nista? Pretpostavljas da ce vremenom imucniji imati vise, sto znaci da ce broj onih koji nemaju postati sve veci. p.s. ja sam inzenjer i nemam pojma o ekonomiji, a ti si ekonomista i nemas pojma o logici.


potpuno ti vjerujem da ništa nisi razumio..
a da ti držim čas nemam namjeru..
ko iz par navoda shvati da mu ipak nije mjesto da razbija glavu o neravnopravnosti u srbiji... shvati..
ko ne shvati... jbg, taj je izgleda inženjer (time se naravno i diči)
svarog svarog 14:04 05.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

Цела, наша, људска историја јесте једна путања отклона од себичлука, да не бисмо -- баш насупрот томе што неки овде тврде -- враћали се назад на дрво и скакутали по њему као мајмуни.


Sad se ja ne bih složio:) Ljudska istorija je kriva učenja da pomažući drugima pomažeš sebi iz, na kraju, sasvim sebičnih razloga.
Ne primenjujemo više lapot jer smo usput naučili da ćemo tako i sami biti "lapotovani", a to nije baš u našem sebičnom interesu.
svarog svarog 14:15 05.06.2014

Re: позитивна и негативна дискриминизација

Osim javne potrošnje bitan je podatak i o tome koliki %BDP pravi javni sektor, koji je kod nas ogroman (čuo negde preko 60%, nemam vremena da tražim tačan podatak, ako ko zna nek potvrdi ili opovrgne), a posledica je suzbijanje konkurencije i tržišta. I to je glavni razlog zašto mislim da su poređenja u poreskim nametima sa tržišnim kapitalističkim zemljama (u koje spadaju i Francuska i Švedska npr)nesuvisla, jer kod njih sam sistem (tržišni i kapitalistički) obezbeđuje prosperitet pa se na to kalemi porez, dok je kod nas sasvim obrnuto. Osim toga, niko ne zna koliki je efektivni porez na preduzeća u Srbiji, a u to ulazi trošak mita i korupcije od lokalnog do centralnog nivoa i gubici zbog lošeg i sporog sudstva koje često ne štiti ugovor i privatnu svojinu. To se možda ne zove porez, ali kad tebi propadne investicija jer ne možeš sto godina da dobiješ neki papir ili dozvolu, tebi ništa ne znači što je porez na dobit najniži u Evropi, kad dobiti nema.
Tu niko neće da radi, osim domaćih koji imaju prečice za preskakanje FT1P prepreka ili stranih koji će da cimnu svog ambasadora, a ovaj odgovarajućeg baju u vlasti da reši problem.
psl_srbija psl_srbija 07:20 30.05.2014

Slažem se

U potpunosti se slažem sa Radulovićem, i po pitanju neustavnosti ovakvih rešenja koja favorizuju jedan podskup populacije, i po zaključku da ovo neće doneti nikakva zapošljavanja i rast privrede. Ovi zakoni su samo nastavak neoliberalne politike (molim neupućene da je ne mešaju sa liberalnom) koja je upravo to, favorizovanje (čak i zakonsko) onih koji su bliski vlasti i ostavljanje nekim agencijama (vladinim naravno) i sl. da određuju ko će dobiti subvencije (čitaj pare), a ko ne. Samim tim se narušava slobodno tržište (a ovog termina su puna usta neoliberalima, iako neoliberalizam remeti slobodu tog istog tržišta) koje je neophodan preduslov istinskog razvoja svake ozbiljnije ekonomije. Da se razumemo, ne treba ići u krajnosti i ostaviti tržište bez pravila, to ne, država treba da reguliše tržište, pa i tržište rada takođe, ali treba postaviti takve zakone, da oni važe za sve i pod istim uslovima. Na šta bi ličio fudbal da ne postoje jasna pravila, a pravila ne samo da ne remete fer igru, već upravo dovode do toga da pobedi bolji, što je i cilj. Kada se tako postave stvari, uz podršku socijalno ugroženim delovima društva, kao i ulaganjem u najvažnije resurse i javna dobra (eletkroprivreda, rudna bogatstva, putevi, vodoprivreda...) i negovanjem fundamentalnih stvari potrebnih za napredak društva (zdravstvo, obrazovanje, nauka...) država će kad tad doći na svoj pravi put. Ovako, samo iz šupljeg u prazno uz dodatno pogoršanje ekonomije, dodatno smanjenje standarda i dodatno povećanje raslojavanja ne one bliske vlasti sa svim ustupcima i privilegijama i ostale.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 09:40 30.05.2014

Re: Slažem se

Ovi zakoni su samo nastavak neoliberalne politike


Ja mislim da je za praktične potrebe najtačnija definicija neoliberalizma u našim uslovima sledeća:

"Neoliberalizam je ono što mrziš."

Nije isti za sve, evo za neke je državna intervencija neoliberalizam.
Ovi zakoni su samo nastavak neoliberalne politike


Za neke je to ultra-liberalizam libertaijanskog tipa.
Za neke je to globalizam.
Za neke je to Američka politika osvajanja resursa oružjem pod raznim tankim izgovorima.

Dakle neoliberalizam je prazan termin, placeholder za sve ono što ne voliš.
hajkula1 hajkula1 11:34 30.05.2014

Re: Slažem se

Na šta bi ličio fudbal da ne postoje jasna pravila, a pravila ne samo da ne remete fer igru, već upravo dovode do toga da pobedi bolji, što je i cilj.



Zaboravio si afere oko prodaje utakmica? Znači mora da postoji razvijen pravosudni sistem, takvi zakoni da se ne isplati korupcija i nelegalne radnje. U smislu, da dokazano delo, povlači i zaplenu imovine i zatvorsku kaznu.
inco inco 18:17 30.05.2014

Re: Slažem se

Ja te po ko zna koji put molim da naučiš šta je to 'neoliberalna politika' pre nego što kreneš da se frljaš tim terminom. Što reče Iznogud gore, to je svima danas postao placeholder za šta god da im se, često bez ikakvih validnih argumenata, ne sviđa.

Govoriti da je u Srbiji na snazi neoliberalna politika dok imamo 800k+ ljudi direktno okačeno o državnu sisu, ne računajući penzionere, i gde se 90% ekonomije direktno kontroliše iz jednog državnog centra, je potvrda one stare Ajnštajnove o svemiru i ljudskoj gluposti.
psl_srbija psl_srbija 13:59 03.06.2014

Re: Slažem se

Tačno se zna šta je neoliberalizam i ja tačno znam na šta mislim kad ga prepoznajem i kritikujem. A vi se prvo malo obrazujte, posle kritikujte!

Evo korisnog linka za neupućene:
http://tacno.net/novosti/neoliberalizam-objasnjen-deci/

P.S. Istina je da mnogi ne znaju tačno šta je ili misle da je neoliberalizam nešto drugo, ali ja nisam među njima.
Filip Mladenović Filip Mladenović 08:20 30.05.2014

Koji sektori su prioriteti?

Koje su komparativne prednosti Srbije? Koje su to privredne grane gde imamo najveće šanse u regionalnoj i medjunarodnoj tržišnoj utakmici?
Hajde da najpre GLASNO i JASNO definišemo naše ekonomske prioritete, pa da onda i domaće i strane investitore stimulišemo da ulažu u te prioritete. Ne subvencijama, već stvaranjem povoljnog poslovnog ambijenta, kao na primer u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj...
alselone alselone 08:28 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

Koje su komparativne prednosti Srbije? Koje su to privredne grane gde imamo najveće šanse u regionalnoj i medjunarodnoj tržišnoj utakmici?



Verujem da su tri dobitne karte naše ekonomije HRANA, ENERGIJA i ZNANJE.
princi princi 09:08 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

alselone
Koje su komparativne prednosti Srbije? Koje su to privredne grane gde imamo najveće šanse u regionalnoj i medjunarodnoj tržišnoj utakmici?



Verujem da su tri dobitne karte naše ekonomije HRANA, ENERGIJA i ZNANJE.

Pogotovu ENERGIJA i ZNANJE, :). Toga ima u izobilju. Gravitacione energije koliko hoces, na TJ, a o znanju vec da i ne govorim.
deenky deenky 09:26 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

alselone
Koje su komparativne prednosti Srbije? Koje su to privredne grane gde imamo najveće šanse u regionalnoj i medjunarodnoj tržišnoj utakmici?



Verujem da su tri dobitne karte naše ekonomije HRANA, ENERGIJA i ZNANJE.


Istakao bih samo nešto u okviru znanja, što mislim da uvek treba da se napominje.

Nije nam bilo kakvo znanje potrebno, već najviše ono koje može da stvori radno mesto koje donosi najviše profita u poređenju sa ostalim radnim mesta. Ono znanje koje se traži. Mislim da je kranje vreme da ministarstvo prosvete prestane da daje ogromnu autonomiju fakultetima pod izgovorom tržišta obrazovanja. Mi smo zemlja u tranziciji i ne možemo dopustiti sebi taj luksuz da fakulteti u državnom vlasništvu upisuju koliko žele studenata, jer se te brojke baziraju na zainteresovanosti, a ne potrebama privrede. Informatičarski smerovi su puni studenata i ne upiše svi koji žele, dok na većini društvenih nauka, sa lakoćom se upisuje svako. Poštujem svačiju slobodu izbora, ali mi sebi stvaramo ogroman problem u buduće ako nagomilavamo prevazidjeni kadar. Među suficitarnim zanimanjima treba da se stvori konkurencija u okviru upisa na fakultet, dok obrnuto, u deficitarnim omogućiti slobodan pistup fakultetima jer je upravo taj dodatni priliv studenata glavni realan pokretač privrede.
alselone alselone 09:31 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

Gravitacione energije koliko hoces




A i potencijalne. Svi su potentni u tri lepe, samo jebedu sve oko sebe.
princi princi 09:35 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

Svi su potentni u tri lepe, samo jebedu sve oko sebe.

Pricaj sta hoces, ali mene ne prestaje da fascinira cinjenica da su Filip i Branko Milanovic po svemu sudeci bili kolege na Ekonomskom fakultetu u Bg.
alselone alselone 09:37 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

Nije nam bilo kakvo znanje potrebno, već najviše ono koje može da stvori radno mesto koje donosi najviše profita u poređenju sa ostalim radnim mesta. Ono znanje koje se traži. Mislim da je kranje vreme da ministarstvo prosvete prestane da daje ogromnu autonomiju fakultetima pod izgovorom tržišta obrazovanja. Mi smo zemlja u tranziciji i ne možemo dopustiti sebi taj luksuz da fakulteti u državnom vlasništvu upisuju koliko žele studenata, jer se te brojke baziraju na zainteresovanosti, a ne potrebama privrede. Informatičarski smerovi su puni studenata i ne upiše svi koji žele, dok na većini društvenih nauka, sa lakoćom se upisuje svako. Poštujem svačiju slobodu izbora, ali mi sebi stvaramo ogroman problem u buduće ako nagomilavamo prevazidjeni kadar. Među suficitarnim zanimanjima treba da se stvori konkurencija u okviru upisa na fakultet, dok obrnuto, u deficitarnim omogućiti slobodan pistup fakultetima jer je upravo taj dodatni priliv studenata glavni realan pokretač privrede.


Pazi, ne mogu reci da mi se ne svidja sta si napisao ali ja sam vec svoju crkvu izabrao. Ko hoce da procita plan kako dalje neka prati sledeci link: HRANA, ENERGIJA i ZNANJE.


deenky deenky 09:59 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

alselone
Nije nam bilo kakvo znanje potrebno, već najviše ono koje može da stvori radno mesto koje donosi najviše profita u poređenju sa ostalim radnim mesta. Ono znanje koje se traži. Mislim da je kranje vreme da ministarstvo prosvete prestane da daje ogromnu autonomiju fakultetima pod izgovorom tržišta obrazovanja. Mi smo zemlja u tranziciji i ne možemo dopustiti sebi taj luksuz da fakulteti u državnom vlasništvu upisuju koliko žele studenata, jer se te brojke baziraju na zainteresovanosti, a ne potrebama privrede. Informatičarski smerovi su puni studenata i ne upiše svi koji žele, dok na većini društvenih nauka, sa lakoćom se upisuje svako. Poštujem svačiju slobodu izbora, ali mi sebi stvaramo ogroman problem u buduće ako nagomilavamo prevazidjeni kadar. Među suficitarnim zanimanjima treba da se stvori konkurencija u okviru upisa na fakultet, dok obrnuto, u deficitarnim omogućiti slobodan pistup fakultetima jer je upravo taj dodatni priliv studenata glavni realan pokretač privrede.


Pazi, ne mogu reci da mi se ne svidja sta si napisao ali ja sam vec svoju crkvu izabrao. Ko hoce da procita plan kako dalje neka prati sledeci link: HRANA, ENERGIJA i ZNANJE.




Pročitao sam i naravno, sve se slažem
Saša Radulović Saša Radulović 10:15 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

Hajde da najpre GLASNO i JASNO definišemo naše ekonomske prioritete


Planska privreda na žalost ne funkcioniše. Ko smo to mi? Kad kažete mi, to onda za sobom povlači i neku društvenu svojinu sa kojom mi odlučujemo šta ćemo.
dr.wagner dr.wagner 11:04 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

...dan

Saša Radulović

Planska privreda na žalost ne funkcioniše. Ko smo to mi? Kad kažete mi, to onda za sobom povlači i neku društvenu svojinu sa kojom mi odlučujemo šta ćemo.


-Planska privreda JEDINO FUNKCIONIRA ....

-Baš mi je čudno da nakon svih namjenskih fondova , svih oblika subvencija i
tzv "kvota" koji su osnova funkcioniranja proizvodnje u EU ... tvrdite da nema
planske privrede ...
-Jasno mi je na što većinu podsjeća izraz "planska privreda" ... ali to su činjenice ,
pa ma kako bilo to teško priznati ... (naravno da će se javiti mudraci i kazati
kao to nije isto ... ali sorry drugovi i gospodo , to je upravo to , tj. ONO)

-Što se tiče proizvodnje hrane kao osnovne grane , to baš i nije jako pametno
, jer je riječ o niskoakumulativnoj i rizičnoj proizvodnji
-Ako je netko na selu , ima zemlju i vještine za taj posao , on naravno
može sebi i obitelji osigurati pristojnu egzistenciju , ali to je sve ...

-Možda bi se integracijom odnosno PIK-ovima i zadrugama (da , da ... upravo
onim zadrugama) moglo stvoriti i nešto ekstra profita , ali to je više na
nekoj regionalnoj razini , a ne kao riješenje za opći problem nezaposlenosti ...

Wagner

inco inco 18:19 30.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

alselone
A i potencijalne. Svi su potentni u tri lepe, samo jebedu sve oko sebe.


... a ponajviše sami sebe
hajkula1 hajkula1 10:42 31.05.2014

Re: Koji sektori su prioriteti?

Saša Radulović
Hajde da najpre GLASNO i JASNO definišemo naše ekonomske prioritete


Planska privreda na žalost ne funkcioniše. Ko smo to mi? Kad kažete mi, to onda za sobom povlači i neku društvenu svojinu sa kojom mi odlučujemo šta ćemo.




Jednim delom mora da se planira. Recimo, Robne (ratne... za slučaj nepogode... obavezne) rezerve. Postoje strateški važne oblasti gde država ne može da bude samo posmatrač, da sve prepusti tržištu.

Slažemo se da je za Srbiju važna energetika i da tu ima potencijala za razvoj.
Vodoprivreda takođe.
Proizvodnja hrane takođe.

Ovo su sektori koje ističu kao važne i na globalnom nivou, većina (koliko sam pročitala) ekonomista i drugih analitičara.



Osnovni problem je što sistem podstiče velike lopove, milionske krađe i korupciju a goni sitne švercere u prevozu i prodavce na kartonskim kutijama.

Veliki lopovluk je uzrok propasti na svim nivoima, on je proizveo i sitne švercere, i šverc u autobusu i trgovce na kartonskim kutijama.

Ovi sitni moraju to da budu da bi preživeli. Oni nisu uzrok, oni su posledica.


jokerer jokerer 09:32 30.05.2014

Slaba tačka

Ponekad je lakše promeniti sistem iznutra, naravno ukoliko je to moguće. Sada možemo o ovome akademski raspravljati do sledećih izbora na koje će izaći birači koji su pre par meseci odabrali politiku koja je rekla da je spremna na bolne rezove da bi se sistem postavio na zdravu osnovu. Ukoliko se to ne dogodi, a svi su izgledi da neće, ljudi će biti dodatno skeptični i rezignirani na bilo kakav pomen "bolnih reformi". Drugim rečima, ako nisi bio dovoljno psiholog (psihijatar?) da pronadješ način da proguraš svoje (uglavnom ispravne) ideje dok si bio u vladi, sada ćeš morati to isto da izvedeš samo na mnogo širem auditorijumu (što je možda i teže, a sigurno skuplje).

Uostalom ako inženjer može da se bavi ekonomijom, moraće i psihologijom ili će "Dosta je bilo" prevazići balkanski manir liderskih stranaka i animirati ljude kojima je to struka, a veruju u istu ideju, da pomognu svojim profesionalnim iskustvom.
Saša Radulović Saša Radulović 10:13 30.05.2014

Re: Slaba tačka

Ako se od vas traži da dok ste unutra radite stvari štetne za državu, i ako se iznutra uverite da ni jedna istinska reforma neće proći, da nema ni želje, ni interesa da se bilo šta promeni, onda zaključite da je jedini način spolja. Preko preče, naokolo bliže.

Sasvim je moguće da bi vi to sve bolje od mene. Moguće je i da je centralni problem bio iz domena psihologije i psihijatrije, samo ga ja nisam najbolje razumeo.
angie01 angie01 10:27 30.05.2014

Re: Slaba tačka


Uostalom ako inženjer može da se bavi ekonomijom, moraće i psihologijom


psiho(pato)logijom
angie01 angie01 10:34 30.05.2014

Re: Slaba tačka

jedini način spolja.


meni ovo jasno, iako nisam bila unutra,...vidi se izdaleka.


Moguće je i da je centralni problem bio iz domena psihologije i psihijatrije, samo ga ja nisam najbolje razumeo.


jeste, jer nije samo stvar u logicnom objasnjenju-to se ovde stalno potvrdjuje, sto je nesto logicnije, to je manje prihvatljivo, skoro do odbojnosti, tako da bi pragmaticna varijanta prezentacije trebala da sadrzi i odgovarajuci pristup specificnom uzorku, da se tako izrazim, pokusavajuci da prevazidjes sopstvenu vizuru i onih koji su ti bliski-jer tih je malo....akomerazumes.
jokerer jokerer 11:54 30.05.2014

Re: Slaba tačka

Zato i rekoh "ako je moguće", nisam bio unutra, ne znam, verujem Vam na reč.

A što se tiče budućnosti samo sam hteo da naglasim da pravilna detekcija problema i ponavljanje adekvatnih mera koje treba preduzeti nisu dovoljni u sudaru sa psihologijom mase. Naše društvo je poput pacijenta koji ne veruje lekaru i plaši se lekova. Trenutna politika pokreta "Dosta je bilo" se zasniva na zdravorazumskom tumačenju realnih okolnosti u kojima se nalazimo i istovremenog traženja poverenja gradjana za mandat da izvrši reforme. Pritom realne okolnosti nalažu delovanje koje će, da budemo objektivni, dovesti do ozdravljenja tek kroz dug i mučan proces. Sa druge strane konkurencija (nadrilekari?) nudi brzo i efikasno dejstvo protiv svih tegoba koje muče biračko telo i to na dnevnoj osnovi, poput teleshop-a. Rezultat je bio očigledan na prethodnim izborima.

Procenat onih koji su u stanju da prozru takvu igru se u najboljem slučaju kreće negde oko cenzusa. Ono što je neophodno za vadjenje iz blata je da neko poput "Dosta je bilo" nauči kako se osvaja vlast ili da neko poput SNS odluči da sprovede reforme (ja sam se iskreno ponadao kada ste ušli u Vladu). Najgore je ako se ne dogodi ni jedno ni drugo.
radissha radissha 17:00 30.05.2014

Re: Slaba tačka

Najverovatnije postoji više razloga za to što je predhodni Ministar ostao glavni ekonomski savetnik našeg Reformatora , ali koji je ključni ? Za mene vrlo intrigantno pitanje , jer ne mogu da verujem da neko sa IQ preko 85 ne može da vidi ko je Mlađan D , koliko je njegovo(ne)znanje o ekonomiji , šta je radio poslednjih 12 godina i koliko su katastrofične posledice njegovog delanja . Bio sam u privredi (društvenoj i privatnoj 22 godine ) i potpuno su mi jasne razmere napravljene štete , njegova uloga u svemu tome ( MD ), kao i uloga FZR , SIEPA ...i drugih filijala Organizovane Grupe 17 .
Molim za odgovor - Vaše mišljenje !
Ribozom Ribozom 19:51 30.05.2014

Re: Slaba tačka

Saša Radulović

Sasvim je moguće da bi vi to sve bolje od mene. Moguće je i da je centralni problem bio iz domena psihologije i psihijatrije, samo ga ja nisam najbolje razumeo.


Da, Sasa to je tvoja najveca greska u kampanji.
Imas dobru ekonomsku ideju (po meni pravu), izlozis je...i gotovo.
Narodu moras da stvoris (kao Djindjic) i veru i nadu.
Ne pricam ovde o nerealnim obecanjima a la Vicic, samo je trebala razrada ideje.

Dakle, recimo da ravnopravnom podelom socijalnih davanja svima kojiima je to neophodno uliva sigurnost gradjanima. To moze da poveca natalitet, ako se vodimo logikom da bi svako zeleo vise dece ako zna da ce uvek imati cime da ih prehrani. Moguce da bi ta mera zaustivala 'odliv mozgova' jer najveci motiv za odlazak je 'nesigurna buducnost'. To je najveci strah u Srba danas - ostati bez posla. Smanjio bi se pritisak na poslu, jer bi svako imao alternativu.
Za uzvrat, drzava bi dobila mehanizam kojim bi regulisala cak i spoljnotrgovinski balans. Zatim potrosnju, monetarnu politiku (mislim stvarna kontrola, ovo sto radi Jorgovanka je ubijanje iste), inflaciju, korupciju.

Ti si se pogresno skoncetrisao na 100-200.000 viska u javnom sektoru. Time si otkacio svih 700.000x3 biraca koji zive od tih plata, plus male trgovce ciji promet direktno zavisi od zaposlenih u JS. Plate u javnom sektoru moraju da se smanje do onog nivoa da zaposleni samoinicijativno pocnu da traze drugi isplativiji posao. Meni, ne smeta kada bi u javnom sektoru radilo i milion ljudi, ali da im plata bude dovoljna samo za kupovinu domacih proizvoda i usluga.
Takodje, tvoje izjave o zelezari su sasvim neproduktivne, necu sad o tome.

Evo i kritike od mene, nadam se da ce ti pomoci. Sa druge strane, mislim da ce se glasacko telo na sledecim izborima razliti na 'male' stranke, tako da ces u nekom sledecem DOS-u, sigurno imati priliku da ucestvujes u vlasti i kreiras bolju u lepsu ekonomsku buducnost.


bene_geserit bene_geserit 04:44 31.05.2014

Re: Slaba tačka

Ribozom
Ti si se pogresno skoncetrisao na 100-200.000 viska u javnom sektoru. Time si otkacio svih 700.000x3 biraca koji zive od tih plata, plus male trgovce ciji promet direktno zavisi od zaposlenih u JS. Plate u javnom sektoru moraju da se smanje do onog nivoa da zaposleni samoinicijativno pocnu da traze drugi isplativiji posao. Meni, ne smeta kada bi u javnom sektoru radilo i milion ljudi, ali da im plata bude dovoljna samo za kupovinu domacih proizvoda i usluga.

Alo bre komunista, pardon socijal-demokrata, da ti nije palo na pamet da su, i u javnom sektoru, potrebni kvalitetni kadrovi? Ako im svima smanjis platu na minimum, svi koji ista valjaju ce da odu drugde, a pogodi ko ce da ostane. I javni sektor generise neki proizvod (makar i birokratski) kod koga je bitno da je kvalitetan, kako ces to da dobijes sa skart kadrovima?
hajkula1 hajkula1 09:54 31.05.2014

Re: Slaba tačka

Ribozom
Saša Radulović

Sasvim je moguće da bi vi to sve bolje od mene. Moguće je i da je centralni problem bio iz domena psihologije i psihijatrije, samo ga ja nisam najbolje razumeo.


Da, Sasa to je tvoja najveca greska u kampanji.
Imas dobru ekonomsku ideju (po meni pravu), izlozis je...i gotovo.
Narodu moras da stvoris (kao Djindjic) i veru i nadu.
Ne pricam ovde o nerealnim obecanjima a la Vicic, samo je trebala razrada ideje.



On to stvaranje, kaži slobodno, marketing, vidi kao manipulaciju ljudima a to ne želi. Uzda se u razum.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 13:07 31.05.2014

Re: Slaba tačka

realne okolnosti nalažu delovanje koje će, da budemo objektivni, dovesti do ozdravljenja tek kroz dug i mučan proces. Sa druge strane konkurencija (nadrilekari?) nudi brzo i efikasno dejstvo protiv svih tegoba koje muče biračko telo i to na dnevnoj osnovi, poput teleshop-a. Rezultat je bio očigledan na prethodnim izborima.

Procenat onih koji su u stanju da prozru takvu igru se u najboljem slučaju kreće negde oko cenzusa. Ono što je neophodno za vadjenje iz blata je da neko poput "Dosta je bilo" nauči kako se osvaja vlast ili da neko poput SNS odluči da sprovede reforme (ja sam se iskreno ponadao kada ste ušli u Vladu). Najgore je ako se ne dogodi ni jedno ni drugo.


Ribozom Ribozom 14:14 31.05.2014

Re: Slaba tačka

bene_geserit

Alo bre komunista, pardon socijal-demokrata, da ti nije palo na pamet da su, i u javnom sektoru, potrebni kvalitetni kadrovi? Ako im svima smanjis platu na minimum, svi koji ista valjaju ce da odu drugde, a pogodi ko ce da ostane. I javni sektor generise neki proizvod (makar i birokratski) kod koga je bitno da je kvalitetan, kako ces to da dobijes sa skart kadrovima?


Opet si mi udario etiketu. Imao bih ja puno etiketa za tebe, ali me pristojnost ogranicava.
Ja mislim da su kvaliteni kadrovi potrebniji privatnom sektoru kako bi se ovaj razvijao i poveo zemlju napred. Drzavni sektor od kvalitetnih kadrova pravi nekvalitetne, razmazi ih i uspava.
Ribozom Ribozom 14:32 31.05.2014

Re: Slaba tačka

hajkula1


On to stvaranje, kaži slobodno, marketing, vidi kao manipulaciju ljudima a to ne želi. Uzda se u razum.


Problem je u ne upucenosti glasaca. Recimo ja ne razumem stavku u Sasinom programu oko zakona o stecajnom postupku. To mi je daleko i lenj sam da se informisem. Potrebno mi je da me u 2 recenice uputi u to i 3 recenice objasni pozitivne efekte.
hajkula1 hajkula1 17:19 31.05.2014

Re: Slaba tačka

Ribozom
hajkula1


On to stvaranje, kaži slobodno, marketing, vidi kao manipulaciju ljudima a to ne želi. Uzda se u razum.


Problem je u ne upucenosti glasaca. Recimo ja ne razumem stavku u Sasinom programu oko zakona o stecajnom postupku. To mi je daleko i lenj sam da se informisem. Potrebno mi je da me u 2 recenice uputi u to i 3 recenice objasni pozitivne efekte.



Razumem o čemu pričaš.
Najveći problem je u medijskoj blokadi. Ovo što i način kako Saša priča je vrlo razumljivo svima. Problem je što nije vidljiv, što ga nema na TV i drugim medijima.
Kada bi češće gostovao, imao prilike da analizira primer po primer i obrazlaže rešenja, bila bi sasvim druga slika.


Suština je (predloženog zakona o stečaju), kako sam razumela Sašino izlaganje, da se sve što je moguće sačuva pri stečaju. Da se imovina prodaje samo koliko je nužno, po što realnijoj ceni. Da prvi na spisku namirivanja budu zaposleni (i obaveze prema njima za penziono, zdravstveno osiguranje) a ne kao do sada zadnji. Do sada su firme uvezana lica, banke bile na vrhu liste, po predlogu novog zakone, više ne bi. Banke kada odobravaju kredite nama, običnima, samo što nam ne broje crvena krvna zrnca.
Na osnovu čega su odobravani krediti raznim firmama koje su sada u stečaju? Banke, kome su davale kredite? Po kojim kriterijumima? Ko zagrebe malo dublje ispod površine, svašta vidi - korupciju, burazersku ekonomiju...

Uvezana lica, to su sve firme iza kojih se krije isti čovek, nešto kao firmine firme, firma. Kada je na papiru vlasnik jedno lice a u stvarnosti drugo (što se prateći poslovanje, uplate, imena zaposlenih, kruženje rukovodioca... i dr. može utvrditi veoma lako). Kada je tata vlasnik jedne firme, sin druge, ćerka treće, brat četvrte, staramajka pete... A svaka ta firma ima akcije u drugoj, te druge su vlasnici trećih...

Može da se raspetlja.

dexter92 dexter92 21:02 02.06.2014

Re: Slaba tačka

Sta je tacno znacenje fraze 'bolna reforma'?
Za koji procenat gradjana je ona bolna i sta je to sto 'boli'? (narocito u zemlji gde je 30% nezaposlenih recimo i nista zivo ih ne pogadja)
Mislim da je u pitanju pazljivo smisljena kovanica da bi se gradjani odvratili od bilo kakve zelje za promenom jer ne zele da ih nesto 'boli' vise nego sto ih boli trenutno...
Nama treba neko ko ce da pokaze 'way out', konzistentan, odrziv plan ne izlaska iz 'krize' jer je i to vestacka kovanica nego puta u prosperitet pri cemu pod prosperitetom smatram bilo kakav odrzivi ekonomski model, za pocetak.
deenky deenky 09:56 30.05.2014

socijalna davanja

Pored solidarnog poreza i ovih subvencija treba da se doda i diskrimintaroska socijalna politika. Npr. konstantno slušamo kako treba podići natalitet a pritom izostaju konkretne mere kako to stvarno i učiniti. Te mere ne postoje jer bez para nema ni rasta nataliteta (ne ulazeći u ciklus reprodukcije neravijenih zemalja). Međtuim preraspodela dohotka namenjenog za mlade mame je katastrofalna. Zašto jedna trudnica u opštini A dobija 2 ili do nedavno čak 4 puta više od one u opštini B koja opet dobije više od one u opštini C? U najgorem slučaju neće dobiti ništa zbog birokratije ili kašnjenja. Koje su to karakteristike koje razlikuju ove tri mame? Ne bi trebalo da ih bude, a po nekoj iskrivljenoj logici ih ima i one se ogledaju u veličini lokalnog bužeta. Padaroksalno je to da se zagovara povratak na selo i ponovno naseljanja napuštenih područija kada upravo podređeni položaj im govori da se ne vraćaju i da ostaju u bogatijim opštinama. Ove nadležnosti NE TREBAJU da budu gradske već republičke jer ne može neko biti diskriminisan na osnovu mesta prebivališta. Kada se izoluje ovaj slučaj od drugih ekonomskih pokazatelja, dobijamo to da se mame iz siromašnijih opština odriču svog dela prihoda po osnovu naknade za porodilje da bi one iz razvijenijih opština dobijale njihov deo. Socijalna politika mora biti ujednačena na nivou države, ma kako ona bila dobra ili loša.
satinelle satinelle 10:22 30.05.2014

Ništa!

Izmene:

Kada je isplata zarada u pitanju, povećanje stope doprinosa PIO sa 24% na 26% i smanjenje stope doprinosa za ZDR os sa 12,3% na 10,10% (primena od 01.avgusta) apsolutno ništa ne menja, samo se presipa iz šupljeg u prazno (+2, -2 = 0) – kozmetička promena, nikakav efekat za poslodavca i budžet.

Prema predloženom rešenju, fiskalne olakšice ostvaruje poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa novozaposlenim licem poveća broj zaposlenih kod poslodavca u odnosu na broj zaposlenih na dan 31.03.14 (primena od 01.07.14.)

Poslodavac ima pravo po osnovu zarade za novozaposleno lice, na povraćaj plaćenog poreza i doprinosa i to: 65% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje jednim, a najviše sa 9 zaposlenih lica, 70% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje 10, a najviše sa 99 zaposlenih lica i 75% ako je zasnovao radni odnos sa najmanje 100 novozaposlenih lica.

Znači, ako je neko zaposlio jednog radnika ima 65% olakšica pri plaćanju dažbina, samo 10% manje od onog što zapošljava 100 novih radnika. Extra računica, nema šta!

Prema predloženom rešenju fiskalne olakšice ne mogu ostvariti državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici. Dakle, „subvencija“ privatnog sektora. Eto nekima se otvara teren za malverzaciju, da jeftino zaposle tetke, strine i rodbinu, do penzije...

Lazare, dete, znaš li šta radiš?
Saša Radulović Saša Radulović 13:20 01.06.2014

Re: Ništa!

Kada je isplata zarada u pitanju, povećanje stope doprinosa PIO sa 24% na 26% i smanjenje stope doprinosa za ZDR os sa 12,3% na 10,10% (primena od 01.avgusta) apsolutno ništa ne menja, samo se presipa iz šupljeg u prazno (+2, -2 = 0) – kozmetička promena, nikakav efekat za poslodavca i budžet.


Kako znacajan broj zaposlenih imaju i dodatna primanja, oni na ta dodatna primanja plaćaju doprinos za PIO ali ne plaćaju doprinos za zdravstvo. Zbog toga promena.
satinelle satinelle 23:03 01.06.2014

Re: Ništa!

Kako znacajan broj zaposlenih imaju i dodatna primanja, oni na ta dodatna primanja plaćaju doprinos za PIO ali ne plaćaju doprinos za zdravstvo. Zbog toga promena.


Da li je moguće da je veći procenat onih koji imaju dodatna, u odnosu na redovna primanja da bi se pravio ovakav bullshit od promene?
Da li mislite da je procenat koji se izdvaja za zdravstvo dovoljan da zadovolji potrebe obaveznog osiguranja, koje ne funkcioniše. A obavezno je pri svakoj isplati redovne zarade.
Da li se rade bilo kakve kalkulacije pre izmena zakona? Ili se izmene rade da bi se nešto "radilo"?
Saša Radulović Saša Radulović 23:10 01.06.2014

Re: Ništa!

Da.
Način finansiranja zdravstva treba potpuno promeniti. Zdravstvo treba da se finansira iz budžeta ne iz doprinosa. Koliko je potrebno novca nećemo znati dok ne uvedemo transparentan sistem i merimo pružene usluge. Tada ćemo moći i da otvorimo zdravstvo za privatni sektor ravnopravno sa državnim.
satinelle satinelle 00:46 02.06.2014

Re: Ništa!

Da.
Način finansiranja zdravstva treba potpuno promeniti. Zdravstvo treba da se finansira iz budžeta ne iz doprinosa. Koliko je potrebno novca nećemo znati dok ne uvedemo transparentan sistem i merimo pružene usluge. Tada ćemo moći i da otvorimo zdravstvo za privatni sektor ravnopravno sa državnim.


Ako ne znate koliko nam novca treba za zdravstvo, kako mislite da ga finansiramo iz budžeta? Kog budžeta, kojih para? Koliko ljudi bi se otpustilo, koliki bi to bio ćar za budžet, koliko bi se nameta na rad smanjilo, koliko bi poslodavci više zapošljavali, koja privredna klima bi se stvorila da im se potencijalno pomogne da ne rade na crno i zaposle veći broj ljudi zbog manjih nameta... Ne zamerite, volim konkretnu cifru da čujem. Podržavam, ali dajte da se uozbiljimo. Privatni sektor mora da se uključi u priču, ili ništa od svega.
hajkula1 hajkula1 15:47 02.06.2014

Re: Ništa!

satinelle
Da.
Način finansiranja zdravstva treba potpuno promeniti. Zdravstvo treba da se finansira iz budžeta ne iz doprinosa. Koliko je potrebno novca nećemo znati dok ne uvedemo transparentan sistem i merimo pružene usluge. Tada ćemo moći i da otvorimo zdravstvo za privatni sektor ravnopravno sa državnim.


Ako ne znate koliko nam novca treba za zdravstvo, kako mislite da ga finansiramo iz budžeta? Kog budžeta, kojih para? Koliko ljudi bi se otpustilo, koliki bi to bio ćar za budžet, koliko bi se nameta na rad smanjilo, koliko bi poslodavci više zapošljavali, koja privredna klima bi se stvorila da im se potencijalno pomogne da ne rade na crno i zaposle veći broj ljudi zbog manjih nameta... Ne zamerite, volim konkretnu cifru da čujem. Podržavam, ali dajte da se uozbiljimo. Privatni sektor mora da se uključi u priču, ili ništa od svega.



Vidiš, ni ministar finansija ne zna ono što ga funkcija obavezuje da zna.

Daje procente za prebacivanje sredstava iz budžeta za penzije, za plate u javnom sektoru a NIKO TAČNO NE ZNA KOLIKO ODLAZI NA SUBVENCIJE. Simpatično to kad kaže, niko ne zna, zašto ne kaže ja ne znam? Izbegava odgovornost. Ako je već nesposoban da preuzme odgovornost, zašto je prihvatio funkciju? (Svako.)

Sada smo u situaciji da 28 odsto budžeta odlazi na penzije, 27 odsto na plate u javnom sektoru, a niko tačno ne zna koliko odlazi na subvencije, rekao je Krstić, dodajući da vlada za sada ne namerava da smanjuje penzije, ali da bi trebalo da odluči da li će uvesti solidarni porez na veća primanja budžetskih korisnika.



Ova izjava je zapisana u oktobru 2013. Da li se nešto promenilo? Da li je tadašnji i sadašnji ministar finansija sveo račune i saznao koliko odlazi na subvencije? Prosto da znamo da li se isplate, kao što neki tvrde ili su štetnije nego što tvrde drugi, pa da se odredimo?


- Oni koji se oslanajaju na državu možda neće videti boljitak u 2014, ali hoće u 2015 - zaključio je Krstić.



http://www.blic.rs/Vesti/Tema-Dana/411089/Krstic-Manje-penzije-onima-koji-odu-u-prevremenu-penziju



Da li će umesto konkretnog odgovora, ministar finansija nastaviti da maše šargarepom?

libkonz libkonz 11:04 30.05.2014

Zanimljiva vest

Zanima me kako domaćin komentariše povratak Ane Trbović i Miroslave Milenović u ministarstvo privrede?
s.dj s.dj 11:26 30.05.2014

Re: Zanimljiva vest

libkonz
Zanima me kako domaćin komentariše povratak Ane Trbović i Miroslave Milenović u ministarstvo privrede?


Bolje da domaćin prokomentariše postavljanje Ivice Kojića na poziciju šefa kabineta...

A može i novu funkciju Marka CeSID Blagojevića...

Ili, zašto je Zorana Mihajlović postavila Dejana Novakovića na poziciju državnog sekretara?

Ili, šta još povezuje brojne članove East-West Bridge/NALED/Vlade Srbije/istaknute predstavnike raznih partija pa i SNS-a?

A može i odgovor na pitanje ko je vlasnik franšize Srbija?

U svakom pitanju pola odgovora?
princi princi 11:34 30.05.2014

Re: Zanimljiva vest

A može i novu funkciju Marka CeSID Blagojevića...

Genijalan potez!
Saša Radulović Saša Radulović 13:18 01.06.2014

Re: Zanimljiva vest

s.dj s.dj 15:25 03.06.2014

Re: Zanimljiva vest

libkonz
Zanima me kako domaćin komentariše povratak Ane Trbović i Miroslave Milenović u ministarstvo privrede?


Usudiću se da preformulišem ovo pitanje koje je ostalo bez odgovora. Da li bi domaćin pozvao Anu Trbović u svoj tim u slučaju da mu se ponovo ukaže prilika?
looping looping 11:14 30.05.2014

1

Pitanje za decu 1 razreda osnovne škole:

Zašto je srpska ekonomija tako loša u poslednjih n godina?

Ponuđeni odgovori:

1. Zbog loše ekonomske politike.
2. Zbog kriminala u državi.

Ko potrefi tačan odgovor zaslužio je da živi u ekonomsko razvijenoj državi.
Ovi ostali mogu da nastave da analiziraju ekonomske mere.

PS.
Ups, sad sam se izdao.

jokerer jokerer 11:56 30.05.2014

Re: 1

Da nije slučajno zbog obe pomenute stvari?
looping looping 11:59 30.05.2014

Re: 1

jokerer
Da nije slučajno zbog obe pomenute stvari?

Usled opcije 2, opcija 1 je totalno besmislena i zaluđivanje masa.
s.dj s.dj 12:05 30.05.2014

Re: 1

Usled opcije 2, opcija 1 je totalno besmislena i zaluđivanje masa.


Zbog organizovanog kriminala u državi.

Koji predvode ugledni građani.
looping looping 12:12 30.05.2014

Re: 1

s.dj
Usled opcije 2, opcija 1 je totalno besmislena i zaluđivanje masa.


Zbog organizovanog kriminala u državi.

Koji predvode ugledni građani.

Da, i kada Vučitelj krene da hapsi svi vrište "potrebne su nam ekonomske mere!". Kakve ekonomske mere kada se ne poštuju ni mere tipa: ne kradi, plati porez koliki god da je, ne peri novac...
Kako su propale sve firme u Srbiji, zbog loših ekonomskih mera?
Ekonomske mere mi liče na potpaljivanje vatre dok je zec u šumi ili čak i nije u šumi.

Zašto je Vučitelj pobedio na prošlim izborima a nije neko tipa Radulović?
Zato što narod nije toliko blesav i zna šta je najpreče. E, sad videćemo da li to ima smisla pa neka narod menja na sledećim izborima.

PS.
Što sam dobar bot.
jokerer jokerer 12:19 30.05.2014

Re: 1

To je kao kada bi rekli prodavcu da zato što mu kradu iz radnje treba da spusti cene ispod nabavnih, jer je svejedno.
libkonz libkonz 12:27 30.05.2014

Re: 1

Usled opcije 2, opcija 1 je totalno besmislena i zaluđivanje masa.

Sa ovim se nikako ne slažem. Složio bih se da je lopovluk, kao uzročnik, na prvom mestu, ali ne treba zanemariti katastrofalnu ekonomsku politiku.
Mislim da je jedan od glavnih krivaca za sunovrat srpske ekonomije Mlađan Dinkić, i to ne zato što je nešto ogromno krao nego zato što je totalna dileja koja je umislila da je popija svu pamet sveta.
Mislim da treba da se čuvamo takvih.
s.dj s.dj 12:29 30.05.2014

Re: 1

Da, i kada Vučitelj krene da hapsi svi vrište "potrebne su nam ekonomske mere!". Kakve ekonomske mere kada se ne poštuju ni mere tipa: ne kradi, plati porez koliki god da je, ne peri novac...
Kako su propale sve firme u Srbiji, zbog loših ekonomskih mera?


Lobisti, karteli, trustovi, perači novca i druga "bratstva", socijalni mir putem glomazne države ... i ekonomske mere imaju svoju ulogu ali su samo deo ukupne slike - franšiza Srbija.
gavrilo gavrilo 19:48 30.05.2014

Re: 1

s.dj
Usled opcije 2, opcija 1 je totalno besmislena i zaluđivanje masa.


Zbog organizovanog kriminala u državi.

Koji predvode ugledni građani.


ево да се надовежем на ово, имам потребу
обичан грађанин
пре неки дан слушам другарицу, возимо се до неког другара на седељку
бесна на систем, актуелну неспособну власт, укинули ово оно, радно време..
ја не смем да зуцнем јер ће испасти да сам Вучићев човек
моја другарица је добила посао преко везе у државној фирми, сви то знамо око ње, приватно вози службени ауто...том вожњом сам се и ја огрешио о грађане Србије

хтео сам да је питам јел би јој сметали намештени избори у којима се кандидује само један човек и на основу једног гласа добије ту владајућу позицију...
нисам јер би то нарушило наш однос
реално она је тако дошла до свог посла, намештен конкурс у коме је она најбољи кандидат јер се зове тако и тако.

и колико сви ми знамо таквих примера?

неко ће рећи па такав је систем, није она крива
ок
није крива ал нек бар ћути
а мени се чини да су управо такви најбучнији




hajkula1 hajkula1 10:01 31.05.2014

Re: 1

gavrilo
s.dj
Usled opcije 2, opcija 1 je totalno besmislena i zaluđivanje masa.


Zbog organizovanog kriminala u državi.

Koji predvode ugledni građani.


ево да се надовежем на ово, имам потребу
обичан грађанин
пре неки дан слушам другарицу, возимо се до неког другара на седељку
бесна на систем, актуелну неспособну власт, укинули ово оно, радно време..
ја не смем да зуцнем јер ће испасти да сам Вучићев човек
моја другарица је добила посао преко везе у државној фирми, сви то знамо око ње, приватно вози службени ауто...том вожњом сам се и ја огрешио о грађане Србије

хтео сам да је питам јел би јој сметали намештени избори у којима се кандидује само један човек и на основу једног гласа добије ту владајућу позицију...
нисам јер би то нарушило наш однос
реално она је тако дошла до свог посла, намештен конкурс у коме је она најбољи кандидат јер се зове тако и тако.

и колико сви ми знамо таквих примера?

неко ће рећи па такав је систем, није она крива
ок
није крива ал нек бар ћути
а мени се чини да су управо такви најбучнији




Mislim da sam često najbučnija ja. Radim u firmi više od 30. godina, koja je privatizovana 2006.
Zato mi je mnogo šta razumljivo jer sam posmatrala (da ne kažem istrpela).
Komšija je radio u firmi koju je privatizovala MONTERRA. Sada već nekoliko godina tuže tu MONTERRU, dobili spor i ne mogu da naplate.
Primera koliko nećeš.
gavrilo gavrilo 10:47 31.05.2014

Re: 1

па ето и те приватизације,
победи онај са којим је већ све претходно уговорено
у већини случајева тај криминал неће моћи бити доказан

ми смо као друштво колективно изгубили компас
не постоји друштвена одговорност не само код политичара већ и код грађана
све се нешто надам да ће после ових поплава грађани Србије схватити значај тога да једни друге подржавамо за некакво опште добро целог друштва, да је брига о сваком појединцу здраво друштво.

да је посао преко везе узет од некога ко га је заслужио, да ти тако отимаш другом
да је подмићивање за добијање превремене пензије злочин према оном раднику који треба да ти обезбеди ту пензију
да је подмићивање лекара злочин према другом човеку у чији си термин улетео, само зато што има новац
и да та неправда може сутра погодити и тебе а данас је ти чиниш

дајте да никога то не погађа
не зависи само од политичара, доста тога зависи од нас


looping looping 12:01 31.05.2014

Re: 1

ми смо као друштво колективно изгубили компас

Jesmo.
Recept za kompas:
- policija
- sudstvo
inco inco 13:47 31.05.2014

Re: 1

looping
Recept za kompas:


To nije recept, to je samo lista sastojaka, a i ta lista sastojaka je samo za klot kompas čorbu mada se slažem da u odnosu na ove pomije trenutno ta čorba deluje k'o ambrozija (ona izvorna, sa Olimpa). Liste sastojaka je isto tako lepo iznosio i Radulović al' bi uvek zatajio kad ga se pita za recept...

Ja mislim da smo mi toliko zaglibili da više nismo ni u stanju da napišemo našu verziju recepta, tako da, bojim se, moramo koristiti školski recept koji zvuči ovako:

--

Staviti sastojke u ekspres lonac i krčkati na protektorat vatri u intervalima od 10 godina, uz povremeno mešanje evaluacijom i revizijom. Nakon isteka svakog perioda proveriti da li konzistencija i ukus odgovaraju željenoj kompas čorbi i po potrebi doliti čašu-dve zabrana obavljanja javnih funkcija, te začiniti zatvorima i oduzimanjem imovine.

Za vreme kuvanja mora se strogo motriti na pritisak u loncu. Ukoliko pritisak opada i čorba počinje da penuša pojačati pritisak zavrtanjem 'ekonomske i socijalne mere' ventila. Ukoliko pritisak raste i lonac preti da eksplodira obarati pritisak odvrtanjem 'pendrek' ventila.

Kad čorba bude gotova može se ukloniti sa protektorat vatre. Služiti vruće i isključivo u novim tanjirima bez dodatne dekoracije.

--

E sad, to je optimistični scenario sa pretpostavkom da nam je šporet iole upotrebljiv. Ako je i šporet crkao onda prvo šporet poslati na popravku u servis Okupacija pre nego što se pristupi spravljanju kompas čorbe. Servisu Okupacija mogu trebati decenije da poprave šporet ali taj servis nudi uslugu dostavljanja njihove kompas čorbe za vreme popravke šporeta - takva čorba nije baš po našem ukusu al' bolje i to nego prazan stomak.

milisav68 milisav68 14:19 31.05.2014

Re: 1

looping
ми смо као друштво колективно изгубили компас

Jesmo.
Recept za kompas:
- policija
- sudstvo

Sudstvo pa policija.
looping looping 18:01 31.05.2014

Re: 1

libkonz
Usled opcije 2, opcija 1 je totalno besmislena i zaluđivanje masa.

Sa ovim se nikako ne slažem. Složio bih se da je lopovluk, kao uzročnik, na prvom mestu, ali ne treba zanemariti katastrofalnu ekonomsku politiku.
Mislim da je jedan od glavnih krivaca za sunovrat srpske ekonomije Mlađan Dinkić, i to ne zato što je nešto ogromno krao nego zato što je totalna dileja koja je umislila da je popija svu pamet sveta.
Mislim da treba da se čuvamo takvih.

Aaa, to je zato što ga posmatraš kao ekonomistu a on je običan lopov valjda, ako je krao. Mislim, ne možeš da se brineš o ekonomiji i da kradeš u isto vreme, ili možeš?
hajkula1 hajkula1 18:36 04.06.2014

Re: 1

libkonz


Složio bih se da je lopovluk, kao uzročnik, na prvom mestu, ali ne treba zanemariti katastrofalnu ekonomsku politiku.



Najgore je što se lopovluk, muvanje, snalaženje, protežira. Takvi su primer uspešnosti, ideal kom se teži.

Za oporavak i razvoj ekonomije u Srbiji, važno je sudstvo i policija.
Šta vredi ako su poreske stope i doprinosi visoki ili niski, ako se nekome može da ne plaća obaveze? Još iz budžeta dobije subvencije.


Čemu uči praksa? Ukratko, učlaniti se u vladajuću stranku. Maznuti lovu, pa da te bog vidi. !!!
Neko nosi nanogicu a neko završi na robiji. Vidimo da NEKO učestvuje na savetovanju sa predstavnicima vlasti o ekonomiji, privredi.

Tajkuni se nisu obogatili jer su vredno radili u uređenoj državi. Svi su oni Šarić i još mnogo gori od njega.
hajkula1 hajkula1 20:34 04.06.2014

Re: 1

inco
servis Okupacija




Misliš, Okupator je imun na korupciju?
zipo_64 zipo_64 17:41 30.05.2014

Nema sanse

Moze vlada da donosi zakone uredbe i ko zna sta, ne vredi. Imati protiv reformi 80% posto stanovnistva (najmanje) nije mala stvar. Jedni su ideolosko-politicki ali ogromna vecina je cisto ekonomska. Svako bi zeleo u drzavi Srbiji red i mir ali da on sam ne treba nista da uradi. Da to odradi neki ministar ili predsednik Vlade ali da se pri tome ne ponasa ni malo diktatorski. Srbija je zemlja u kojoj narod ne razmislja racionalno, ni malo logicki, paradoksalno i da ne nabrajam dalje. Dijagnoza je teska i par godina diktature uz podrsku EU bi bila lekovita.
Prodvce jagoda na prinudan radu PKB na mesec dana bi zlata vredila
hajkula1 hajkula1 10:03 31.05.2014

Re: Nema sanse

zipo_64

Prodvce jagoda na prinudan radu PKB na mesec dana bi zlata vredila



Ma jok, u šećeranu kod bata Koleta. Kod njega se ne pita za platu.
Saša Radulović Saša Radulović 13:13 01.06.2014

Re: Nema sanse

Imati protiv reformi 80% posto stanovnistva (najmanje) nije mala stvar.


Mislim da to nije tačno. Mislim da velika većina glasača shvata da su potrebne promene.
bene_geserit bene_geserit 06:21 03.06.2014

Re: Nema sanse

Saša Radulović
Imati protiv reformi 80% posto stanovnistva (najmanje) nije mala stvar.

Mislim da to nije tačno. Mislim da velika većina glasača shvata da su potrebne promene.

Protiv reformi jeste 80+% stanovnistva, ali to je totalno irelevantno.

Srbija danas ima dve uloge: da radi sta treba da radi i da pri tome bude jeftina za odrzavanje.
Kao sto je Vucicu dopusteno da dodje na vlast jer je pristao da radi sta mu se kaze, brzo ce da odleprsa i da bude zamenjen novom lutkom kojoj ce uloga da bude druga strana jednacine - da napravi Srbiju jeftinom za odrzavanje.

Tako da nema sta da brinemo, reforme za koje se zalaze Radulovic ce neminovno da se dese, uprkos tome sto je 80+% stanovnsitva protiv toga.
hajkula1 hajkula1 15:14 31.05.2014

IZVINI -

Gledam...

Bojan Pajtić reče da su dužni biračima da kažu - IZVINI. Skapirao u čemu je problem, ali ne verujem da je baš iskren, nego je pragmatičan. Ipak, početak nečeg drugačijeg.

Ma, grči mi se želudac. Grčio se i dok je Đilas govorio da nije problem što je diktatura, navikli smo... problem je što je AV nekompetentan... Sve je u pravu kako je rekao, samo je zaboravio nešto. To, nešto, sve nas skupo košta.


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana