Društvo| Eksperimenti u blogovanju| Zdravlje| Život| Životni stil

Co-operative – polu-misaoni polu-eksperiment

Milan Novković RSS / 26.04.2014. u 15:00

Traže se polu-dobrovoljci!

Sećam se kako mi je 1987. kada sam došao da radim u UK brzo privuklo pažnju prisustvo lanaca kooperativnih banaka i samoposluga. U svom neznanju i amaterizmu meni je reč „kooperativa" išla uz mešavinu „socijalistički" obojenog sentimentalnog koje se vrtelo oko priča mojih roditelja koji su radili u zadrugama kada su posle Drugog Svetskog Rata kolonizovani u Prigrevicu i kobajagi podozrivog koje se vrtelo oko toga da je „pravi" način „ono" što radi zapad, a ne scoijalistočke kooperative.

Coop.JPG 

To je bilo davno, ja mislim da je kooperativa jedan od master-obrazaca, često maštam da je probam u Srbiji i kako prsti svrbe sve više evo prvo bloga (nulta iteracija mi je bila mala priča sa nekolicinom prijatelja):

    • Jel ima značajnih prepreka da se u Srbiji napravi skromna kooperativa u domenu ishrane koja bi pokrivala skoro ceo lanac, od proizvodnje do prodaje. Ovo je amatersko pitanje i odnosi se na:

        o Pravni rizik - pravila igre koja nije lako zadovoljiti

        o Ekonomski rizik - potrebni neki veliki novčani depoziti, takse i slično

        o Operativni - maltretiranja od strane velikih igrača, čak i ako kooperativa kreće kao vrlo mali igrač

        o ...šta god

    • Kako Blogo i Fejs društvo gleda na ideju gde ...:

        o ... bi hrana bila opipljivo jeftinija a kvalitetnija od prosečne po prodavnicama

        o ... gde bi se u počeku naručivalo online - moja brzopotezna referenca su UK's Abel & Cole

        o ... bilo ko može da bude investitor, jedan Evro jedan akcija, npr, gde postoji neko minimalno učešće da bi se pojednostavila administracija, recimo 100 Evra. Da li dozvoliti veće investitore, tj „veće", tj iz nekolicine možda može da se izvuče novac koji se meri u desetinama hiljada evra, ili čak stotinu i više, ili je to rizik pa se treba potruditi da ima više manjih investitora, uvede maksimalna investicija.

        o ... gde svaka akcija ima ravnopravan glas iako bi postojala neka management pravila, struktura i slično da bi se izbegla anarhije, paralize i mrtve petlje, crne mrlje i ko zna šta

        o ... gde bi se uvratale ruke u ime dobrovoljačkog i besplatnog rada u početku (vizije, analize, human resources razni, MIS-ovi, eCommerce sajtovi i ostalo)

        o ... gde bi kupci morali da se učlane u co-op, gde bi se plaćala članarina, recimo Evro mesečno, ali za svaku kupovinu dobijali poeni koji idu ili u popuste ili u akcije.

        o ... ako se kooperanti ikad zamore kooperativa može da se proda i investitori naprave značajan profit.

        o ... kooperanti mogu i da trguju akcijama, što da ne.

        o ... ja nemam mnogo pojma ni o čemu

        o I ostalo, blog, Fejs, PP, golubovi i ostalo su za prosto-proširenu diskusiju

May the force be with us, In God we Trust, i slično, traže se i mission statements, poklici razni, filozofije, mahanja prstom u vazduhu itd.



Komentari (63)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mnenadic mnenadic 15:11 26.04.2014

Odlična ideja

Godinama mi je na pameti slična pomisao. Ovoga trena nemam dovoljno vremena za opširniji komentar (porodično - drugarske obaveze), ali se nadam da ću večeras izneti svoje viđenje stvari.
Najkraće rečeno: Računajte na nas.

zilikaka zilikaka 15:51 26.04.2014

2

Ovo je amatersko pitanje i odnosi se na:

o ...šta god


Evo s moje strane malog priloga.
Pre 7-8 godina sam se bila ozbiljno zapalila da započnem poso na tu temu.
Sprečilo me što sam bila svesna da ne mogu raditi dva posla paralelno, a nisam bila dovoljno hrabra da postojeći napustim.

E, a ideja je bila skoro pa banalna, al tvrdim, jako primenljiva.

Htela sam da organizujem proizvodnju dinstanog luka, pakujem ga u kesice od 50gr i tako prodajem.

Sve je manje-više prorađeno, i potpuno je izvodljivo, a takva banalnost bi skratila vreme kuvanja za najmanje 20 minuta, i poštedela kuću miomirisa.
Mnogi bi bili spremni da za to daju koji dinar više od cene svežeg luka.

Potšo sam ja definitivno od svega odustala, ako tebi, ili bilo kome može da posluži ideja i još nešto podataka do kojih sam došla, tu sam.



Jukie Jukie 16:00 26.04.2014

Re: 2

Nisam znao da luk može da se čuva dinstan u kesicama

Do kog stadijuma je taj luk izdinstan?

Koliko je 50g? Da li ti trebaju dve kesice za jedno jelo? Ili ti ostane od jedne i šta onda radiš sa viškom (mislim, ja bih pravio sendvič, ali možda neko ne bi)
zilikaka zilikaka 16:19 26.04.2014

Re: 2

Nisam znao da luk može da se čuva dinstan u kesicama


Može, provereno, 6 meseci u letnjem periodu, bez hlađenja. Bitno da je hermetički zatvoreno. Naravno, prethodno lepo termički obrađeno uz razumnu količinu soli.
Do kog stadijuma je taj luk izdinstan?


Ako kuvaš, ko za čorbu.
Koliko je 50g? Da li ti trebaju dve kesice za jedno jelo? Ili ti ostane od jedne i šta onda radiš sa viškom (mislim, ja bih pravio sendvič, ali možda neko ne bi)


50 grama je jedna dobra glavica. U ostalom, osnovna ideja je bila da se ponudi ono što je početak 90% recepata "izdinstati glavicu luka".

Što se sendviča tiče, od volje ti, al ostatak bi u frižideru sačekao sledeći sendvič.
Jukie Jukie 17:08 26.04.2014

Re: 2

zilikaka

Do kog stadijuma je taj luk izdinstan?
Ako kuvaš, ko za čorbu.

Nisam ljubitelj čorbastih jela...
Moja omiljena varijanta je "jaja s lukom" što je nešto između kajgane i omleta
mariopan mariopan 17:59 26.04.2014

Re: 2

zilikaka
Htela sam da organizujem proizvodnju dinstanog luka, pakujem ga u kesice od 50gr i tako prodajem.


Ili me izdaje memorija pamćenja, ili si mi ti to već pričala, ili sam negde već čula za tu ideju, nije mi nepoznata i mislim da je odlična?
Šta gods da je od toga to je dobra ideja.
Milan Novković Milan Novković 18:05 26.04.2014

Re: 2

Sve je manje-više prorađeno, i potpuno je izvodljivo, a takva banalnost bi skratila vreme kuvanja za najmanje 20 minuta, i poštedela kuću miomirisa.
Mnogi bi bili spremni da za to daju koji dinar više od cene svežeg luka.

Odlična ideja, teško da su potrebni dinari više, cene u Srbiji su ogromne sada i ima mnogo prostora za uštedu.

Ovde se ekipa, pričala mi ćerka, što je "izmislila" sveže testo po supermarketima, umesto suvog, često koristi kao primer kvalitetnog lateralnog razmišljanja.

Recimo od velikih ušteda u ceni može da se pokrije skuplje pakovanje, sad ja kobajagi "razmišljam", i tako doprinese novoj vrednosti - u plastikama ima svašta, od hormona estrogena koji kod žena izaziva rak dojki u višku, kod muštaraca obara sperm count, pa ima dioksina koje je izuzetno karciongen, itd, pa se umesto plastike mogu oristiti staklene tegle.

Nije baš najzelenija tehnologija ni staklo pošto se troši više energije, ali sećam se kao klinac da je staklo moglo da se vrati u prodavnicu pa se dobije neki novac nazad.
zilikaka zilikaka 18:15 26.04.2014

Re: 2

Ili me izdaje memorija pamćenja, ili si mi ti to već pričala, ili sam negde već čula za tu ideju, nije mi nepoznata


Ma mora da sam ti pričala. I pisala sam ovde o tome.
Prosto mi žao što nije zaživela.
mariopan mariopan 18:17 26.04.2014

Re: 2

zilikaka
Ili me izdaje memorija pamćenja, ili si mi ti to već pričala, ili sam negde već čula za tu ideju, nije mi nepoznata


Ma mora da sam ti pričala. I pisala sam ovde o tome.
Prosto mi žao što nije zaživela.

Mora da je to.
zilikaka zilikaka 18:21 26.04.2014

Re: 2

Recimo od velikih ušteda u ceni može da se pokrije skuplje pakovanje, sad ja kobajagi "razmišljam", i tako doprinese novoj vrednosti - u plastikama ima svašta, od hormona estrogena koji kod žena izaziva rak dojki u višku, kod muštaraca obara sperm count, pa ima dioksina koje je izuzetno karciongen, itd, pa se umesto plastike mogu oristiti staklene tegle.

Nije baš najzelenija tehnologija ni staklo pošto se troši više energije, ali sećam se kao klinac da je staklo moglo da se vrati u prodavnicu pa se dobije neki novac nazad.


Sve su to finese.

Kažem, ako zatreba, dostavljam dokle sam ja stigla.
Jukie Jukie 19:12 26.04.2014

Re: 2

Milan Novković
ali sećam se kao klinac da je staklo moglo da se vrati u prodavnicu pa se dobije neki novac nazad.

Mi smo u tegle stavljali insekte koje uhvatimo
možeš danima da se igraš sa tri tegle
kad ti neka pukne zameniš je :)
mariopan mariopan 19:17 26.04.2014

Re: 2

Jukie
Milan Novković
ali sećam se kao klinac da je staklo moglo da se vrati u prodavnicu pa se dobije neki novac nazad.

Mi smo u tegle stavljali insekte koje uhvatimo
možeš danima da se igraš sa tri tegle
kad ti neka pukne zameniš je :)

Možeš da staviš zmiju beloušku i onda mami kažeš da otvori jedno oko da vidi šta si našao dok si pecao naTisi, ....a mama došla iz treće smene, spava, komirana, kaže ne mogu da vidim....pa stavi ruku u teglu....
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:13 26.04.2014

Re: 2

Nisam znao da luk može da se čuva dinstan u kesicama

Ja sam ga u Ženevi kupovao u granulama, umalim teglicama, kao začin. Zaista je praktično, pogotovo zbog mirisa.

A ima belog luka tako (neprženog)
hajkula1 hajkula1 23:42 26.04.2014

Re: 2

mariopan
Jukie
Milan Novković
ali sećam se kao klinac da je staklo moglo da se vrati u prodavnicu pa se dobije neki novac nazad.

Mi smo u tegle stavljali insekte koje uhvatimo
možeš danima da se igraš sa tri tegle
kad ti neka pukne zameniš je :)

Možeš da staviš zmiju beloušku i onda mami kažeš da otvori jedno oko da vidi šta si našao dok si pecao naTisi, ....a mama došla iz treće smene, spava, komirana, kaže ne mogu da vidim....pa stavi ruku u teglu....


Sestro slatka, nije valjda?
A ja kažem da je moj sin bio nemoguć.
Moji bi postali siročići bez majke.
mariopan mariopan 06:41 27.04.2014

Re: 2

hajkula1
Sestro slatka, nije valjda?

Jašta nego jeste, jedva živa ostadoh
nikvet pn nikvet pn 17:07 28.04.2014

Re: 2

zilikaka
Htela sam da organizujem proizvodnju dinstanog luka, pakujem ga u kesice od 50gr i tako prodajem.


'Сваки бизнис базиран на женској лењости осуђен је на успех'

Пред Ускрс дошла моја госпоја с пијаце и између осталог донела кесу препуну - пај'сад - љуски од лука за фарбање јаја !? Зар је и то роба за пијацу ? И има купца ?!

Очигледно јесте; каже госпоја препуну тезгу по двадесет динара комад снајка почисти зачас, не постиже муж из комбија да јој нанесе. Свака част.

Али ни мушка лењост није за бацање.

Тип димио шарана за посну славу. Гости одушевљени. Потерали га да и њима издими кад устреба. Прихватио. Онда почео то услужно за кинту.

И сад пред св.Николу треба се уписати десет дана раније. Купити рибу где ти он каже, платити и оставити џак ту. Све се упише и налепи : име, датум пријема, датум преузимања, начин димљења - клот, са преливом обичним, пикантним, белим луком ... Савршенство за разумну цену од евро-кило; одавно је пребацио вагон рибе годишње.
zilikaka zilikaka 19:39 28.04.2014

Re: 2

'Сваки бизнис базиран на женској лењости осуђен је на успех'


Kolega, ja bih to preformulisala u ženska sposobnost racionalne organizacije vremena.

Takva organizacija je posebno dobra ako neko drugi uradi poso umesto organizatorke.

Sigurna sam da vam je ovo dobro poznato.
nikvet pn nikvet pn 08:30 29.04.2014

Re: 2

zilikaka
Sigurna sam da vam je ovo dobro poznato


Како да не, без финих банаћанских реплика мој живот би био много црњи

Него, домаћинова идеја никако није лоша, али почео је некако, хм, одозго. Можда те ствари треба да крену одоздо, да природно проклијају и расту. Треба их чувати и неговати, а такође и публику која их арчи; што је можда још важније. То је француски модел; ено резултата.
blogovatelj blogovatelj 18:02 29.04.2014

Re: 2

Takva organizacija je posebno dobra ako neko drugi uradi poso umesto organizatorke.


Narvno da jeste, ali i košta.
zilikaka zilikaka 20:41 29.04.2014

Re: 2

Narvno da jeste, ali i košta


Košta koga?

Dakle, bolje mu je da se prihvati posla nego da ga košta.

skyspoter skyspoter 17:50 26.04.2014

Pretvori

buvljak u John Lewis i smesti ga po napuštenim robnim kućama Beograd.
Milan Novković Milan Novković 17:57 26.04.2014

Re: Pretvori

skyspoter
buvljak u John Lewis i smesti ga po napuštenim robnim kućama Beograd.

To je sve jako komplikovano i značajno skuplje, eCommerce i isporuka po kućama je prva faza.
oskar-z-wild oskar-z-wild 17:50 26.04.2014

Co-op Banka

Spremaš se za dedolarizaciju?

Ja ću da vodim pogrebni sektor KOOPERATIVE!

Milan Novković Milan Novković 17:56 26.04.2014

Re: Co-op Banka

oskar-z-wild
Spremaš se za dedolarizaciju?

Ja ću da vodim pogrebni sektor KOOPERATIVE!


Za ovaj ogranak su Dva Kuma (dva blogera) već smislila slogan (ili bejaše neko drugi): "Vi samo umrite, ostalo je naša briga"

Šalim se, za sada maštamo samo na temu hrane, kada se biznis značajno proširi banka je sledeći korak, naravno
mariopan mariopan 18:13 26.04.2014

...

A ja sam ozbiljno razmišljala da "patentiram" moj recept za ajvar, da ga sama ili sa drugaricama pravim i prodajem, uz to pekmez od kajsija i šljiva, namaz od plavog patlidžana itd...sve domaća proizvodnja, ručni rad.

Uz to, snajkina mama pravi tako divne kompote od malina, grožđa, šljiva..da je milina...e tu treba aparat za pasterizaciju i mnogo tegli, nije preveliko ulaganje.


Onda, proizvodnja kiselog kupusa, reznog i u glavicama, vakumiranje, prodaja.
Zamrzavanje voća, maline, višnje, kupine..pakovanje, prodaja.
Proizvodnja i zamrzavanje testa za razne kolače koje bi domaćice želele da imaju gotovo, recimo testo za lenju pitu, pitu sa jabukama (samo testo)..

Ulaganje je pogon sa aparatima za duboko zamrzavanje i hladnjače..ali verujem da se to posle nekog vremena isplati?

Ja sam pakovanje malina od 300 grama platila 190 dinara, a kilo malina u sezoni košta manje od toga...i tu je profit?
A višnje i ostalo voće u sezoni su skoro džabe u odnosu na cenu koju plaćamo u supermarketima?

I prodavati u našim koopertivnim prodavnicama, da ne smetamo velikim maherima ni oni nama?
zilikaka zilikaka 18:25 26.04.2014

Re: ...

A ja sam ozbiljno razmišljala da "patentiram" moj recept za ajvar, da ga sama ili sa drugaricama pravim i prodajem, uz to pekmez od kajsija i šljiva, namaz od plavog patlidžana itd...sve domaća proizvodnja, ručni rad.


E, al ima u proizvodnji hrane kvaka.
U međuvremenu su povučeni mnogi pravilnici, i ne znam kako sad ide, al svakako idu silne kontrole da je bezbedna.

Kad sam se ja spremala, samnom je radila tehnolog za preradu povrća. Sa iskustvom. Ne kažem da ne može, al nije za zaletati se, posebno ti "komplikovani" proizvodi.
mariopan mariopan 18:48 26.04.2014

Re: ...

zilikaka
E, al ima u proizvodnji hrane kvaka.
U međuvremenu su povučeni mnogi pravilnici, i ne znam kako sad ide, al svakako idu silne kontrole da je bezbedna.

Znam, morao bi da radi tehnolog, ali ništa strašno, ispoštuješ sve propise i ne boj se, i to je za žive ljude?

Ima već ta domaća 'rana, baš ajvar, nude mi da probam u supermarketu...a ja kažem hvala neka, ja sam ta baka i moja je tajna bolja........ a mnogo je bre skup.
Jukie Jukie 19:25 26.04.2014

Re: ...

Tu bi trebalo prvo proveriti koji deo tržišta je nepokriven. Recimo džemova već ima najraznijih mogućih i ja već imam nekoliko kupovnih džemova u frižideru koji mi se sviđaju i jedem ih kašikom

Slatko i kompoti mislim da su na tržištu nepokriveni i/ili preskupi. Mislim da bi naročito neke neobične varijante dobro išle.

Što se tiče ajvara mislim da je tu porodični i/ili lični recept najvažniji. Mi smo naš način spremanja razvijali decenijama da odgovara mom ukusu :) isto kao i npr. čvarke. Ako dođe proleće a ima nepojedenog onda se recept menja.

Testo za neobične pite mislim da može da ima prođu, iako ne znam koliko se ta lenja pita uopšte jede. Mi sve stavljamo u rolnice od kora.
mariopan mariopan 20:16 26.04.2014

Re: ...

Jukie
Što se tiče ajvara mislim da je tu porodični i/ili lični recept najvažniji.

U pravu si, zato se ponudi na probu, malo se podeli za reklamu pa ljudi kažu da li im taj ukus odgovara.
Mogao bi da ide ako je dobar, jer mnoge domaćice ga ne prave zato što je proces komplikovan, ima mnogo rada a malo gotovog proizvoda, kad se sve sabere.
Jukie Jukie 20:51 26.04.2014

Re: ...

mariopan
jer mnoge domaćice ga ne prave zato što je proces komplikovan

Kad mama tako nešto kaže (za pravljenje kuvanog paradajza, ili sređivanje svinje ili pravljenje čvaraka) ja je kuražim da to ide mnogo brže nego što ona misli, i obično sam u pravu
Ide brže ako se sve dobro organizuje
a_jovicic a_jovicic 18:57 26.04.2014

Od njive do trpeze

... bi hrana bila opipljivo jeftinija a kvalitetnija od prosečne po prodavnicama

U kvalitet ne sumnjam ali da li bi hrana bila uopšte jeftinija?

Selo su nam urnisali a i ono malo proizvodjača hrane teško da je cenovno konkurentno dotiranoj belosvetskoj poljoprivrednoj "industriji". Pretpostavljam da ih nije lako ni ubediti da od toga mogu da imaju veću korist nego da blokiraju puteve zbog niskih cena i neisplaćenih premija (oni isti malinari koji svake godine prete blokadama su do sad sto puta mogli da naprave kooperativu i imaju svoje hladnjače ali ...)

Pretpostavljam da ipak nije bezveze što je i trenutno "ogranski proizvedena hrana" skuplja od "industrijske" tako da cenovna konkurencija ne deluje kao nešto što bi donelo tržišnu prednost ovakvoj kooperativi.
Jukie Jukie 19:27 26.04.2014

Re: Od njive do trpeze

a_jovicic
... (oni isti malinari koji svake godine prete blokadama

Mislim da ove godine neće jer je aprilski sneg pobio sve maline. Tako su rekli na TV.
a_jovicic a_jovicic 19:59 26.04.2014

Re: Od njive do trpeze

Jukie
a_jovicic
... (oni isti malinari koji svake godine prete blokadama

Mislim da ove godine neće jer je aprilski sneg pobio sve maline. Tako su rekli na TV.

Ih ... pa što ne bi? ... Tražiće da im država nadoknadi štetu.
Jukie Jukie 20:02 26.04.2014

Re: Od njive do trpeze

To me podseća na roditelje koji kukaju na malu maturu :)
alselone alselone 20:20 26.04.2014

Kandidujem se za QA menadzera.

zilikaka zilikaka 20:42 26.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

Kandidujem se za QA menadzera

Reference?
a_jovicic a_jovicic 21:30 26.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

zilikaka
Kandidujem se za QA menadzera

Reference?

Ma pusti ga ... Zaleteo se ... nek' on menadžuje ... to je čista papirologija ... ja se prijavljujem za testera (čak se i downgrade-ujem sa zvanja QA inženjera)
mariopan mariopan 06:47 27.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

alselone



Ko mi je kriv što se guram da radim?
Vidi, čovek došao i 'oma 'oće da sedne u fotelju?
a_jovicic a_jovicic 14:00 27.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

mariopan
alselone


Ko mi je kriv što se guram da radim?
Vidi, čovek došao i 'oma 'oće da sedne u fotelju?

Ma on je mislio na radno mesto testiranja finalnih proizvoda al' je ubacio reč "menadžer" ... to isto k'o i u "fancy" firmama kad krenu da dele titule ... te "menadžer prodaje", te "menadžer za podršku" a ono običan trgovački putnik i operater u call centru.
alselone alselone 18:12 27.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

te "menadžer prodaje", te "menadžer za podršku" a ono običan trgovački putnik i operater u call centru.

tako je! a ja zapravo obican "jedac"
alselone alselone 18:13 27.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

Reference?


Pitaj Milana koliki je bio racun kad smo isli na klopu. To mi je najbolja preporuka.
zilikaka zilikaka 18:25 27.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

Pitaj Milana koliki je bio racun kad smo isli na klopu. To mi je najbolja preporuka.


Ostaje mi samo da citiram našeg kolegu
.
Milan Novković Milan Novković 16:19 28.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

alselone
Reference?


Pitaj Milana koliki je bio racun kad smo isli na klopu. To mi je najbolja preporuka.

Sale, ti si gurman, mlad i jak ko konj, ko bik, ko vo (ovo sam maznuo od Čkalje) i definitivno ćeš biti upecan u resoru za pecanje i rečnu ribu, pa morsku za početak, pa posle šta bidne

Ili da ti damo Somborsku grofoviju da vodiš (ili supruzi ti a ti da budeš izvršni organ
alselone alselone 18:21 28.04.2014

Re: Kandidujem se za QA menadzera.

Sale, ti si gurman, mlad i jak ko konj, ko bik, ko vo (ovo sam maznuo od Čkalje) i definitivno ćeš biti upecan u resoru za pecanje i rečnu ribu, pa morsku za početak, pa posle šta bidne


Ah, ti laskavče.

Ili da ti damo Somborsku grofoviju da vodiš (ili supruzi ti a ti da budeš izvršni organ

Dogovoreno. Taman sam krenuo i naraštaj da učim da peca, da ga koptiramo na vreme.
tasadebeli tasadebeli 22:07 26.04.2014

Дневни боравак

Milan Novković

Co-operative – polu-misaoni polu-eksperiment



Од пре пар година неким београдским основним школама одобрено је отварање дневних боравака (што је у време када сам ја ишао у основну школу било сасвим уобичајна појава у школама), градска скупштина је издвојила средства за плате васпитачицама (плате су срамно мале, али незапосленима је и то нека вајда), а пошто већина школа нема више своје кухиње нити хигијенске услове за справљање хране (што је, такође, у време када сам ја ишао у основну школу било сасвим уобичајна појава по школама), онда се јавном понудом бирају добављачи хране за те дневне боравке.

Е, ту долазимо до онога на шта ме је подсетила ова твоја идеја. Наиме, јесенас, при избору добављача за моју школу, чуо сам понешто о тим фирмама. Углавном, има међу њима оних који читав тај посао раде у комплету. Дакле, и производе храну, и припремају је, и пакују је и дистрибуирају по школама. Мислим да једнодневни оброци (има их 2) за клинце коштају 200-300 динара, а ручак, најважнији у томе, заиста је комплетан ручак: супа, главно јело, гарнирунг, салата, неко воће или колач.

Ствар је у томе што је тај добављач направио комплетан ланац, од произвођача до потрошача. Он има и своје фарме пилића, и своје баште, своје воћњаке... Па онда своје кухиње у којима се то припрема уз ригорозну контролу хигијене итд. (Видех да у тој понуди нашој школи достављају и гомиле сертификата о квалитету хране и инспекцији услова у којима се та храна припрема.) Чак је, мислим, и произвођач амбалаже постао саставни део предузећа. А на крају има и своја возила којима се то доставља школама.

Када кажем да то предузеће има своје фарме пилића, воћњаке итд. то није буквално власништво тог предузећа, него се оно заправо повезало са пољопривредницима који су укључени онда ту као произвођачи и постали су на неки начин саставни део читаве фирме.

Пронађена је ту нека рачуница и за оне на почетку читавог ланца, и за оне у средини и на крају ланца, као и за оне крајње кориснике.

То је отприлике нешто најприближније овој твојој идеји, а што сам чуо да постоји у Србији...

Пошто сам ја ту, као неко ко доноси одлуку о избору добављача, био искључиво заинтересован за квалитет тих услуга због деце у боравку, нисам се много распитивао како то све функционише. Ако сазнам нешто више или макар дознам од кога би ти могао да сазнаш нешто више о томе, јављам ти...

П.С. - Заборавих... Знам такође велики број жена, углавном оних старијих у пензији, које у својој кућној радиности праве, рецимо, домаће колаче, па их онда дистрибуирају по ресторанима или пекарама... Познајем чак и једну чија је специјалност прављење славског колача који продаје преко локалне пекаре. Муштерија дође у пекару, пита за славски колач, а ови из пекаре кажу:"Ево, одмах ћемо да зовемо тетка Милицу, само кажите за кад вам треба."

Али те, махом, жене не производе храну... Само је справљају, а потребне "сировине" купују у продавницама као и сви ми остали.
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:17 26.04.2014

Re: Дневни боравак

одобрено је отварање дневних боравака

Moj prijatelj vodi ovaj posao u Skoplju, vrlo uspešno. Ono što mi je bilo zanimljivo kada sam čuo kako radi je da je zakonom definisano da svaka škola ima svoju kuhinju u kojoj se obavezno priprema hrana. Time se izbegava problem sa kvarenjem u prevozu (zbog ko zna čega sve ne) i postiže se da je hrana sveža jer je tu spremljena.
tasadebeli tasadebeli 22:42 26.04.2014

Re: Дневни боравак

Milutin Milošević

Ono što mi je bilo zanimljivo kada sam čuo kako radi je da je zakonom definisano da svaka škola ima svoju kuhinju u kojoj se obavezno priprema hrana.


То је и код нас првобитно била идеја... А онда се схватило да врло мали број школа може да постојећу кухињу опреми или да неки простор намени за кухињу зато што средства за то треба опет да да локална заједница (тј. општина или скупштина града), па се одустало од тога.

А пошто је је много родитеља тражило отварање дневних боравака, онда је пронађено соломонско решење са тим добављачима.

А онај лукац што си поменуо, бели и црни, у гранулама, непржени, имаш и код нас по продавницама... Појавио се, мислим, пре 4-5 година.

(Сад ће Зили да нам каже да ти и ја немамо појма са кувањем и да то није исто што и пропржени лук. Што је тачно, јел'те? Надам се да ће нам то саопштити врло пажљиво узевши у обзир да смо ми осетљива створења, па ће нам рецимо казати овако:"Ви двојица у последњу клупу, не знате да кувате, ваше је само да једете!" )
Milan Novković Milan Novković 23:11 26.04.2014

Re: Дневни боравак

Е, ту долазимо до онога на шта ме је подсетила ова твоја идеја

Da, ima dosta zajedničkih crta.

Pretpostavka je prosta - tamo su neke cene u maloprodaji neverovatno visoke, skoro kao ovde u UK, ponekad i više, a često kvalitet lošiji, dok ima mnogo nezaposlenih, mnogo neobrađenog zemljišta i plate su niske.

Tako, hrana ume da bude i manje zdrava zbog dodataka i zagađenosti, a ogroman deo porodičnog budžeta odlazi na hranu.

Organizovati kooperaciju (zadrugu, dobio sam neke linkove od ljudi ali nisam još pažljivo pročitao) nije lako ali koristi umeju da budu značajne:

- Hrana je jeftinija, nadam se da ume da bude značajno jeftinija
- Pa je kvalitetnija
- A isporukom na kuću se ljudima štedi neko vreme
- Ljudi ulaganjem unapred, novca ili vremena, rada, ili prosto kupovinom hrane, što je isto ulaganje, postaju i vlasnici posla.
- Sekundarnom trgovinom vlasništvom ili prodajom cele organizacije, ovde i to rade, ljudi realizuju ulaganje u kooperaciju, što je bila i neka vrsta štednje, kroz novčanu zaradu. Može da se desi da je pored jeftinije hrane, i kvalitetnije, svaka kupovina bila ekvivalentna štednji od recimo 10%, možda manje ili više, od novca koji je plaćen za tu hranu.

Ja mislim da su izazovi uglavnom u početnom novcu i likvidnosti - dobro, ovo zvuči očigledno ali mislim na investicije koje su najlogičnije da dođu od budućih potrošača, tako je tek napravljen pun pogodak pošto onaj ko je spreman da u komunu uloži bilo kakav novac, u stvari resurse, istovremeno i veruje u ideju i donosi i likvidnost, budući je kupac.

Pretpostavljam da je teži posao potpuno ubediti ljude u valjanost dobro razrađenog plana, na ideju većina dosta povoljno reaguje, pošto im se za investiciju može ponuditi dodatni popust na kupovinu, 5-10% dok ne pokriju investiciju, tj dok im se ne otplati i to onda može brzo da se desi formalno, a u de-facto maniru još brže ako je hrana značajno jeftinija od prodavnica i bez investitorskog popusta.

Mogu da se dovedu i investitori sa strane samo oni onda pomalo komplikuju obrasce pošto im treba nešto ponuditi inače nemaju razloga da investiraju nego se od njih više traže dobrovoljni prilozi.

Hajde, nudi im se sekundarnda trgovina ali ako ona postane previše značajna onda se tako u celu priču blago uvodi i spekulacija koja će priču neminovno pomalo i pomeriti.

Treba čuti ljude pa razmisliti.
Jukie Jukie 14:21 27.04.2014

Re: Дневни боравак

tasadebeli
.А онај лукац што си поменуо, бели и црни, у гранулама, непржени, имаш и код нас по продавницама... Појавио се, мислим, пре 4-5 година.(Сад ће Зили да нам каже да ти и ја немамо појма са кувањем и да то није исто што и пропржени лук. Што је тачно, јел'те?

Beli luk u granulama postoji, ja imam flašicu od Kotanjija, a crnog koliko ja znam nema, a ako ga ima (to sam video u nekim kesicama) onda je to suvi PRESNI crni luk (znači iseckaju ga i odmah osuše bez prženja) i ako pokušate da ga grickate to nije to, gori jezik, umesto da se oseti prijatan slatkast ukus i mekana svilenkasta tekstura...
mariopan mariopan 15:00 27.04.2014

Re: Дневни боравак

ako pokušate da ga grickate to nije to, gori jezik, umesto da se oseti prijatan slatkast ukus i mekana svilenkasta tekstura...

Kakav znalac, svaka čast
Milan Novković Milan Novković 16:14 28.04.2014

Re: Дневни боравак

Jukie, ti si definitivno viđen kao jedan od prvih kooperanata.

Ako se ideja pokaže kao izvodljiva sumnjam da će investicije uopšte biti problem, ja ću dovesti bar 50 ljudi iz Beograda i ostaje teži deo, realizacija pa fine-tuning.

Ond odmah opkoljavamo Novi Sad i idemo dalje
hajkula1 hajkula1 18:36 28.04.2014

Re: Дневни боравак

Jukie
tasadebeli
.А онај лукац што си поменуо, бели и црни, у гранулама, непржени, имаш и код нас по продавницама... Појавио се, мислим, пре 4-5 година.(Сад ће Зили да нам каже да ти и ја немамо појма са кувањем и да то није исто што и пропржени лук. Што је тачно, јел'те?

Beli luk u granulama postoji, ja imam flašicu od Kotanjija, a crnog koliko ja znam nema, a ako ga ima (to sam video u nekim kesicama) onda je to suvi PRESNI crni luk (znači iseckaju ga i odmah osuše bez prženja) i ako pokušate da ga grickate to nije to, gori jezik, umesto da se oseti prijatan slatkast ukus i mekana svilenkasta tekstura...


To je smišljeno za kuvanje, beli luk kao dodatak, začin a crni luk za dinstanje ili kuvanje u varivima.
zarebor50plus zarebor50plus 22:12 26.04.2014

Prepreke

Čestitam, ideja je dobra, da nije onog "ali".

Jer odgovori su: da, postoje značajni pravni zahtevi (nazovimo ih regulatorne prepreke); da, postoje i druge prepreke, počev od opstrukcije drugih učesnika, preko opstrukcije u maloprodaji (a elektronsko trgovanje - ovde, kod nas, može biti samo pomoćni metod, da ne govorimo da i ono ima cenu); a naravno, tu su i opstrukcije - OK, svestan sam da će ovo zvučati neozbiljno, ali zapravo nije - od strane naših baka, mama, tetaka i drugih, koje sve što se može pripremiti u kući već pripremaju u kući, a namirnice UVEK kupuju samo kada ih prethodno lično pregledaju (na pijaci).

Ukratko, da parafraziram g. Ostapa Bendera: "Ovo nije Rio" - i bogami nije.
Milan Novković Milan Novković 16:10 28.04.2014

Re: Prepreke

Ne mora ovo da bude preveliko za početak - recimo 1,000 porodica koje kupuju deo hrane ovako bi bio veliki uspeh u aranžmanu gde se deo hrane kupuje od pažljivo probranih spoljnih kooperanata, a deo proizvodi.

Ako je value-proposition takva da je hrana jeftinija a kvalitetnija od sadašnjih prosečnih samoposluga, a štedi se neko vreme, onda ne bi trebalo da bude previše izazovno dobiti prvih 1,000 kupaca, koji su, tako, isto cooperanti pa još više štede na hrani kroz kovlasništvo u kooperaciji.
jednatanja jednatanja 21:46 27.04.2014

Naši

poljoprivrednici koji se bave organskom proizvodnjom nemaju kooperativu kao na pr. u Nemačkoj tzv. Anbauverband kao što su "Bioland" ili "Naturland", i to je najveća prepreka za plasiranje ovakvih proizvoda na domaće i strano tržište. Po meni je tu najveći potencijal, zato što Srbija ne može da se takmiči sa ostalima po konvencionalnoj proizvodnji koja takođe zahteva sve veći kvalitet, smanjivanje upotrebe pesticida. Evo, u Čoki se pre neki dan desio pomor ždralova, otrovani su insekticidom Carbofuranom koji je u EU i Kanadi zabranjen. Zamisli kada se seme, znači malo zrno-seme tretira ne samo fungicidom protiv gljivica nego i jednim od najopasnijih otrova, insekticidom!! A tek kad to seme proklija, biljčica dobija koktele raznih x-cida do pred berbu, pa čak i posle. Vreme je da stanemo ovom ludilu na kraj. Potencijal organske proizvodnje je ogroman, i jedini ispravan jer je u skladu sa životom po svim osnovama. Sve ostalo je krađa resursa i preostalih kutaka zdravlja na našoj Planeti od naše dece. Meni je jedan poljoprivrednik, jednostavan i ponosan seljak, u Subotici pričao zašto je prešao na organsku proizvodnju: tamo gde mu je okretao traktor, na kraju njive, gde se prosulo više pesticida, tamo nije raslo ni ono što je trebalo. Shvatio je da to ne može da bude dobro. Bilo ih je pedesetak poljoprivrednika na Biofestu u Subotici. Problem je što nisu udruženi u kooperativu. Šta bi trebalo da se uradi po tom pitanju, verovatno znaju čelnici Terras-a ili u fondaciji Serbia Organica. Više ima i OVDE. Toliko od mene.
Milan Novković Milan Novković 16:04 28.04.2014

Re: Naši

Da, organic je definitivno osnovna tema.

Nije lako podržati širok spekat organic proizvoda pa ne treba bežati ni od non-organic dok se pazi na kvalitet i zdravlje u proizvodnji pa svežinu u distribuciji.
blogovatelj blogovatelj 23:36 27.04.2014

Mali muzički predah

djoka_l djoka_l 09:55 28.04.2014

Šta fali ovoj ideji - puno toga

Prvo malo o nemogućnosti da se tvoja ideja ostvari:
Osnivanje akcionarskog društva je teško i za ozbiljne firme, a kamoli za grupu entuzijasta. Na primer, minimalni osnivački kapital za AD je 3,000,000 (da pojednostavimo račun - 30,000 EUR). Svaki drugi vid organizacije je daleko povoljniji, na primer doo. Najgori način osnivanja je ortačko društvo (na šta zamisao o kooperativi najviše podseća), jer kod ortačkog društva članovi odgovovaraju svojom kompletnom imovinom, dok je kod doo odgovornost samo osnivački kapital.

Sama zamisao trgovine akcijama je neozbiljna. Da bi AD izašao na Beogradsku berzu, mora da posluje bar tri godine, da ima pozitivno mišljenje revizora na finansijski izveštaj (što doo ne mora da ima, mislim na mišljenje revizora, a što može da košte i preko 20,000 evra za svaki godišnji izveštaj), kao i da ima osnivački kapital od najmanje 4 miliona evra (20 miliona za "Prime" listu).

Dalje, i sama Beogradska Berza je smešna institucija, uglavnom se trguje sa 20 akcija (uglavnom banke), pa zamisao o nekakvoj lakoj trgovini akcijama ne drže vodu (doduše, uvek je moguće i vanberzansko trgovanje, ali to je tek teško izvesti).

Ako izuzmemo trgovanje akcijama, da vidimo o samoj ideji kooperative za dostavu hrane. Sumorna slika Srbije je da postoje 3 centra u kojem postoji kakva-takva privredna aktivnost (Beograd, Novi Sad i Niš), a i Kragujevac se malo oporavlja. U svim ostalim mestima je mrtvo more. Kao ilustracija, pre 5 godina sam stigao u Leskovac, na putu za Bugarsku, bila je zima, hteo sam nešto da pojedem i u 9 sati uveče nije bilo ni jednog otvorenog restorana, jedva sam našao jednu piceriju u nekom tržnom centru. da ne govorim o tome da nisam mogao da odsednem u hotelu u centru grada jer nije radilo grejanje, a u drugom hotelu sam bio jedini gost, a morao sam da čekam da se namesti soba jer je prethodnog dana bila svadba, pa su po sobama rasporedili decu koja su zaspala na svadbi, a niko nije očekivao da dođe gost koji plaća sobu.

U ova 3 grada, već postoji gomila mesta gde može da se naruči hrana, počevši od klasičnih pizza servisa, preko restorana "domaće" kuhinje.

Zamisao o kooperativi u srpskim uslovima je takođe problematična. Pre nekoliko godina, malinari su organizovali kooperativu da naprave hladnjaču, a onda je raznoraznim mahinacijama direktor hladnjače uspeo da izdvoji hladnjaču iz kooperative, pa sada imamo još jednu hladnjaču bez kooperanata i gomilu proizvođača maline bez hladnjače. Mislim da je iluzorno da se zamisli srpski seljak kao član kooperative. Šta bi kooperativa mogla da ponudi seljaku, osim bolje otkupne cene, a što se ne isplati. Srpski seljak ne osigurava svoju njivu, nema rešeno navodnjavanje, a o nekim dugoročnim ugovorima sa otkupljivačima nema ni govora.

Na kraju, nekada su u Srbiji postojale štedno-kreditne zadruge, ali po zakonu, više ne mogu da postoje. Naravno, za osnivanje "prava" banke, potrebno je mnogo više para nego za doo.

Zbog svega toga, mislim da nekakva kooperativa po UK modelu ne pije vodu u našim uslovima, ali ja podržavam svaki pokušaj...
Milan Novković Milan Novković 15:51 28.04.2014

Re: Šta fali ovoj ideji - puno toga

Hvala, sitih i krupnijih problema svakako ima dosta.

Osnivački kapital za akcionarsko društvo je relativno mali, tj mene bi iznenadilo da ne skupimo bar nekoliko puta više sa relativnom lakoćom, al možda grešim.

Ja nisam mislio na sekundarnu trgovinu akcijama na berzi. Iznenadilo bi me da ne postoje drugi načini, postoje sigurno, zavisi samo koliko su skupi. To što su manje likvidni nije bitno u ovom slučaju. Ne radi se o trgovini zarad spekulacije i day-tradinga nego se radi o mehanizmu da ljudi kojima treba novac za nešto drugo mogu kontrolisano da izađu iz posla, ili da novi zainteresovani uđu. Ja to ne vidim kao neku posebno komplikovanu operaciju u eri interneta pogotovo ako se ima u obziru da oko ideje ima i više IT ljudi i firmi sa dosta iskustva.

Da, Beograd je prvi i cela priča je ne o prodaji pripremljene hrane nego namirnica, relativno uskog izbora, koje se sada kupuju u samoposlugama i pijacama.

Da, ovo nije trivijalno. Iako bi se udruživalo sa seljacima i drugima osnovna ideja je da se uzme zemlja i obrađuje, tj proizvodi hrana, ne preprodaje. Srž ideje je full value-chain u hrani, od proizvodnje do prodaje krajnjem korisniku gde su krajnji korisnici po dizajnu i kooperanti, dobijaju akcije za kupovinu hrane od kooperative.

Šanse su da zadruge mogu da postoje, tj baš sam dobio dokument koji to kaže, iako sam ga samo prelistao za sada.

hajkula1 hajkula1 18:33 28.04.2014

Re: Šta fali ovoj ideji - puno toga

Zamisao o kooperativi u srpskim uslovima je takođe problematična. Pre nekoliko godina, malinari su organizovali kooperativu da naprave hladnjaču, a onda je raznoraznim mahinacijama direktor hladnjače uspeo da izdvoji hladnjaču iz kooperative, pa sada imamo još jednu hladnjaču bez kooperanata i gomilu proizvođača maline bez hladnjače.




Ne postoji policija, tužilaštvo, pravosuđe, službena dužnost?!
fantomatsicna fantomatsicna 12:29 28.04.2014

Pozdravljam

Svaku dobru ideju, ova je baš takva!

Ja često delim ideje za male preduzetnike-ce na svom blogu i jedna od poslednjih je bila ova KUTIJA SPASA
Raditi na dobroj ideji je bolje nego imati dobru ideju.
Milan Novković Milan Novković 16:00 28.04.2014

Re: Pozdravljam

fantomatsicna
Svaku dobru ideju, ova je baš takva!

Ja često delim ideje za male preduzetnike-ce na svom blogu i jedna od poslednjih je bila ova KUTIJA SPASA
Raditi na dobroj ideji je bolje nego imati dobru ideju.

Lepo, hvala.

Nema granica prostoru za ideje jednom kad kooperativa postigne bolji kvalitet od prosečnog i nižu cenu.
cassiopeia cassiopeia 18:25 28.04.2014

GSR svet

Mene već jedno vreme okupira ova ideja.

Grupa solidarne razmene

U Hrvatskoj ih ima preko deset. Meni se taj način organizovanja baš dopada.
Posebno što pruža podršku malim proizvođačima.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana