Filozofija| Hobi| Nauka

Weird Shit: BESKONAČNOOOOOOOOOOOOOOOOOOO

docsumann RSS / 08.05.2014. u 17:47

 infinity-sign-picture-id470001127?b=1&k=6&m=470001127&s=612x612&w=0&h=X-42WRODY2QnnAFb0hzz_-xstX3U1VuZu8liSJP2oOc=

Baš kao što u naslovu ovog bloga slova “O“ prestaju da se ponavljaju u beskonačnost, uslijed ograničenja kojeg za broj karaktera definiše softver sajta b92, tako ni u svemiru u kojem živimo materijalni resursi nisu bezgraničeni.

Ne samo da  svemir nije(?)  beskrajan ni vječan (o tom više nešto kasnije), već su i njegovi gradivni elementi kvantitativno ograničeni, odnosno prebrojivi. Broj atoma u kosmosu se pretpostavlja na oko 10^78. Taj broj je nezamislivo velik, ali ipak konačan. Čak se i za broj različitih kosmosa u multiverzumu pretpostavlja da je konačan, i da je reda veličina 10^500. Tek taj broj je ooogroman, ali i on – nebeskonačan.

Reklo bi se da beskonačnost nije sa ovoga svijeta. Bar ne u onom dijelu kojeg mi opažamo, promatramo, mjerimo.

Pa otkud onda nama uopšte taj neznaveni broj (čega?)? Kao i mnoge druge fascinantne ideje njegovo porjeklo potiče iz naše sposobnosti za apstraktnim mišljenjem i imaginacijom.

Mjesto rođenja pojma beskonačnosti je filozofija, al’ ubrzo potom on se odomaćio i u matematici, i u religiji.

Pojam beskonačnosti u filozofiju uvodi Zenon. Da, da, upravo onaj koji je dokazivao da Ahil ne može prestići kornjaču. Zanimljivo, da je on pojam beskonačnosti uveo u svojim aporijama u kojima je dokazivao nemogućnost postojanja bilo kakvog  mnoštva. Kao izraziti predstavnik elejske old school filozofske škole, Zenon je tvrdio da je sve Jedno. Naravno, kao i u aporiji o Ahilu i kornjači, njegovi dokazi su vrlo klimavi s pozicija savremenog naučnog poimanja svijeta.

Danas mi smatramo da se svaki materijalni predmet, pa i sama linija ako je nacrtana (materijalizovana), može dijeliti samo do određenog nivoa, pa bio to piksel, ili, u najdrastičnijem slučaju, sam atom ili foton.

U matematici pojam beskonačnosti uvodi Eudoks iz Knida (408 pne. – 355 pne.) kroz ekshaustiju, odnosno - metod izračunavanja površine pomoću poligona sve većeg stepena, pri čemu njegova  površina konvergira površini mjerenog oblika. Ekshaustiju je najednostavnije objasniti na primjeru kruga kojem želimo da izmerimo površinu. Ako u taj krug ucrtamo kvadrat, njihove površine će se prilično razlikovati. Međutim ako ucrtamo pravilni osmougao, njegova površina će biti približnija površini kruga. Šesnaestougao već daje sasvim zadovoljavajuć rezultat za neku praktičnu primjenu, itd.

ekshaustija.png 

O  religiji, tek toliko da je najefektnije opisati nezamislivog Boga  pripisujući mu atribut beskonačne protežitosti.

Svakako, da je matematički tretman pojma beskonačnosti intelektualno najuzbudljiviji. Njega kroz infinitezimalni račun aktuelizuju Njutn i Lajbnic, da bi savremeni koncept beskonačnosti, preko teorije skupova, uveli dva njemačka matematičara Georg Kantor i Ričard Dedekin, na prelazu XIX i XX vijeka.

Oni su definisali i klase beskonačnosti, odnosno stepene beskonačnosti, i kardinalni broj za skupove brojeva.

Za ovaj blog najinteresantniji su dva skupa beskonačnosti:

  •  alef nula – stepen beskonačnosti kao kod skupa prirodnih brojeva, koji je prebrojiv, odnosno čiji su elementi brojevi 1,2,3,4 … drugim riječima, svaki beskonačni skup čiji se elementi mogu biunivoko (obostrano jednoznačno)  preslikati u skup prirodnih brojeva pripada ovoj klasi beskonačnosti.
  •  c (kontinum)  -  stepen beskonačnosti ovog skupa je kao kod skupa realnih brojeva, odnosno njegovi elementi su neprebrojivi.
    Između bilo koja dva člana skupa realnih brojeva postoji beskonačno mnogo članova. Npr. između 1 i 2, postoje i 1,1 i 1,2 (da ne idemo dalje), a, opet, između njih postoje 1,11  , 1,12 itd. Što bi se po cetinjski reklo – nikad u dom ;). Elemente ovog skupa nije moguće "razlistati"  u prebrojiv niz..

Pošto je fizika, ima tome već 100 i kusur godina, iskvantovala naše viđenje pojavnog svijeta, tako bi i eventualna beskonačnost u fizičkom svijetu morala biti opisana beskonačnim skupom nultog kardinalnog broja (alef nula). No, kao što smo već spomenuli, takvih neprebrojivoh pojava u kosmosu nema .

Međutim, pisac ovih redova,  sklon je mišljenju da ono što postoji u matematici i zaista postoji.

Neke moderne kosmološke teorije pretpostavljaju da je priroda u suštini matematički struktuirana, da je njena bit – matematika, by itself. Tako recimo Max Tegmark smatra da matematika tako dobro opisuje kosmos upravo zbog toga što  sam kosmos i jeste matematika ... čista matematika!

Ako je naš svijet matematika, onda u njemu postoji i beskonačnost. Ok, teška spekulacija, ali ...

Teorija haosa. 70-tih godina prošlog vijeka, uveliko je ispopularisala jednu posebnu klasu geometrijskih slika, a to su fraktali. Objekti koji se preslikavaju sami u sebe u svakoj sledećoj razmjeri. Ove razmjere (nivoi) sačinjavaju beskonačni kontinum, odnosno, koliko god zumirali sliku pred nama će izvirati isti samoponavljajući oblici.

Rahmetli Artur Klark je smatrao da su fraktali, ne samo najbolji geometrijski modeli opisa beskonačnosti, već i ključ za dešifrovanje kosmičkog koda.

U prirodi mi često srećemo fraktalne oblike: reljef obala, mreža krvnih sudova, korijenje, oblici oblaka, lišće paprati, itd. Takođe, fraktali se javljaju u dijagramima različitih fizičkih procesa, pa i populacionih stopa životinjskih vrsta, fluktuacija cijena na tržištu, vodostaja rijeka i sl.

Danas postoji i nekolicina naučnika koji se bave tzv. fraktalnom kosmologijom. Po njihovom mišljenju kosmos je fraktalno strukturisan.

Međutim, to fraktalno protezanje ka sve sitnijim dimenzionim nivoima u ovom našem svijetu se zaustavlja na skali elementarnih čestica, ili možda  “par koraka niže“ na nivou Plankovog prostora. Da li je to posljednja barijera postojećeg svijeta ili nas novi nivoi zbilje očekuju na izuzetno visokim energijama, koje su za nas danas, s tehnološkog aspekta, totalna naučna fantastika.

U principu moguća su dva odgovora - ili postoji donji gradivni nivo pojavnog (fizičkog) svijeta, bilo da su to kvantni objekti kakvim ih danas poznajemo, ili neki niži podkvantni nivo(i),  ili je, pak,  priroda struktuisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa.

U ovom drugom slučaju ne bi bilo granice pružanja kosmičkog fraktala, ma kako on izgledao i ma šta on predstavljao.

Hipoteza o suštinski beskonačnom multiverzumu na elegantan način “razrješuje“ i misteriju nastajanja života u formama koje su u stanju da se zapitaju o misteriji nastanka života.

Upravo zbog ekstremne (neee)vjerovatnoće slučajnog kombinovanja elemenata u prirodi u prve aminokiseline, zatim proteine, DNK i tako dalje, postoji veliki skepticizam u vezi teorije spontane abiogeneze. Čuveni Dž.F.Nojman je svojevremeno izjavio (parafraziram) – da je vjerovatnoća slučajnog nastanka života ravna onoj da iz eksplozije u štampariji nastane knjiga.

Naravno, pobornici teorije spontane abiogeneze odbacuju ovakve paušalne proračune vjerovatnoće osporavajući mogućnost  proračuna nečega što ne znamo ni kako funkcioniše.

 

Međutim, ako postoji beskonačno mnogo svijetova (kosmosa), bilo da se radi o bezbroj različitih mogućih  istorija jednog istog svemira, ili se radi o beskonačno fundamentalno različitih kosmosa,  onda je ovaj naš kosmos sa nama samima, živim', zdravim' i debelima, samo slučaj onog (jednog ?)  od beskonačno mnogo majmuna koji tipkaju na beskonačno mnogo kompjuterrskih  tastatura. Onog koji je nabadajući ofrlje uspio da otkuca Šekspirova dijela.

Tagovi



Komentari (66)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jinks jinks 18:11 08.05.2014

...

No, kao što smo već spomenuli takve pojave nema u kosmosu.

Međutim, pisac ovih redova, sklon je mišljenju da ono što postoji u matematici i zaista postoji.


Ustvari, po nekima, postojanje nesvesnog odnosno iracionalnog dela psihe potvrđuje da takvih pojava ima u svetu oko nas, odnosno da ih ima u, kako kažeš, kosmosu.

I da je upravo nesvesna, odnosno iracionalna psiha način na koji se mozak i bori sa takvim delovima realnosti.

Naravno, za očekivati bi onda bilo da, na primer, svesni i racionalni deo psihe teško da može da uoči takve aspekte realnosti, što se da nagovestiti iz prve rečenice citiranog dela bloga.

A, i ne zovu se iracionalni brojevi slučajno baš tako :)
docsumann docsumann 20:10 08.05.2014

Re: ...

A, i ne zovu se iracionalni brojevi slučajno baš tako :)


da, na srpskom, dok na engleskom irational number označava broj koji se ne može napisati u vidu odnosa (ratio), tj. razlomka dva broja.

npr. broj Pi
jinks jinks 21:21 08.05.2014

Re: ...

Što ... možda su baš hteli da kažu da se ti brojevi ponašaju iracionalno pa se zato zovu iracionalni :)
docsumann docsumann 21:26 08.05.2014

Re: ...

jinks
Što ... možda su baš hteli da kažu da su ti brojevi iracionalni po ponašanju :)


pa broj Pi je prilično teško zamisliti sa svim onim beskonačnim decimalama što mu se vuku ko rep
docsumann docsumann 21:40 08.05.2014

Re: ...

I da je upravo nesvesna, odnosno iracionalna psiha način na koji se mozak i bori sa takvim delovima realnosti.


da li nematerijalni fenomeni, kao što su misli, emocije, mentalne slike, kreacije mogu biti beskonačne po potencijalu i raznovrsnosti.
ili softverski generatori beskonačnosti, baš kao program koji generiše sve dublje rezolucije samog mandelbrotovog skupa.
da li je ideja beskonačnosti ujedno beskonačna u prostoru psihe ili platonovog svijeta ideja.
jinks jinks 21:42 08.05.2014

Re: ...

pa broj Pi je prilično teško zamisliti sa svim onim beskonačnim decimalama što mu se vuku ko rep

Ustvari, možda upravo zbog toga kad god vidi kružnicu mozak ustvari i gleda u beskonačnost ... pošto svaki pokušaj faktorizacije i propocionalizacije (da nekažem racionalizacije) tog geometrijskog oblika, što mozak izgleda da upravo i radi, neminovno vodi do konvergiranja ka beskonačnosti broja π.

E sad nešto je u nekom delu mozga izgleda upravo i sposobno da formuliše tu beskonačnost.

da li je ideja beskonačnosti ujedno beskonačna u prostoru psihe ili platonovog svijeta ideja

Dalo bi se zaključiti da je beskonačna i u prostoru psihe ... i u prostoru ideja, što da ne. U prostoru psihe možda upravo zbog one izreke po kojoj svako od nas u sebi nosi iskru božanskog, na primer.
docsumann docsumann 21:50 08.05.2014

Re: ...

Ustvari, možda upravo zbog toga kad god vidi kružnicu mozak ustvari i gleda u beskonačnost ... pošto svaki pokušaj faktorizacije i propocionalizacije (da nekažem racionalizacije) tog geometrijskog oblika, što mozak izgleda da upravo i radi, neminovno vodi do konvergiranja ka beskonačnosti broja π.


krug kao simbol beskonačnosti



uroborus ili ouroborus
4krofnica 4krofnica 19:17 09.05.2014

Re: ...

uroborus ili ouroborus


alhemijski magični simbol, ali gadan prizor u stvarnosti. više je Weird Shit - Konačni :)
(verovatno je pojela pogrešnu pečurku za ručak:)


<Snake eating its own tail>



mjuz




docsumann docsumann 04:31 10.05.2014

Re: ...

mjuz


ah, heliocentični! sjajni!!

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 18:52 08.05.2014

1

"Za ovaj blog najinteresantniji su dva skupa beskonačnosti:

alef nula – stepen beskonačnosti kao kod skupa prirodnih brojeva, koji je prebrojiv, odnosno čiji su elementi brojevi 1,2,3,4 … odnosno, svaki beskonačni skup čiji se elementi mogu biunivoko preslikati u skup prirodnih brojeva pripada ovoj klasi beskonačnosti
c - kontinum - stepen beskonačnosti mu je kao kod skupa realnih brojeva, odnosno neprebrojiv (između bilo koja dva člana skupa postoji beskonačno članova). Npr. između 1 i 2, postoje i 1,1 i 1,2, a, opet, između njih postoje 1,11 i 1,12 itd. Što bi se po cetinjski reklo – nikad u dom "
Na malom prostoru mnogo, srećom prebrojivo mnogo, grešaka i nejasnoća.
Što se matematike i teorije skupova tiče - 1(jedan).

docsumann docsumann 20:11 08.05.2014

Re: 1

Na malom prostoru mnogo, srećom prebrojivo mnogo, grešaka i nejasnoća.
Što se matematike i teorije skupova tiče - 1(jedan).


šta nije jasno?


marco_de.manccini marco_de.manccini 03:42 09.05.2014

Re: 1

Их, ал` си ти неки строг краљ.

Све је добро, Док, осим "дефиниције" непребројивости. Код реалних бројева није проблем што између свака два броја постоји бесконачно много бројева, то важи и код рационалних бројева, али су рационални бројеви ипак пребројиви, а реални нису. Проблем с реалним бројевима је што се никако не могу излистати у низ. Доказ овог тврђења је славни Канторов дијагонални аргумент, којим је по први пут показано да постоје "различите бесконачности" (психолошка баријера против овог тврђења је била јако велика у то време). Исти овај дијагонални аргумент је иза многих познатих теорема двадесетог века (на пример, у корену је свих тврђења о алгоритамској нерешивости појединих проблема).
docsumann docsumann 04:06 09.05.2014

Re: 1

Код реалних бројева није проблем што између свака два броја постоји бесконачно много бројева, то важи и код рационалних бројева, али су рационални бројеви ипак пребројиви, а реални нису. Проблем с реалним бројевима је што се никако не могу излистати у низ


tačno, hvala na preformulaciji. beskonačni nizovi između dva člana u skupu racionalnih brojeva su takođe prebrojivi (razlistivi), itd. itd. bap kao na klipu koji sam okačio.

iskorigovano u tekstu.
zilikaka zilikaka 19:20 08.05.2014

I ja volim matematiku, ali...

Međutim, pisac ovih redova, sklon je mišljenju da ono što postoji u matematici i zaista postoji.


Vi ćete se možda ovim zadacima nasmejati, smatrajući ih kao izmišljene toga radi da bi se persiflirala matematika kao nauka, međutim, kao potvrdu da ovakve stvari, kad je reč o matematici, ne spadaju u oblast izmišljenoga, priđite prvome matematičaru koga sretnete i zamolite ga da vam objasni Zenonov zakon. Ali, toplo vam preporučujem, pre nego to učinite da uzmete jednu dozu broma za umirenje živaca, jer će vam taj matematičar dokazivati takve stvari da će sasvim nesvesno vaša ruka tražiti u okolini kakav predmet, pivsku kriglu, stolicu ili u najmanju ruku kakvu ciglu, sa željom da ga klepnete u glavu.
Taj Zenon, kao bajagi znameniti grčki filosof, bio je neki matematički luđak, koji je živeo nekoliko stotina godina pre Hrista. On je još tada, pre dvadeset i četiri veka, izmislio jednu matematičku zagonetku, koju su svi oni koji ne znaju matematiku davno i davno rešili i sa kojom svi oni koji znaju matematiku još i dan-danji lupaju glavu. Zenon je, naime, matematički utvrdio da zec nikad ne može da stigne kornjaču. Po njemu, ako kornjača sa jednoga mesta pođe, a zec recimo, na sto metara za njom potegne u istom pravcu, onda dok zec učini polovinu puta od sto metara, dotle kornjača izmakne dve-tri stope i time je produžila prvašnje rastojanje: dok zec savlada polovinu novoga rastojanja, dotle je kornjača učinila dva ili tri koraka, te opet postavila novo rastojanje. I to tako ide u beskonačnost. U životu, razume se, jasno je kao dan, dok vi dlanom o dlan, da će zec stići, preteći i ostaviti daleko za sobom kornjaču, ali u matematici to ne može nikako da se desi.


docsumann docsumann 05:09 09.05.2014

Re: I ja volim matematiku, ali...

U životu, razume se, jasno je kao dan, dok vi dlanom o dlan, da će zec stići, preteći i ostaviti daleko za sobom kornjaču, ali u matematici to ne može nikako da se desi.


ako usvojimo pretpostavku da je protok vremena iluzija, Ahil je zauvijek ostao tamo iza kornjače, mada ga ujedno ima i ispred nje ...
gavrilo gavrilo 20:10 08.05.2014

.

Боље да га ја не препричавам

'Materija je stvorena iz prvobitne i vječne energije koju znamo kao svjetlost. Zasjala je i pojavile su se zvijezde, planete, čovijek i sve što je na Zemlji i u univerzumu. Materija je izraz beskonačnih vidova svjetlosti; zato je energija starija od nje. Postoje četiri zakona stvaranja. Prvi je da je izvor svega u Nepojamnom, crnoj čestici koju um ne može zamisliti, niti matematika izmjeriti; u tu česticu stane cijeli svemir. Drugi zakon je širenje tame, koja je prava priroda svjetlosti, iz Nepojamnog i njen preobražaj u svjetlo. Treći zakon je potreba svjetlosti da postane materija. Četvrti zakon glasi: nema početka ni kraja; tri prethodna zakona oduvijek traju i stvaranje je vječno.'

1899г Никола Тесла

______

ево мало бесконачности и вечности-dark side

docsumann docsumann 20:14 08.05.2014

Re: .

Materija je stvorena iz prvobitne i vječne energije koju znamo kao svjetlost. Zasjala je i pojavile su se zvijezde, planete, čovijek i sve što je na Zemlji i u univerzumu. Materija je izraz beskonačnih vidova svjetlosti; zato je energija starija od nje. Postoje četiri zakona stvaranja. Prvi je da je izvor svega u Nepojamnom, crnoj čestici koju um ne može zamisliti, niti matematika izmjeriti; u tu česticu stane cijeli svemir. Drugi zakon je širenje tame, koja je prava priroda svjetlosti, iz Nepojamnog i njen preobražaj u svjetlo. Treći zakon je potreba svjetlosti da postane materija. Četvrti zakon glasi: nema početka ni kraja; tri prethodna zakona oduvijek traju i stvaranje je vječno.'


on je to zasigurno vidio na način, tako jasan i upečatljiv, na koji ja mogu samo da mu zavidim.
mikele9 mikele9 22:51 08.05.2014

Oksimoron... da li?

Konačnost beskonačnosti.
docsumann docsumann 04:04 09.05.2014

Re: Oksimoron... da li?

mikele9
Konačnost beskonačnosti.


mislim da ipak ne, odnosno - nije oksimoron.

upravo fraktali predstavljaju ograničene beskonačnosti



iako gabaritno ograničeno ovo "drvo" ima beskonačnu ukupnu dužinu svojih izdanaka.
Filip2412 Filip2412 04:12 09.05.2014

sirens' dance of numbers


docsumann docsumann 05:05 09.05.2014

Re: sirens' dance of numbers




docsumann docsumann 05:14 09.05.2014

Re: sirens' dance of numbers

alselone alselone 07:16 09.05.2014

Kad razmisljam o velicini svemira

U poslednje vreme sve vise razmisljam u pravcu fraktala. Velicine kao galakticka jata su toliko velika da ponekad pomislim da gledamo istu pojavu na drugaciji nacin. Kako kaze ona prica da je tesko mravu da prepozna slona ako stoji na njemu, mislim da ce biti ogromna umetnost prepoznati prirodu svemira postojati, ne kao mrav nego kao cestica u njemu.


da je vjerovatnoća slučajnog nastanka života ravna onoj da iz eksplozije u štampariji nastane knjiga.

Da, veoma je zanimljivo kad krenemo od "gore" na "dole" da zapravo analiziramo verovatnocu nastanka zivota shvatimo da to i nije bas ogromna verovatnoca. U startu otpadaju sve vrste galaksija osim spiralnih, pa onda i od spiralnih one koje su blizu ili daleko od centra galaktickog jata otpadaju. Zatim nam treba planeta u nastanivoj zoni galaksije, koja je zapravo mala. Onda nam treba zvezda savrsenih osobina i planeta pored nje savrsenih osobina i okolina te planete savrsenih osobina.

Mozda je cak potreban ovoliki svemir da bi napravio dovoljnu verovatnocu za samo jedan zivot.
vera.nolan2 vera.nolan2 10:40 09.05.2014

Re: Kad razmisljam o velicini svemira

Mozda je cak potreban ovoliki svemir da bi napravio dovoljnu verovatno za samo jedan zivot.


Divan ti je komentar u celini,alselone,a ovaj deo mi je baš poseban!
...i svi ostali komentari !!!!...
docsumann docsumann 13:59 09.05.2014

Re: Kad razmisljam o velicini svemira

Mozda je cak potreban ovoliki svemir da bi napravio dovoljnu verovatnocu za samo jedan zivot.


ne samo ovaj jedan, rekao bih, već milijarde kosmosa ... možda i čitava beskonačnost
Filip2412 Filip2412 17:46 09.05.2014

Re: Kad razmisljam o velicini svemira

Mozda je cak potreban ovoliki svemir da bi napravio dovoljnu verovatnocu za samo jedan zivot.


ne samo ovaj jedan, rekao bih, već milijarde kosmosa ... možda i čitava beskonačnost

i sve to ... zbog cega?

docsumann docsumann 20:02 09.05.2014

Re: Kad razmisljam o velicini svemira

Filip2412
Mozda je cak potreban ovoliki svemir da bi napravio dovoljnu verovatnocu za samo jedan zivot.


ne samo ovaj jedan, rekao bih, već milijarde kosmosa ... možda i čitava beskonačnost

i sve to ... zbog cega?



e, to je već zalaženje u domen metafizike.

no, još ponešto o neobičnostima vezanim za metaforu o beskonačno mnogo majmuna koji nasumično nabadaju po tastauri.
u tom slučaju imali bi ne jednog majmuna koji je slučajno otipkao Šekspirova dijela. takvih majmuna bi zapravo bilo BESKONAČNO mnogo!

Filip2412 Filip2412 20:22 09.05.2014

Re: Kad razmisljam o velicini svemira

docsumann
takvih majmuna bi zapravo bilo BESKONAČNO mnogo!
neki smatraju da bi tacnije bilo reci BESKONAČNO BESKONAČNO mnogo!

nego, zanimljivo je pitanje.... da li se ti sveto vi nekako ukrstaju ..... mislim ako buductnost postoji i zapravo je linija presecanja svih mogucih svetova.... da li mi svojim delovanjem mozemo birati svemire u kojima postojimo... i tako to
docsumann docsumann 21:14 09.05.2014

Re: Kad razmisljam o velicini svemira

nego, zanimljivo je pitanje.... da li se ti svetovi nekako ukrstaju ..... mislim ako buductnost postoji i zapravo je linija presecanja svih mogucih svetova.... da li mi svojim delovanjem mozemo birati svemire u kojima postojimo... i tako to


teorija multiverzuma izvorno proističe iz Inflacione Kosmologije, koju je 80-tih prošlog vijeka predložio Alen Gut.
tvorci teorije multiverzuma su Andrej Linde i Aleksandra Vilenkin.
ona ukazuje na to da su se u ranokosmičkim fluktuacijama formirali kosmosi sa drugačijim zakonima "fizike", sa drugačijim kosmološkim konstantama, gustinom tamne materije i sl.
ovo je polazni, inicijalni set postojećih univerzuma u multiverzumu.
teorija paralelnih svijetova i njihov broj proizašao iz matematičke razrade teorije superstruna se predviđa na 10^500.



nadovežimo sad na ovo teoriju o paralelnim svijetovima Hju Everta, koja, u najosnovnijem, kaže da svaki kolaps talasne funkcije dovodi do grananja toka stvarnosti u dva pravcu. u jednom je "mačka živa", a u drugom "mrtva". to bi značilo da se svaki od ovih mnooogobrojni univerzuma nebrojeno mnogo puta rascjepio (razgranao) u više tokova, pri čemu dobijamo gotovo beskonačnu maticu ISTORIJA SVIJETOVA, odnosno multiverzumski megafraktal.

broj postojećih svijetova je uslijed navedenog mehanizma dešavanja toliko velik da i događaj nastajanja knjige iz ekslozije u štampariji nije više nemoguć.
docsumann docsumann 22:17 09.05.2014

Re: Kad razmisljam o velicini svemira

alselone
Kad razmisljam o velicini svemira
U poslednje vreme sve vise razmisljam u pravcu fraktala


i dok se zapadna matematika sa fraktalima ozbiljnije počinje bavit u 19. i početkom 20. vijeka oni su već uveliko bili dio religijsko-spiritualističke simbolike nekih istočnih civilizacija.



fraktalna arabeska iz džainističkog hrama dilwara u mount abu-u indija (1030. god.n.e.)



Tangaroa ili A'a panteističko božanstvo naroda sa ostrva Rurutu, u pacifičkom dijelu Australije, prikazano kao fraktalni kosmički princip izgradnje svijeta.
ephemeris ephemeris 07:45 09.05.2014

Jednostavno

Beskonacno je uvek jedan vise od prethodnog...

eli.lacrosse eli.lacrosse 08:55 09.05.2014

Sanjarenje

"[…] Nisam zamišljao da nam je bezgranično tako lako dostižno. Dovoljno je sanjati o čistoj dubini, o dubini kojoj nije potrebna mera da bi postojala."

Pozdrav Doc S. Hvala na tekstu (bez obzira na sve muke koje sam imao da bih ga kako-tako pročitao ).
docsumann docsumann 21:51 09.05.2014

Re: Sanjarenje

eli.lacrosse
[b]

Pozdrav Doc S. Hvala na tekstu (bez obzira na sve muke koje sam imao da bih ga kako-tako pročitao ).


pozdrav eli.

za umjetničku dušu jedna zanimljivost vezana za "art karijeru" Mandelbrotovog skup.

kada je razvoj računarske tehnologije, 1979. omogućio da se dobiju slike Mandelbrotovog skupa visoke rezolucije, dvojica Njemaca, Pajtgen (fizičar) i Rihter (matematičar) napravili su pravu svjetsku izložbenu atrakciju sa živopisno obojenim kompjuterskim grafikama koje su predstavljale mape pojedinih područja MS.
boje područja na mapama dobijane su u zavisnosti od stope divergencije tačaka koje se nalaze u posmatranom području skupa.
no, da ne davim sa matematikom. pomenute grafike, sa svojom bajkovitom arabesknom raskošću i kolorističkim bogatsvom, predstavljale su potpunu suprotnost raznoraznim minimalističkim konceptima koji su tada dominirali na art sceni.

kao da je tom izložbom priroda (matematika) pokazala svu snagu svoje božanske kretivnosti.

vera.nolan2 vera.nolan2 10:23 09.05.2014

Slučajnost i nužnost

Upravo zbog enormne (neee)vjerovatnoće slučajnog kombinovanja elemenata u prirodi... , postoji veliki skepticizam u vezi teorije spontane abiogeneze. Čuveni Dž.F.Nojman je svojevremeno izjavio (parafraziram) – da je vjerovatnoća slučajnog nastanka života ravna onoj da iz eksplozije u štampariji nastane knjiga.....


Briljantni matematićki umovi(Nojman...),kvantni fizičari, sa teorijama o, paradoksalno mogućem postojanju i paralelnih svetova..,logička moć matematičkog uma,u stvari-otvarajući nam vidike znanja,otkrivaju nam i kolika je provalija našeg neznanja.U tome vidim,čak moć i veličinu UMA!-koji se božanski samosaznaje i otkriva i subjektivni i objektivni svet postojanja.

Zenonovi paradoksi,aporije su ipak obmanjujući:
Bio Ahil ili zec,svejedno će stići,u objektivnom svetu postojanja,pre kornjače!
"Strela u letu",ipak leti,nije nepokretna,u objektivnom svetu "sve je u pokretu i kreće se" i pored "dokaza"da je "kretanje nemoguće"

Evo kako Žak Mono,filosof nauke i moderne biologije, povezuje saznanja kvantne fizike sa biosferom ,evolucijom i samim organskim životom,ukratko.
Biosfera je jedinstven događaj.
»O jednom jedinstvenom događaju,nauka može "raspravljati" samo kao o događajima koji čine jednu klasu, i čija je vjerojatnoća a priori konačna, ma koliko mala bila.«
Osnova nauke je traganje za stalnim ,nepromenjivim te predvidljivim u iskustvu ,uz "princip objektivnosti".
Ono što je u fizici atom ,u biologiji je gen.

Perturbacije na kvantnom nivou gena,postepeno i neizbežno,akumulacijom vode do mutacija-koje su ,u suštini-kvantni nepredvidivi događaji...
Ako su te promene nasumične i slučajne i jedini mogućiizvor promene genetskog koda,(kao nosioca nasledne strukture organizma,vrste,te i organskog života)-nužno proizilazi-jedino moguće-načelo slučajnosti-u osnovi svakog organskog stvaranja i evolucije,saglasno sa naučnim saznanjima i molekularne biologije i fizike!!!

Nužnost toka pojedinačnog života do smrti,podrazumeva jednu neshvatljivu slučajnost rođenja- baš takve,jedinstvene i neponovljive jedinke sa jedinstvenim genetskim kodom!

Sa kvantnim nivoom izvora promena,stabilnost vrsta je čudnija od same evolucije.

Od tih čarobnih metafizičkih prostora u koje nas vodi i sama nauka(dokazivom moći matematičke logike),u nemoći da se pojave objasne i shvate,nikad do kraja,otrežnjujuće mi deluje iskaz Lajbnica.."o jedinom mogućem svetu" i vapaj Njutna "O fiziko, spasi me metafizike"!
Šta bi Njutn danas rekao ,kad kvantna fizika bukvalno vodi u metafiziku?Da li bi,tek sada ,spas tražio u alhemiji?
Filip2412 Filip2412 17:52 09.05.2014

Re: Slučajnost i nužnost

vera.nolan2
načelo slučajnosti

A ustvari, mi tesko mozemo dokazati da je nesto slucajno zar ne? Koja je definicija slucajnog osim nase nepostojanje znanja o eventualnom uzroku dogadjaja?
docsumann docsumann 19:52 09.05.2014

Re: Slučajnost i nužnost

Filip2412
vera.nolan2
načelo slučajnosti

A ustvari, mi tesko mozemo dokazati da je nesto slucajno zar ne? Koja je definicija slucajnog osim nase nepostojanje znanja o eventualnom uzroku dogadjaja?


baš tako ... nekako! o tome sam i sam svojevremeno naklepao koje blogoslovo

HYPER ORDER I
HYPER ORDER II
HYPER ORDER III
vera.nolan2 vera.nolan2 08:39 10.05.2014

Re: Slučajnost i nužnost

A ustvari, mi tesko mozemo dokazati da je nesto slucajno zar ne? Koja je definicija slucajnog osim nase nepostojanje znanja o eventualnom uzroku dogadjaja?


O Flipe,sumnja je uvek ispravan stav,čak i kad je nešto potpuno izvesno i to je pravi pristup svekolikom našem, (ne baš u potpunosti )-krhkom znanju !...i kako docs potvrđuje
baš tako... nekako !

Bez mogućnosti da objašnjavam DNK strukturu,genom,genetski kod,način iščitavanja genetske informacione šifre i o- kakvih je tu "čudesa"...:Kaže se da su mutacije potpuno slučajne promene koje se dešavaju nasumice zbog nesavršenog mehanizma i u samom toku replikacije DNK,RNK,...molekularna biologija je došla do tog uvida,nepobitno.Varijabilnost u primarnoj strukturi i greške pri replikaciji(udvajanju)DNK su izvor neverovatne genetske raznovrsnosti...etc...(čak je i proces starenja povezan sa nagomilavanjem tzv somatskih mutacija i smanjenjem mogućnosti popravke gena)

Mutacije su glavni izvor polaznog materijala za evoluciju novih gena(svi mehanizmi i načini ,čak i uzroci indukovanih, su poznati)-čime se formiraju kombinacije sa novim funkcijama....Obilje genetskih promena se redukuje selekcijom a povoljne mutacije se mogu akumulirati i doprineti genetskoj raznovrsnosti i uspešnijem preživljavanju ...

Proces se odvija na nivou informacionih sekvenci DNK i samo umetanje ili uklanjanje jedne baze(e to je tek,duga i kompleksna priča)-menja čitanje sekvence...

Greške pri ugrađivanju novih nukleotida(jedinica građe NK koje svojom strukturom i rasporedom nukleotida nose nasledne informacije)su 10 na -10.

Čini mi se da ta nesavršenost i greške
,stoje negde u osnovi života i omogućuju "razvoj i kretanje"i toliko su tajna koliko i crne rupe,tamna materija,entropija... i ostale nepoznanice "temelja" materijalnog i inog postojanja.

Možda, oko 4 milijarde god istorije života
je rekonstruisano ,koliko i nastanak kosmosa- skoro do Velikog praska...

Svaka fundamentalna nauka ima svoj "čudesni nivo",kao što je kvantna fizika za fiziku, koja dolazi do "srži stvari i pojava" i mislim da će samo neka Velika interdisciplinarna Sinteza u budućnosti dovesti do holističke slike sveta.Veliki broj naučnika svakodnevno utvrđuju nepobitne činjenice ,a samo mali broj se bavi i filozofijom nauke i imlikacijama novih utvrđenih činjenica u našu novu "sliku svega postojećeg"

Možete iščitavati u domenu interesovanja ponešto o osnovama evolucije,ako želite da vam se stvari pojasne,a obavezno preporučujem knjigu Žaka Monoa Slučajnost i nužnost.Ono što je Hajzenberg za fiziku,on je,možda se može tako reći, za biologiju! Uzbudljiva je koliko i sve o kvantnoj fizici !


Filip2412 Filip2412 14:04 10.05.2014

Re: Slučajnost i nužnost

vera
vera, svaka cast sto ne filosofiras ko amateri poput mene neko onako... iz prve ruke

kapram da je slucajnost po definiciji ravnomerno rasporedjena verovatnoca nad skupom dogadjaja.... da.... o tome toliko.... a jes, slucajnost deluje misteriozno jer zivi na granici spoznaje

za sad toliko...pitam se samo da li bog zaista baca kockice ili mozda odredjuje verovatnocu dogadjaja kroz kopleksno polje spoljasnih uticaja .... ok necu vise :)

Hvala ti za knjigu mislim da mi tako nesto treba citao sam skorije neke naucno popularne stvari iz fizike bilogija je logican nastavak

Ti bi mogla u slobodno vreme nama nepismenima da priblizis ovakve teme: Biological dark matter
vera.nolan2 vera.nolan2 08:43 11.05.2014

Re: Slučajnost i nužnost

Hvala ti za knjigu ...


Filipe,pravo pitanje je pravi putokaz za sve odgovore! Znaš ono itam se ,pitam...
Kad vidim tvoje ime,uvek se obradujem,ti si polemički spiritus movens,to znaš...

Motivisana, izvanrednim docsom i alselonom,već čitam ,davno čitanu-D.Buma,Uzročnost i slučajnost u savremenoj fizici(šta savremenoj !?,štampana 1957,ali ajde,već na samom početku,u predgovoru Luj de Broj,piše:"Oštroumno i brižljivo je analizirao pojam slučaja,pokazujući da se u razvoju našeg saznanja slučaj javlja uvek kad se nalazimo na rubu dubljeg nivoa stvarnosti koji nam još uvek izmiče...."
...i lepo je razmenjivati lepe misli,lepe ideje,lepa zapažanja...i svaki komentar je odličan i inspirativan,...
docsumann docsumann 10:47 11.05.2014

Re: Slučajnost i nužnost

eć čitam ,davno čitanu-D.Buma,Uzročnost i slučajnost u savremenoj fizici(šta savremenoj !?,štampana 1957,ali ajde,već na samom početku,u predgovoru Luj de Broj,piše:"Oštroumno i brižljivo je analizirao pojam slučaja,pokazujući da se u razvoju našeg saznanja slučaj javlja uvek kad se nalazimo na rubu dubljeg nivoa stvarnosti koji nam još uvek izmiče...."


samo da napomenem da je Dejvid Bom moj intelektualni guru. i u ovom blogu nisam mogao a da nme navedem neke njegove ideje, npr. sadržane u ovom dijelu:

U principu moguća su dva odgovora - ili postoji donji gradivni nivo pojavnog (fizičkog) svijeta, bilo da su to kvantni objekti kakvim ih danas poznajemo, ili neki niži podkvantni nivo(i), ili je, pak, priroda struktuisana u beskonačno mnogo kvalitativno različitih nivoa.


a za pomenutu knjigu -
vera.nolan2 vera.nolan2 07:44 12.05.2014

Re: Slučajnost i nužnost

samo da napomenem da je Dejvid Bom moj intelektualni guru...


Pored Boma,ne sumnjam da si onda iščitao i V. Hajzenberga Fizika i metafizika,N. Bor,Atomska fizika i ljudsko znanje,a iz izvanredne biblioteke Sazvežđe Nolit preporučujem i F. Žakob Logika živog...Tu je naravno i Ž.Mono Slučajnost i nužnost.

Ilja Prigožin ,fizičar i hemičar !,mi je posebno intrigantan,napisao je Novi savez:Metamorfoza nauke,kao polemiku sa tezama Monoa,a Nobela dobio,još interesantnije -za razvoj teorije disipativnih struktura, povezane s modernom teorijom haosa!
To su moji reperi filozofije nauke!
Черевићан Черевићан 11:02 09.05.2014

мамљивост

свемир (без)крајан
недорек је голем
ето нам . . маштања
збогтог га и волем

ја
docsumann docsumann 19:47 09.05.2014

Re: мамљивост


O

za Sava


moj drug i ja
ujutru
pijemo kafu usred svemira

kafa je crna, jaka i slatka
svemir skoro sasvim beskrajan
a i mi smo sigurno nekakvi


docsumann docsumann 15:53 09.05.2014

hotel "beskonačno"


ovo je jedna sf mozgalica:

u dalekom kosmosu postoji hotel "beskonačno", nazvan tako jer ima beskonačno mnogo soba, što je jako važno zbog silnih putnika koji dolaze sa svih strana kosmosa.
jednog momenta u vječnosti, u hotel je došao trgovački putnik sa planete Hum, prijavio se na recepciji hotela i zatražio jednu jednokrevetnu sobu da se odmori od napornog puta. međutim SVE sobe u hotelu su bile zauzete. čak nije bilo ni jednog slobodnog kreveta u nekoj od zauzetih soba.
kako je recepcionar obezbjedio smještaj gostu sa daleke planete Hum?
alselone alselone 17:15 09.05.2014

Re: hotel "beskonačno"

Rekao mu je da krene hodnikom na prvom spratu i da ide do kraja.
niccolo niccolo 18:58 09.05.2014

Re: hotel "beskonačno"

Dao mu je dvokrevetnu sobu.
Filip2412 Filip2412 19:06 09.05.2014

Re: hotel "beskonačno"

kako je recepcionar obezbjedio smještaj gostu sa daleke planete Hum
Pomerio sve goste u sobu sa brojem njihove trenutne sobe+1 i onda smestio Hum putnika u sobu broj 1.
docsumann docsumann 19:45 09.05.2014

Re: hotel "beskonačno"

Filip2412
kako je recepcionar obezbjedio smještaj gostu sa daleke planete Hum
Pomerio sve goste u sobu sa brojem njihove trenutne sobe+1 i onda smestio Hum putnika u sobu broj 1.


that's it!
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 23:44 09.05.2014

Re: hotel "beskonačno"

ili alternativno, pošto nije naglašeno o kakvoj se beskonačnosti radi, prebrojivoj ii neprebrojivoj, smestio čoveka u sobu koja se nalazi između sobe br. 1 i sobe br. 2.
nsarski nsarski 03:00 10.05.2014

Re: hotel "beskonačno"

docsumann

ovo je jedna sf mozgalica:

u dalekom kosmosu postoji hotel "beskonačno", nazvan tako jer ima beskonačno mnogo soba, što je jako važno zbog silnih putnika koji dolaze sa svih strana kosmosa.
jednog momenta u vječnosti, u hotel je došao trgovački putnik sa planete Hum, prijavio se na recepciji hotela i zatražio jednu jednokrevetnu sobu da se odmori od napornog puta. međutim SVE sobe u hotelu su bile zauzete. čak nije bilo ni jednog slobodnog kreveta u nekoj od zauzetih soba.
kako je recepcionar obezbjedio smještaj gostu sa daleke planete Hum?



Strogatz: Hilbert Hotel
docsumann docsumann 05:07 10.05.2014

Re: hotel "beskonačno"


tnx na ovom prilogu sarski.
vera.nolan2 vera.nolan2 08:49 10.05.2014

Re: hotel "beskonačno"

Filip2412
kako je recepcionar obezbjedio smještaj gostu sa daleke planete Hum
Pomerio sve goste u sobu sa brojem njihove trenutne sobe+1 i onda smestio Hum putnika u sobu broj 1.


Prvo sam mislila ,mislila i mislila ...pa sam našla i ja, na netu odgovor,ali ga nisam iskoristila da odgovoim jer ga nisam sama ja smislila.Filip je bio hrabriji,bravo! Bravo za mozgalicu,genijalno!
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:50 11.05.2014

.

sinoć
,imao sam beskonačnu priču o američkom fudbalu.
lik
,direktno iz denvera,
objašnjava kako je ovo sezona bronkosa; jer demarcus ware !

a meni u glavi hjuston
jadeveon clowney
,prvi pik, linijaš u paru jj wattom

masaaakrr.
drzura drzura 22:30 11.05.2014

yello

stefan.hauzer stefan.hauzer 00:59 12.05.2014

Re: yello

živ je drzura,umro nije!!



Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 00:12 12.05.2014

resursi

Baš kao što u naslovu ovog bloga slova “O“ prestaju da se ponavljaju u beskonačnost, uslijed ograničenja koja za broj karaktera nameće softver sajta b92, tako ni u svemiru u kojem živimo materijalni resursi nisu bezgraničeni.

Odkud to? Kako znaš?

Mislim, ako je svemir beskonačan, kako to da resursi nisu?

(Ovo da je svemir beskonačan je jedno opšte mesto kojim raspolaže moje skromno znanje astronomije, izvinjavam se ako je dokazano suprotno...)
docsumann docsumann 11:43 12.05.2014

Re: resursi

Nebojsa Krstic
Baš kao što u naslovu ovog bloga slova “O“ prestaju da se ponavljaju u beskonačnost, uslijed ograničenja koja za broj karaktera nameće softver sajta b92, tako ni u svemiru u kojem živimo materijalni resursi nisu bezgraničeni.

Odkud to? Kako znaš?


to je po standardnom kosmološkom modelu s kojim barata oficijelna nauka.
po njemu (naš) svemir je star oko 13,7 milijardi godina, horizont vidljivog svemira je od nas udaljen na oko 13,5 milijardi svjetlosnih godina. ovo oko broja atoma u kosmnosu je takođe dio te priče.
međutim, postoji teorija po koj postoje dijelovi kosmosa koji su u toku inflantornog širenja na samom početku postbigbengovskog razvoja ostali odsječeni od ovog našeg dijela svemira. o kolikom se dijelu materije se radi teško je i negađati.
alselone alselone 23:00 13.05.2014

Re: resursi

Mislim, ako je svemir beskonačan, kako to da resursi nisu?


Svemir nije beskonacan.
Filip2412 Filip2412 03:16 12.05.2014

zakasneli HazArt

sut na gradilistu, uslikao malopre u komsiluku, nocna slika

no title.... bez reci... slike su tu jer reci nisu dovoljne



docsumann docsumann 11:31 12.05.2014

Re: zakasneli HazArt

odličan!
anfieldroad anfieldroad 15:30 12.05.2014

Re: zakasneli HazArt

odličan!


Zakasneli hazArt, ali moguci odgovor na jedno od osnovnih pitanja ovog bloga- da li postoji slucaj, slucajnost kao takva?
Nije retkost u istoriji umetnosti da se nauka i likovne umetnosti preplicu. Do nedavno su umetnici smatrani zanatlijama, ali su u arhitekturi cesto i matematicari, staticari i fizicari. Standardan primer je Leonardo, ili npr. Piero della Franceska koji otkriva principe perspektive( dubine prostora ) predstavljene na ravnoj povrsini. To dovodi do revolucije u slikarstvu koja traje i danas. Sada se ubrzano razvijaju mogucnosti potpunog 3D predstavljanja stvarnosti, opet na ravnoj, 2D podlozi. I ponovo su nauka i umetnost zajedno...

Inace, sam Filipov hazArt kao da je ispao iz Moebiusove crtanke. Fenomenalan!
A ako mora i tittle, onda predlazem "( jutarnja) Izmaglica postapokalipse"...
<_<
Filip2412 Filip2412 18:25 12.05.2014

Re: zakasneli HazArt

(jutarnja) Izmaglica postapokalipse... tako izgelda, a meni lici i na bojno polje, sukob vojski

iskreno, primetio sam interesantnu gomilu gvozdja a onda opalio smartphoneoe-om ali ne bas u pravcu te gomile nego na stranu gde je takodje bilo nekog djubreta... moj doprinos je jedino sto sam prepoznao dobar uradak

slucajnost je definituno the creator, .... neko to zove slucajnost neko bog neko priroda a razlika je ... ?
docsumann docsumann 09:14 13.05.2014

Re: zakasneli HazArt

(jutarnja) Izmaglica postapokalipse... tako izgelda, a meni lici i na bojno polje, sukob vojski


day after armagedon (?)
Filip2412 Filip2412 15:25 13.05.2014

Re: zakasneli HazArt

day after armagedon (?)
to je to

pitam se, da li neki filter i malo photoshopa mogu da razvesele prikaz u recimo.... Dance Night ili Zurka u Cudnoj Sumi :)
anfieldroad anfieldroad 15:51 13.05.2014

Re: zakasneli HazArt

day after armagedon (?)



Ili "Day of Armagedon"?
Filip2412 Filip2412 16:57 13.05.2014

Re: zakasneli HazArt

Ili "Day of Armagedon"?

ili

Scarry shit in my backyard

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana