Ekonomija

Država i ekonomija: Iskopali sami sebi rupu?

Marko Jevtic RSS / 26.05.2014. u 16:28

Sredinom 2006. godine, nakon prodaje mobilnog operatera Mobi 63 i dve banke, Vlada Repubilike Srbije donela je odluku da napravi Nacionalni Investicioni Plan (NIP). Dobili smo Ministarstvo za NIP, a Vlada je prihvatila petogodišnji plan. Koliko sam uspeo da pronađem budžet za NIP u prve 2 godine bio je 1,7 milijardi evra (1,4 milijarde iz prihoda od privatizacije, a 300 miliona od kredita i donacija).

NIP je uključio 8 oblasti koje pokrivaju infrastrukturu, zdravstvo, sport, obrazovanje i kulturu, a planirano je da sredstva budu raspoređena po svim regionima.

Ovo je pravi primer gde Vlada koristi fiskalni stimulans povećanjem javne potrošnje kako bi ohrabrila i podržala ekonomski rast. Argumenti za dodatnu potrošnju su povećanje agregatne tražnje, povećanje potrošnje i ekonomske aktivnosti. Tu su i drugi benefiti: smanjenje nezaposlenosti i povećanje opšteg stanja u privredi.

Prvi argument protiv fiskalnog stimulansa je da državna potrošnja može delovati inflatorno, pa bi se pojedini ekonomisti kod povećanja agregatne tražnje pre odlučili za kontrolu novca koji cirkuliše u državi. Takođe, postoji i vremenski razmak između potrošnje i benefita koje povećana potrošnja donosi. Npr, povećanje potrošnje u edukaciju je teško izmeriti (ako ga je uopšte moguće izmeriti) pošto će biti potrebne godine da bi se videle sve koristi. Takođe, Srbija je pozajmila 300 miliona evra, koje su, u slučaju da NIP ne da željene rezultate, u teoriji mogle dovesti i do većih poreza u narednim godinama, kako bi država vratila dug.

Početkom 2007. godine, ekonomista Milan Prokopijević objavljuje članak "Nacionalni Investicioni Plan je štetan", gde ističe da će NIP izazvati korupciju, veću inflaciju i da nije dobro da se Vlada tako meša na tržištu. On je citirao i Milton Fridmana, koji je u govoru na Cato Institute u Moskvi 2003. izjavio da ekonomije u tranziciji ne mogu da se ponašaju isto kao i ekonomije razvijenih zemalja, te da one moraju ubezbedi slobodno tržište i smanjiti državnu potrošnju.

A šta smo dobili?

2012.
inflacija 12% (2008 je bila 8,6%)
rast BDP-a -1,7% (2008. bilo je +3,8%)
rast nezaposlenosti +26% (14% 2008)
javni dug u odnosu na BDP 60% (29,2% u 2008)
PDV 20% (18% u 2008), a i ostali porezi su povećani

Iako je nastupila i Svetska ekonomska kriza, koja sigurno ima značajan udeo u padu svih ekonomskih indikatora, mislim da je i Srbija još jedan primer kako fiskalni stimulans može biti pogrešan. Povećanje javne potrošnje nije pomoglo ekonomiji, da li zbog korupcije ili lošeg sistema?

Poznato je Kejnzovo verovanje da je povećanje javne potrošnje toliko dobra mera da nije bitno toliko ni o kojim se projektima radi (makar platili ljude da otkopavaju, pa zakopavaju iste rupe). Očigledno je da smo mi sami sebi iskopali rupu.



Komentari (9)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 16:55 26.05.2014

063

mobilnog operatera Mobi 63

Ovo me asociralo na momka sa/bez brkova
I, stvarno, gde li je Bogi?


Hm... znam ...
nekima bio na listi... (mislim, rodbina mu bliska bila) ...


Nego, postaje sve dosadnije. Čini mi se da bi baš on bio solidan za zabavljanje ovih koji su vezani za dnevnopolitičke slojeve :)

oskar-z-wild oskar-z-wild 17:12 26.05.2014

Re: 063

хахаха
oskar-z-wild oskar-z-wild 16:59 26.05.2014

anti-protivan

чланаk је недовршен. прави блог сервис у тениском* смислу. овде почиње дис-кусија.
Не мислим на Алфред Лорд Тенисона.
oskar-z-wild oskar-z-wild 17:07 26.05.2014

Re: anti-protivan

Мада Тенисон је написао:

Tis better to have loved and lost
Than never to have loved at all


Дакле, питање је: шта је НИП требао да уради са тим парама.

Да их стави у касу?
Да отплати део националног дуга?

вот ис тхе финг алтернативе?

8c_competizione 8c_competizione 21:09 26.05.2014

zanimljivo, samo nema ...

... Krstica da pise zalopojka-blog kako im eto namestaju i ovo, te da bi oni sada mnogo bolje uradili od ovih!

martin_krpan martin_krpan 22:05 26.05.2014

Sve je fiskalna iluzija

Kada se pogleda relacija GDP/glava Srbije sa PPP/glava, i laiku je jasno da je srpska ekonomija servis za goli život. Relacija nominalnog GDP-ija i kupovnog pariteta je ca. 2,2, ili otprilike kao Sijera Leone (izvor). I pored takvog slabog dinara, Srbija ima enormne spoljnotrgovinske deficite. Pored svega toga, u Srbiji su skuplje namirnice široke potrošnje nego u Njemačkoj. Dakle jasno je kao dan da je srpska ekonomija i dalje neka hibridna planska ekonomija (neoliberalna planska ekonomija). Sa jedna strane Miškovići a sa druge strane Željeznice. Konstantna ekspanzivna fiskalna politika od ca. 2000 je jedini uzrok rasta od 4-6%. Dakle, od rasta narednih 5-6 godnia nema ništa.
fantomatsicna fantomatsicna 22:30 26.05.2014

Iskopali sami sebi rupu

Još samo da je dovoljno duboka i da padnu u nju!
psl_srbija psl_srbija 14:14 28.05.2014

Politika

Problem ekonomije u Srbiji je dobrim delom i posledica loše politike i institucija. Niko neće ozbiljno uzimati u obzir državu koja ne zna gde su joj granice, koja jednom nogom vuče ka EU, a drugom ka Rusiji. Državu u kojoj premijer hapsi po novinama i gde ishod sudskog procesa zavisi od nečije moći i političkog i ekonomskog uticaja. Niko neće ulagati u državu koja nema jasne i čiste zakone već je sve lov u mutnom, državu u kojoj bez veze i korupcije ne možeš nikakav papir da dobiješ, gde su šanse da u razumnom roku dobiješ sve dozvole i papire za neki ozbiljan posao manje nego da dobiješ na lutriji, gde je konkurencija nepravedna i gde tržište nije slobodno, gde su svi tenderi namešteni.... Niko neće ulagati i investirati tamo gde će Pera raditi isti posao na crno i niko ga neće dirati, a Mika će morati da plaća debelo i za propušten zarez u obrascu za prijavu poreza.

Niko, niko neće igrati igru u kojoj se ne znaju pravila, tek kad poštujemo pravila koja smo napisali, možemo pričati o njihovim dobrim ili lošim stranama i menjati što ne valja, ali prvo moramo biti država, a ne divlji zapad.
deenky deenky 20:47 28.05.2014

Re: Politika

Kao dodatan faktor destimulacije se može dodati i odnos državnih institucija (a tu ciljam na insepktore) koji satanizuju privrednike besmislenim (ne)tržišnim pravliama poput: ako želite da imate uslužni objekat sa baštom, morate imati posebnu prostoriju, u sklopu obejkta, koja će biti namenjena isključivo za odlaganje stolica i stolova (najskoriji primer koji se desio mom zakupcu). Apsurdno je da se u takvim uslovima teži ka postojanju preduzetničkog mentaliteta, jer se stiče utisak da su na jednoj strani organi države, a na drugoj mali privrednik kao plen rigorozne poreske politike.

Pokazatelji koji su istaknuti u blogu su po mom mišljenju u velikoj meri i rezltat sulude politike izmišljanja poslova u državnoj administraciji (od jedne kancelarije u lokalnoj poreskoj upravi Subotice, danas radi ceo sprat od 4-5 kancelarija, a naplativost poreza nikada manja). Naravno, očajna privatizacija, restriktivna monetarna i fiskalna politika, i radno zakonodavstvo su osnov blata u kojem se nalazimo danas, to se podrazumeva, a NIP je samo još jedan propali "projekat".

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana