Budućnost| Društvo| Obrazovanje

Društvo za srpski jezik i književnost: Saopštenje za javnost

nurudin RSS / 11.04.2014. u 00:46

 

 Drustvo%20mrtvih%20pesnika_.jpg

Саопштење за јавност поводом најављеног смањивања броја часова предмета Српски језик и књижевност



Имајући на уму информације о најави смањења броја часова из предмета Српски језик и књижевност у средњим стручним школама у Србији, Друштво за српски језик и књижевност Србије, као најстарије научно и струковно друштво у Србији које од свог оснивања 1910. одговорно и посвећено ради на остваривању свог основног циља а то је неговање српског језика и књижевности на свим нивоима образовања, почев од основношколског преко средњошколског до високошколског, као и развоја научних, стручних и практичних знања и умећа предавача српског језика и књижевности и унапређивању статуса српског језика и књижевности како у научној и стручној, тако и у широј јавности, оштро протествује против смањивања броја часова предмета Српски језик и књижевност у средњим стручним школама.

Ова тенденција представља грубо нарушавање основних поставки нашег образовног система на свим нивоима јер за своју основну последицу има енормно и последњих неколико година евидентно присутно опадање основне писмености и читалачке културе како у школској популацији, тако и у оној популацији грађана који су прошли кроз такав систем образовања у којем се српском језику и књижевности смањује фонд часова без промишљања негативних последица до којих то смањење доводи. Основна писменост и читалачка култура нису тек и само вештине које треба савладати у образовном смислу, већ су предуслов личног и професионалног развијања сваког појединца и то како његових оперативних могућности, тако и његових сазнајних и психолошких потенцијала.

Уместо да се преобимни и застарели наставни планови и програми доведу у непосредну и функционалну сразмеру за профилисаним стандардима за крај основношколског и средњошколског образовања и прате основне исходе наставног и образовног процеса, смањује се број часова. Уместо да се у духу основе на којој су постављени стандарди за крај основношколског и средњошколског образовања предмет Српски језик и књижевност препозна као основна полуга у развијању ученичких језичких, сазнајних, психолошких и естетичких особина, сазнања и умећа, односно свих оних компетенција за које би могућност и прилику да је развија и негује, сваком појединцу требало да пружи образовни систем, смањује се број часова Српског језика и књижевности – дакле оног предмета у којем су преко елемената знања о језику и књижевност присутне и вештине писања, усменог излагања и читања неопходне како оном ученику који је више усмерен ка уметничким и хуманистичким дисциплинама, тако, на исти начин и у истој мери, и оном ученику који је више заинтересован за природне и техничке дисциплине. Ту разлике нема и не сме је бити јер и будући економисти, занатлије, угоститељи, кувари, пољопривредни техничари, медицинске сестре, административни радници, правници, лекари, географи, биолози, трговци, математичари, представници медија и посленици културе и јавног живота, поменимо само неке, без разлике морају добити могућност да у току свог основног и средњошколског образовања науче оне вештине, освесте она умећа и сазнају ону материју коју доноси предмет Српски језик и књижевност. А то су поред функционалне писмености и: критичко мишљење, способност емпатије, препознавање и неговање елемената доброг укуса, разликовање и осуђивање говора мржње, дискриминације и манипулације, неговање лепоте изражавања, богаћење лексичког фонда, неговање и унапређивање језичке културе, начина изношења мишљења, учествовања у дијалогу, аргументованог излагања, поштовања саговорника, изношење личног става, успешно писано уобличавање мисли у различитим доменима (јавним и приватним)… У реализацији ових могућности унутар једног образовног система, једну од кључних улога има управо предмет Српски језик и књижевност.

У времену када преко средстава јавног инфоримисања готово свакодневно сазнајемо резултате бројних истраживања не само о паду нивоа функционалне писмености, већ и о емоционалној и психолошкој незрелости наших средњошколаца, у њима препознајемо непосредне и погубне последице претходних реформи нашег образованог система у којима је велике промене претрпео један од базичних предмета нашег образовног система – Српски језик и књижевности – јер се смањивањем фонда часова овог предмета у основном и средњошколском образовању које је праћено неадекватним типом реформи његовог садржаја, неусклађеним спровођењем корака у њеном извођењу (у једном тренутку донети су стандарди, а програм се није променио мада динамика предвиђа најпре доношење стандарда, установљавање исхода према стандадрдима а затим одређивање програма на основу стандарда и исхода), дошло до раскорака онога чему се тежи (одговоран појединац који има свест о значају свог језичког, културног и националног идентитета) и онога што постоји (пробимни, нереформисани програми, смањен број часова из овог предмета).

Завод за унапређивање образовања и васпитања и Завод за вредновање квалитета образовања и васпитања у последњих неколико година чине велике напоре да ове кораке предузму на најбољи могући начин, усклађено, уважавајући и мишљење стручњака и мишљење наставника и професора у јавној расправи, уз добру вољу да се дође до најбољег могућег оквира решавања овог проблема. Након јавне расправе о стандардима за крај средњошколског образовања сасвим је јасно изражен став да број часова српског језика не само да не сме бити смањен, већ да се мора повећати јер овако осмишљен концепт стандарда може бити спроведен само уколико број часова буде повећан.

Ово искуство није само наше – оно је присутно и што је најважније и преведено у наставну праксу у свим земљама у окружењу које у својим образовним системима са посебном пажњом и свешћу о значају матерњег језика и књижевност за формирање будућег одговорног грађанина једног друштва, као и појединца који може да реализује све своје потенцијале и изгради себе као личност, дају одговорајући статус предмету матерњег језика тако што му дају број часова адекватан његовом значају за општепредметну, специјалистичку али и међупредметну компетенцију, а који је умногоме већи од оног који овај предмет има у нашем образовном систему. У многобројним европским земљама, иначе по много чему различитим али у домену статуса матерњег језика и књижевности у образовном систему истим, недвосмислено се увиђа значај овог типа школског предмета за развијање језичког, литерарног, културног и националног идентитета.

Подсећамо вас да је Друштво за српски језик и књижевност Србије у протеклих десет година у више наврата званично тражило повећање броја часова предмета Српски језик и књижевност и у основним и у средњим школама, као и увођење изборних предмета који би били у вези са садржајима предмета Српски језик и књижевност. У оквиру наше организације одржани су бројни округли столови на којима се са свим стручњацима, наставницима и практичарима, колегама из оба Завода и ресорног министарства разговарало о овој теми о чему постоје и извештаји и записници. Изненађени смо што је у јавности објављена вест о смањивању броја часова из предмета Српски језик и књижевност у средњим стручним школама која је с правом узнемирила наставнике и која прети да прерасте у званичну одлуку Министарства просвете. Сматрамо да као Друштво за српски језик и књижевност, исто као и катедре за српски језик и српску књижевност на факултететима универзитета у Србији (Филолошког факултета у Београду, Филозофског факултета у Новом Саду, Филозофског факултета у Нишу и Филолошко-уметничког факултета у Крагујевцу) имамо право да будемо обавештени о свим пилот пројектима у школству који имају везе и са нашим научним областима и предметима, као и о могућим погубним резултатима „успешности“ таквих програма где се уз образложење да је струка на првом месту предмет Српски језик и књижевност истискује на маргину наставних планова и програма.

Стога још једном апелујемо да се број часова из предмета Српски језик и књижевност не смањује већ да се повећа да бисмо као одговорно друштво имали образовни систем који земље у нашем окружењу већ традиционално негују јер је свако превиђање значаја овог предмета за формирање будућих грађана нашег друштва оглушавање пред захтевима и потребама очувања највећих вредности како светске тако и националне баштине и националног идентитета које се на најбољи начин чувају управо у језику и књижевности једног народа, дакле у садржајима предмета Српски језик и књижевност.

У Београду.

9. априла 2014.

Преузето са сајта Друштва за српски језик и књижевност Србије



Komentari (268)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ovderadiocacka ovderadiocacka 03:56 11.04.2014

znaci vrh

prvi
stopalo stopalo 05:18 11.04.2014

intelektualci su sa vama

Jezik? Kakav jezik? Ako je dinstan, onda može.

A ta književnost, čemu to služi?

Ukidaj sve i daj makar 10 časova nedeljno master menadžmenta.

Treba da uče dok su MLADI.
8c_competizione 8c_competizione 19:54 11.04.2014

Re: intelektualci su sa vama

Ukidaj sve i daj makar 10 časova nedeljno master menadžmenta.


sta bre menadzmenta, valjda pre veronauke! da se onaj Darvin vec jednom izbaci napolje iz skola!
Jukie Jukie 06:53 11.04.2014

Daj bre

Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne
principessa_etrusca principessa_etrusca 08:38 11.04.2014

Re: Daj bre

Jukie
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne


Нешто је дебело погрешно у систему који запечаћује судбину детета које у 14 или 15 година "није довољно интелектуално".

Слажем се да би требало поставити писменост као циљ у основној школи и научити децу да разумеју прочитано и да умеју да комуницирају у писменој форми, али се никако не слажем са тиме да треба дићи руке од ученика средњих стручних школа.

Без обзира који посао та деца буду радила у животу, то што науче на часовима српског и књижевности може само да их обогати као личности, да не говорим да се никада не зна шта неко може урадити у следећих пола века, напр. читати књиге, па можда и написати једну.

Радник, било које врсте, не треба да живи живот зазирући од књижара, позоришта и библиотека - то треба да су његови простори као и било кога другог.

Све остало води у даљу и дубљу моронизацију друштва.
urbana_gerila urbana_gerila 13:53 11.04.2014

Re: Daj bre

principessa_etrusca


e, muka mi je više od vas penzosa jugonostalgičara.
vi biste, bre, radnike, umesto da rade još jednu smenu i vrate kredit za kupljenu užinu, terali i na balet...
mlekac mlekac 15:30 11.04.2014

Re: Daj bre

Jukie
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne


Jukie, koliko god da si mi drag, ovakav stav je, najblaže rečeno, diskriminatorski.
I sam znaš koliko je pogrešno postavljen sistem u osnovnim školama.

Veliki broj izrazito pametne dece koja, jednostavno, NE žele da uče napamet ne izlazi iz osnovne sa odličnim ocenama. Naprotiv.

Sem toga, postoji određeni broj roditelja koji smatra da su gimnazije odavno prevaziđene i da služe isključivo za školovanje kadrova za biro...

U stručnim školama je itekako potrebno da se ne smanjuje broj časova srpskog i književnosti.

E, sad, da li je program dobro urađen, sasvim je drugo pitanje.

Koliko je normalno da petnestogodišnjaci uče Antigonu a šesnaestogodišnjaci Anu Karenjinu (u oba slučaja stvarno shvatanje dela je 0) samo zato što je neko zaključio da književnost treba učiti kao istoriju - od najstarije ka novijoj, nema veze da li je dečiji uzrast odgovarajući...
principessa_etrusca principessa_etrusca 17:11 11.04.2014

Re: Daj bre

urbana_gerila

e, muka mi je više od vas penzosa jugonostalgičara.
vi biste, bre, radnike, umesto da rade još jednu smenu i vrate kredit za kupljenu užinu, terali i na balet...


Далеко сам и од пензоса и од југоносталгичара.

Да ли би могао да дефинишеш шта "радник" значи за тебе?
urbana_gerila urbana_gerila 19:31 11.04.2014

Re: Daj bre

principessa_etrusca


za moj komentar, pogledaj pod - ironija.
a, onda, pokušaj sa komparativnom analizom onoga što si napisala ovde i tvog traktata o sfrj kao zemlji laži sa drugog bloga.

ako razrešiš ličnu kontroverzu - javiće ti se i sve ostalo...
gavrilo gavrilo 20:41 11.04.2014

Re: Daj bre

Jukie
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne






mariopan mariopan 20:49 11.04.2014

Re: Daj bre

Jukie
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne

Nastavnici i pofesori koji ne opismene decu za osam godina školovanja da dobiju otkaz?
Može tako?
mariopan mariopan 20:51 11.04.2014

Re: Daj bre

urbana_gerila
principessa_etrusca


e, muka mi je više od vas penzosa jugonostalgičara.
vi biste, bre, radnike, umesto da rade još jednu smenu i vrate kredit za kupljenu užinu, terali i na balet...

E lud si stoposto
Jukie Jukie 21:24 11.04.2014

Re: Daj bre

mariopan

Nastavnici i pofesori koji ne opismene decu za osam godina školovanja da dobiju otkaz?Može tako?

Ne za osam godina nego učiteljica ima da ga opismeni. Ako se slučajno provuče u peti razred da u njemu ostane dok ne bude sposoban da čita i piše. 20 godina, 20 godina, postoje i škole za obrazovanje odraslih.
arianna arianna 21:33 11.04.2014

Re: Daj bre

Ako se slučajno provuče u peti razred da u njemu ostane dok ne bude sposoban da čita i piše. 20 godina, 20 godina, postoje i škole za obrazovanje odraslih.


e sad, zamisli situaciju.... pojavi ti se dete sa disleksijom i disgrafijom, a ponavljanje ukinuto
b92fmember b92fmember 22:49 11.04.2014

Re: Daj bre

Koliko je normalno da petnestogodišnjaci uče Antigonu a šesnaestogodišnjaci Anu Karenjinu (u oba slučaja stvarno shvatanje dela je 0) samo zato što je neko zaključio da književnost treba učiti kao istoriju - od najstarije ka novijoj, nema veze da li je dečiji uzrast odgovarajući...



Meni se čini da je srkpski jezik kao predmet u školi totalno besmislen.

Deca ga nauče, i to odlično, i pre nego što krenu u školu.
iqiqiq iqiqiq 16:32 12.04.2014

Re: Daj bre

mariopan
Jukie
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne

Nastavnici i pofesori koji ne opismene decu za osam godina školovanja da dobiju otkaz?
Može tako?


dodala bih još i radikalan predlog da se izjednače gimnazije i srednje škole, tj da svaka zgrada bude dostupna za upis deci iz okoline, a da predmete uče prema interesovanjima. Za praktičan deo nastave, ako nema uslova u toj školi, neka se organizuje jedan dan nedeljno u stručnim školama, a za teoretičare, jedan dan program za gimnazije, taj dan neka se vozaju gde moraju

ovaj radikalan predlog košta samo malo reorganizovanja u pogledu nastavnog osoblja, a daje drastične uštede u javnom prevozu, te je u cilju smanjenja potrošnje goriva, zagađenja vazduha, klimatskih promena itd
blogovatelj blogovatelj 18:23 12.04.2014

Re: Daj bre

Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca


Izuzetno mi se retko dešava, onako u globalu, ali od nekih tvojih komentara imam transfer blama.
Misliš na primer da je bloger Srđan Pajić nepismen? To si hteo da kažeš?
Ovo je svež snimak. Srednja tehnička škola u Somboru.
Deca robotizuju pokrete ruke.
Misliš da su nepismeni?



Jezivo ogavna stvar je gimnazijski elitizam. I jedini je razlog što nisam išao u gimnaziju. Jedini.
iqiqiq iqiqiq 19:02 12.04.2014

Re: Daj bre

Jezivo ogavna stvar je gimnazijski elitizam. I jedini je razlog što nisam išao u gimnaziju. Jedini.

više bih rekla da je opasna stvar, jer se održava taj princip da su intelektualci samo oni koji idu u gimnazije, mislim da je Jukie bio ironičan koristeći termin "intelektualci"

"Intelektualci" je kod nas uvrežen izraz za one koji završe fakultet, a to mogu i oni koji idu u gimnaziju i u srednju školu. Da li su to intelektualci kada dobiju diplomu, počelo je da se postavlja pitanje kada se pojavio paralelni sistem privatnih univerziteta.

Od tada važi kriterijum da je intelektualac samo onaj koji završi državni fakultet.
Ako je to kriterijum, molim odmah da me izbrišu sa tog spiska intelektualaca.

I žalim dane kada sam poslušala roditelje i umesto elektrotehničke škole upisala čistu matematiku u srednjoj školi.

Lepo kaže narod "sve sve ali zanat". Volela bih da sam naučila malo više praktičnih stvari kroz školovanje. I zarekla sam se da ću kad tad otići na neki vanredni kurs ili za vodinstalatera, tehničara ili poslastičara ili tako neko praktično zanimanje.
charlie charlie 19:14 12.04.2014

Re: Daj bre

iqiqiq
mariopan
Jukie
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne

Nastavnici i pofesori koji ne opismene decu za osam godina školovanja da dobiju otkaz?
Može tako?


dodala bih još i radikalan predlog da se izjednače gimnazije i srednje škole, tj da svaka zgrada bude dostupna za upis deci iz okoline, a da predmete uče prema interesovanjima. Za praktičan deo nastave, ako nema uslova u toj školi, neka se organizuje jedan dan nedeljno u stručnim školama, a za teoretičare, jedan dan program za gimnazije, taj dan neka se vozaju gde moraju

ovaj radikalan predlog košta samo malo reorganizovanja u pogledu nastavnog osoblja, a daje drastične uštede u javnom prevozu, te je u cilju smanjenja potrošnje goriva, zagađenja vazduha, klimatskih promena itd

Да ли си ти у неком роду са Стипом Шуварем !?
charlie charlie 19:16 12.04.2014

Re: Daj bre

blogovatelj
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca


Izuzetno mi se retko dešava, onako u globalu, ali od nekih tvojih komentara imam transfer blama.
Misliš na primer da je bloger Srđan Pajić nepismen? To si hteo da kažeš?
Ovo je svež snimak. Srednja tehnička škola u Somboru.
Deca robotizuju pokrete ruke.
Misliš da su nepismeni?



Jezivo ogavna stvar je gimnazijski elitizam. I jedini je razlog što nisam išao u gimnaziju. Jedini.

Без Гимназије нема потпуног образовања !
Сви који заврше неку другу средњу школу су поприлично хендикепирани.
charlie charlie 19:20 12.04.2014

Re: Daj bre

iqiqiq
Jezivo ogavna stvar je gimnazijski elitizam. I jedini je razlog što nisam išao u gimnaziju. Jedini.

više bih rekla da je opasna stvar, jer se održava taj princip da su intelektualci samo oni koji idu u gimnazije, mislim da je Jukie bio ironičan koristeći termin "intelektualci"

"Intelektualci" je kod nas uvrežen izraz za one koji završe fakultet, a to mogu i oni koji idu u gimnaziju i u srednju školu. Da li su to intelektualci kada dobiju diplomu, počelo je da se postavlja pitanje kada se pojavio paralelni sistem privatnih univerziteta.

Od tada važi kriterijum da je intelektualac samo onaj koji završi državni fakultet.
Ako je to kriterijum, molim odmah da me izbrišu sa tog spiska intelektualaca.

I žalim dane kada sam poslušala roditelje i umesto elektrotehničke škole upisala čistu matematiku u srednjoj školi.

Lepo kaže narod "sve sve ali zanat". Volela bih da sam naučila malo više praktičnih stvari kroz školovanje. I zarekla sam se da ću kad tad otići na neki vanredni kurs ili za vodinstalatera, tehničara ili poslastičara ili tako neko praktično zanimanje.

Да, да !
Очас посла, за 2 до 3 недење, на курсићу и ето тебе техничаром или водоинсталатером !
Слабо би се ти леба најела од таквих свемоћних курсева.
Та занимања која си напоменула се уче вишегодишњом праксом и сталним доучавањем, да не кажем - теоријом.
iqiqiq iqiqiq 19:25 12.04.2014

Re: Daj bre

charlie
iqiqiq
mariopan
Jukie
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne

Nastavnici i pofesori koji ne opismene decu za osam godina školovanja da dobiju otkaz?
Može tako?


dodala bih još i radikalan predlog da se izjednače gimnazije i srednje škole, tj da svaka zgrada bude dostupna za upis deci iz okoline, a da predmete uče prema interesovanjima. Za praktičan deo nastave, ako nema uslova u toj školi, neka se organizuje jedan dan nedeljno u stručnim školama, a za teoretičare, jedan dan program za gimnazije, taj dan neka se vozaju gde moraju

ovaj radikalan predlog košta samo malo reorganizovanja u pogledu nastavnog osoblja, a daje drastične uštede u javnom prevozu, te je u cilju smanjenja potrošnje goriva, zagađenja vazduha, klimatskih promena itd

Да ли си ти у неком роду са Стипом Шуварем !?

Da , to mi je stric, što pitaš
iqiqiq iqiqiq 19:27 12.04.2014

Re: Daj bre

charlie
blogovatelj
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca


Izuzetno mi se retko dešava, onako u globalu, ali od nekih tvojih komentara imam transfer blama.
Misliš na primer da je bloger Srđan Pajić nepismen? To si hteo da kažeš?
Ovo je svež snimak. Srednja tehnička škola u Somboru.
Deca robotizuju pokrete ruke.
Misliš da su nepismeni?



Jezivo ogavna stvar je gimnazijski elitizam. I jedini je razlog što nisam išao u gimnaziju. Jedini.

Без Гимназије нема потпуног образовања !
Сви који заврше неку другу средњу школу су поприлично хендикепирани.


Kako je to moguće, ako si ti u pravu, jel' razlog što su gimnazije građene od cigle, a srednje stručne škole od kartona?

I ako je to što tvrdiš tačno, zašto smo dozvolili da se za iste pare nepotpuno školuju deca u srednjim školama. Pa plaćamo porez da se školstvo osmisli tako da svi budu potpuno obrazovani nakon drugog stepena obrazovanja, pa bez obzira da li je gimnazija ili srednja škola
Jukie Jukie 21:00 12.04.2014

Re: Daj bre

Sad da se setim šta sam tačno imao na umu pri prvom komentaru

Setio sam se svog (nakratko) đaka koji je kod mene dobio jedva trojčicu iz biologije a dve godine kasnije upisao se na prirodni smer gimnazije (to znam jer zaštitnik privatnosti tada još nije bio uveo pravilo da rezultati upisa budu tajni)
Prvo sam pomislio da su mu ispoklanjali petice, onda sam video da nisu, i da je on regularno imao trojčice iz prirodnih predmeta sve tri godine koje se boduju (6, 7, 8. razred), onda je kao i svi ostali dobio onako puno poena na prijemnom, i na kraju se po ukupnom broju poena upisao regularno na prirodni smer na prvu želju
Beogradska gimnazija u centru grada

E pa zato sam pretpostavio da su gimnazije pokupile skorup u vidu stvarno jakih đaka kojima je mesto u gimnaziji i da im je ostala hrpa praznih mesta koje su popunjavale srednje slabim đacima, a srednje stručne su ostale sa par najslabijih đaka i praznim mestima (a jesu ostale sa praznim mestima, kukali su nastavnici da im zatvaraju odeljenja)
iqiqiq iqiqiq 21:31 12.04.2014

Re: ko upravlja obrazovanjem

Jukie

sa skandalom "male mature" se desila najveća polarizacija učenika do sada viđena...ti si negde govorio o hormonima i uzrastu kada se deca interesuju/ne interesuju za školu, to je individualna stvar...

polarizacija dece, iako me optužuju da sam Šuvarova rođaka, je opasna, jer se "štreberi" odvajaju od onih kojima u osnovnoj školi učenje nije bilo zanimljivo.

Zatim se eksperimentom "in vivo" država poigrava sa budućnošću. Pretpostavimo da se u gimnazijama uvedu neke nemoguće teške nastave ili bilo šta što će demoralisati klince(nije nemoguće da se desi, jer je obrazovanje centralizovano i zavisi od nekoliko savetnika i njihove dobre volje ili zlovolje..). Tu smo na veliko "ubili" sve što je iole mrdalo. Ove što nisu u gimnaziji već podstičemo da se ne bave školom, otuda i blog našeg domaćina.

I šta će biti rezultat srednjoškolskog obrazovanja: 100% uzorak dece kojoj će se ogaditi škola/učenje.
nurudin nurudin 21:51 12.04.2014

Re: Daj bre

mariopan
Jukie
Sve što je iole intelektualno ode u gimnaziju, u srednje stručne idu nepismena deca
Njima je književnost kao da im daš nuklearnu fiziku, uz debeli IOP malo zagrebu po površini
Bolji cilj borbe bi bio uvođenje pravila da deca moraju da budu pismena za prelazak u više razrede osnovne

Nastavnici i pofesori koji ne opismene decu za osam godina školovanja da dobiju otkaz?
Može tako?


Може, може -- али да се маме, тате, баба, деде, и остала шира и ужа родбина не меша у рад наставника, већ да он може самостално да ради. Мора да се загарантује неки интегритет наставнику, па тад можемо и о одговорности...
И да лепо падне разред ученика кад треба, а не да се провалчи из разреда у разред...
Пише ученик, на писменом задатку, једину правописно исправну реченицу: Свети Сава је, између осталог, био пастир, чувао овце, и ниједну овцу никада није изгубио. (Остале реченице не вреде да се коментаришу.) То што сам ја причао о Сави и на часовима народне и средњовековне, то што су за домаћи имали да напишу и есеј о Сави, све то ништа не вреди, ја стварно не знам како неког (којим механизмом) да приволим да запамти суштински важне ствари о Сваи.
Један други ученик у сред писменог задатка пита: Како ми да знамо која су дела средњовековне, а која народне књижевности? (И онда се мени слоши, јер прво питање је: Како је могуће да ученик после 20 часова може да не зна која су дела средњовековне, а која народне.) Наравно да може, јер свакако ће доћи до двојке, само је питање кад и како (ако не и до веће оцене). Ово је само један од примера...
angie01 angie01 22:58 12.04.2014

Re: Daj bre

али да се маме, тате, баба, деде, и остала шира и ужа родбина не меша у рад наставника,
,

pa onda bi tesko deca nesto naucila, dragi nurudine, u danasnjoj Srbiji roditelji ili rade sa decom kod kuce ili placaju nastavnike, jer danasnja skola tako funkcionise- jeste friki, al fakat je tako.
mariopan mariopan 23:26 12.04.2014

Re: Daj bre

nurudin
Може, може -- али да се маме, тате, баба, деде, и остала шира и ужа родбина не меша у рад наставника, већ да он може самостално да ради, и да не мора да се загарантује неки интегритет, па тад можемо о одговорности...

Odgovorila ti je Endži, i to je to.
Nije to samo sada, tako je bilo i kada su (davno) moja deca išla u školu.
Ništa se nije na bolje promenilo.

nurudin nurudin 23:35 12.04.2014

Re: Daj bre

angie01
али да се маме, тате, баба, деде, и остала шира и ужа родбина не меша у рад наставника,
,

pa onda bi tesko deca nesto naucila, dragi nurudine, u danasnjoj Srbiji roditelji ili rade sa decom kod kuce ili placaju nastavnike, jer danasnja skola tako funkcionise- jeste friki, al fakat je tako.


Енџи, сама знаш да нисам мислио на ту врсту мешања -- већ оно мрцварење које уследи на крају школске године, они силни притисци и везе да се оцене по сваку цену поправе.
Hansel Hansel 23:36 12.04.2014

Re: Daj bre

Један други ученик у сред писменог задатка пита: Како ми да знамо која су дела средњовековне, а која народне књижевности? (И онда се мени слоши, јер прво питање је: Како је могуће да ученик после 20 часова може да не зна која су дела средњовековне, а која народне.)

Лако је мени сада да кажем, али није требало да ти се слоши. Добро је да је он то питање макар тада поставио, ваљда је и научио када га је поставио. Зашто није био укључен раније, то је можда питање за неку анализу... можда им треба давати мини-контролне скоро сваког часа?!
blogovatelj blogovatelj 23:37 12.04.2014

Re: Daj bre

Без Гимназије нема потпуног образовања !
Сви који заврше неку другу средњу школу су поприлично хендикепирани.


Ja recimo znam da je Pajić u poređenju sa tobom i Džukijem genije.
Taj nivo vi nikada ne možete da postignete. Nikad.
To se vidi po tome kako kako formuliše misao, kako formira rečenice, kako koristi interpunkciju, kako iznalazi prave reči.
Upoznao sam solidan broj onih koji imaju završene gimnazije a mogu se svrstati u ovce. Takođe upoznao sam i dosta onih koji su završili srednje stručne škole, a obasjavaju.
Svaki čovek ima manju ili veću želju za saznavanjem, potpuno je nebitno u koju školu ide.

Jedna pesmica. za Džukija i tebe.



angie01 angie01 23:58 12.04.2014

Re: Daj bre

већ оно мрцварење које уследи на крају школске године, они силни притисци и везе да се оцене по сваку цену поправе


to ti je, dragi moj, isto parce kolaca- kada se popravi ono prvo, mocicete da reagujete na ovo drugo!
nurudin nurudin 23:58 12.04.2014

Re: Daj bre

Hansel
Један други ученик у сред писменог задатка пита: Како ми да знамо која су дела средњовековне, а која народне књижевности? (И онда се мени слоши, јер прво питање је: Како је могуће да ученик после 20 часова може да не зна која су дела средњовековне, а која народне.)

Лако је мени сада да кажем, али није требало да ти се слоши. Добро је да је он то питање макар тада поставио, ваљда је и научио када га је поставио. Зашто није био укључен раније, то је можда питање за неку анализу... можда им треба давати мини-контролне скоро сваког часа?!


Да, добро је што га је поставио, сагласан сам -- али га је поставио на часу када је требало да се провери његово знање. Имао је могућност да пита на свим дотадашим часовима без икаквих проблема, као и на часовима додатне, тј. допунске који га уопште нису занимали. (Реч је о ученику који нема никакав проблем у комуникацији, стално нешто пита -- најчешће потпуно невезано за само градиво.)
Након сваког часа, и у току самог часа хиљаду пута постављам питање: Да ли сам довољно разумљив? Да ли је јасно?
Поставио је питање јер га је у том моменту жуљала оцена, не жеља за знањем. (Питање је отприлике равно питању која је разлика између множења и дељења.)

И, да се разумемо -- није ми се слошило због питања, уплашио сам се и збунио: осудио сам себе -- шта сам ја радио скоро месец и по дана?!

Застрашујуће мали број часова је предвиђен за контролне задатке, и у опште за утврђивање, а са друге стране, сам Закон онемогућава такву врсту провере.

И, да -- овде се не ради о једном ученику, ово није више инцидент, стање је све хаотичније, јер они знају да ће до жељених оцена доћи милом или силом, и зато, мозак на отаву.
(Част дивним ученицима који и поред свеопштих суноврата раде, и неуморно дају себе -- ред је да се и о њима проговори, а ја им се дивим -- и тако сам поносан на те ученике да немаш појма.)
milisav68 milisav68 09:52 13.04.2014

Re: Daj bre

urbana_gerila
terali i na balet...

E šta sve čovek treba da trpi zbog razbojnika.
charlie charlie 20:31 13.04.2014

Re: Daj bre

blogovatelj
Без Гимназије нема потпуног образовања !
Сви који заврше неку другу средњу школу су поприлично хендикепирани.


Ja recimo znam da je Pajić u poređenju sa tobom i Džukijem genije.
Taj nivo vi nikada ne možete da postignete. Nikad.
To se vidi po tome kako kako formuliše misao, kako formira rečenice, kako koristi interpunkciju, kako iznalazi prave reči.
Upoznao sam solidan broj onih koji imaju završene gimnazije a mogu se svrstati u ovce. Takođe upoznao sam i dosta onih koji su završili srednje stručne škole, a obasjavaju.
Svaki čovek ima manju ili veću želju za saznavanjem, potpuno je nebitno u koju školu ide.

Jedna pesmica. za Džukija i tebe.




Да ли се ти дрогираш !?
angie01 angie01 22:15 13.04.2014

Re: Daj bre


Да ли се ти дрогираш !?


ne, to je njemu prirodno!
blogovatelj blogovatelj 14:10 14.04.2014

Re: Daj bre

ne, to je njemu prirodno!


Видиш како Ангелина зна.
angie01 angie01 15:55 14.04.2014

Re: Daj bre

Ангелина


that's not my name!

...inace je zabranjeno da koristis prava imena blogera, sem ako oni to sami ne cine, ili se slazu sa time.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 07:06 11.04.2014

tri opcije i jedna izvesnost

Nachiii, imamo izbor:
a) Povecati fond chasova, uloziti u popravku/zamenu obrazovnog sistema, obrazovnog kadra, gradiva i institucija... Ili
b) Sachekati novog Vuka koji ce "primeriti" Srpski jezik novogovedarima i bazirati novogramatiku i novorechnik na "nachiii... bleeeja... smooor..." (i svesti ga na cirka 400 rechi)

Ili NAJBOLJE: c) Ne raditi nishta jer sve je u redu.

Ili josh NAJBOLJIJE: d) Pitati Vuchica.
vladaxy vladaxy 07:11 11.04.2014

Borisav Pekić - takođe o reformi školstva

Reforma školske nastave: ne samo u tehničkom pogledu i opštem sistemu obrazovanja, nego osobito u pogledu gradiva. Savremeni sistem stupnjevitosti bez selekcije pogoduje jedino mediokritetima. Pamet je zapostavljena za račun strpljenja.

Hvale se i nagrađuju osobine robova. Škola postaje ogromna vežbaonica poslušnosti. Znanje koje se u njoj stiče je savršeno beskorisno, ne toliko po svojoj vrsti, koliko po svojoj nekoherentnosti i odsustvu celine.

Mozak jednog maturanta liči na komisionu radnju u koju duhovne veličine prošlosti, spale na prosjački štap, ostavljaju na prodaju dragocenosti svog privatnog života. Svedena na brojeve ili što je još gore posvećena sebi samoj, a ne budućnosti, istorija ostavlja isti onaj mučni utisak, koga čovek dobija čitajući dnevnik neke usedelice.

Gimnazijalac uči istoriju, to je tačno – ali se nimalo ne uči na istoriji. Zato je ona savršeno beskorisna, u obliku u kome se opisuje. Istorija, međutim, nije poznavanje prošlosti, nego pre svega prolegomena budućnosti i primenjena etika. Istorija zato mora biti samo pomoćna disciplina "POLITIKE" (u grčkom smislu) i SLIKOVNICA ETIKE.

Što se tiče maternjeg jezika, niko imalo pametan ne sumnja da njegovo školsko učenje zanemaruje ono što je bitno: njegovu praktičnu upotrebu. Maternji bi jezik, osim jedne kratke i bitne gramatičke prolegomene, morao da bude spoj: modernog oratorstva, a to znači SEMANTIKE, vežbanja u LOGICI, DIJALEKTICI (u pozitivnom smislu) i VASPITANJA UMETNIČKOG UKUSA.

Ja se pitam, međutim, u kakvom savremenom i uopšte u kakvom ukusu mogu jednog čoveka XX veka da vaspitavaju izvesni pisci tipa Janka Veselinovića, Bogoboja Atanackovića, Joakima Vujića, izvesne hagiografije ili žitija?

Književnost uopšte morala bi se izuzeti iz maternjeg jezika, najpre radi uklanjanja štetnog patriotizma, a zatim da bi vaspitavala – sklopu čitave umetnosti čovečanstva – jedan UMETNIČKI OSEĆAJ, a ne bibliografsku enciklopedičnost. U svim školskim udžbenicima srpskog jezika koje sam pregledao, svetskoj književnosti dato je kurzivno mesto, mesto najgeneralnijeg uvoda u nacionalne baljezgarije.

Jedan Balzak se tako pojavljuje samo kao lakej koji nam otvara put do Jakova Ignjatovića! Potrebno je uzimati najbolje, a ne naše.

Potrebno je jednom za svagda – a to se odnosi i na toliko prepotentne komunističke internacionaliste, koji su uzjahali Šarca, da objavljuju jugoslovenski rizorđimento i vreme strasburške Evropske skupštine – potrebno je jednom za svagda shvatiti da smo deo, a ne celina, da ne postoji nikakva nacionalna budućnost, nego samo nacionalna prošlost - koja neka bude poštovana, ali neka bude već jednom mrtva – i da najzad postoji samo jedna Umetnost, a ne Njegoš na jednoj, a Milton na drugoj strani sveta.

Najzad, da razlika između Betovena i Rodena, između Kafke i Rubensa, razlika jednaka između obućara i krojača, nije tolika da dopušta dezintegraciju duha...

Postoji samo jedan predmet, a to je ZANATSTVO. On bi morao da obuhvati sve vidove umetnosti ne u istorijskom smislu (do đavola, vrlo važno da se zna da se Šekspir rodio u Ejvonu) nego u delatnom smislu. Slušajte Vagnera, pa makar nikad ne čuli za Bajrojt, gledajte Renoara, pa makar mislili da je bio Sulin savremenik, čitajte Dostojevskog, pa ma ne znali da je njegova literatura izašla iz jame za streljanje!

Vremenom će to znanje doći samo od sebe i taj OSEĆAJ će dobiti svoj sopstveni red. Ako bi istorija obuhvatala sociologiju, ekonomiju i doktrine i sve to u okviru POLITIKE, sve umetnosti ušle u ZANATSTVO, maternji jezik postao SEMANTIKA – prva i ishodna nauka od svih nauka, da bi se kasnije preobrazila u svoj viši oblik FILOSOFIJU. (Jednu praktičnu filosofiju, a ne pogrebno pojanje u visokom registru.)

Onda bi preostala još samo tri predmeta od interesa: MATEMATIKA, PSIHOLOGIJA i GIMNASTIKA. Svaki od njih obuhvatio bi preostale oblasti buduće ljudske delatnosti. Škola jednom mora prestati da bude nekrofil na groblju prošlosti.

Psihologija kao nauka o iskustvu, gimnastika kao nauka o snazi, i matematika kao jedina odista radna nauka.

Naše pred-fakultetsko obrazovanje traje danas ravno 12 godina. Prosečna starost maturanata ne prelazi 20 godina. Danas deca, dvadesetogodišnjaci, još su pre trista godina bili ljudi. Oni su voleli kao ljudi, tukli se kao ljudi, govorili u parlamentu kao ljudi, vladali kao ljudi, bili poslušni kao ljudi i najzad kao ljudi umirali.

Izašavši iz te dvadesetogodišnje španske čizme savremene kulture, jedan maturant jedva ako ume da izabere novu špansku čizmu – fakultet. Na njemu ostaje prosečno pet godina. U 26-toj on je jednako čovečanski nezreo, kao dečačić koji svoju igru piljaka pretpostavlja igranju klisa. Jedan grčki petnaestogodišnjak u vreme Sokrata bio je nesravnjeno više muškarac nego jedan tridesetogodišnjak našeg veka!

Demokratija je smatrala da je dovoljno staviti čovečanstvo u skamije, pa da ljudi glasaju za kasapina koji se kandidovao za predsednika republike. Opšte pravo glasa i jednako obrazovanje za sve – te magične formule parlamentarizma postale su danas isto tako neukusne i demodirane kao šlageri Moris Ševaljea.

Bez selekcije, metodično izvedene, nećemo nikad dobiti intelektualce. Samo večite đake!

20. avgust, 1955. godine

http://www.borislavpekic.com
angie01 angie01 09:33 11.04.2014

Re: Borisav Pekić - takođe o reformi školstva

Hvale se i nagrađuju osobine robova. Škola postaje ogromna vežbaonica poslušnosti. Znanje koje se u njoj stiče je savršeno beskorisno, ne toliko po svojoj vrsti, koliko po svojoj nekoherentnosti i odsustvu celine.

Mozak jednog maturanta liči na komisionu radnju u koju duhovne veličine prošlosti, spale na prosjački štap, ostavljaju na prodaju dragocenosti svog privatnog života. Svedena na brojeve ili što je još gore posvećena sebi samoj, a ne budućnosti, istorija ostavlja isti onaj mučni utisak, koga čovek dobija čitajući dnevnik neke usedelice.


!!!!!
anfieldroad anfieldroad 15:16 11.04.2014

Re: Borisav Pekić - takođe o reformi školstva

Gimnazijalac uči istoriju, to je tačno – ali se nimalo ne uči na istoriji. Zato je ona savršeno beskorisna, u obliku u kome se opisuje. Istorija, međutim, nije poznavanje prošlosti, nego pre svega prolegomena budućnosti i primenjena etika. Istorija zato mora biti samo pomoćna disciplina "POLITIKE" (u grčkom smislu) i SLIKOVNICA ETIKE.

Što se tiče maternjeg jezika, niko imalo pametan ne sumnja da njegovo školsko učenje zanemaruje ono što je bitno: njegovu praktičnu upotrebu. Maternji bi jezik, osim jedne kratke i bitne gramatičke prolegomene, morao da bude spoj: modernog oratorstva, a to znači SEMANTIKE, vežbanja u LOGICI, DIJALEKTICI (u pozitivnom smislu) i VASPITANJA UMETNIČKOG UKUSA.


Tacno u centar nase skolstvo pogadjaju ova dva pasusa. Ima li ovog ili onog predmeta manje ili vise potpuno je nebitno, ako skola sama po sebi proizvodi poslusne kretene nesposobne za spajanje vise od tri reci u recenici. Te kretene, nasu decu, proizvodi takve namerno, pomognuta drzavnom silom i crkvenom snishodljivoscu upravo skola za koju sada treba da se zauzmemo! Meni na pamet ne pada da branim ovakvu skolu makar imala 12 casova srpskog ili 14 casova fizike nedeljno, svejedno. Princip ne valja i on mora da se menja ili ce deca bivati vremenom sve tuplja, zadrtija i sve zatvorenijeg uma.
Ako moramo da trujemo mozak deci, ajmo da ih trujemo! Ali ja necu savetima, komentarima niti bilo cime dalje to potpomagati.
martin_krpan martin_krpan 08:46 12.04.2014

Re: Borisav Pekić - takođe o reformi školstva

skola sama po sebi proizvodi poslusne kretene nesposobne za spajanje vise od tri reci u recenici

Usudio bih se da kažem da svaka škola svugdje proizvodi "poslušne/korisne kretene". Ali postoje tu neke razlike. Zapadni sistemi školstva znaju kakvi "kreteni" društvu trebaju i oni ih proizvode. U kapitalističkom školstvu srednjoškolac je osposobljen da konkuriše na tržištu rada. U ovom sistemu srednjoškolac nije sposoban za mnogo stvari, ne bi pogriješio kada bi rekao da nije sposoban nizašta.

Sistem kakav je danas u Srbiji nije ustvari nikakav sistem. Srpsko društvo ne zna(niti se aktivno pita) kakav kadar njemu treba. Ovo je neki kontinuitet u odnosu na neki prethodni koji lebdi/leluja u amorfnom obliku.
iqiqiq iqiqiq 16:36 12.04.2014

Re: Borisav Pekić - takođe o reformi školstva

dodala bih još, pošto smo u 21.veku, da se ukine obavezan dolazak u školu, ako već uvode kamere u učionice, deca mogu od kuće da gledaju predavanja uživo

kad se zažele društva, odu do škole da malo uživo gledaju predavanja

time bi se smanjilo maltretiranje oko broja izostanaka, lekarskih opravdanja itd

a sa obzirom na današnju praksu da se deca ispituju samo testovima, ne vidim problem da ih testiraju jednom na polugodištu i na kraju godine...

charlie charlie 07:55 11.04.2014

Зауставити банду неписмену !

Никако не дозволити смањење фонда часова --- овако како је већ не ваља, а како би тек потом било !?
b92fmember b92fmember 22:53 11.04.2014

Re: Зауставити банду неписмену !

charlie
Никако не дозволити смањење фонда часова --- овако како је већ не ваља, а како би тек потом било !?


moglo bi samo bolje, deca bi trošila mozak na neke pametnije stvari, bavila se sportom recimo...
alselone alselone 08:00 11.04.2014

Gledaj sa vedrije strane

Ovako vise ljudi imaju sanse da postanu vozaci.
predatortz predatortz 08:19 11.04.2014

Brat Nurudine

Kad odem kod majstora, očekujem da mi opravi automobil. Nije mi namera da sa njim raspravljam o književnosti. Daleko bi mi više značila činjenica da je taj majstor iz škole izašao sa dovoljno časova praktične nastave, od saznanja da je pročitao sve lektire.
Šta hoću da kažem? Pa, da postoje zanimanja u kojima pismenost, dikcija i načitanost nisu neophodni. Neće biti smak sveta ako im se smanji fond za jedan čas nedejno.

A sad te molim da još jednom pročitaš tekst saopštenje Društva i da se izjasniš o broju tuđica, rogobatnoj kompoziciji rečenica i komesarskom stilu kojim je saopštenje pisano.
charlie charlie 08:27 11.04.2014

Re: Brat Nurudine

predatortz
Kad odem kod majstora, očekujem da mi opravi automobil. Nije mi namera da sa njim raspravljam o književnosti. Daleko bi mi više značila činjenica da je taj majstor iz škole izašao sa dovoljno časova praktične nastave, od saznanja da je pročitao sve lektire.
Šta hoću da kažem? Pa, da postoje zanimanja u kojima pismenost, dikcija i načitanost nisu neophodni. Neće biti smak sveta ako im se smanji fond za jedan čas nedejno.

A sad te molim da još jednom pročitaš tekst saopštenje Društva i da se izjasniš o broju tuđica, rogobatnoj kompoziciji rečenica i komesarskom stilu kojim je saopštenje pisano.

Када ја одем до мајстора, страховито ми је битно како мајстор говори (на себе се љутим што сам дозволио да ми дугогодишње инжењерско искуство руинира матерњи језик) --- ако много помиње, што рече горе Цане - начи, мис'им, ово, оно ... - тај ме више неће угледати.
Дакле, претпоставка сваког знања је знање матерњег језика (уз које ће се и мајсторлук, као и математика, страни језици и остало лакше и ефективније учити).
Дакле, да би мајстор био мајстор, мора да што боље зна свој језик - само тако ће постати (и остати) мајстор.
predatortz predatortz 08:38 11.04.2014

Re: Brat Nurudine


Када ја одем до мајстора, страховито ми је битно како мајстор говори (на себе се љутим што сам дозволио да ми дугогодишње инжењерско искуство руинира матерњи језик) --- ако много помиње, што рече горе Цане - начи, мис'им, ово, оно ... - тај ме више неће угледати.


Slažem se, naročito sa ovim delom o inženjerskom iskustvu. Slične vaške nas jedu. Ali, tu se krije i odgovor. Mi smo lepotu izražaja podredili poslu kojim se bavimo. Isto važi i za majstora.
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:31 11.04.2014

Re: Brat Nurudine

predatortz
Kad odem kod majstora, očekujem da mi opravi automobil. Nije mi namera da sa njim raspravljam o književnosti. Daleko bi mi više značila činjenica da je taj majstor iz škole izašao sa dovoljno časova praktične nastave, od saznanja da je pročitao sve lektire.
Šta hoću da kažem? Pa, da postoje zanimanja u kojima pismenost, dikcija i načitanost nisu neophodni. Neće biti smak sveta ako im se smanji fond za jedan čas nedejno.


Ти гледаш из свог уског угла потрошача који захтева једну услугу и не занима га мајстор ван радионице. За тебе је мајстор сведен на своје занимање - функцију.

Наравно да идемо код мајстора због онога што је мајсторова струка, али тај мајстор има и живот ван своје радионице и од квалитета тог живота и видика које има ван те радионице, често зависи и колико ће бити добар и у свом послу.

Са друге стране, нема више послова, па чак често ни струка за цео живот. Можда мајстор више неће хтети или моћи да ради у каналу испод аутомобила, већ ће постати инструктор вожње, а онда одједном постаје веома важно каквим језиком говори.

На другом нивоу, даље од појединачног живота твог мајстора, шире питање је какво друштво хоћемо. Да ли друштво свесних или друшво моронизованих индивидуа?
predatortz predatortz 09:40 11.04.2014

Re: Brat Nurudine

На другом нивоу, даље од појединачног живота твог мајстора, шире питање је какво друштво хоћемо. Да ли друштво свесних или друшво моронизованих индивидуа?


Za fabrikovanje morona su zaduženi privatni univerziteti koji niču kao pečurke. Tu ja vidim opasnost, a ne u majstoru koji nije pročitao sve lektire.
angie01 angie01 09:44 11.04.2014

Re: Brat Nurudine

principessa_etrusca


i da se jednom slozim i sa tobom.:)
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:46 11.04.2014

Re: Brat Nurudine

angie01
principessa_etrusca


i da se jednom slozim i sa tobom.:)

gavrilo gavrilo 21:17 11.04.2014

Re: Brat Nurudine

charlie
predatortz
Kad odem kod majstora, očekujem da mi opravi automobil. Nije mi namera da sa njim raspravljam o književnosti. Daleko bi mi više značila činjenica da je taj majstor iz škole izašao sa dovoljno časova praktične nastave, od saznanja da je pročitao sve lektire.
Šta hoću da kažem? Pa, da postoje zanimanja u kojima pismenost, dikcija i načitanost nisu neophodni. Neće biti smak sveta ako im se smanji fond za jedan čas nedejno.

A sad te molim da još jednom pročitaš tekst saopštenje Društva i da se izjasniš o broju tuđica, rogobatnoj kompoziciji rečenica i komesarskom stilu kojim je saopštenje pisano.

Када ја одем до мајстора, страховито ми је битно како мајстор говори... ако много помиње, што рече горе Цане - начи, мис'им, ово, оно ... - тај ме више неће угледати.
Дакле, претпоставка сваког знања је знање матерњег језика (уз које ће се и мајсторлук, као и математика, страни језици и остало лакше и ефективније учити).
Дакле, да би мајстор био мајстор, мора да што боље зна свој језик - само тако ће постати (и остати) мајстор.


b92fmember b92fmember 22:56 11.04.2014

Re: Brat Nurudine

На другом нивоу, даље од појединачног живота твог мајстора, шире питање је какво друштво хоћемо. Да ли друштво свесних или друшво моронизованих индивидуа?



odakle nam ondak ovoliko moronizovanih individua u društvu, i pored toliko časova srpskog jezika?
hajkula1 hajkula1 23:16 11.04.2014

Re: Brat Nurudine

angie01
principessa_etrusca


i da se jednom slozim i sa tobom.:)



Eh, jednom

Važno je da imamo ljude (svih zanimanja) koji su pismeni i koji misle svojom glavom.

mariopan mariopan 08:10 12.04.2014

Re: Brat Nurudine

b92fmember
На другом нивоу, даље од појединачног живота твог мајстора, шире питање је какво друштво хоћемо. Да ли друштво свесних или друшво моронизованих индивидуа?



odakle nam ondak ovoliko moronizovanih individua u društvu, i pored toliko časova srpskog jezika?

Nisu pazili na času?
iqiqiq iqiqiq 16:43 12.04.2014

Re: Brat Nurudine

predatortz
На другом нивоу, даље од појединачног живота твог мајстора, шире питање је какво друштво хоћемо. Да ли друштво свесних или друшво моронизованих индивидуа?


Za fabrikovanje morona su zaduženi privatni univerziteti koji niču kao pečurke. Tu ja vidim opasnost, a ne u majstoru koji nije pročitao sve lektire.


nije opasnost u diplomama, ako je društvo zrelo da vrednuje kandidata po znanju i sposobnostima

ko nas pita sada koju smo ocenu imali iz srpskog jezika, pitanje je da li znamo da se izražavamo, da li znamo da napišemo molbu, žalbu, da razgovaramo sa bogatijim ili siromašnijim rečnikom, to se jasno vidi kada stupiš u razgovor sa nekom osobom, beš diplome i ocene
nurudin nurudin 22:09 12.04.2014

Re: Brat Nurudine

Brat Nurudine
Kad odem kod majstora, očekujem da mi opravi automobil. Nije mi namera da sa njim raspravljam o književnosti. Daleko bi mi više značila činjenica da je taj majstor iz škole izašao sa dovoljno časova praktične nastave, od saznanja da je pročitao sve lektire.


Брате Предаторе,
Матерњи језик трeба да има повлашћен стаус, тачније стаус од нацjavascript:;ионалног значаја, и тако да се третира, јер je једна од најважнијих функција језика акумулативна: чувар целокупне баштине и културе једног народа.
Књижевност, између осталог, тог мајстора треба да научи да буде поштен и частан мајстор, да савесно обавља свој посао, да воли свој посао, да уважава тебе као муштерију... да буде Мајстор.
iqiqiq iqiqiq 22:22 12.04.2014

Re: Brat Nurudine

Брате Предаторе,
Матерњи језик терба да има повлашћен стаус, тачније стаус од националног значаја, и тако да се третира, јер једна од најважнијих функција језика акумулативна: чувар целокупне баштине и културе једног народа.
Књижевност, између осталог, тог мајстора треба да научи да буде поштен и частан мајстор, да савесно обавља свој посао, да воли свој посао, да уважава тебе као муштерију... да буде Мајстор.

Brate Nurudine, to ovi iz Društva nisu tako obrazložili, pa kako onda očekuješ da se javnost podigne.

Ne misliš valjda da će nadležni u Ministarstvu prosvete videti ovu širu sliku. da je do njih, oni bi lepo ukinuli sav nastavnički kadar u obrazovanju, i hvalili se uštedama
nurudin nurudin 23:09 12.04.2014

Re: Brat Nurudine

iqiqiq
Брате Предаторе,
Матерњи језик терба да има повлашћен стаус, тачније стаус од националног значаја, и тако да се третира, јер једна од најважнијих функција језика акумулативна: чувар целокупне баштине и културе једног народа.
Књижевност, између осталог, тог мајстора треба да научи да буде поштен и частан мајстор, да савесно обавља свој посао, да воли свој посао, да уважава тебе као муштерију... да буде Мајстор.

Brate Nurudine, to ovi iz Društva nisu tako obrazložili, pa kako onda očekuješ da se javnost podigne.

Ne misliš valjda da će nadležni u Ministarstvu prosvete videti ovu širu sliku. da je do njih, oni bi lepo ukinuli sav nastavnički kadar u obrazovanju, i hvalili se uštedama


То су они њима све објаснили, али изгледа да је џаба -- глув две чује.
Износим живу истину: жена којој отац није дозволио да настави да се школује након осмог разреда, сада живи у белом свету, ради као чистачица (одлично чисти, одлично зарађује), има троје деце која су у основној школи, у белом свету, недавно изјављује: Тако ми је жао што не могу и не умем ништа својо деци да покажем.
Дакле, добили смо одличну чистачицу, одличног мајстора, одличну куварицу, одличну медицинску сестру, и нико од њих својој деци неће моћи да каже ништа у том белом свету, а и у овом нашем вилајету, о баштини, култури и традицији сопственог народа, а онда и других народа. Наставници који предају деци те чистачице никада неће моћи да надокнаде оно што је она као мајка пропустила да научи своју децу. (И не ради се о знањима из хемије, математике, географије, биологије -- ради се о животу: епатији, толеранцији, љубави, сукобу добра и зла, поштовању...О неопходности да спознамо себе и свет око себе.)
Ако сопствене животе сведемо на пуко мајсторисање, црно нам се пише.
tasadebeli tasadebeli 09:10 11.04.2014

Дипломе

Ако узмемо у обзир чињеницу да се у Министарству просвете већ неколико година уназад, у сарадњи са европским институцијама за образовање, врло озбиљно ради на идеји да се на тржишту рада у потпуности изједначе дипломе средњих стручних школа са дипломама које се могу добити у подручним културно-образовним центрима на различитим курсевима, онда ова идеја о смањивању броја часова српског језика и књижевности у средњим стручним школама постаје логична у том "систему" који гради Министарство просвете Србије.

Друштво за српски језик и књижевност је реаговало и треба да реагује. (Што рече Размишљалица једном другом приликом и на другу тему, спори су, али достижни као и правда.)

Проблем је само у томе што овом свету (чији смо ми део, а не целина, како каже чика Бора Пекић у Владаксијевом коментару) нису потребни робови који мисле. Робови су потребни да раде, а не да мисле. А самоизабрани филозофи ће мислити и у име робова, како је то лепо образложио Платон још пре два миленијума.


vladaxy

Demokratija je smatrala da je dovoljno staviti čovečanstvo u skamije, pa da ljudi glasaju za kasapina koji se kandidovao za predsednika republike. Opšte pravo glasa i jednako obrazovanje za sve – te magične formule parlamentarizma postale su danas isto tako neukusne i demodirane kao šlageri Moris Ševaljea.



А којој је то ложи "градитеља човечанства" припадао стари добри чика Бора Пекић? Да ли је то била "Шумадија"? Или "Братство"? Или можда нека енглеска ложа у којој се увече уз чашицу и пар димова из луле кроји судбина онима нишчима духом?

Шта ти мислиш, Владакси?


П.С. - Нурудине, ово значи да од оне идеје о раздвајању часова књижевности и језика у основним школама, средњим школама и гимназијама нема дефинитивно ништа.

А ја се, јадан, ево већ више од три деценије, још од студентских дана, надам да ће ми се ипак указати прилика да са децом радим и општелингвистичке теме, а не само граматику. И да ће ми то бити могуће у било којој школи, а не само у Филолошкој гимназији.

Шта ћу када сам увртео самом себи у главу да они који се баве просветом треба да буду као чика Зуба Бојић и да певају све време:"Не губимо време, не губимо наду..."

А у Министарству просвете већ дуго, дуго седе неки типови којима је много важније да се испуне захтеви ММФ-а и других међународних финансијских институција које су она права истинска Влада Србије, па се под њиховом диригентском палицом већ годинама у Министарству просвете Србије пева искључиво:


angie01 angie01 09:31 11.04.2014

Re: Дипломе

А ја се, јадан, ево већ више од три деценије, још од студентских дана, надам да ће ми се ипак указати прилика да са децом радим и општелингвистичке теме, а не само граматику. И да ће ми то бити могуће у било којој школи, а не само у Филолошкој гимназији.



dr.wagner dr.wagner 12:08 11.04.2014

Re: Дипломе

...dan

tasadebeli

Друштво за српски језик и књижевност је реаговало и треба да реагује. (Што рече Размишљалица једном другом приликом и на другу тему, спори су, али достижни као и правда.)


-Ne bih se miješao u aktualni spor ... ali ako se malo okrenemo , vidjeti ćete da
su kola krenula nizbrdo kada smo/ste napustili "srpsko-hrvatski" (ili hrvatsko-srpski)

-Sad se svi iscrpljuju da pokažu svoju (ne našu) stoljetnu kulturnu (jezičnu) tradiciju ... i
vrte se u krugu inzistirajući na nekoj posebnosti ...

... evo , i ćirilicom pišete jer znate da vas nitko u EU ne kuži ...


Wagner
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:35 11.04.2014

Re: Дипломе

evo , i ćirilicom pišete jer znate da vas nitko u EU ne kuži ...


Wagner


Oprostite, imate krivo.

Može se svakako ući u EU - sa ćirilicom .

(Drugim rečima, daleko od toga da je RH ušla u EU zbog toga što koristi latinicu ).

Podsećam da su, mnogo pre RH, u EU ušle Grčka (sa svojim specifičnim alfabetom) i Bugarska (sa svojom ćirilicom). Niko od njih nije tražio da napuste svoja pisma.

Prema tome, ako u EU kuže (1) ελληνικό αλφάβητο (grčki alfabet) i (2) Бъ̀лгарският езѝк/кирилица (bugarska ćirilica), itekako će kužiti i (3) srpsku ćirilicu!

As simple as that.
--------

P. S.
Pretpostavljam da ste se samo šalili, ali takva šala nije baš umesna.
tasadebeli tasadebeli 18:18 11.04.2014

Re: Дипломе

dr.wagner


-Ne bih se miješao u aktualni spor ... ali ako se malo okrenemo , vidjeti ćete da
su kola krenula nizbrdo kada smo/ste napustili "srpsko-hrvatski" (ili hrvatsko-srpski)



Ах, не, не, мој драги шјор дотуре! Фулате ту много...

Па ви сте изгледа заборавили на онај афоризам Владе Булатовића Виба још из доба прављења оног спорног устава СФРЈ из 1974. Сећате ли се како он иде?

"Тек када су се лингвисти из Загреба и Београда исплазили једни на друге, видело се да им је језик исти."


Напротив, мислим да је српском језику сада баш лепо кренуло када се после седамдесетогодишње тлапње заједништва коначно окренуо самом себи. Док се не раздвојисмо језички, стално смо морали да пазимо да неким својим потезом, намерама и идејама случајно не увредимо оне из другог дела те кованице српскохрватски/хрватскосрпски. Чак смо и одустајали од неких капиталних пројеката, све зарад очувања језичког братства и јединства.

А сада, напокон, не морамо више да пазимо да ли је неко увређен зато што постојимо и ми и наш језик и ћирилица. Баш нас брига шта о српском језику и писму мисле у Загребу.

Захваљујући таквом ставу према том питању, ми у неколико последњих година добисмо и једнотомно обновљено, прерађено и осавремењено издање оног заједничког шестотомног речника српскохрватског/хрватскосрпског књижевног језика из шездесетих Матице хрватске и Матице српске. Добисмо и нови правопис при чијој изради нисмо коначно морали да консултујемо Загреб и Сарајево. А добисмо и нормативну граматику српског језика.

То су све кључни пројекти у стандардизацији и нормирању једног језика. Мени се по свему томе чини да је српском језику баш некако кренуло набоље откако се више не зове српскохрватски.

А шта се догађа са хрватским књижевним језиком у последње две деценије?

Искрено речено, то ни мене ни ове људе у Србији који су вредно радили на овим горе поменутим пројектима не занима...






П.С. - Само немојте, драги мој шјор дотуре, сада овде да ме питате:"А што ћемо радити са босанским и црногорским језиком?"

Та нисмо овде дошли да се спрдамо, не?
blogovatelj blogovatelj 18:42 11.04.2014

Re: Дипломе

Ах, не, не, мој драги шјор дотуре! Фулате ту много...


Bolje da si mu macolu lupio nego što si napisao komentar. Mislim da bi ga manje bolelo.
dr.wagner dr.wagner 19:32 11.04.2014

Re: Дипломе

Pozdrav T

tasadebeli

А сада, напокон, не морамо више да пазимо да ли је неко увређен зато што постојимо и ми и наш језик и ћирилица. Баш нас брига шта о српском језику и писму мисле у Загребу.


-Vi kao da ste član Matice hrvatske i dopisnik "Hrvatskog slova" ...
... oni su vječno uvrijeđeni i samim spomenom bilo kakvih konzultacija ...

-Cilj je bio viši ... da se gospodin T i gospodin P sa jedne ... i drug W sa
druge strane što bolje razumiju ... ,
... i nije svrha bila ograničenje , već kompatibilnost ... (bar pretpostavljam)
-Nije mi teško razumjeti tu "zatvorenost" i osjećaj ugroženosti , ali sve
ono što su ti jezici (i vaš i naš) izgubili u YU , jedva se može izmjeriti
apotekarskom vagom ... (u hrvatskom se to svelo na dva-tri nastavka , pokoji
razmak (kod negacije) i (gotovo) bolesnog izbjegavnja tzv."dadakanja" (ovdje
se tako podrugljivo govori ))

-Što se tiče ćirilice , jasno je da sam se šalio ... iako vam je to slaba
utjeha , jer premda se može očekivati da će i srpski postati jedan od
službenih jezika EU ... nikada (osim možda dokonim EU birokratima) na njemu
nećete poslati ni jedan poslovni dopis u EU, a o ćirilici da i ne sanjamo ...
... nikada i nikome

(mislim , možete vi ... ali džabe ste pisali)

W
Hansel Hansel 20:07 11.04.2014

Re: Дипломе

tasadebeli
Напротив, мислим да је српском језику сада баш лепо кренуло када се после седамдесетогодишње тлапње заједништва коначно окренуо самом себи. Док се не раздвојисмо језички, стално смо морали да пазимо да неким својим потезом, намерама и идејама случајно не увредимо оне из другог дела те кованице српскохрватски/хрватскосрпски. Чак смо и одустајали од неких капиталних пројеката, све зарад очувања језичког братства и јединства.

Е, Тасо, нико нам није крив, ништа ми нисмо морали, као ни они. А из пројекта шестотомног речника су, ако се не варам, изашли били негде око половине.

Мени је данас баш занимљиво да видим како о (истом) језику мисле они који тврде да су им језици другачији (или бар покушавају да их таквима учине). И да гледам како се у Хрватској, много више него код нас, води рачуна о језику (уз понеки апсурд који помиње drW) -- волео бих да се угледамо на њих. Тако сам прошле недеље налетео на прилог у једној емисији и врло симпатично објашњење, сасвим употребљиво и у српском (ако овде таква дистинкција и не постоји), када се каже "у слУчају", а када "у случАју". Иначе и тамо постоји "дерегулациона струја" или како би се то већ звало у лингвистичким круговима. Смешан нам је тај "нарцизам малих разлика".

Него, билио би занимљиво чути када се и где први пут помињу термини "српски језик" и "хрватски језик". Зна ли неко?
tasadebeli tasadebeli 20:11 11.04.2014

Re: Дипломе

dr.wagner

-Cilj je bio viši ... da se gospodin T i gospodin P sa jedne ... i drug W sa
druge strane što bolje razumiju ... ,
... i nije svrha bila ograničenje , već kompatibilnost ... (bar pretpostavljam)



Изгледа да баш због овога долази до неразумевања нас двојице иако, лингвистички гледано, говоримо истим језиком...

Нема вам ту код мене и многих у Србији данас никаквог осећаја угрожености, драги мој дотуре... Ту се ради о незаинтересованости... Немању интереса... Непостојању интереса...

Ви то посматрате искључиво из политичког угла ("Циљ је био виши...", а ја сам се ограничио на оно што се тиче баш самог језика. Ти виши циљеви и компатибилност са сусједством ме одавно не занимају када је у питању српски језик. Надам се искрено да више никада нећемо ни морати да узимамо у обзир компатибилност са комшилуком по језичким питањима...

Волео бих, право да вам кажем, када не бисмо морали никада више ни да размишљамо о компатибилностима по неким другим питањима, рецимо економским, али слутим да ће нас неки много јачи од нас опет натерати на то...

Зато бих радије да се надаље држим искључиво језичких питања јер барем ту нико никог не може натерати ни на шта на шта он не пристаје.


-Što se tiče ćirilice , jasno je da sam se šalio ... iako vam je to slaba
utjeha , jer premda se može očekivati da će i srpski postati jedan od
službenih jezika EU ... nikada (osim možda dokonim EU birokratima) na njemu
nećete poslati ni jedan poslovni dopis u EU, a o ćirilici da i ne sanjamo ...
... nikada i nikome

(mislim , možete vi ... ali džabe ste pisali)



Е, мој дотуре, ви изгледа баш не познајете Србију...

А ко вам каже да ћемо ми пословне дописе уопште и слати у ЕУ, чак и када српски језик буде постао у тој заједници службени језик. Знате, поштанска служба носи пословне дописе и у оном другом правцу, на Исток... Тамо нису гадљиви на ћирилицу...
tasadebeli tasadebeli 20:40 11.04.2014

Re: Дипломе

Hansel

И да гледам како се у Хрватској, много више него код нас, води рачуна о језику (уз понеки апсурд који помиње drW) -- волео бих да се угледамо на њих.


Мислим да сам ти ово већ једном рекао... Ако јесам, опрости ми, о савести моја, та мала заборављања...

Наше две језичарске школе имају другачија утемељења...

Загребачка школа је одувек, вероватно су потребе то изискивале, била прописивачка. Дакле, много се радило на нормирању и стандардизацији (што није ни чудно ако узмеш у обзир да су се у том процесу стварања националног језичког еталона одрекли кајкавског и чакавског и изабрали само штокавски дијалекат за основицу свог језика чиме је преостале две трећине Хрватске требало привести онда том изабраном еталону књижевног језика).

Београдска школа је одувек била описивачка. Зато и имаш онолико развијену дијалектологију која се трудила у последњих сто година да попише све те варијанте српског и да их сачува од заборава (чак и језик галипољских Срба ).

Па пошто је већ сам приступ језику у Србији такав, описивачки, онда се чак и при изради правописа узима врло често у обзир већ постојеће стање на терену и уноси се као норма. (нпр. Некада је било неправилно рећи "у вези школе"; правилно је било само "у вези са школом"; а онда су се језикословци помирили са масовношћу те појаве и данас се као допуштене конструкције узимају и једна и друга.)

У Хрватској то никада није био случај. Одувек је код њих неки академски ауторитет строго прописивао како треба да изгледа хрватски језик, без обзира колико су ти прописи заиста и били примењивани, или уопште применљиви, у језичкој употреби.

Тако је, због те теме управо - сукоба строгог језичког ауторитета и гласа обичног плебса, и настала она емисија на Ал Џазири коју окачих горе...

Да си на месту наших хрватских колега, на чијој страни би ти био? На оној крлежијанској NE ĆU или на овој другој NEĆU?

Ја се не могу одлучити, симпатични су ми и једни и други...
dr.wagner dr.wagner 21:43 11.04.2014

Re: Дипломе

tasadebeli

Нема вам ту код мене и многих у Србији данас никаквог осећаја угрожености, драги мој дотуре... Ту се ради о незаинтересованости... Немању интереса... Непостојању интереса...

Ви то посматрате искључиво из политичког угла ("Циљ је био виши...


-Mislio sam na ono prije ... zajednički osjećaj gušenja naših sloboda ... u kojima
danas tako "uživamo" ... i ograničavanje naše kreativnosti koja danas tako dolazi
do izražaja kod jednih i kod drugih ...

-Ali Vaša teorija o dubokom jazu ne stoji ...

-Pa pogledajte nas dvojcu ... Vi govorite srpski , ja Vam odgovaram na hrvatskom
.... pišete na ćirilici , a ja na latinici ... i naivni čitatelj naših redova
bi na osnovu vašeg stava zaključio kako mi ulažemo ogromni
napor da bismo komunicirali ... , a i sami znate da se fantastično razumijemo ...
... toliko dobro , da moramo glumiti da se ne razumijemo

tasadebeli
... у оном другом правцу, на Исток... Тамо нису гадљиви на ћирилицу...


-Ne radi se tu o gadljivosti ...
... unatoč vašoj uvjerenosti da "ceo svet" razumije srpski , ljudi to
gotovo više nigdje ne razumiju ... kao što ne znaju ni ćirilicu ...
-Jednostavno , nisu u pitanju niske strasti ... već neznanje

Hansel Hansel 22:06 11.04.2014

Re: Дипломе

tasadebeli

Па, сад... збуњен сам овим новим прилозима за чудну комплементарност хрватских и српских супротности и делимичности, по принципу кућа--домаћица, дом--кућаница.

Причали смо већ како се у Хрватској много више чувају дијалекти, док се, напротив, у Србији гуше и мање-више исмевају (како који). Наоко инверзно стање оном које ти описујеш.

Нисам стекао утисак да је код нас баш толико јак тај "опсиивачки лоби" , знам да су били ојачали... Ја сам за јасну, логичну и (наравно) доследну норму у кљижевном језику, са ослушкивањем новина у језичкој бази које се могу "асимиловати"...

Хвала за подсећање на детаљ Крлежиног правописа, заборавио сам га. Ja гласам за NEĆU, све и да је Андрић писао НЕ ЋУ. (Једино ако није фора да мора да буде супротно Андрићу и другима са ове стране? )
dr.wagner dr.wagner 22:29 11.04.2014

Re: Дипломе

Pozdrav H

Hansel

Хвала за подсећање на детаљ Крлежиног правописа, заборавио сам га. Ja гласам за NEĆU, све и да је Андрић писао НЕ ЋУ. (Једино ако није фора да мора да буде супротно Андрићу и другима са ове стране? )


-Kakav je to "Krležin pravopis" ... ???
-Naravno da se piše neću ... to je zagovarao čak i moj bivši (utamničeni )
premijer ... DrIvo ...

W
Hansel Hansel 22:45 11.04.2014

Re: Дипломе

Добро вече, drW!
-Kakav je to "Krležin pravopis" ... ???

Па, писао је "не ћу", ево и код Јерговића, пре годину дана:
www.jergovic.com/ajfelov-most/pohvala-pravopisu/

И још један занимљив чланак од пре две године:
www.index.hr/vijesti/clanak/splitski-jezikoslovac-poslao-otvoreno-pismo-kolegama-i-jovanovicu-kako-cemo-pisati-ne-cu-ili-necu/616384.aspx
tasadebeli tasadebeli 22:59 11.04.2014

Re: Дипломе

dr.wagner

-Ali Vaša teorija o dubokom jazu ne stoji ...

-Pa pogledajte nas dvojcu ... Vi govorite srpski , ja Vam odgovaram na hrvatskom
.... pišete na ćirilici , a ja na latinici ... i naivni čitatelj naših redova
bi na osnovu vašeg stava zaključio kako mi ulažemo ogromni
napor da bismo komunicirali ... , a i sami znate da se fantastično razumijemo ...
... toliko dobro , da moramo glumiti da se ne razumijemo





У праву сте, разумемо се ми врло добро... И ту тврдњу вам никада нећу ни оспоравати јер проведох толике године бавећи се језиком... И Језиком...

И разумеваћемо ми једни друге врло добро још дуго, дуго,...

Али као што је и за разумевање потребно најмање двоје, тако је и за оне ваше више циљеве које поменусте такође потребно двоје...

Е, на то ја мислим када кажем да у Србији више нема интереса за те више циљеве... Или барем нема већинског интереса као што је можда некада постојао...

На то сам ја мислио када сам рекао непостојање интереса... Нема ту никаквог дубоког јаза. Само немање интереса...


Hansel

Причали смо већ како се у Хрватској много више чувају дијалекти, док се, напротив, у Србији гуше и мање-више исмевају (како који). Наоко инверзно стање оном које ти описујеш.


Ех, за то исмевање... Не смемо да примитивно подилажење наших надрихумориста укусима читалаца таблоида и гледалаца турских серија сматрамо званичном језичном политиком. Ипак су људи који се баве језиком усмерени другачије од тих покондирених тикви.

А дијалекти се свугде гуше... И у Србији, и у Хрватској (питај шјор дотура како су, рецимо, у граду Сењу од некадашњег чакавског остале само једне новине које су се појављивале искључиво за време карневала, а које су се звале "Метла и шкавацера", као и у многим другим земљама.

Прејак је утицај културних центара који имају на располагању масовне медије и школство за ширење језичког еталона на штету дијалеката. И то важи за сваки језик на овом свету који има своју стандардну варијанту и јак културни центар из којег тај стандард зрачи.

Зато је утешно то што ти рекох да је у претходних сто година сачуван огроман број записа сваке врсте српских говора са свих страна. Ако ништа друго, барем постоје у архивама, а осамдесетих година прошлог века већ се одвијала велика трка са временом да се ти говори забележе пре него што нестану.

(Нешто слично као и са индијанским језицима које су амерички лингвисти у великој журби успели да похватају по резерватима пре него што су у потпуности изумрли.)

Не заборави, Ханселе, један језик (говор) је жив док је жив и последњи човек који њиме говори. За то што српски локални говори изумиру временом полако нису криви српски лингвисти. Живимо у другачијим временима и на другачији начин него пре сто година, па се као последица тога и догађа овај незаустављиви процес одумирања локалних говора.

Али зато уместо њих сада имамо жаргон, па локалне говоре појединих урбаних целина, па жаргон стручњака, па социјално раслојавање језика, па језик масовних медија, па језик дневне политике, па... Ихај, има тога за проучавање у језику онолико.

То ти је, изгледа, златно правило када је Језик (великим словом јербо мислим на општељудску способност коришћења тог система знакова и симбола) у питању. Колико ти одузме на једној страни, толико ти да на другој страни. Колико уме нешто да сакрије, толико уме и да открије...

Чудесна, чудесна појава... Тај Језик...
dr.wagner dr.wagner 12:34 12.04.2014

Re: Дипломе

... jutro

Hansel

tasadebeli


-Imate Vi gospodine T pravo , razlike postoje i na njima treba još raditi ...

... ako ništa drugo , moći ćemo sva naša (ne)djela iz nedavne i manje nedavne
prošlosti pripisati običnom NESPORAZUMU ...

-Za većinu će to biti prihvatljivije nego da ih nazivamo pravim imenom ...


W



P.S.
-Nego ...
... na ovim vašim satelitskim televizijama ne uspijevam pročitati cijeli titl
kada je na ćirilici ... prebrz mi je ...
-Može li se možda od RTS-a nabaviti kakva kartica za "dekodiranje" ...


tasadebeli tasadebeli 10:33 13.04.2014

Re: Дипломе

dr.wagner

P.S.
-Nego ...
... na ovim vašim satelitskim televizijama ne uspijevam pročitati cijeli titl
kada je na ćirilici ... prebrz mi je ...
-Može li se možda od RTS-a nabaviti kakva kartica za "dekodiranje" ...






Набавићу вам ја картицу и послати препоручено. Цијена? Права ситница...


Ма не вреди вам, шјор дотуре, џаба наваљујете...

Написах вам већ два пута, ћирилицом, али видим да мора да дође до прилагођавања наставе јер ћирилица није баш добро увежбана, како то сами кажете...

Дакле, пошто ми овде у Србији већ скоро стотинак година врло пажљиво негујемо диграфију, само за вас ја ћу то овај трећи пут написати и латиницом. И то великим словима да се после не правдате тиме како не видите добро.

NEZAINTERESOVANI SMO! PUNKTUM!
angie01 angie01 09:11 11.04.2014

Draga gospodo,

Ovim vasim pismom ste samo ukazali i potvrdili da se srz problema krije upravo kod Vas!

Nacin na koji ste sastavili, intonirali i opservirali problematiku, neverovatno podseca na pisma predstavnika SPc-a, kada traze vise prostora za veru i proteziraju njen znacaj.

Ne, ne mislim da je znacaj jezika i kultura izrazavanja nesto sto sa verom treba uporedjivati i naravno da su to sutinski neuporedive stvari, samo zelim da podvucem koliko ste promasili poantu.

Nije stvar u kolicini, nego u kvalitetu, kako u svemu ostalom, tako i u jeziku.

I osnovni problem je u losim i nefunkcionalnim programima, koje posle jos losije i nefunkcionalnije, skoro administrativno, da se isti odradi, predaju nezinteresovani nastavnici.

Ова тенденција представља грубо нарушавање основних поставки нашег образовног система на свим нивоима јер за своју основну последицу има енормно и последњих неколико година евидентно присутно опадање основне писмености и читалачке културе.

Izvinite, koje se to postavke grubo ruse? Jedva da su i razumljive kako su predstavljene, jednako kao i planovi i programi, a narocito njihova izvedba.


са посебном пажњом и свешћу о значају матерњег језика и књижевност за формирање будућег одговорног грађанина једног друштва, као и појединца који може да реализује све своје потенцијале и изгради себе као личност, дају одговорајући статус предмету матерњег језика тако што му дају број часова адекватан његовом значају за општепредметну, специјалистичку али и међупредметну компетенцију, а који је умногоме већи од оног који овај предмет има у нашем образовном систему.

Evo odlicnog primera, gde o znacaju maternjeg jezika za jedno drustvo, govorite u formi politickih parola, ali bez sustinskih odrednica.


Da li Vam je mozda palo na pamet da treba da izvrsite reviziju i izmene u programu za nastavu maternjeg jezika i narocito njenu izvedbu?

Da date deci dovoljno vremena da nauce da pravilno citaju i pisu, kako bi im bilo lakse da savladavaju nastavu dalje, a ne samo onu iz Srpaskog jezika, umesto sto se tim najvaznijim stvarima u opsmenjavanju prilazi tako, kao da se to samo po sebi podrazumeva.

Da se izbor knjizevnih dela koja deca treba da procitaju i posle obrade, konacno promeni u bude odgovarajuci vremenu i interesovanjima dece, narocito u osnovnoj skoli, kako bi posle mogli da shvate i uzivaju u delima nasih velikana pisane reci.

Da na primer, sve junacke narodne pesme i ciklusi budu obradjeni u visim razredima osnovne skole i to uz neke snimke desavanja kojima su posveceni, a ne u nizim, gde deca niti razumeju tezinu poruka, niti im je bliska forma izlaganja.

Da li Vam je palo na pamet da treba da se vise posveti paznja ucenju pisanja sastava- jerda, to se uci i svako, pa i najmanje talentovan moze da uz pravilna uputstva i vezbe dosegne nivo korektnog i pravilnog pisanja, umesto sto se samo ocekuje od dece da po nekom davno prevazidjenom modelo samo pokazu sta sami mogu da predstave.

Umesto nagurane teske i neprimerene uzrastu gramatike, koja se posle ocenjuje na isto tako neprimerenim kontrolnim zadacima, zar ne bi bilo svrsishodnije da se deca uce lepom govoru i izrazavanju- vestini govronistava,...kako npr moze da se ista stvar opse na bezbroj nacina, vezbanje sinonima, homonima, fraza, idioma, razlicitih konstrukcija,...kako se izrazava neznost, ljutnja, tuga,...kako zvanicno, kako prijateljski,...opsisi sto u kuhinji, kamen u dvoristu, pokreni mastu,...ne samo gluposti, prolece u mom kraju i sl.

Sta deci vredi sto ce znati da gramatcki rasclane neku recenicu, a da ne znaju da je pravilno upotrebe u govoru?

Casovi dijaloga, gde deca pricaju o nekoj problematici, a nastavnik je tu da ih ispravi, uputi,...bude im zanimljivo i budu motivisani da budu sto bolji i da ne grese.

Zasto nisu obavezni odlasci u pozorista, da im posle bude bliska ta forma,( organizuje vidjenje sa glumcima, koji ce im ispricati neke zanimljivosti o nekom delu)...u biblioteke jednom nedeljno, da se tamo cita i prica o procitanom, ilustrije prica, posle komentari.

Nastava Srpskog jezika moze da se odvija bilo gde, ne samo u ucionici, da se izadje u park i prica o tome kako se budi priroda- na razlicite nacine, kako bi to rekao poeta, kako biolog, kako novinar izvestac,...

Pa samo to kako se neko oseca, daje neverovatne mogucnosti za vezbu i verovatno bi deci bilo zanimljivije od uobicajenih tema koje nisu menjane 50 godina. Kako sa tri recenice da neko opise tugu, radost, bes, nesigurnost, samocu,...
tri, jer je cilj da izrazavanje bude efektno i jasno, umesto dugih dosadnih satsva- ko ume da napise tri savrsene racenice u kojima je rekao sve- taj je naucio.

Poreklo reci, koje su boje reci,...

Takmicenja u okviru razreda, male neagrade.
Zivot jednog lista- fiction, non-fiction:)

ne bi bio problem ni da se odgleda najnoviji hit film- pa sastav o njemu, ako ce to pokrenuti interesovanje.

Od toga, kako je osmisljena i kako se odvija nastava Srpskog jezika, deca su smorena i izbezumljena i ono sto bi trebalo da im je najblize i najlakse- jer je to njihov maternji jezik, majkumu, ispada im tesko, nezanimljivo i kao u odnosu na sve sto ih muci, oni od istoga beze.

Hocu reci, samo ste iz svojih bunkera zauzeli poziciju odbrane necega sto je fakat veoma vazno i vec dugo ispusteno iz pravilnog tretmana, a bez da ste bilo sta uradili i organizovali da se problem pomeri sa mrtve tacke, jer broj casova nece promeniti nista- to su rezultati vec pokazali, promeni ce na bolje samo kvalitetniji pristup- da se utvrdi cilj, osmisli pravilna strategija, koja odgovara vremenu i okolnostima i da se prate ishodi, kako bi se na vreme ispravljalo sve sto ne funkcionise.

Tako da sa vasim radom & angazovanjem oko usvajanja Srpskog jezika, ispada da je najveci pregalac utomsmislu Marina Tucakovic, sa svojim harassment stihovima za cecu/jecu i suzama koje padaju na gore.
tasadebeli tasadebeli 09:47 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

angie01

Da li Vam je mozda palo na pamet da treba da izvrsite reviziju i izmene u programu za nastavu maternjeg jezika i narocito njenu izvedbu?


Енџи, бркаш лончиће...

Друштво за српски језик и књижевност ни на који начин не може да утиче на школске програме. Они могу да шаљу званичне дописе Министарству просвете. Проблем је у томе што Министарство на дописе уопште и не одоговара, а камоли да позове заинтересоване у расправу...

Знаш ли ти, рецимо, колико је само дописа Министарству просвете упутио током протеклих година и најбројнији синдикат просветних радника, Форум, покушавајући да учествује у јавним расправама поводом доношења нових закона у области школства, поводом писања правилника и других подзаконских акта, поводом састављања школских програма које ти помињеш...

Ни на један допис Форума није никада одговорено...

Шта ти преостаје у таквој ситуацији? Оружана револуција? Да упаднемо у зграду Министарства наоружани калашњиковима и да избацимо из канцеларија тај "труст мозгова" који се тамо окупио?

Или да ипак покушамо јавним саопштењима као цивилизовани људи у нади да ће се апатична јавност Србије размрдати?

Ја сам, ипак, за ову другу варијанту...

И немој мислити да Нурудин и ја не радимо све ово што си ти поменула као могућности рада на часу са децом. (Нурудине, колико пута си само ове године водио децу у позориште? Колико пута си их изводио ван школе у тзв. очигледну наставу? Колико си само свог, наглашавам свог, ванрадног времена поклонио тој деци?) И не жалимо се... То ми тако хоћемо јер мислимо да треба.

Али не ради се о томе да ми то не радимо... Ради се о томе да нам се сужава простор на којем ми то радимо.

Отуд, вероватно, и ово саопштење Друштва за српски језик и књижевност.
angie01 angie01 09:57 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

[quote]Они могу да шаљу званичне дописе Министарству просвете. Проблем је у томе што Министарство на дописе уопште и не одоговара, а камоли да позове заинтересоване у расправу...

Znam taso, ali oni su najrigidnija karika u tom lancu, i sa poprilicnim uticajem, koji sprovode upravo ovako kako je pismo napisano, ministarstvo je nazalost samo forma- nema veze sa zivotom, a prosvetom jos manje.



И немој мислити да Нурудин и ја не радимо све ово што си ти поменула као могућности рада на часу са децом. (Нурудине, колико пута си само ове године водио децу у позориште? Колико пута си их изводио ван школе у тзв. очигледну наставу? Колико си само свог, наглашавам свог, ванрадног времена поклонио тој деци?) И не жалимо се... То ми тако хоћемо јер мислимо да треба.


I ovo pretpostavljam i sama poznajem veoma predane nastavnike i profeosere, koji se trude zbog svojih uverenja, a zato sto su u neprimetnoj manjini, manje vise su prokuzeni od svog okruzenja.


Али не ради се о томе да ми то не радимо... Ради се о томе да нам се сужава простор на којем ми то радимо.


I dalje verujem da je suzenje prostora nastalo zbog neprimereno nafilovanog programa i nacina na koji se on u praksi sprovodi.

taso, deca su ELEMENTARNO nepismena, to nije bas tek tako i vec dugo to stanje vristi za promenom- ali niko ne cuje.


ps- mozda ovo imas, al evo ti primer, kako izgleda saradnja Drustva & ministarstva-LINAK)
blogovatelj blogovatelj 10:04 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

I osnovni problem je u losim i nefunkcionalnim programima, koje posle jos losije i nefunkcionalnije, skoro administrativno, da se isti odradi, predaju nezinteresovani nastavnici.

Ова тенденција представља грубо нарушавање основних поставки нашег образовног система на свим нивоима јер за своју основну последицу има енормно и последњих неколико година евидентно присутно опадање основне писмености и читалачке културе.

Izvinite, koje se to postavke grubo ruse? Jedva da su i razumljive kako su predstavljene, jednako kao i planovi i programi, a narocito njihova izvedba.


са посебном пажњом и свешћу о значају матерњег језика и књижевност за формирање будућег одговорног грађанина једног друштва, као и појединца који може да реализује све своје потенцијале и изгради себе као личност, дају одговорајући статус предмету матерњег језика тако што му дају број часова адекватан његовом значају за општепредметну, специјалистичку али и међупредметну компетенцију, а који је умногоме већи од оног који овај предмет има у нашем образовном систему.

Evo odlicnog primera, gde o znacaju maternjeg jezika za jedno drustvo, govorite u formi politickih parola, ali bez sustinskih odrednica.


Sestro slatka, prevazišla si samu sebe.
Priču o jeziku si napisala izmiksovanom latinicom i ćirilicom!
Amin.
angie01 angie01 10:14 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

Priču o jeziku si napisala izmiksovanom latinicom i ćirilicom


ne znam kako da nazovem osobu koja ne kapira da je jedno od ta dva kopiran Nurudinov tekst- koji ocigledno nisi ni procitao, jer si budalasto i opsesivno potracao da se meni obratis:)))...pa jos amin:))))

...izvini, ali nemas nikakve sanse.
predatortz predatortz 10:17 11.04.2014

Re: Draga gospodo,


...izvini, ali nemas nikakve sanse.


Tvrdi pazar, Blogi! Ne nasedaj na ove fore.
angie01 angie01 10:21 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

predatortz


cekaj, na cijoj si ti strani?!
predatortz predatortz 10:22 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

angie01
predatortz


cekaj, na cijoj si ti strani?!


Ja sam za to da se vas dvoje smuvate.
angie01 angie01 10:24 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

Ja sam za to da se vas dvoje smuvate


na to sam vec krajnje korektno odgovorila- koliko se trudi, przi i pritrcava, da mu je trud uzaludan:)
tasadebeli tasadebeli 10:30 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

angie01

I ovo pretpostavljam i sama poznajem veoma predane nastavnike i profeosere, koji se trude zbog svojih uverenja, a zato sto su u neprimetnoj manjini, manje vise su prokuzeni od svog okruzenja.


И то је такође нешто на чему би Министарство могло највише да допринесе. Не да поставља партијски подобне просветне инспекторе, него људе којима је заиста стало да се подигне квалитет наставе. Колеге које су сада у већини тада би се итекако промениле. То може и Нурудин да ти потврди. Обојица врло добро знамо како функционише мозак тих сиротих малих хрчака који сада испуњавају само форму јер се од њих ништа више и не тражи.

I dalje verujem da je suzenje prostora nastalo zbog neprimereno nafilovanog programa i nacina na koji se on u praksi sprovodi... deca su ELEMENTARNO nepismena, to nije bas tek tako i vec dugo to stanje vristi za promenom- ali niko ne cuje





Ту се у потпуности слажемо...

Синоћ сам баш држао родитељски на којем се повела реч о тој теми. Људи су заинтересовани, стало им је да њихова деца науче да уче и да науче да мисле, а не да бифлају милионе беспотребних информација које им ничему не користе. И у мени су нашли правог саговорника за ту тему.

Једино на родитељском нисмо дошли до закључка коме да се обратимо по том питању. Нико нас не узима за озбиљно. Закључили смо да онда морамо сами, заједничким снагама, да своју децу подучавамо на прави начин када нас већ систем не уважава.

Али како то доказати некоме ко мисли да је само "извршилац послова наставника" и мисли да је довољно да попуни милијарду беспотребних папира, формуларчића, и да за то добије своју плату.

А када још такви буду похваљивани и награђивани за ревносно вођење администрације, онда није ни чудо што овакве као што смо Нурудин и ја гледају подсмешљиво, сматрају нас занесењацима и постаје потпуно депласирано то што свакога дана у зборници понављамо:"Мање је више, мање је више! Научите их суштинским стварима. Нису им потребне милијарде информација. Наћи ће их деца и сама, а на нама је да их научимо како ће те информације пронаћи и прерадити да би постале знање!"

Знаш, када тој већини мојих колега и колегиница поменем да не морају да ураде баш све што им програм за њихов предмет прописује, они ме гледају отприлике онако као што је суд инквизиције гледао Ђордана Бруна.

Њихови мозгови те моје реченице не могу никако да обраде. За њих је то бласфемија...
angie01 angie01 10:38 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

Њихови мозгови те моје реченице не могу никако да обраде. За њих је то бласфемија.


znam taso- sve se spremam da pisem o nasoj skoli, pa odustanem-koliko bi to djubreta trebalo da se nagura- ja ne mogu da shvatim tu potpuno Nusicevsku atmosferu u kojoj nam deca klize izmedju prstiju za sve sto je bitno.

jedna od nastavnica sto je ok, a i vise od toga, kada hoce da prica sa roditeljima, uvek izadje negde gde nema kolega, jer je ona sa svojom normalnoscu pravi pravcati jeretik-samo jos da je kamenuju.
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:50 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

Друштво за српски језик и књижевност ни на који начин не може да утиче на школске програме. Они могу да шаљу званичне дописе Министарству просвете.


Jasno. Nego nije jasno zašto se društva i sindikati oglašavaju samo kada se spomene smanjenje broja časova nekog predmeta, ili ukidanje nekog predmeta, ili eventualno, kad nekome padne na pamet da se uvede neki novi predmet? Nikad da vidim ta pisma da se bave suštinom problema u nastavi, nego vazda i samo - brojem časova. Da nema tu malo frke da smanjenje broja časova - bilo kog predmeta - neophodno sa sobom vuče i višak zaposlenih? Nije li to prvenstveno razmišljanje o sebi, a ne o deci - iako se ta deca stalno uzimaju u usta kao opravdanje da se ništa pod milim bogom ne smanjuje od gradiva, već da se ono samo uvećava?

Нурудине, колико пута си само ове године водио децу у позориште? Колико пута си их изводио ван школе у тзв. очигледну наставу?


Jes' pa da ga navata turistička ili kakva pozorišna inspekcija, i još mu i kaznu naplati! Pa nije blesav!
Jukie Jukie 12:30 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

predatortz

Ja sam za to da se vas dvoje smuvate.

Jukie Jukie 12:36 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

Krugolina Borup
nije jasno zašto se društva i sindikati oglašavaju samo kada se spomene smanjenje broja časova nekog predmeta, ili ukidanje nekog predmeta, ili eventualno, kad nekome padne na pamet da se uvede neki novi predmet? Nikad da vidim ta pisma da se bave suštinom problema u nastavi, nego vazda i samo - brojem časova. Da nema tu malo frke da smanjenje broja časova - bilo kog predmeta - neophodno sa sobom vuče i višak zaposlenih?

Šta malo frke, pa to je glavni cilj aktivnosti sindikata. Za društva ne znam, nastavnici uglavnom kažu da do Srpskog biološkog društva ne mogu da dopru, jer nemaju ni telefon ni mejl ni adresu ni kontakt osobu, nego tek lupe propozicije takmičenja i pitanja i odgovore, a ostatak godine su nevidljivi.
charlie charlie 16:32 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

angie01
Ovim vasim pismom ste samo ukazali i potvrdili da se srz problema krije upravo kod Vas!

Nacin na koji ste sastavili, intonirali i opservirali problematiku, neverovatno podseca na pisma predstavnika SPc-a, kada traze vise prostora za veru i proteziraju njen znacaj.

Ne, ne mislim da je znacaj jezika i kultura izrazavanja nesto sto sa verom treba uporedjivati i naravno da su to sutinski neuporedive stvari, samo zelim da podvucem koliko ste promasili poantu.

Nije stvar u kolicini, nego u kvalitetu, kako u svemu ostalom, tako i u jeziku.

I osnovni problem je u losim i nefunkcionalnim programima, koje posle jos losije i nefunkcionalnije, skoro administrativno, da se isti odradi, predaju nezinteresovani nastavnici.

Ова тенденција представља грубо нарушавање основних поставки нашег образовног система на свим нивоима јер за своју основну последицу има енормно и последњих неколико година евидентно присутно опадање основне писмености и читалачке културе.

Izvinite, koje se to postavke grubo ruse? Jedva da su i razumljive kako su predstavljene, jednako kao i planovi i programi, a narocito njihova izvedba.


са посебном пажњом и свешћу о значају матерњег језика и књижевност за формирање будућег одговорног грађанина једног друштва, као и појединца који може да реализује све своје потенцијале и изгради себе као личност, дају одговорајући статус предмету матерњег језика тако што му дају број часова адекватан његовом значају за општепредметну, специјалистичку али и међупредметну компетенцију, а који је умногоме већи од оног који овај предмет има у нашем образовном систему.

Evo odlicnog primera, gde o znacaju maternjeg jezika za jedno drustvo, govorite u formi politickih parola, ali bez sustinskih odrednica.


Da li Vam je mozda palo na pamet da treba da izvrsite reviziju i izmene u programu za nastavu maternjeg jezika i narocito njenu izvedbu?

Da date deci dovoljno vremena da nauce da pravilno citaju i pisu, kako bi im bilo lakse da savladavaju nastavu dalje, a ne samo onu iz Srpaskog jezika, umesto sto se tim najvaznijim stvarima u opsmenjavanju prilazi tako, kao da se to samo po sebi podrazumeva.

Da se izbor knjizevnih dela koja deca treba da procitaju i posle obrade, konacno promeni u bude odgovarajuci vremenu i interesovanjima dece, narocito u osnovnoj skoli, kako bi posle mogli da shvate i uzivaju u delima nasih velikana pisane reci.

Da na primer, sve junacke narodne pesme i ciklusi budu obradjeni u visim razredima osnovne skole i to uz neke snimke desavanja kojima su posveceni, a ne u nizim, gde deca niti razumeju tezinu poruka, niti im je bliska forma izlaganja.

Da li Vam je palo na pamet da treba da se vise posveti paznja ucenju pisanja sastava- jerda, to se uci i svako, pa i najmanje talentovan moze da uz pravilna uputstva i vezbe dosegne nivo korektnog i pravilnog pisanja, umesto sto se samo ocekuje od dece da po nekom davno prevazidjenom modelo samo pokazu sta sami mogu da predstave.

Umesto nagurane teske i neprimerene uzrastu gramatike, koja se posle ocenjuje na isto tako neprimerenim kontrolnim zadacima, zar ne bi bilo svrsishodnije da se deca uce lepom govoru i izrazavanju- vestini govronistava,...kako npr moze da se ista stvar opse na bezbroj nacina, vezbanje sinonima, homonima, fraza, idioma, razlicitih konstrukcija,...kako se izrazava neznost, ljutnja, tuga,...kako zvanicno, kako prijateljski,...opsisi sto u kuhinji, kamen u dvoristu, pokreni mastu,...ne samo gluposti, prolece u mom kraju i sl.

Sta deci vredi sto ce znati da gramatcki rasclane neku recenicu, a da ne znaju da je pravilno upotrebe u govoru?

Casovi dijaloga, gde deca pricaju o nekoj problematici, a nastavnik je tu da ih ispravi, uputi,...bude im zanimljivo i budu motivisani da budu sto bolji i da ne grese.

Zasto nisu obavezni odlasci u pozorista, da im posle bude bliska ta forma,( organizuje vidjenje sa glumcima, koji ce im ispricati neke zanimljivosti o nekom delu)...u biblioteke jednom nedeljno, da se tamo cita i prica o procitanom, ilustrije prica, posle komentari.

Nastava Srpskog jezika moze da se odvija bilo gde, ne samo u ucionici, da se izadje u park i prica o tome kako se budi priroda- na razlicite nacine, kako bi to rekao poeta, kako biolog, kako novinar izvestac,...

Pa samo to kako se neko oseca, daje neverovatne mogucnosti za vezbu i verovatno bi deci bilo zanimljivije od uobicajenih tema koje nisu menjane 50 godina. Kako sa tri recenice da neko opise tugu, radost, bes, nesigurnost, samocu,...
tri, jer je cilj da izrazavanje bude efektno i jasno, umesto dugih dosadnih satsva- ko ume da napise tri savrsene racenice u kojima je rekao sve- taj je naucio.

Poreklo reci, koje su boje reci,...

Takmicenja u okviru razreda, male neagrade.
Zivot jednog lista- fiction, non-fiction:)

ne bi bio problem ni da se odgleda najnoviji hit film- pa sastav o njemu, ako ce to pokrenuti interesovanje.

Od toga, kako je osmisljena i kako se odvija nastava Srpskog jezika, deca su smorena i izbezumljena i ono sto bi trebalo da im je najblize i najlakse- jer je to njihov maternji jezik, majkumu, ispada im tesko, nezanimljivo i kao u odnosu na sve sto ih muci, oni od istoga beze.

Hocu reci, samo ste iz svojih bunkera zauzeli poziciju odbrane necega sto je fakat veoma vazno i vec dugo ispusteno iz pravilnog tretmana, a bez da ste bilo sta uradili i organizovali da se problem pomeri sa mrtve tacke, jer broj casova nece promeniti nista- to su rezultati vec pokazali, promeni ce na bolje samo kvalitetniji pristup- da se utvrdi cilj, osmisli pravilna strategija, koja odgovara vremenu i okolnostima i da se prate ishodi, kako bi se na vreme ispravljalo sve sto ne funkcionise.

Tako da sa vasim radom & angazovanjem oko usvajanja Srpskog jezika, ispada da je najveci pregalac utomsmislu Marina Tucakovic, sa svojim harassment stihovima za cecu/jecu i suzama koje padaju na gore.

Глупости !
blogovatelj blogovatelj 16:38 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

ne znam kako da nazovem osobu koja ne kapira da je jedno od ta dva kopiran Nurudinov tekst- koji ocigledno nisi ni procitao, jer si budalasto i opsesivno potracao da se meni obratis:)))...pa jos amin:))))


Sestro slatka, ako je Nurudinov tekst, a ne tvoj, zašto ga onda nisi citirala?
Bilo navodnicima, bilo okvirom oko komentara.
Naravno da teskt nisam pročitao. Bilo mi je dovoljno da vidim naslov.
Kao što ni tvoj komentar nisam pročitao.
blogovatelj blogovatelj 16:39 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

na to sam vec krajnje korektno odgovorila- koliko se trudi, przi i pritrcava, da mu je trud uzaludan:)


Ne zavjetuj se nikad
angie01 angie01 17:12 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

Ne zavjetuj se nikad



angie01 angie01 17:18 11.04.2014

Re: Draga gospodo,


Sestro slatka, ako je Nurudinov tekst, a ne tvoj, zašto ga onda nisi citirala?
Bilo navodnicima, bilo okvirom oko komentara.
Naravno da teskt nisam pročitao. Bilo mi je dovoljno da vidim naslov.
Kao što ni tvoj komentar nisam pročitao.


ti treba da promenis avatar u
blogovatelj blogovatelj 17:20 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

ti treba da promenis avatar u


Naravno.
I ti, takođe.

angie01 angie01 17:21 11.04.2014

Re: Draga gospodo,

Глупости !


nije problem da tako mislis-samo sto treba onda i da kazes zasto.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana