Društvo| Ekonomija| Gost autor| Politika

Zašto sam ušao u Vladu

angie01 RSS / 03.02.2014. u 11:51

 Dragi blogeri,

Uz dopustenje autora, naseg kolege blogera Sase Radulovica,  ponavljam njegov tekst ovde kako bi oni koji su zainteresovani mogli da komentarisu,  jer je ta mogucnost ukinuta na njegovom blogu,  iz  prostog razloga sto covek nema vremena da odgovara i moderise,  sto znaci,  da nema nikakve konspiracije iza takve njegove odluke.

Hvala na razumevanju!

 

 

Srbiji su potrebne dubinske reforme svih segmenata društva. Ekonomske politike, poreske politike, javnih preduzeća, penzionog sistema, zdravstva, pravosuđa, obrazovanja, kulture, celog javnog sektora, državne uprave, institucija sistema. Srbija vapi za suštinskim reformama već duže od 10 godina. Umesto reformi, već duže od 10 godina propadamo u blatu marketinga političkih stranaka nesposobnih da sprovedu barem jednu jedinu.


U Vladu sam kao Ministar privrede ušao 02.09.2013.godine na predlog Aleksandra Vučića. Njega sam upoznao godinu dana ranije na prilikom gostovanja u Utisku nedelje. Nakon toga se nismo ni čuli ni videli do telefonskog poziva koji sam dobio početkom avgusta.


Pre ulaska u vladu sam godinama pisao o reformama koje mislim da su nam potrebne, najviše o pogrešnoj ekonomskoj politici, katastrofi subvencija, o pogrešnoj poreskoj politici, sivoj ekonomij, penzionoj reformi. I bio kritičar politike vlade, posebno prethodnih ministara finansija i privrede.


Imao sam dva sastanka sa Aleksandrom Vučićem pre prihvatanja ponude da uđem u Vladu. Oba su trajala 20-tak minuta. Na prvom sastanku sam mu rekao da su ključne stvari koje moramo da uradimo: smanjenje nameta na rad, zakoni o stečaju, privatizaciji, radu i planiranju i izgradnji. Nakon prvog sastanka sam i napisao dva dokumenta koja sam mu prosledio putem emaila i koja prilažem uz ovaj blog. Ovi dokumenti su govorili o reformama koje su nam potrebne. Zbog ovih reformi sam ušao u vladu. Na drugom sastanku sam ga pitao da li će mogući izbori onemogućiti teške reforme. Rekao je ne i da ga nije briga za izbore i rejting. Ovo su bili i najduži sastanci sa njim. Nakon imenovanja Vlade, sa njim sam na samo bio još tri puta, dva puta po minut i jednom na 5 minuta. Ostali sastanci su bili sastanci na kojima su bili i drugi prisutni. Poslednji sastanak na kome smo bili zajedno je bio krajem decembra.


Premijera sam upoznao na sednici skupštine na kojoj se diskutovalo o vladi. Ministra finansija sam upoznao nakon što je objavljen sastav rekonstruisane vlade. Sa njim sam pisao ekonomski deo ekspozea premijera. U tom ekspozeo sam definisao temelje ekonomske politike:


- Regulatorna reforma - zakoni o stečaju, privatizaciji, radu i planiranju i izgradnji
- Smanjenje nameta na rad, zdravstveno osiguranje za sve i univerzalna socijalna zaštita
- Dovođenje u red 153 preduzeća u restrukturiranjum
- Red u javnim preduzećima
- Rešenja problema bankarskog sektora, visokog nivoa NPL-a (problematičnih kredita) i nepodnošljivo visoke kamatne stope za privredu

Ekspoze govori i o ukidanju subvencija i o zdravoj državi i zdravoj ekonomiji zasnovanoj na privatnom sektoru.

Tokom rada Vlade, reforme su otpadale jedna po jedna. Poslednja tačka iz ekspozea, regulatorna reforma je otpala 20.01.2014.godine nakon ničim izazvanog neformalnog sastanka dva člana vlade, dva sindikata i jedne poslodavačke organizacije. Ostavku sam podneo 24.01.2014.godine nakon što Ministarstvo privrede nije dobilo nikakav odgovor na zahtev za zvaničan stav u vezi sa saopštenjem da je odlučeno da su zakoni povučeni.


Jedino što me interesovalo, i što me i dalje interesuje, je da se sprovedu reforme. Prilikom ulaska u Vladu nisam imao nikakve političke ambicije. Predlagao sam da sve nepopularne stvari preuzmem na sebe, a da sve dobre stvari preuzmu drugi. Nikakve koristi na primer nisam imao od toga da govorim o Zakonu o radu. Osim što znam da zakon mora da se donese, da ovako dalje ne može, da je trenutni zakon dobar za neradnike, javni sektor i sindikalnu industriju od 24.000 sindikalnih organizacija uglavnom iz javnog sektora. Da reforme nisu zaustavljene, da su zakoni prošli, nastavio bih da radim ono što sam započeo. Ovako, za njihovo ostvarenje potreban je izgleda duži put. Preko preče, naokolo bliže.

Šta smo postigli za ovih 5 meseci uprkos svim opstrukcijama?
- Uveli smo transparentno trošenje novca poreskih obveznika za Ministarstvo privrede i sve državne agencije u njegovoj nadležnost. Svakog meseca smo objavljivali izveštaj o svakom potrošenom dinaru u prethodnom mesecu. Još uvek su na sajtu svi izveštaji. Poslednji je bio decembarski. Željno očekujem januarski.
- Doneli smo budžet za 2014.godinu koji je ukinuo sve nove subvencije i ukinuo SIEPA.
- U budžetu predvideli Tranzicioni fond, Garantni fond i Venture Capital fondove.
- U realizaciji budžeta za 2013.godinu uštedeli smo 46 milijardi dinara, odnosno oko 40 miliona evra.
- Smenili direktore Agencije za privatizaciju, SIEPA i ALSU. Sprečili katastrofalne privatizacije Vršačkih vinograda i Prve petoletke.
- Obustavili smo arčenje novca iz Fonda za razvoj. Utvrdili nivo neodgovornosti. Pokrenuli postupak analize.
- Uradili 80% ličnih karata za 153 preduzeća u restrukturiranju i još 419 u privatizaciji. Lične karte sadrže popise imovine i obaveza. Uradili 50% procena fer tržišne vrednosti imovine. Ušli u realizaciju pravljenja poslovnih planova za 2014.godinu, utvrđivanje tehnološkog viška.
- Krenuli sa uvođenjem reda u javna preduzeća. Pribavili lične karte. Krenuli u procene fer tržišne vrednosti. Obustavili 13.platu, donacije, marketing pre nego što je šef polomio kvaku.
- Pripremili zakone o stečaju, privatizaciji još dva prateća zakona. Zajedno sa Ministarstvom rada pripremili zakon o radu. Radili na pripremi Zakona o planiranju i izgradnji zajedno sa Ministarstvom građevinarstva.

Kako političke volje za reforme nije uopšte bilo, okrenuli smo se prema javnosti i počeli da obrazlažemo reforme koje smo hteli da sprovedemo. I izgleda naišli na razumevanje. Mislimo da u društvu postoji mnogo veća podrška građana reformama, nego što su političari spremni da reformišu, jer tako gube privilegije. Njihov parazitski sistem vlasti počiva na haosu i razorenim institucijama sistema. Građani očigledno osećaju da ovako više ne može. Ovaj osećaj je potvrdila i anketa koja je sprovedena sredinom decembra koja pokazuje da gotovo 60% ispitanih podržava izmene zakona o radu, da preko 70% podržava ukidanje subvencija i da preko 75% podržava smanjenje nameta na rad. Politički smo počeli da razmišljamo tek nakon istraživanja javnog mnjenja sredinom decembra.

Nakon prve sedmice decembra smo postavili prognozu, odnosno postavili indikator izbora: ako prođu zakoni, neće biti izbora, ako ne prođu zakoni, biće izbora. Indikator se pokazao kao tačan. Čak ni međunarodne institucije koje su nas sve vreme podržavale nisu verovale u indikator. Do poslednjeg momenta.


Meni je očigledno da su reforme napuštene i da do njih neće ni doći. Osim reformi ministarstva privrede i ministarstva kulture o kojima javnost malo zna, drugih reformi nije ni bilo. Naravno, nakon izbora, ove zaustavljene reforme će biti ubrzane. Kaže večiti ministar u svim vladama Rasim Ljajić.

Reforme nisu u interesu stranaka koje su izgradile ovaj parazitski sistem koji izjeda društvo. Njegove temelje su postavile prethodne Vlade. Ova je samo nastavila u istom stilu. Aleksandar Vučić je veliko razočarenje za mene. Posebno zbog medijskog blata u kome drži Srbiju. Puštanje mog deteta u tabloide im nikada neću oprostiti. Hteli su da objave da sam pretukao svoje dete i da je završilo u Urgentnom centru. I sada me stomak boli kada samo pomislim na to. Iako su im rekli u vrhu policije tri puta da dete niko nije pretukao, nalog da se priča objavi je bio jači.


On demantuje, kabinetski tabloidi i armija partijskih vojnika rade. A mi se kopčamo na leđima. To vređa inteligenciju. Pre ulaska u Vladu sam poverovao da želi promene. Više mu ne verujem. Čak i da zbog pritisaka i novog sazrevanja prihvati neophodnost reformi, mislim da nema ni znanje, ni zrelosti, ni kapacitet da ih sprovede. Car je go.


Ponašanje nakon moje ostavke takođe mnogo govori o mentalnom sklopu. Da sam na njihovom mestu, rekao bih da razumem da je ministar ljut što mu zakoni nisu prošli, da je u besu napisao stvari koje nisu istina, da je očigledno i zainteresovan za političku karijeru i da mu želimo sve najbolje, te da ćemo mi nastaviti sa reformama. I kraj. Ovako, sav onaj imidž koji je pažljivo građen poslednjih 5 godina je uništen za 7 dana. Prvo besramno istupanje novog beogradskokg šerifa koji se očigledno prepoznao u tekstu ostavke, zatim drugi kadrovi, a onda i čitava tabloidna kanonada i pozivi na ispitivanje moje navodne kriminalne prošlosti od strane stranke. Očigledno je ona promakla i tužilaštvu i policiji za koje sam radio pet godina pre nego što sam postao ministar kao finansijski ekspert, držao treninge za tužioce i inspektore i radio na predmetima 24 sporne privatizacije. To mi je sve izgleda bio paravan za kriminalne planove i aktivnosti. I onda ode Vinča. Šef se naravno od svega ogradio.

Nakon ostavke, vrata svih televizija su se zatvorila. Prvo me je kabinet u petak naveče istisnuo iz najavljenog Utiska nedelje. A onda su nam novinari iz svih televizija rekli da ne mogu da nas pozovu u program. Davali podršku, ali u program ne može.


Jedina ekonomska politika u koju veruju stranke odnosno njihovi lideri je čudo. Ne postoji politička volja da se razmontira ovaj parazitski sistem zbog koga svi građani žive loše. Umesto reda, rada, odgovornosti, mi se opet okrećemo čudi. Arapsko čudo, kinesko čudo, besplatne milijarde, tajni ugovori bez tendera, dilovi, ukratko besplatan ručak na tuđi račun. Ovo je ozbiljno vreme. Potrebni su nam ozbiljni ljudi. Ozbiljan ministar finansija. Ozbiljan ministar pravde. Potrebne su nam suštinske i istinske reforme. Dosta je bilo marketinga.

 

Podrška reformama

http://www.facebook.com/SasaRadulovich

http://twitter.com/SasaRadulovich

 

 

Друштвени интерес - 09.08.2013.god.

Циљ је слободно друштво слободних грађана. Циљ се остварује стварањем уређеног система управљања кроз независне институције система. Уређен систем ствара претпоставке за срећан, равноправан, праведан, сигуран и самим тим леп живот њених грађана.

Људска права грађана су загарантована уставом. Испред свега. Као врхунски друштвени интерес. Као политичко опредељење. Као призма кроз коју се посматра свака акција државе и њене администрације. Призма кроз коју се посматрају закони.

Економски циљ друштва је богаћење њених грађана. Богађење грађана се мери не само кроз просечан приход по глави становника, већ и кроз криву расподеле прихода.

Решење наших економских проблема нису ни индустријализација, ни субвенционисање, ни помоћ државе, ни страни инвеститори. Решење су грађани, иноватори и предузетници, њихове идеје и напори у једном уређеном, правно сигурном друштву. Када систем буде добар за наше грађане, страни инвеститори ће сами доћи.

Приватно власништво је цивилизацијско достигнуће. Најбољи начин управљање друштвеним ресурсима. Капитализам и либерална економија дају најбоље економске резултате. Они нису у сукобу са одговорном социјалном политиком и социјалним правима грађана. Нити доводе до богаћења мањине преко сиромашења већине. Управо обратно. Кључни елемент у остварењу богађења целог друштва уз одговорну социјалну политку је паметна и одговорна пореска политика.

Правна сигурност кроз независне институције система. Смисао државних агенција је стварање независних институција система независних од политике. Зависних само од закона који им утврђују надлежност и стручности људи који их воде.

Независно и транспарентно правосуђе које само себе чисти од лоших судија и тужилаца. Уједначена и транспарентна судска пракса. Не можемо толерисати да за исто правно питање имамо дијаметрално супротне одлуке, зависно од тога коме се суди. Корупција постоји на врху система правосуђа.

Хумано друштво води одговорну социјалну политику. Без гладних. Са здравстевном заштитом. Са приликом за образовање и напредовање. Без обзира на порекло. Деца нису крива за економску снагу родитеља и заслужују једнаку прилику.

Школство плаћено из буџета. Бесплатно и квалитетно основно и средње образовање за све грађане. Укључујући и књиге и све остале трошкове. Високо школство подржано кроз кредите и стипендије за школовање.

Здравство плаћено из буџета. Бесплатно и квалитетно здравство за све грађане, без обзира на статус и запослење. Али не и здравствена заштита коју пружају државни домови здравља. Потпуно приватна примарна заштита. Породични лекари по избору породица.

Социјална помоћ за оне којима је неопходна. Мора да постојим социјална мапа друштва. Укинути садашњи систем по коме социјална помоћ стиже и онима којима треба и онима којима не треба, а велики број људи остаје без ње јер им недостаје неки папир. Људи у џиповима доводе децу у субвенционисана обданишта. Успоставити критеријуме за минимум прихода сваке породице. Социјално угрожене породице се саме пријављују под кривичном и материјалном одговорношћу. Безболно пријављивање. Али зато провере и контроле се врше случајним избором.

Пензије за све грађане старије од 65 године. Државна пензија и без иједне године радног стажа. Као део социјалног система. По канадском моделу. Садашњи пензиони систем, исто као и Закон о раду, је искључиво у интересу запослених на буџету и запослених у јавним предузећима.

Да ли можемо све ово да платимо? Наравно. Само не можемо и то да платимо и да имамо чак и 30% вишка запослених у државној управи, јавним предузећима, школству, здравству, да се давимо у намештеним тендерима и корупцији, да имамо искривљен порески систем који одговара само богатим монополистима, да арчимо новац пореских обвезника на НИП-ове, субвецнионисане кредите, субвенционисно запошљавање и ине перпетум мобиле пројекте који осим трошка ништа не стварају. Не можемо ни да имамо 20% инвалидских и 20% породичних пензија од 1.700.000 пензионера. Не можемо ни да 35% пензионера представља 55% трошка за пензије. Тако наравно не може.

Транспарентност. На свим нивоима власти. Траспарентност. У свим државним пословима. Траспарентност као политичко опредељење. Као врхунски друштвени интерес. Сви уговори које потписује држава и државна предузећа се јавно објављују.

Позитивна селекција. Интерес друштва и њених грађана је конкуренција. На свим нивоима. У свим сферама друштва. Требају нам најбољи. Морају да нас воде најбољи. У отвореној и равноправној утакмици треба да победе најбољи. Да би нам свима било боље.

Одговорност. Од премијера до запосленог на општинском шалтеру. Јасни критеријуми мерења учинка. Једино мерљив успех је прихватљив. Добре намере нису мерило. Оне су неопходне, али недовољне. Одговорност без олакшавајући околности. Ко не умеш, ко га бије по ушима да се гураш да води. Животи 7 милиона људи зависе од успешности. Нема разумевања за неуспех.

Друштву требају политичке странке за каналисање конкуренције политичких идеја и идеологија. Друштву не требају странке да воде кадровску политику. Странке се боре за места у скупштинама. Не за места дубоко у извршној власти. Потпуна професионализација државне управе.

Директни избори и изабрани који директно одговарају грађанима. Директни избори за градоначелника. Директни избори за посланике. Комбинација већинског и пропорционалног система за избор посланика.

Јавни конкурси за све државне агенције, сва државна предузећа и установе. Са јавним плановима рада. Са јавним извештавањем. Са потпуном транспарентношћу. Сви уговори су јавни и транспарентно објављени.

Децентрализација. Одлучивање довести што ближе грађанима. Враћање имовине локалним заједницама. Децентрализацију спровести на нивоу округа, са јаким градским центром ка коме гравитирају све општине у округу. Главни локални избори на нивоу округа. Општине су само делови бирократског апарата округа. Са изборима за начелника општине.

Гиљотина прописа. Смањење бирократије. На свим нивоима. Грађани не постоје због бирократије, већ обратно. Администрација је сервис грађанима.

Смањење јавне потрошње. На свим нивоима. Можемо трошити само оно што зарадимо. Укинути дискрециону потрошњу министара. Грађани знају много боље како да потроше и распореде новац него држава и неименовани државни службеници.

Држава не уме да привређује. Држава не уме да управља. Политичар који хоће да привређује, треба да иде у привреду. Не може новцем пореских обвезника. То не значи да држава не уме да поседује и да мора све да распрода. Држава уме и мора да буде у стању да ефикасно надгледа и да ефикасно регулише.

Сви монополи су лоши. Неки мање, неки више. И државни монополи су лоши. Приватни монополи су много гори од државних. Природни монополи теба да буду у државним рукама. Здрава и јака конкуренција је основ слободне тржишне економије. Без ње имамо експлоатацију целог друштва од стране малог броја људи.

Једнакост за све грађане. Не могу запослени у држави администрацији, државним предузећима и установама бити привилеговани у односу на остатак друштва.

TO DO Lista - 09.08.2013.god.


Problemi finansija
1. Nepodnošljiv deficit, padajući prihodi
2. Ogroman teret dugova, eksponencijalan rast kamata
3. Javna potrošnja nije u funkciji rasta BDP-a
4. Penzioni sistem - 15% BDP-a - rata od 5 milijardi evra godišnje - javni dug za penzije iznosi preko 60 milijardi evra
5. Zdravstsvo - skupo, nekvalitetno
6. Prosveta - skupa, nekvalitetna
7. Nerazumne subvencije svega i svačega
8. Socijalna politika gde joj nije mesto parališe sve sfere društva
9. Višak zaposlenih kao socijalna politika delux socijalne pomoći
10. Nesposobni kadrovi, nepostojanje kriterijuma, partokratija

Ekonomski problemi

1. Likvidnost, nenaplativi krediti, skriveni gubici u bankarskom sistemu (NPL)
2. Siva ekonomija
3. Umrla proizvodnja. Privreda su nam javna preduzeća, nekretnine, trgovina i usluge

4. Nepostojanje socijalnih karata i dobrog univerzalnog sistema socijalne zaštite
5. Zakon o radu

6. Offshore kompanije - prljav kapital, izvlačenje kapitala iz zemlje, pranje novca
7. Privredni i finansijski kriminal
8. Pravna nesigurnost

9. Nepostojanje tržišta - monopoli i spekulacije
10. Nepostojanje prave berze i finansijskog tržišta
11. Nepodnošljive kamatne stope

12. Država dominira nad privredom.
13. Neefikasna javna preduzeća, propale privatizacije, preduzeća u restrukturiranju
14. Nesposobni kadrovi, nepostojanje kriterijuma, partokratija, katastrofalno i neodgovorno korporativno upravljanje


Principi za rešenja

1. Ne može parcijalno. Ne postoji „silver bullet". Mora sveobuhvatno.
2. Jednakost svih građana. Teret moraju da nose svi građani. SVI GRAĐANI.
3. Potpuna transparentnost kao opredeljenje - JAVNO VRŠENJE JAVNE VLASTI
4. Socijalna zaštita ugroženih - socijalne karte na poverenje za sve porodice
5. Zdravstvo za sve bez obzira na radni status, bez doprinosa
6. Zapošljavanje i proizvodnja najjeftiniji, posedovanje i trange frange najskuplji
7. Nulta tolerancija za izbegavanje poreza i privredni kriminal
8. Pozitivna selekcija - jasni ciljevi, kriterijumi, merenje učinka, sankcije
9. Ekonomski cilj društva je dobar i bogat život njenih građana. Tržište je zajednički društveni resurs - ko iz njega crpi ono što mu je potrebno za život, plaća malo. Onaj koji crpi više, plaća više.
10. Poštovanje zakona se isplati. Nepoštovanje zakona mora postati skupo. Zaštita svih koji poštuju zakone od onih koji ih ne poštuju i od bahate države. Ne maltretirati privredu zbog sitnih grešaka.
11. Samoregulacija gde god je to moguće. Tržište gde god je to moguće i korisno. Nema uređenog tržišta bez jake regulacije i nadzora države.
12. Strani investitori su dobrodošli. Ali rešenje nisu strani investitori. Oni su dobri za velike projekte. Strane investicije su šlag na torti. Nama je nestala torta. Strani investitori je neće stvoriti. Izgubili smo 600.000 radnih mesta. Strani investitori ih neće vratiti.


Plan za narednih 3-6 meseci

Podsticaj privredi - smanjenje tereta umesto javne potrošnje i subvencija

1. Smanjiti namete na rad za trećinu u roku od 3 godine - ukinuti doprinose za zdravstvo, zdravstvo dostupno svim građanima Srbije - injekcija privredi vredna 1.5 milijardi evra godišnje
2. Izmeniti Zakon o radu - olakšati otpuštanja, smanjiti otpremnine
3. Giljotina propisa
4. Elektronska uprava gde god je to moguće
5. Reorganizacija i jačanje inspekcijskih službi. Posao države je nadzor. Rat crnom tržištu je podsticaj privredi.
6. Ukinuti Fond za razvoj u sadašnjem obliku - stvoriti garantni fond, stvoriti privatno upravljane državno-privatne fondove za ulaganja. Stvoriti Venture Capital industriju po ugledu na Izrael.

Budžet
7. Rebalans budžeta
8. Zamrznuti masu penzija - povećati najniže, smanjiti najviše - promeniti način obračuna
9. Zamrznuti masu plata javnog sektora do kraja 2014.godine. Rast plata može biti samo u okviru smanjenja broja zaposlenih.
10. Smanjiti masu plata administracije za 10% i zamrznuti do kraja 2014.godine. Rast plata može biti samo u okviru smanjenja broja zaposlenih.
11. Smanjiti masu plata svih javnih preduzeća za 20% i zamrznuti do kraja 2014.godine. Rast plata može biti samo u okviru smanjenja broja zaposlenih.
12. Ukinuti većinu subvencija - promeniti subvencije u poljoprivredi. Ne može po hektaru.
13. Objediniti Direkciju za imovinu, Agenciju za privatizaciju, Agenciju za osiguranje depozita, DIPOS, Direkciju za upravljanje oduzetom imovinom - sva imovina na jednom mestu - izvršiti popis i procenu sve imovine
14. Ukinuti Agencije za regionalni razvoj, SIEPA, ALSU
15. Odložiti za godinu dana sva trošenja koja ne doprinose održivom rastu BDP-a
16. Uvesti socijalne karte - prijavljivanje na poverenje - odrediti kriterijume ko je socijalno ugrožen - socijalna pomoć od 15.000 din + 5.000 din za svakog člana porodice
17. Nulta tolerancija za neplaćanje poreza po bilo kom osnovu
18. Aranžman sa MMF-om

Zakoni bez rupa u skladu sa principima
19. Izmene Zakona o budžetskom sistemu - transparentnost - javno objavljivanje godišnjih finansijskih izveštaja za sve budžetske korisnike (i škole i domovi zdravlja i ...) - obaveza objavljivanja svih ugovora
20. Napisati Zakon o budžetskom računovodstvu - ne može se država voditi prostim knjigovodstvom
21. Izmene Zakona o porezima na imovinu - jasan porez na zemljište
22. Izmene Zakona o porezu na dobit - ukinuti olakšice, povećati porez za velike
23. Izmene Zakona o porezu na dohodak građana - redefinisati paušalno oporezivanje, obavezno vođenje pojednostavljenih knjiga, obavezni finansijski izveštaji za sve
24. Izmene Zakona o PDV-u - ukinuti olakšice, ukinuti plaćanje PDV-a po naplati, ukinuti tromesečni PDV
25. Izmene Zakona o računovodstvu i reviziji - lažni i nepouzdani finansijski izveštaji, nema jasne odgovornosti revizora, jednostavno knjigovodstvo za mikro i mala preduzeća
26. Izmene Zakona o privrednim društvima - povezana lica i privredni kriminal
27. Izmene Zakona o platnom prometu - kupovina stanova cash na ruke
28. Izmene Zakona o deviznom poslovanju - zakrpiti rupčage za izvlačenje novca
29. Izmene Zakona o javnim preduzećima - transparentnost, kriterijumi, korporativno upravljanje
30. Izmeniti Zakon o tržištu kapitala - zakrpiti rupe, urediti berzu
31. Registracija offshore kompanija u APR-u, obveza podnošenja finansijskih i poreskih izveštaja našoj Poreskoj upravi
32. Inicirati bilateralne ugovore sa svim državama o saradnji poreskih uprava - otvaranje uzajamnih kancelarija poreske uprave za sprečavanje utaje poreza

Pravna sigurnost
33. Izmene Zakona o izvršenju i Zakona o parničnom postupku - postići efikasniji postupak
34. Jasni kriterijumi za ocenu rada sudija i tužilaca
35. Jedinstvena sudska praksa - transprentnost sudstva - javnost sudskih odluka - nezavisan budžet
36. Izmene Krivičnog zakonika - privredni kriminal
37. Novo/staro krivično delo - Neosnovano bogaćenje
38. U svim višim tužilaštvima odvojiti odeljenje za privredni kriminal
39. Uspostaviti biro/agenciju za finansijske istrage
40. U svim ambasadama, ekonomski konzuli moraju da pružaju usluge svim državnim organima kojima treba pristup javnim registrima u stranim zemljama
41. Učiniti Upravu za sprečavanje pranja novca funkcionalnom i korisnom

Privatizacija i restrukturiranje
42. Konverzija potraživanja u kapital kroz stečajni postupak
43. Staviti Zakon o privatizaciji van snage. Napisati novi.
44. Izmeniti Zakon o stečaju sa ciljem efikasnog postupka i lakog restrukturiranja
45. Zakrpiti rupe u ekonomskim zakonima
46. Ukinuti konverziju prava korišćenja zemljišta u svojinu. Pravo korišćenja je u prometu. Svojina se kupuje po tržišnim cenama prilikom dobijanja upotrebne dozvole.
47. Definisati metodologiju procene vrednosti svih vrsta imovine
48. Kod mrtvih preduzueća, privatizovati imovinu ne kapital
49. Rešiti zaglavljene stečajeve banaka.
50. Rešiti zaglavljene stečajeve privrednih društava: GP Rad, Beogradska šećerana - 200 miliona evra samo ova tri
51. PRIRODNI MONOPOLI SE NE PRIVATIZUJU.
52. Korporatizacija javnih preduzeća i izlazak na berzu.

Reforme
53. Poreska reforma - sintetički progresivan porez
54. Puna reforma penzionog sistema - ne dirati u stečena prava penzionera - reforma se odnosi na sve nove godine radnog staža i na ljude koji još nisu u penziji - kanadski sistem jednakih penzija za sve, ostalo je lična briga i odgovornost
55. Zdravstveno se plaća po pruženim uslugama. Svi građani su osigurani - Privatni porodični lekari, privatne lekarske prakse
56. Prosveta - potpuno besplatno osnovno i srednje školovanje - besplatan prevoz do velike škole - i knjige i sveske i olovke i topli obrok - minimalan i maksimalan broj učenika u razredu - univerzitetsko obrazovanje se plaća - stipendije i kreditiranje
57. Kultura i nauka nisu socijalne delatnosti - manji broj, više sredstava - pola iz budžeta pola od sopstvenih prihoda
58. Akcize na struju i gas
59. Ekonomske cene struje, grejanja, prevoza
60. Merenje potrošnje grejanja, ukinuti cenu po m2
61. Nulta tolerancija za izbegavanje plaćanja poreza
62. Monopol se ne isplati. Razbijanje monopola
63. Komisija za hartije od vrednosti ne radi svoj posao

Političke stranke
64. Reforma izbornog sistema - mešoviti izborni sistem, direktan izbor gradonačelnika
65. Decentralizacija na nivo okruga. Okrug sa jakim gradskim centrom. Pokrajina i regioni su samo novi nivo centralizacije. Opštine su previše male da se decentralizacija sprovede na taj nivo. Imamo ludilo opštinske administracije sa sve skupštinama opština za opštine sa 50.000 stanovnika.
66. Jedini dozvoljeni prihodi političkih stranaka su budžet i članarine
67. Nisu dozvoljeni krediti
68. Smanjiti broj poslanika.

 

Svaka od stavki sa liste ima svoj detaljan plan i rokove od mesec, tri, šest i godinu dana. Ni jedna stavka ne traje duže od godinu dana.



Komentari (151)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

kukusigameni kukusigameni 12:04 03.02.2014

1.

Nakon čitanja teksta, došao sam do zaključka da je bolji naslov za blog bio:
"Kako sam ušao u Vladu".
oskar-z-wild oskar-z-wild 17:38 03.02.2014

Re: 1.

Čestitam Saši što je ušao na srpsku političku scenu na velika vrata.

Sve profesionalne političare si deklasirao i ovoj rundi.






Znam da bi pravi b92 blogeri začinili ovaj post jednim muzičkim klipom, ali neću.
kleinemutter kleinemutter 18:47 03.02.2014

Re: 1.

Kako sam ušao u Vladu".

Ja ovako i pročitah taj naslov, posle sam videla da piše zašto..?

Po meni je svako pomalo lud ko se petlja sa SNS.

Toma je gladovao kao razmaženo dete da se izbori raspišu.

Vučko se sve više zaleće u prazno. Prava dela izostaju.

I domaćicama postaje jasno da je ovo stanje u zemlji neka sprdačina a nikako rešenje koje se obećavalo.

Izbori će da mu pokažu da je njegov kompas pokvaren i daleko će on biti od velike većine.

Raduloviću želim sretan povratak nazad u ekipu koja misli i dela i koju će on sam da bira.

Njegove sam blogove čitala dok nije postao ministar.
Kad je postao ministar nešto mi se ti blogovi nisu više sviđali.


loader loader 19:59 03.02.2014

Re: 1.

Prava dela izostaju.

Izostaju. Na žalost. Još dve godine proćerdano, a siromaštvo uvećano. Ali zato sinoć i danas ne izostaju napadi, sa prepoznatljivim pravedničko-patetičnim tonom, na neke "one" sa društvenih mreža koji zlo nazivaju decu, a eto, pristojni političari na takve stvari ne pristaju. I, da, ne plaše se.

urbana_gerila urbana_gerila 12:05 03.02.2014

boleS

tekst ostavke nije već objavljen na blogu b92?
radulović nije imao vremena da napiše kako nema vremena, i da mu je blog zbog toga zaključan?
tekst se već ne komentariše na više mesta?
angie01 angie01 12:10 03.02.2014

Re: boleS

radulović nije imao vremena da napiše kako nema vremena, i da je blog zbog toga zaključan?


nisam primetila da svi, koji zakljucavaju blog za komentare, ostavljaju i objasnjenje zasto su to ucinili- sto bi se to zamerilao samo jednom blogeru.


tekst se već ne komentariše na više mesta?


slobodna je volja, nije obavezno ni ovde.
urbana_gerila urbana_gerila 12:12 03.02.2014

Re: boleS

angie01

nisam primetila da svi, koji zakljucavaju blog za komentare, ostavljaju i objasnjenje zasto su to ucinili- sto bi se to zamerilao samo jednom blogeru.


nisam ni ja primetio da si im ti onda bila portparol.
angie01 angie01 12:26 03.02.2014

Re: boleS

nisam ni ja primetio da si im ti onda bila portparol.


nisam ni sada, uopste nisam zainteresovana za politiku- samo sam, kao i svi ostali konzument njenog katastrofalnog uticaja na moj zivot.

u ovom slucaju, ako te zanima, samo sam kolegijalna- nista drugo.


...zasto osecam intenzivan nedostatak ljubavi sa tvoje strane?
urbana_gerila urbana_gerila 13:25 03.02.2014

Re: boleS

angie01

nisam ni sada, uopste nisam zainteresovana za politiku- samo sam, kao i svi ostali konzument njenog katastrofalnog uticaja na moj zivot.
u ovom slucaju, ako te zanima, samo sam kolegijalna- nista drugo.


ok, preformulisaću:
nisam primetio da si do sada bila kolegijalna* ni po pitanju prezentacije zaključanih blogova, ni po davanju informacija o razlozima zaključavanja.

*koristim tvoj termin, iako ne shvatam u čemu se ogleda ta kolegijalnost.
blogeri uveliko komentarišu na drugim mestima, a raduloviću, ako mu je do njihovog mišljenja, niko ne brani da to tamo i pročita.


angie01

...zasto osecam intenzivan nedostatak ljubavi sa tvoje strane?


grešiš.
angie01 angie01 13:44 03.02.2014

Re: boleS

nisam primetio da si do sada bila kolegijalna* ni po pitanju prezentacije zaključanih blogova, ni po davanju informacija o razlozima zaključavanja.


a, sto bih bila- svako ima pravo da zakljuca blog za komentare, ako misli da oni iz bilo kog razloga nisu potrebni.

isto tako mi se nisu dopale varijante, gde neko na svoju ruku kaci tudji zakljucan tekst, jer, bozemoj, na sta to lcici, da ne mozemo da komentarisemo.

dalje, ovde se vec neko vreme spekulise na temu zakljucanih , specijalo Radulovicevih blogova, sa raznim objasnjenjima.

u ovom slucaju sam se na ovaj nacin ukljucila, posle male bezazlene prepiske sa autorom, zbog vaznosti onoga sto u ovom tekstu pise.

kolegijalnost, ili nazovi kako hoces, sam pokazala cesce na druge nacine- kaceci tekstove onih koji nemaju autorsku opciju, cak i neistomisljenika- gde je vecina njih posle tu opciju i dobila:),...

to sto se na drugim blogovima komentarise i o ovome, kontekst verovatno izaziva, mislim na ovaj ceo haos u kome se neprestano vrtimo.

ne znam, sta mi konkretno zameras?


urbana_gerila urbana_gerila 14:06 03.02.2014

Re: boleS

angie01

ne znam, sta mi konkretno zameras?


ne zameram ništa - tvoje mesto, tvoj i način upravljanja njime.
komentarišem, blogovi tome služe, kako tekst ostavke koji si okačila može da se pročita na više mesta na blogu, i da se tamo već danima komentariše.
čak je, da opet upotrebim tvoj termin, i nekolegijalno prema prezaposlenom raduloviću da, ako ga mišljenja blogera uopšte interesuju, mora da jurca na više mesta.

no, ako ti misliš da će tvoj postupak harmonizovati haos o kome govoriš, ondaK dobro...
angie01 angie01 14:15 03.02.2014

Re: boleS

urbani, ljubi te angie, je l si procitao tekst?- jer on nije tekst o ostavci.


no, ako ti misliš da će tvoj postupak harmonizovati haos o kome govoriš, ondaK dobro..


nista tako spektakularno nije moja ideja, a kamo li moc- dzast simpl tings, da kaze ko hoce sta misli i da se vise ne spekulise o razlozima zakljucavanja Radulovicevih blogova,...'naci, mala harmonizacija odnosa na blogu:),...
urbana_gerila urbana_gerila 14:40 03.02.2014

Re: boleS

angie01
urbani, ljubi te angie, je l si procitao tekst?- jer on nije tekst o ostavci.


radulovićev tekst jeste tekst o ostavci, a može se slobodno nazvati i - naknadna pamet.


samo harmonizuj, makar i na mikro planu.
angie01 angie01 14:47 03.02.2014

Re: boleS

radulovićev tekst jeste tekst o ostavci,


a, zasto sam ja onda naivno mislila da je to bio OVAJ TEKST?!



samo harmonizuj, makar i na mikro planu.


na mikro, kazem ti, minimikro:)
urbana_gerila urbana_gerila 15:04 03.02.2014

Re: boleS

angie01

a, zasto sam ja onda naivno mislila da je to bio OVAJ TEKST?!


to je formalna ostavka.
cane cane 22:47 03.02.2014

Re: boleS

jer on nije tekst o ostavci.


meni lici na objavljivanje privatne prepiske.

a to je, kao sto znamo, na blogu zabranjeno...




zemljanin zemljanin 02:55 04.02.2014

Re: boleS

Nekada je najgledanija bila serija "Opstanak", kasnije jedna od boljih "Star Trek TNG" itd. ... bilo je to doba kada vidiš popa i juriš nekoga da ga pipneš i kažeš "predajem ti baskuza", nakon toga kultni filmovi "Balkanski špijun", "Maratonci" itd. ... oduševljavao sam se navedenim serijama i tolerisao općinjenost ljudi navedenim filmovima, nisam voleo da učestvujem u "hajkama" na popove ... iako SF, ceo serijal ST je jedna velika nada, velika škola tolerancije, svet koji bi mogao da bude ako dovoljno nas to zaista želi ... sa druge strane filmovi su govorili o niskim strastima, svakodnevnici ili palanačkom miljeu ...

Moj stav o SR je već definisan i mogao bih, kao i kolega, da postavim pitanje "a zašto opet jedan blog o ..." ... onda vidim da je autor Angie ... ako imamo respekta prema nečijem stavu i mišljenju i ako vremenom naučimo da poštujemo nekoga, u mom slučaju Angie - "dužan" sam joj barem toliko, da ponovo pročitam ceo tekst i pokušam da to vidim "njenim" očima ... ako neko ko je "zaslužio" uvažavanje, učini nešto sa čime se ne slažem (generalno), definitvno me zanimaju razlozi za to ... a razloge mogu naći samo čitanjem onog što piše ...

I sve to možda ima veze sa onim serijama a nema veze sa onim filmovima, ali ne bi nam škodilo malo više međusobnog poštovanja i želje da se razumemo ...
angie01 angie01 09:03 04.02.2014

Re: boleS

. onda vidim da je autor Angie ...


zemljanine- nisam ja autor, Radulovic je, ja sam samo prenela njegov tekst na moj blog, da bi mogli ljudi da komentarisu- nista vise sa moja strane:)).


u mom slučaju Angie


,...hvala lepo- uzajamno je
zemljanin zemljanin 09:55 04.02.2014

Re: boleS

angie01
zemljanine- nisam ja autor, Radulovic je, ja sam samo prenela njegov tekst na moj blog, da bi mogli ljudi da komentarisu- nista vise sa moja strane:)).

znam Angie ali to ne menja suštinu
mnenadic mnenadic 12:20 03.02.2014

OK,

Mislim da je trebalo da se priključi nekoj od alternativa umesto što pravi svoju, jer je malo verovatno da će bilo koja postojeća politička organizacija (stranka) da se priključi njemu. On nema tu težinu koju misli da ima. Nema niko. Ovako, svi se ponašaju kao lešinari i grabe otpatke koji ostanu posle glavnog predatora.
Svi bi hteli da budu lideri, a na kraju će biti ništa (u političkom smislu). Po meni je svrsishodnije da je svoj program ponudio kao platformu i pozvao da se oko nje okupe. Ali to će teško ići ... Krajnji rezultat je da će se 30% glasova raspodeliti na 15 partijica (lista). Da bi se ostvario kakav takav uticaj, pa možda osvojila i većina, neophodna je jedna protiv lista. Sve drugo je bajka, za koju će akteri uvek naći opravdanja retoričke prirode.
angie01 angie01 12:27 03.02.2014

Re: OK,

svi se ponašaju kao lešinari i grabe otpatke koji ostanu posle glavnog predatora.


ovo je glavni problem oko izbora- sto tu niko ne radi nista za nas.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 12:46 03.02.2014

Re: OK,

Mislim da je trebalo da se priključi nekoj od alternativa umesto što pravi svoju, jer je malo verovatno da će bilo koja postojeća politička organizacija (stranka) da se priključi njemu. On nema tu težinu koju misli da ima. Nema niko. Ovako, svi se ponašaju kao lešinari i grabe otpatke koji ostanu posle glavnog predatora.


Tko jedared dograbi vlast, neće taj (bez prislie ) da se vraća tamo gde ju je manje ili nikako. Zato kod nas ta stalna pravljenja novih i još novijih i najnovijih političkih partija (a sve su baš partije, a ne stranke).
angie01 angie01 12:51 03.02.2014

Re: OK,

novih i još novijih i najnovijih političkih partija


a sve stari, jos stariji i najstariji kandidati:)
oskar-z-wild oskar-z-wild 17:44 03.02.2014

Re: OK,

jer je malo verovatno da će bilo koja postojeća politička organizacija (stranka) da se priključi njemu. On nema tu težinu koju misli da ima. Nema niko.


Ne shvatam zašto mnogi osećaju da su prozvani da daju savete Raduloviću. Čudna mi je ta sitničavost. Čovek je već obavio posao bez svih tih saveta.

Prevazišao je i Pešićku, Turajlićku i druge trustove mozgova.
mnenadic mnenadic 18:28 03.02.2014

Re: OK,

Ne shvatam zašto mnogi osećaju da su prozvani da daju savete Raduloviću


Komentar nije savet nego konstatacija. Ako konstataciju neko doživi kao savet eto mu ga ... Služeći se tvojom logikom tvoj komentar je takođe savet.
hajkula1 hajkula1 11:16 04.02.2014

Re: OK,

mnenadic
Mislim da je trebalo da se priključi nekoj od alternativa umesto što pravi svoju...


Alternativa? LDP, Dveri, radikali...???
Inner Party Inner Party 12:34 03.02.2014

Populizam ...

... je uvek bio nešto najgore na srpskoj političko sceni. Baš kao što su najgori prijatelji oni koji vas slušaju samo dok im govorite ono što žele da čuju. I tako se decenijama radi samo ono za šta se pretpostavlja da bi narod voleo da se radi - da narodu bude (uvek samo ekonomski) bolje a da se ipak nekako ne mora ništa menjati (čak i ako ne valja).

Najkomičnije je što današnji - Vučicev - populizam nastupa pod krinkom izjava kako "ga je baš briga za rejting", "kako on donosi veoma teške odluke", "kako je on sam i na vetrometini" ... I smešno je što to narod guta, iako se ama baš ništa od tih izjava ne pokazuje istinitim, realnim i verodostojnim.
angie01 angie01 12:41 03.02.2014

Re: Populizam ...

bolid1 bolid1 13:16 03.02.2014

Re: Populizam ...


posle Pajtonovskog vikenda, ovo:)


Ako nekom klincu ide rodjendan, da imate u vidu.

oskar-z-wild oskar-z-wild 17:48 03.02.2014

Re: Populizam ...

Inner Party
... je uvek bio nešto najgore na srpskoj političko sceni. Baš kao što su najgori prijatelji oni koji vas slušaju samo dok im govorite ono što žele da čuju. I tako se decenijama radi samo ono za šta se pretpostavlja da bi narod voleo da se radi - da narodu bude (uvek samo ekonomski) bolje a da se ipak nekako ne mora ništa menjati (čak i ako ne valja).Najkomičnije je što današnji - Vučicev - populizam nastupa pod krinkom izjava kako "ga je baš briga za rejting", "kako on donosi veoma teške odluke", "kako je on sam i na vetrometini" ... I smešno je što to narod guta, iako se ama baš ništa od tih izjava ne pokazuje istinitim, realnim i verodostojnim.


Molim malo manje prozivki u ime "naroda", može na primer "glasačko telo". Jer ko može da procenjuje napamet šta narod guta. Neki gutaju rakiju, neki votku, neki...
sima2000 sima2000 13:46 03.02.2014

..

Решење наших економских проблема нису ни индустријализација, ни субвенционисање, ни помоћ државе, ни страни инвеститори. Решење су грађани, иноватори и предузетници, њихове идеје и напори у једном уређеном, правно сигурном друштву. Када систем буде добар за наше грађане, страни инвеститори ће сами доћи.



Zamislimo hipotetičku situaciju da se svi zakoni izmene u skladu sa Saletovim programom. Da se ukinu sve agencije, da se smanji državni aparat, da sve bude kao Švajcarska.

Da li je reforma državne uprave dovoljan uslov za ekonomsko blagostanje?
Jeste potreban uslov, ali ne i dovoljan.

Osnovni problem naše ekonomije je niska produktivnost. 1000 radnika na Zapadu proizvede više dobara i usluga u jedinici vremena od 1000 radnika u Srbiji. Pa makar svih tih 1000 zapadnih radnika bili Srbi na privremenom radu u inostranstvu.

Produktivnost se vrlo teško i sporo menja. Mora da se promeni kultura rada i organizovanja, kako u privatnim tako i u državnim firmama.

Strane investicije su po meni brži način za povećanje produktivnosti od domaćih preduzetnika i inovatora. Domaćem preduzetniku koji počinje od nule treba 30 godina da uz pomoć pokušaja i grešaka nauči da vodi firmu od 500 zaposlenih. Stranom investicijom se tehnologija proizvodnje, upravljanja i organizovanja, koja je na primer u Fiatu razvijana 115 godina, uvozi i primenjuje praktično od sutra.

Sve u svemu, molio bih čitaoce da se ne zaleću previše. Radulović je svakako nešto najbolje što nam se trenutno nudi na političkom tržištu, ali definitivno nije čarobnjak koji će posle izborne pobede da nam na tanjiru servira blagostanje.
angie01 angie01 13:57 03.02.2014

Re: ..

Sve u svemu,


KLIK NA LINAK
svarog svarog 14:10 03.02.2014

Re: ..

sima2000

Strane investicije su po meni brži način za povećanje produktivnosti od domaćih preduzetnika i inovatora. Domaćem preduzetniku koji počinje od nule treba 30 godina da uz pomoć pokušaja i grešaka nauči da vodi firmu od 500 zaposlenih. Stranom investicijom se tehnologija proizvodnje, upravljanja i organizovanja, koja je na primer u Fiatu razvijana 115 godina, uvozi i primenjuje praktično od sutra.


A koliko prekosutra u slučaju globalne krize ili velikog pada tražnje pokupi pinkle i kao da ga nikad nije bilo, osim dugova i radnika bez posla. Na primeru US steel-a
sima2000 sima2000 14:20 03.02.2014

Re: ..

A koliko prekosutra u slučaju globalne krize ili velikog pada tražnje pokupi pinkle i kao da ga nikad nije bilo, osim dugova i radnika bez posla. Na primeru US steel-a


Naravno.. i ne samo to. Strani investitori pokupe sav profit, pa ga potroše u zemlji odakle su došli, ili reinvestiraju u neke treće zemlje.
Međutim to je cena koja mora da se plati ako želimo da povećamo produktivnost. Ili to, ili da čekamo 50 godina da domaći preduzetnici i inovatori sazru, pod uslovom da održimo povoljnu poslovnu klimu u tako dugom periodu.

Vrlo sam zabrinut da nam se ne ponovi rumunski i bugarski scenario. On već 15 godina stagniraju u relativno povoljnom ambijentu.

angie01 angie01 14:26 03.02.2014

Re: ..

rade.radumilo rade.radumilo 14:28 03.02.2014

Re: ..

Zamislimo hipotetičku situaciju da se svi zakoni izmene u skladu sa Saletovim programom.


Više uopšte nije bitno. Sada je ključno pitanje:
- Ima li nekog ko će iole pokušati da sprovede bilo kakve reforme, ili će svi da obećavaju Arapska/Kineska/Marsovska čuda.
Reforme će morati da bole i to žestoko. Što se budu duže odlagale, boleće sve više. Možemo pričati bajke o stranim investicijama i zanositi se pričama o velikim koncernima koj će videti svoj interes u Srbiji, dok ne pojedemo i ono malo što nam je ostalo u zamrzivaču, a onda...
svarog svarog 14:32 03.02.2014

Re: ..

U poslednjem Transition report EBRD-a, pre neki dan predstavljenom kod nas, jedan od zaključaka je da su tranzicione zemlje iscrpele rast na osnovu rasta produktivnosti i da je vreme da se rast zasniva na institucijama i tržištu.
Srbija je imala izuzetan rast produktivnosti zašta je najzaslužnija privatizacija zbog ogromnog otpuštanja, jer produktivnost=proizvod po zaposlenom. Zaposlenost se više ne može smanjivati sada se mora ići na stabilno okruženje, inovacije...

edit: zaboravih da dodam, čini mi se da je dolazak modernih tehnologija sa SDI više mit ili teorija nego istina. Na primer, da sledeće godine ode Fiat da li bi zapsoleni u zastavi znali da naprave auto poput Fiat 500l?
sima2000 sima2000 14:52 03.02.2014

Re: ..

Na primer, da sledeće godine ode Fiat da li bi zapsoleni u zastavi znali da naprave auto poput Fiat 500l?


Mogu ja da postavim kontra pitanje: na primer, da u martu pobedi Radulović i sprovede sve reforme, da li će nakon toga iko u ovoj zemlji umeti da napravi Fiat 500l?

Mislim da je u pitanju metalitet i kultura. Neproduktivno se radi i kod nas i kod Bugara i kod Grka.

U Indiji postoji zanimanje perač veša. Uzme veš od klijenta, opere ga u Gangu, a zatim ispegla na ulici - peglom na ugalj. Za jedan radni dan dobijete na ruke čist i ispeglan veš. Perači veša se ubiše od posla, rade po 14 sati dnevno, a jedva prehranjuju porodicu. Zašto je to tako. Zato što je indijska ekonomija neproduktivna, a u takvoj ekonomiji je perač veša izabrao da radi jedno od najneproduktivnijih zanimanja.

Kako se izvući iz toga? Stvarno ne znam, a vidim da ni stručnjaci nemaju pojma.

Podržavam i strane investicije i reformu institucija i tržišta. Zvuči mi razumno. Samo ne podržavam one koji misle da ovako treba nastaviti, jer se u reformama može napraviti greška.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 14:54 03.02.2014

Re: ..

zaboravih da dodam, čini mi se da je dolazak modernih tehnologija sa SDI više mit ili teorija nego istina. Na primer, da sledeće godine ode Fiat da li bi zapsoleni u zastavi znali da naprave auto poput Fiat 500l?


hvala bogu da konačno to neko primeti
oskar-z-wild oskar-z-wild 17:52 03.02.2014

Re: ..

sima2000
Sve u svemu, molio bih čitaoce da se ne zaleću previše.


Veoma si uviđajan simo2000 ali svako sam leči svoju glavobolju a prilika da se okrnji vlast plutokratije ovog puta traje samo do 16. marta.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:58 03.02.2014

Re: ..

Strane investicije su po meni brži način za povećanje produktivnosti od domaćih preduzetnika i inovatora.


To nije sporno, ali postoji li način da se one privuku u dovoljnoj meri da bi značajno podigle ukupnu produktivnost srpske privrede?

Pokušavano je parama, zatamnjivanjem ugovora, ličnim prijateljstvima (Vučić i šeik), i nije uspelo.
Biće da je to nemoguće uraditi.
Ako je nemoguće, da li treba sedeti i kukati ili raditi ono što se može, "praviti tortu za šlag"
freehand freehand 20:05 03.02.2014

Re: ..

Saletovim


freehand freehand 20:10 03.02.2014

Re: ..

sima2000
Rumunski i Bugarski


rade.radumilo
Arapska/Kineska/Marsovska


Drage kolege, ako nam već ekonomija štuca i tu smo nemoćni - sa pravopisom možemo odmah da krenemo. Dakle: bugarski, rumunski, arapska, kineska, marskovska piše se malim početnim slovom, sem kad je reč na početku rečenice.
oskar-z-wild oskar-z-wild 20:24 03.02.2014

Re: ..

Drage kolege, ako na već ekonomija štuca i tu smo nemoćni - sa pravopisom možemo odmah da krenemo. Dakle: bugarski, rumunski, arapska, kineska, marskovska piše se malim početnim slovom, sem kad je reč na početku rečenice.



Prokleti individulisti! Neće da igraju po pravilima! Dobiće keca.
sima2000 sima2000 21:35 03.02.2014

Re: ..

Dakle: bugarski, rumunski, arapska, kineska, marskovska piše se malim početnim slovom, sem kad je reč na početku rečenice.


Ispravio.
freehand freehand 21:56 03.02.2014

Re: ..

sima2000
Dakle: bugarski, rumunski, arapska, kineska, marskovska piše se malim početnim slovom, sem kad je reč na početku rečenice.


Ispravio.

Evo preporuka.
svarog svarog 23:04 03.02.2014

Re: ..

Moja poenta je da ne možeš praviti ambijent isključivo ili prevashodno za strane firme. Moje mišljenje je da zemlju iz bule može da izvuče samo domaći privatni kapital, ni državni ni strani. Problem je što se svakome sa malo para odmah zalepi etiketa ili lopov, tajkun, liferant, špekulant...
rade.radumilo rade.radumilo 09:20 04.02.2014

Re: ..

Drage kolege, ako nam već ekonomija štuca i tu smo nemoćni - sa pravopisom možemo odmah da krenemo. Dakle: bugarski, rumunski, arapska, kineska, marskovska piše se malim početnim slovom, sem kad je reč na početku rečenice.


Važi, ti ispravljaj pravopis po blogovima, dok mi ostali pokušavamo ispraviti državu...
freehand freehand 10:25 04.02.2014

Re: ..

rade.radumilo
Drage kolege, ako nam već ekonomija štuca i tu smo nemoćni - sa pravopisom možemo odmah da krenemo. Dakle: bugarski, rumunski, arapska, kineska, marskovska piše se malim početnim slovom, sem kad je reč na početku rečenice.


Važi, ti ispravljaj pravopis po blogovima, dok mi ostali pokušavamo ispraviti državu...

Dragi Rade, obrati pažnju na sjajnu Siminu reakciju.
E tako se ispravlja država.
Kad se na uljudnu primedbu uljudno odgovori, i ispravi greška. Koju, siguran sam, Sima više neće ponoviti.
To što ti ispravljaš, na osnovu onoga što čitam - možeš mačku o rep. Otprilike - kad mladac posle svršenog kumrovačkog kursa "Edvard Kardelj o političkom sistemu" upiše online kurs Kejnzijasnstva pa zamišlja Pjongjang na vodi.
Daleko ti lepa kuća sa tvojim ispravljanjem.
rade.radumilo rade.radumilo 14:08 04.02.2014

Re: ..

To što ti ispravljaš, na osnovu onoga što čitam - možeš mačku o rep. Otprilike - kad mladac posle svršenog kumrovačkog kursa "Edvard Kardelj o političkom sistemu" upiše online kurs Kejnzijasnstva pa zamišlja Pjongjang na vodi.
Daleko ti lepa kuća sa tvojim ispravljanjem.


Vi'š, ja trenutno ispravljam na jedini način koji znam: privređivanjem. Trenutno, izvezem softvera, odnosno donesem deviza u Srbiju u vrednosti od četiri moje bruto plate godišnje, svake godine. Pri tome primam neto platu na koju plaćam ekstra porez. Osim toga se i postepeno povećava u vremenu, što će reći da više deviza donosim u Srbiju.
Takođe, pokušavam da poručim onima koji hoće da slušaju da je upravo to najbitnija stvar za ovaj narod: stvaranje dodatne vrednosti. Sve ostalo možeš okačiti mačku o rep: i društveno uređenje i teritorije i ekonomske teorije ukoliko je stvaranje dodatne vrednosti (ionako neveliko) u opadanju...
freehand freehand 14:24 04.02.2014

Re: ..

Vi'š, ja trenutno ispravljam na jedini način koji znam: privređivanjem. Trenutno, izvezem softvera, odnosno donesem deviza u Srbiju u vrednosti od četiri moje bruto plate godišnje, svake godine. Pri tome primam neto platu na koju plaćam ekstra porez. Osim toga se i postepeno povećava u vremenu, što će reći da više deviza donosim u Srbiju.
Takođe, pokušavam da poručim onima koji hoće da slušaju da je upravo to najbitnija stvar za ovaj narod: stvaranje dodatne vrednosti.

Sjajno, mada ne znam otkud ovi autobiografski momenti u načelnoj raspravi u kojoj najčešće zastupaš mišmaš titoizma i kejnzijasntva. Meni to malo suludo, ali i tako karakteristično.
No eto - uzmimoo da se ja neću legitimisati na isti način ali ću nastaviti o principima i konkretnim potezima i dešavanjima.
Sve ostalo možeš okačiti mačku o rep: i društveno uređenje i teritorije i ekonomske teorije ukoliko je stvaranje dodatne vrednosti (ionako neveliko) u opadanju...

Eto, kao što rekoh.
Stvaranje dodatne vrednosti u limbu kao vrhunski ideal... Strava.
rade.radumilo rade.radumilo 15:29 04.02.2014

Re: ..

kojoj najčešće zastupaš mišmaš titoizma i kejnzijasntva.


Zato što ne zastupam nikakve izme, već samo malo zdravog razuma:
- Imali smo funkcionalnu državu, sa svim njenim vrlinama i manama. Da li je bilo više jednih ili drugih, element za raspravu uz kaficu ili pivce.
- Imamo nešto što se samo zove država, što ne funkcioniše i za šta se još nađe neko pametan da tvrdi da je:
- bolje od onog prethodnog.
- ako i nije bolje, za to nije krivica onih kojiu tu državu sačinjavaju, već onih koji su sačinjavali prethodnu i uglavnom su pokojni.

Stvaranje dodatne vrednosti u limbu kao vrhunski ideal... Strava.

Vi'š, poznajem lika koji ima svoj bend. Odlično svira i pre bi sebi odsekao ruku nego da svira "narodnjake" po kafanama i svadbama. Čovek od "principa" reklo bi se, samo što zahvaljujući njegovim "principima" dete mu, s vremena na vreme, ode gladno u školu.
freehand freehand 15:35 04.02.2014

Re: ..

Da li je bilo više jednih ili drugih, element za raspravu uz kaficu ili pivce.


Mislim... Jebeš kaficu.
Čovek od "principa" reklo bi se, samo što zahvaljujući njegovim "principima" dete mu, s vremena na vreme, ode gladno u školu.

E sa njim bih rađe na piće.

A recepti Mr. Radulovića odlični su za povećavanje broja narodnjaka i gladne dece, istovremeno.
rade.radumilo rade.radumilo 16:32 04.02.2014

Re: ..

E sa njim bih rađe na piće.


Svakako, samo budi spreman da ćeš ti plaćati piće.

A recepti Mr. Radulovića odlični su za povećavanje broja narodnjaka i gladne dece, istovremeno.


Mož' biti da jesu, mož' biti i da nisu. Samo što nikako da čujem neke druge recepte, osim onih koji se već godinama propagiraju i čiji rezultati su vidljivi na svakom koraku.

"Definicija ludila: Kada uporno radiš iste stvari, nadajući se, svaki put, drugačijem ishodu."
Albert Ajnštajn
angie01 angie01 16:42 04.02.2014

Re: ..

Imali smo funkcionalnu državu, sa svim njenim vrlinama i manama. Da li je bilo više jednih ili drugih, element za raspravu uz kaficu ili pivce.


svaki put se iznenadim, kada neko tvrdi suprotno i jos hvali ovo sada kao napredak.


"Definicija ludila: Kada uporno radiš iste stvari, nadajući se, svaki put, drugačijem ishodu."
Albert Ajnštajn


ovo je definicija nasih izbora!
milisav68 milisav68 17:45 04.02.2014

Re: ..

angie01
svaki put se iznenadim, kada neko tvrdi suprotno i jos hvali ovo sada kao napredak.

Pa retko ko tvrdi da je napredak, već da je (ovo sad) posledica (onoga onda).

Više od pedeset godina živimo u nekim reformama.

I da se razumemo, ja ne tvrdim da je bilo samo loših stvari, ali me takne u živac kad krenu hvalospevi o tom vremenu, a da se usput ignorišu činjenice.
angie01 angie01 18:27 04.02.2014

Re: ..

I da se razumemo, ja ne tvrdim da je bilo samo loših stvari, ali me takne u živac kad krenu hvalospevi o tom vremenu, a da se usput ignorišu činjenice.


milisave, pamtim samo sretne dane,:)), sto kaze rade, bila funkcionalna drzava, preskocila posle rata ceo jedan period i uskocila u godine gde su se razvijali gradovi, privreda, ljudi poceli ozbiljno da se obrazuju, kultura je od seoskih prela prerasla u Bitef, Bemus, Fest,...ljudi dobijali stanove, isli na more, kupovali kola,...islo se napred- bile su tu i lose stvari, ali one su trebale da se u sledecoj fazi promene na bolje, a ne da su urusavalo i ono dobro....mislim, sta bi ovi ovih poslednjih decenija krali, od cega su postali bogati, ako ne od onoga sto je stvoreno u tom zloglasnom periodu.
milisav68 milisav68 20:05 04.02.2014

Re: ..

angie01
milisave, pamtim samo sretne dane,:)), sto kaze rade, bila funkcionalna drzava, preskocila posle rata ceo jedan period i uskocila u godine gde su se razvijali gradovi, privreda, ljudi poceli ozbiljno da se obrazuju, kultura je od seoskih prela prerasla u Bitef, Bemus, Fest,...ljudi dobijali stanove, isli na more, kupovali kola,...islo se napred- bile su tu i lose stvari, ali one su trebale da se u sledecoj fazi promene na bolje, a ne da su urusavalo i ono dobro....mislim, sta bi ovi ovih poslednjih decenija krali, od cega su postali bogati, ako ne od onoga sto je stvoreno u tom zloglasnom periodu.

Ma ok, prvi poljubac i žal za mlados`.

Ali danas nam ni tri Tita ne bi pomogla, jer su se promenili odnosi u svetu, civilizacija je otišla napred - pa tako, mnogo promenljivih ima, da bi mogla da se izvuče paralela.
.mislim, sta bi ovi ovih poslednjih decenija krali, od cega su postali bogati, ako ne od onoga sto je stvoreno u tom zloglasnom periodu.

Pa nisu nas toliko pokrali, koliko su nas zadužili.

Pogledaj šta se najviše traži(lo) - zemlja/zemljište/lokacija, ostalo su "pojeli Kinezi".



rade.radumilo rade.radumilo 20:28 04.02.2014

Re: ..

Ali danas nam ni tri Tita ne bi pomogla, jer su se promenili odnosi u svetu, civilizacija je otišla napred - pa tako, mnogo promenljivih ima, da bi mogla da se izvuče paralela.


Pa ne treba nam Tito, upravo je u tome problem. Svaki od ovih majmuna koji se dohvati vlasti, umisli da je Tito i da će on da bude nešto bitan ovde i u svetu. Problem je samo što ne dobacuje dalje od Batrovaca, a ni ovde nije dugo bitan.
Problem je i u tomeo što bi narod da izglasa još jednog velikog sina naših naroda i narodnosti, koji će da ih izvuče iz muke i bede i da pohapsi lopove, pronađe gde su sakrili džakove s parama i podeli ovom napaćenom narodu.
Nakon izbora će naravno otrčati kući na vreme da odgledaju reprizu "Ravne Gore". Tu je sve lepo rečeno kako nas je Tito uništio i upropastio, ali ovaj novi vođa... On brine o narodu i zna šta radi i on će sve to ispraviti i neće dozvoliti ovim lopovima i tajkunima da otimaju naše fabrike koje smo mi udarnički gradili i da nam njihovi plaćenici diraju u naša stečena radnička prava i samoupravljanje...
milisav68 milisav68 20:32 04.02.2014

Re: ..

rade.radumilo

Problem je i u tomeo što bi narod da izglasa još jednog velikog sina naših naroda i narodnosti, koji će da ih izvuče iz muke i bede i da pohapsi lopove, pronađe gde su sakrili džakove s parama i podeli ovom napaćenom narodu.

A ko ih to naučio?
freehand freehand 20:41 04.02.2014

Re: ..

Svakako, samo budi spreman da ćeš ti plaćati piće.

Đe je problem? ovi tvoji su uglavnom komesari i udbaši/liberatarijanci koji inače ne plaćaju nikom ništa.
"Definicija ludila: Kada uporno radiš iste stvari, nadajući se, svaki put, drugačijem ishodu."
Albert Ajnštajn

Albert Ajnštajn nije bio ni psiholog ni psihijatar. A i nije važio baš za psihički najstabilnijeg.
Otprilike kao i Kardelj što se tiče ideologije, Kidrič ekonomije, i tako dalje. Sve moj do mojega.


Pa ne treba nam Tito, upravo je u tome problem. Svaki od ovih majmuna koji se dohvati vlasti, umisli da je Tito i da će on da bude nešto bitan ovde i u svetu. Problem je samo što ne dobacuje dalje od Batrovaca, a ni ovde nije dugo bitan.

Ama ne. Problem je što određeni tip birača misli da je tito bio etalon, pa onda zamišlja da bi svi da budu kao on, a da niko nije ni blizu.
U glavi je problem.
freehand freehand 20:46 04.02.2014

Re: ..

angie01
I da se razumemo, ja ne tvrdim da je bilo samo loših stvari, ali me takne u živac kad krenu hvalospevi o tom vremenu, a da se usput ignorišu činjenice.


milisave, pamtim samo sretne dane,:)), sto kaze rade, bila funkcionalna drzava, preskocila posle rata ceo jedan period i uskocila u godine gde su se razvijali gradovi, privreda, ljudi poceli ozbiljno da se obrazuju, kultura je od seoskih prela prerasla u Bitef, Bemus, Fest,...ljudi dobijali stanove, isli na more, kupovali kola,...islo se napred- bile su tu i lose stvari, ali one su trebale da se u sledecoj fazi promene na bolje, a ne da su urusavalo i ono dobro....mislim, sta bi ovi ovih poslednjih decenija krali, od cega su postali bogati, ako ne od onoga sto je stvoreno u tom zloglasnom periodu.

Sitan je problem što se zaduživalo dok je išlo. Kad je došao konobar prešlo se na supstancu. a i zakukali samoupravljači ko ljute guje. Da im se ne dira Bemus.
angie01 angie01 00:42 05.02.2014

Re: ..

Sitan je problem što se zaduživalo dok je išlo.


al je izgradio- Novi Beograd npr i dao ljudima stanove, koje su posle otkupljivali za sto keka, pa fabrike, pa besplatno skolovanje,...da ovi posle nisu sve pokrali, verovatno ne bi sada ovoliki glib bio!
freehand freehand 00:48 05.02.2014

Re: ..

angie01
Sitan je problem što se zaduživalo dok je išlo.


al je izgradio- Novi Beograd npr i dao ljudima stanove, koje su posle otkupljivali za sto keka, pa fabrike, pa besplatno skolovanje,...da ovi posle nisu sve pokrali, verovatno ne bi sada ovoliki glib bio!

Opet isto... Od čega je izrgadio?
Endži, veliki je problem sa skojevcima što ne kapiraju da ne postoji stan od 100 keka. Sto keka platiš u osamdeset devetoj a još pedeset hiljada do kraja života. Ovako ili onako. Neko to mora da otplati.
I ko je posle krao? Tempo nije krao? Mamula nije trpao? Franjo nije bio Titov general? Direktori Geneksa nisu bili Titovi udbaši? Sloba nije bio Titov skojevac i mladi komunista?
O čemu vi pričate, JBT?


angie01 angie01 00:58 05.02.2014

Re: ..

I ko je posle krao?


nekako je ipak dovoljno ostalo za ove posle, od kada je sve razbucano i nista vise ne funkcionise.

jeste, od kredita, ali je od seljacke uboge zemlje napravio zemlju gde su se razvijali gradovi, nicale fabrike, a ljudi imali posao od koga su pristojno ziveli i vec njihova deca su mogla da se pohvale fakultetskim diplomama koje su bile upotrebljive,...ne razumem to potpuno negiranje svega, verujem da si i ti bolje ziveo tada, svakako je vecina zivela bolje.

Mi smo lose odabrali sledecu fazu, kada je sve bilo zrelo za promene.

...znam, znam, da mozemo ovako vise stotina krugova i da se necemo ubediti.


rade.radumilo rade.radumilo 09:37 05.02.2014

Re: ..

Sitan je problem što se zaduživalo dok je išlo. Kad je došao konobar prešlo se na supstancu. a i zakukali samoupravljači ko ljute guje. Da im se ne dira Bemus.


Izvini, a koliko se to zadužio? Aj da stavimo na papir? Kolkiko od toga je ostalo Srbiji da otplati, kada se "oslobodila" iz "tamnice naroda". Koliko je otplaćeno, a koliko je otpisano? Umesto što ponavljaš istu praznu frazu, deder konkretnu brojku. Šta je urađeno s tim parama? Šta je izgrađeno, šta je napravljeno, koliko je pokradeno? Koliko je to u današnjim parama, kada se uradi revalorizacija? Koliko je to bilo procenata tadašnjeg BDP-a?
Koliko se Srbija danas zadužeuje? Svake godine? ŠTa se radi sa tim parama? ŠTa se gradi, u šta se ulaže? Koliki je današnji procenat zauženosti u odnosu na BDP?

Ta prazna fraza je jedino što je ostalo, obzirom da i deca koja su rođena u ovom veku, vide da odrastaju u govnima dok gledaju fotografije svojih roditelja (u istom uzrastu) na plažama Jadrana, po gradovima Evrope ili čak na egzotinčnim nesvrstanim destinacijama, gde su im babe i dede radili na projektima. Sve im je jasno kada vide fotografije dede i babe, pored novih kola kojima su išli na posao u firmu, pored čije ruševine danas prolaze kolima koja su njihovi roditelji u startu kupili "matora".
freehand freehand 09:48 05.02.2014

Re: ..

ini, a koliko se to zadužio? Aj da stavimo na papir?

Nema potrebe, stavila je Milka Planinc na sednici SIV 1981., kad se klatio neproglašeni bankrot. I kad su jurili Rojtersa da ga zaustave.

P.S.
Evo malo za časove dokolice:

Mit o herojskom dizanju iz pepela bivše Jugoslavije

Često čujemo priču kako se bivša Jugoslavija herojski "digla iz pepela" poslije Drugog svjetskog rata. Ali, teško je dati neku ocjenu te priče ako ne znamo kako su se neke druge zemlje "digle iz pepela". Zato sam usporedio bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku nekih zemalja koje su krajem četrdesetih godina prošlog vijeka imale priblizno jednak BDP kao i Jugoslavija u tom vremenu. Pogledajmo šta nam istorijski podaci govore. Govore nam da su sve države koje su ovdje prikazane, osim Mađarske i Bugarske, imale znatno veći rast BDP-a po stanovniku nego Jugoslavija između 1947. i 1989. Dakle, možda se Jugoslavija herojski digla iz pepela, ali izgleda da su se Japan, Njemačka, Italija, Austrija, Grčka i Španija mnogo herojskije digle iz tog pepela.




KLIK
milisav68 milisav68 10:50 05.02.2014

Re: ..

rade.radumilo
Sve im je jasno kada vide fotografije dede i babe, pored novih kola

Koja su vozili na bonove po sistemu par-nepar, i kako su švercovali kafu, banane, farmerke, prašak....iz inostranstva, i nek ih pitaju šta su to planirane restrikcije struje od po šest sati dnevno, a šta je to godišnja inflacija od preko 1000%....


rade.radumilo rade.radumilo 11:08 05.02.2014

Re: ..

Evo malo za časove dokolice:


Evo ti još bolji LINK

Imaš za svaku bivšu republiku ponaosob, u (2005 USD) za period od 1950 - 2015-e.

Takođe, možeš pogledati (LINK ili LINK) kako nam je procenat (ima i apsolutni iznos) duga po glavi stanovnika u odnosu na GDP per capita u poslednjih sedam godina rastao sa 35.6% na 70% i pored povećanja GDP per capita.
urbana_gerila urbana_gerila 11:59 05.02.2014

Re: ..

milisav68

Koja su vozili na bonove po sistemu par-nepar, i kako su švercovali kafu, banane, farmerke, prašak....iz inostranstva, i nek ih pitaju šta su to planirane restrikcije struje od po šest sati dnevno, a šta je to godišnja inflacija od preko 1000%....


znaš li ti koliko je to trajalo?
da ne pominjem kako ne zapažaš da se pod komunističkom diktaturom ladno išlo u inostranstvo, pa, makar, i po deficitarnu robu.
ali to su, garant, mogli samo saradnici one zajebane udbe, jer ni stranci, eto, nisu smeli da im traže vize, nego su im i robu za te bezvredne dinare prodavali.
mora da su to isti oni zlikovci zbog kojih seljaci potomcima u amanet ostaviše da osvete to što im posle rata, šatro za gladno građanstvo, uzeše onu šerpu masti, pola džaka brašna i tuce jaja.
ta im je nepravda nanela neopisivu duševnu bol, a ova, onda, izazvala amneziju tolikog intenziteta da su zaboravili i ko ih je besplatno lečio, i ko im je decu, prvo, besplatno školovao, zatim obezbedio posao, i, na kraju, ogromnoj većini, i krov nad glavom.
no, šta je sve to u odnosu na onaj tanjir čvaraka...
rade.radumilo rade.radumilo 12:22 05.02.2014

Re: ..

šta je sve to u odnosu na onaj tanjir čvaraka...


Vid, moji bili gazde za vreme Kralja. Oni koji su na našim njivama kopali nisu imali ni tanjir čvaraka (već samo proje) iako su čukundeda i pradeda najbolje nadnice u selu i okolini davali (jedina kuća u selu kojoj ni metra zemlje posle rata nisu uzeli jer niko nije protiv njih glas podigao).
milisav68 milisav68 12:42 05.02.2014

Re: ..

urbana_gerila
znaš li ti koliko je to trajalo?

Znam, nekoliko godina posle smrti vođe.
da ne pominjem kako ne zapažaš da se pod komunističkom diktaturom ladno išlo u inostranstvo, pa, makar, i po deficitarnu robu.

Ne samo da se ladno išlo, nego su ih još terali da idu inostranstvo, jer je bilo viška radne snage, a falile devize - doznake, pa su krajem `60-ih činile 50% deviznog priliva.

Ove pamflete dalje ne bih komentarisao, malo je degutantno.
angie01 angie01 13:40 05.02.2014

Re: ..

Ove pamflete dalje ne bih komentarisao, malo je degutantno.


ne znam zasto, ali svi se secaju samo toga iz tih pamfleta.
urbana_gerila urbana_gerila 13:48 05.02.2014

Re: ..

milisav68



koliko je to nekoliko godina?
i, šta je to, od toga što si đuture nabrojao, trajalo nekoliko godina?
da li je za to vreme dok smo se mučili, ne zezam se, pušeći švapski umesto sarajevskog marlbora, dok smo pili italijansku i francusku kafu umesto centropromove, dok smo se tog jednog leta morali striktno držati termina polaska kako bi u istom danu stigli do mora, da li je, pitam, država bankotirala, a mi ostali bez posla i perspektive?
praviš li razliku između uređene države koja je svoj, objektivno, ogromni problem rešila, i 1990. bila na nivou na kome ova(i kada bi svoje probleme rešila, a neće) neće biti nikad?
i to što je, kako ti kažeš kao da je goli otok u pitanju, država ljude terala u inostranstvo, govori samo o tome da se neko ko nije razmišljao samo od danas do sutra starao da pronađe rešenje kako da se reši egzistencija i što većeg broja građana, i države same.


milisav68

Ove pamflete dalje ne bih komentarisao, malo je degutantno.


iz ovoga samo mogu da zaključim kako ili ne znaš značenja termina pamflet i degutantno, ili da na čudan način pišeš - ne mogu protiv činjenica.
urbana_gerila urbana_gerila 14:01 05.02.2014

Re: ..

rade.radumilo
šta je sve to u odnosu na onaj tanjir čvaraka...


Vid, moji bili gazde za vreme Kralja. Oni koji su na našim njivama kopali nisu imali ni tanjir čvaraka (već samo proje) iako su čukundeda i pradeda najbolje nadnice u selu i okolini davali (jedina kuća u selu kojoj ni metra zemlje posle rata nisu uzeli jer niko nije protiv njih glas podigao).



ma, ok je, rade, nemam ja ništa protiv seljaka, naprotiv.
iritira me seljački mentalitet, a on nema veze sa mestom stanovanja.
rade.radumilo rade.radumilo 14:08 05.02.2014

Re: ..

iz ovoga samo mogu da zaključim kako ili ne znaš značenja termina pamflet i degutantno, ili da na čudan način pišeš - ne mogu protiv činjenica.


Generalno imaju zajeb. Manje više sve su države nastale iz SFRJ, nastale na nedotupavnim idejama i u krvi i nesreći (zarad tih idiotskih tripova nacionalnih interesa). Takođe, od njihovog nastanka, potka civilizacije se rastače, održava se privid ali društva postaju sve nefunkcionalnija i nefunkcionalnija.
Propaganda: Za sve je to kriva SFRJ i njen politički establišment iz tog perioda je jedino iza čega mogu da se sakriju upravo oni koji su se primili na ideje koje su rasturile državu umesto da je popravljaju.
angie01 angie01 14:15 05.02.2014

Re: ..

Generalno imaju zajeb. Manje više sve su države nastale iz SFRJ, nastale na nedotupavnim idejama i u krvi i nesreći (zarad tih idiotskih tripova nacionalnih interesa). Takođe, od njihovog nastanka, potka civilizacije se rastače, održava se privid ali društva postaju sve nefunkcionalnija i nefunkcionalnija.
Propaganda: Za sve je to kriva SFRJ i njen politički establišment iz tog perioda je jedino iza čega mogu da se sakriju upravo oni koji su se primili na ideje koje su rasturile državu umesto da je popravljaju.


moram da ponovim!
rade.radumilo rade.radumilo 14:16 05.02.2014

Re: ..

ma, ok je, rade, nemam ja ništa protiv seljaka, naprotiv.
iritira me seljački mentalitet, a on nema veze sa mestom stanovanja.


Ma ne to, nego pričam da su za vreme Kraljevine retki imali dovoljno da decu nahrane i to na selu. O gradoviam da i ne govorim.
Baš bi se narod primio na petokraku, mogli su i sa kokardom da se bore protiv Švaba (ili možda ipak nisu), nego je bre digao kuku i motiku protiv istih Kurti i Murti kakve i danas imamo i protiv bede i nemaštine kakvu i danas imamo.
urbana_gerila urbana_gerila 14:26 05.02.2014

Re: ..

rade.radumilo
iz ovoga samo mogu da zaključim kako ili ne znaš značenja termina pamflet i degutantno, ili da na čudan način pišeš - ne mogu protiv činjenica.


Generalno imaju zajeb. Manje više sve su države nastale iz SFRJ, nastale na nedotupavnim idejama i u krvi i nesreći (zarad tih idiotskih tripova nacionalnih interesa). Takođe, od njihovog nastanka, potka civilizacije se rastače, održava se privid ali društva postaju sve nefunkcionalnija i nefunkcionalnija.
Propaganda: Za sve je to kriva SFRJ i njen politički establišment iz tog perioda je jedino iza čega mogu da se sakriju upravo oni koji su se primili na ideje koje su rasturile državu umesto da je popravljaju.


jbg, ovdašnjim inačicama per ibija, i lokalnim i onim iznad, je postalo jasno da se više ne isplati menjati narod, nema niđe vakog, pa, bar, da mu neutralizuju (o)sećanja...
urbana_gerila urbana_gerila 14:48 05.02.2014

Re: ..

rade.radumilo
ma, ok je, rade, nemam ja ništa protiv seljaka, naprotiv.
iritira me seljački mentalitet, a on nema veze sa mestom stanovanja.


Ma ne to, nego pričam da su za vreme Kraljevine retki imali dovoljno da decu nahrane i to na selu. O gradoviam da i ne govorim.
Baš bi se narod primio na petokraku, mogli su i sa kokardom da se bore protiv Švaba (ili možda ipak nisu), nego je bre digao kuku i motiku protiv istih Kurti i Murti kakve i danas imamo i protiv bede i nemaštine kakvu i danas imamo.


tako sam i razumeo.
loša je struktura prve rečenice mog komentara, pa zvuči kao da oponiram, ili štaveć.
angie01 angie01 14:49 05.02.2014

Re: ..

da mu neutralizuju


nostalgiju!
freehand freehand 15:05 05.02.2014

Re: ..

rade.radumilo
šta je sve to u odnosu na onaj tanjir čvaraka...


Vid, moji bili gazde za vreme Kralja. Oni koji su na našim njivama kopali nisu imali ni tanjir čvaraka (već samo proje) iako su čukundeda i pradeda najbolje nadnice u selu i okolini davali (jedina kuća u selu kojoj ni metra zemlje posle rata nisu uzeli jer niko nije protiv njih glas podigao).

Vid, ja sam krajem osamdesetih pisao feljton o oslobađanju zemlje od kulaka, umlaćivanju, čupanju brkova, borskom rudniku i sličnim revolucionarnim metodama u smislu uvođenja pravde na selu i ishrane bratske Albanije, između ostalog.
Razgovarao sa najmanje dvadeset (tada) živih ljudi.
Al nešto računam da bi takve stvari kmerima, dok niko njihov nije stradao - salbo šta značile.
Tito, Kardelj, Moša, Kidrič,Kapa, Krcun - to je domet.

Edit: inače, taj obavezni otkup (otimačina) išao je, recimo, dotle da su seljaci iz Starčeva, Omoljice i drugih sela prelazili Dunav ne bi li u požarevačkim i smederevskim selima u kojima su otkupljivači i skojevci bili manje prilježni, dokupljivali kukuruz razrezan od strane narodne vlasti.



urbana_gerila urbana_gerila 15:10 05.02.2014

Re: ..

angie01
da mu neutralizuju


nostalgiju!



hteo sam da ti odgovorim kako nisu sva sećanja nostalgična, ne da nije sve bilo idealno, nego ni blizu toga, a onda mi, u isti mah, padoše na pamet (da li dihotomično?) - arsen dedić* i abdulah sidran**, i shvatih da je mnogo bolje da oni govore umesto mene...

*takvim sjajem može sjati ono što je prošlost sad, što ne može da se vrati, što je bilo ko zna kad...

**da je jugoslavija bila sto puta gora nego sto je bila, opet bi bila sto puta bolja od svega sto je nakon nje nastalo...
freehand freehand 15:13 05.02.2014

Re: ..

Evo ti još bolji LINK

Imaš za svaku bivšu republiku ponaosob, u (2005 USD) za period od 1950 - 2015-e.

Takođe, možeš pogledati (LINK ili LINK) kako nam je procenat (ima i apsolutni iznos) duga po glavi stanovnika u odnosu na GDP per capita u poslednjih sedam godina rastao sa 35.6% na 70% i pored povećanja GDP per capita.

Pa šta kaže za ivicu bankrota iz '83, usled prezaduženosti države o kojoj je bilo zabranjeno govoriti? I za tri (velika) talasa inflacije posle toga? I za raspad privrednog i ekonomskog sistema, koji je tek Marković pokušao da skrpi? O tragičnom tehnološkom zaostajanju već početkom osamdesetih? O ogromnim viškovima radne snage? O "promašenim investicijama", republičkim zabranima, ideološkom i udbaškom progonu svakoga ko bi se usudio da o tome progovori?
I kaže li se tu nešto o tome šta je čega posledica? Jel današnji dug republika derivat sjajnih političkih i ekonomskih manevara Tite i njegovih kumrovačkih stručnjaka ili je obratno?
rade.radumilo rade.radumilo 15:30 05.02.2014

Re: ..

Pa šta kaže za ivicu bankrota iz '83, usled prezaduženosti države o kojoj je bilo zabranjeno govoriti? I za tri (velika) talasa inflacije posle toga? I za raspad privrednog i ekonomskog sistema, koji je tek Marković pokušao da skrpi? O tragičnom tehnološkom zaostajanju već početkom osamdesetih? O ogromnim viškovima radne snage? O "promašenim investicijama", republičkim zabranima, ideološkom i udbaškom progonu svakoga ko bi se usudio da o tome progovori?


I jel bankrotirala na kraju? Jel otišlo sve u PM ili je ekonomija kreula uzbrdo pri kraju osamdesetih? Zasrali stvar, normalno, političari umeju debelo da zaseru. Eno zasrali i Grci, zasrali i Amerikanci nekoliko puta od kraja sedamdesetih na ovamo. Ali kao što se Grci korak po korak izvlače, tako se izvlačila i Juga. Doašao A. M. pa krenuo još bolje da izvlači, ali onda je onaj retard iz Požarevca rešio da on ima da bude glavni. Šta je posle bilo? Evo, gledamo i dan danas...

Jel današnji dug republika derivat sjajnih političkih i ekonomskih manevara Tite i njegovih kumrovačkih stručnjaka ili je obratno?


Ajde nam objasni matematiku po kojoj je:
- Ubrzano zaduživanje u poslednjih sedam godina (btw, da si pogledao linkove video bi da pre toga postojao period smanjenja duga) i pored porasta GDP posledica nekakvih dugova iz SFRJ od pre više od trideset godina?

EDIT:
2003 - $12,767,671,233
2006 - $12,209,863,014
2009 - $12,577,534,247
2014 - $23,558,196,721
freehand freehand 15:37 05.02.2014

Re: ..

Jel otišlo sve u PM ili je ekonomija kreula uzbrdo pri kraju osamdesetih?

Otišlo je sve u PM. Nego ti još gledaš Dnevnik iz '78. I skandiraš "I posle Tita - Tito."

Ajde nam objasni matematiku po kojoj je:

Ne može se nam objasniti, očigledno.
Glava iz Kumrovca nekako, Kumrovec iz glave - nikako. Još da vam je UDBA pa da svi ostali lepo priznaju šta je jedina prava istina - ihaj.
rade.radumilo rade.radumilo 15:40 05.02.2014

Re: ..

Otišlo je sve u PM


Ja koliko vidim, u PM je otišlo kada se "dogodio narod" i naš veliki vođa, zabrinut za "nacionalna pitanja" rešio da nas "ne sme niko da bije".

Ne može se nam objasniti, očigledno.


Može matematikom, ne propagandom.
milisav68 milisav68 15:41 05.02.2014

Re: ..

angie01
ne znam zasto, ali svi se secaju samo toga iz tih pamfleta.

Ma nije problem u sećanju, već u definiciji.

Da bi nešto bilo besplatno, pružalac usluge ne bi trebao za to da prima nikakvu nadoknadu.

Lekari, profesori su primali plate, e sad to što im nisi plaćao na ruke, već se to odbijalo od plate, pa je išlo okolo - to nije besplatno.

Dalje, ta silna putovanja i letovanja po svetu nije mogao svako da priušti, čak šta više, na letovanje ako se išlo u inostranstvo, to je mahom bila Grčka, jer je tamo tada bilo jeftinije, a mnogi nisu ni mogli na letovanje, jer su recimo zidali kuću i otplaćivali kredite, koje je usput jela ogromna inflacija.

Ovo je novčanica iz `89.
Jeli smo sami sebe i raubovali ono malo viška vrednosti što je stvarano.

Mala digresija - kada je ono `96 opozicija pobedila na lokalu, EU se ponudila da nekako pomogne, da narod oseti malo boljitak jelte, i presdednik opštine (koji je bio lekar) kaže - dajte pošaljite rezervne delove za aparate u bolnici (valjda bio u pitanju Philips) - EU kaže - nema problema pošaljite spisak - kad stiže odgovor - mi te delove ne proizvodimo već 20 godina, a aparate 40.

E to je to besplatno lečenje, i kad se troši više nego što se zarađuje, a ne odvaja se za amortizaciju.

I zato su mnoge firme/fabrike propale jer ih je pregazilo vreme, a nisu unapređivali proizvodnju.

Zato se rat i forsirao, da bi se sakrili tragovi muvanja, i da bi se krivica svalila na Srbe/Hrvate......ove... one....
freehand freehand 15:45 05.02.2014

Re: ..

Ja koliko vidim, u PM je otišlo kada se "dogodio narod" i naš veliki vođa, zabrinut za "nacionalna pitanja" rešio da nas "ne sme niko da bije".

A ne Cestnom aferom, Maspokom, albanskim pobunama (kontrarevolucija, iredentizam, separatizam - tako su to zvali i Titoisti Ljubičić, Mojsov, Šuvar)? jel na Kosovu, pre "niko ne sme da vas bije" vojsku držala Srbija ili Titova JNA? Ko je tenkovima gazio po ulicama '81 i kasnije?
I da li ti misliš da je Milošević proizveo katastrofu ili katatrofa Miloševića?
Može matematikom, ne propagandom.

Znam... Daj još malo o kulacima, bankrotu i privredi u usponu krajem osamdesetih...
rade.radumilo rade.radumilo 15:48 05.02.2014

Re: ..

Ovo je novčanica iz `89.


A ove su nastale kasnije:

freehand freehand 15:54 05.02.2014

Re: ..

A ove su nastale kasnije:

I? Pa ti što su ih proizveli - to su sve bili uzorni Titovi omladinci, veliki Jugosloveni i komunisti. Samo malkice ranije.
rade.radumilo rade.radumilo 15:57 05.02.2014

Re: ..

A ne Cestnom aferom, Maspokom, albanskim pobunama (kontrarevolucija, iredentizam, separatizam - tako su to zvali i Titoisti Ljubičić, Mojsov, Šuvar)? jel na Kosovu, pre "niko ne sme da vas bije" vojsku držala Srbija ili Titova JNA? Ko je tenkovima gazio po ulicama '81 i kasnije?
I da li ti misliš da je Milošević proizveo katastrofu ili katatrofa Miloševića?


I Englezi se namučiše onoliko sa N.I. pa ne vidim da se iz toga izrodio krvavi građanski rat, već se cela stvar nekako primirila. Kako je to kod njih katastrofa izrdoila neke pametnije likove?

Znam... Daj još malo o kulacima, bankrotu i privredi u uspnu krajem osamdesetih...


Jok, ja tebi tražim da izložiš metematiku po kojoj je sadašnji raspad ekonomije posledica kredita koje je uzimala SFRJ.
rade.radumilo rade.radumilo 16:00 05.02.2014

Re: ..

I? Pa ti što su ih proizveli - to su sve bili uzorni Titovi omladinci, veliki Jugosloveni i komunisti. Samo malkice ranije.


Pa i pola Titovih oficira su do 1941-e bili kraljevi oficiri, pa nisu stavili kokardu već petokraku. Po tvojoj logici, Kraljeva vojna akademija je proizvela partizane i komuniste.
milisav68 milisav68 16:00 05.02.2014

Re: ..

urbana_gerila
koliko je to nekoliko godina?

Pa nešto je trajalo par godina, a inflacija je pičila non-stop.
da li je za to vreme dok smo se mučili, ne zezam se, pušeći švapski umesto sarajevskog marlbora, dok smo pili italijansku i francusku kafu umesto centropromove,

Pa ti si baš bio šmeker, samo da je bilo više takvih kao ti, propale bi sve domaće fabrike duvana.

Ovo za kafu, to što je francuska ili italijanska, ne mora da znači da je bolja, jer oni piju drugačije mešavine, a na našem tržištu se troši uglavnom Minas, pa je mahom to švercovano sirovo.
praviš li razliku između uređene države koja je svoj, objektivno, ogromni problem rešila, i 1990. bila na nivou na kome ova(i kada bi svoje probleme rešila, a neće) neće biti nikad?

Prvi dan 1990. godine SFRJ je docekala sa konvertibilnom valutom – izvrsena je denominacija domace valute („izbrisane su cetiri nule“, tj. 1 konvertibilni dinar je vredeo 10.000 starih dinara), a domaca valuta je bila „vezana“ za nemacku marku (1 DM = 7 konvertibilnih dinara). Hvaleci „dostignuca“ reformi Ante Markovica, znacajan broj ekonomista i ekonomskih novinara[35] kao argument posebno istice da su 1990. devizne rezerve bile 10 milijardi (tadasnjih) dolara. Druga strana medalje je kako je do toga doslo. Objasnjenja se nalaze izvestajima Svetske trgovinske organizacije (STO) – „od pocetka 1990. godine devizne rezerve su porasle za 3.332 miliona dolara (...), zbog priliva stranog kapitala na racun uvezene robe sa odlozenim placanjem i akontacije (avansa) za buduce isporuke domace robe“. Avgusta 1990. godine devizne rezerve jesu dostigle 10 milijardi dolara, ali su decembra iste godine pale na oko 7 milijardi dolara[36] i nastavile su da se „rastakaju“ i u narednoj godini. Za prvih 10 meseci 1990. godine deficit u trgovini sa inostranstvom iznosio je oko 3,35 milijardi dolara (videti Tabelu 2). Sve u svemu, umesto planiranog suficita od 1,3 milijardi dolara, SFRJ je zavrsila 1990. godinu sa deficitom platnog bilansa od 2,36 milijardi dolara (postoje velike razlike u stavkama platnog bilansa SFRJ u izvestajima NBJ i MMF, videti[37]), padom BDP-a od 6,5% i zvanicnom inflacijom od 121,3%, umesto planiranih 13%. Savezna vlada je u decembru priznala neuspeh i vrednost domace valute je devalvirana za 28,57% (1 DM = 9 konvertibilnih dinara, od 1. januara 1991. godine), a uvedeno je ogranicenje podizanja vecih iznosa deviza iz banaka[38].


link
i to što je, kako ti kažeš kao da je goli otok u pitanju, država ljude terala u inostranstvo, govori samo o tome da se neko ko nije razmišljao samo od danas do sutra starao da pronađe rešenje kako da se reši egzistencija i što većeg broja građana, i države same.

Da, žargonski rečeno - čuvaš svoje dupe, a pričaš kako brineš za narod.

Degutantno mi je podsmevanje za oduzimanje "šerpe masti", jer su ljudi zbog toga gubili glave i terani u zatvor.
freehand freehand 16:04 05.02.2014

Re: ..

rade.radumilo
I? Pa ti što su ih proizveli - to su sve bili uzorni Titovi omladinci, veliki Jugosloveni i komunisti. Samo malkice ranije.


Pa i pola Titovih oficira su do 1941-e bili kraljevi oficiri, pa nisu stavili kokardu već petokraku. Po tvojoj logici, Kraljeva vojna akademija je proizvela partizane i komuniste.

Pa što ne kažeš odmah da teraš šegu sa mnom?
A ja zapeo da se nešto raspravljam...

Edit:


Pogledaj, recimo, ovaj film kad nađeš vremena. Obrati pažnju šta Danica priča kad se vrati sa pijace.
Nađi nešto Žilnikovo, Žiku Pavlovića, Makavejeva.
Možda ti osveži sećanje na Dembeliju.
milisav68 milisav68 16:13 05.02.2014

Re: ..

rade.radumilo

Generalno imaju zajeb. Manje više sve su države nastale iz SFRJ, nastale na nedotupavnim idejama i u krvi i nesreći (zarad tih idiotskih tripova nacionalnih interesa). Takođe, od njihovog nastanka, potka civilizacije se rastače, održava se privid ali društva postaju sve nefunkcionalnija i nefunkcionalnija.

Da si makar čuo šta piše u Ustavu SFRJ iz `74, onda bi znao da je na razgradnju zemlje tada stavljen pečat, i da je savezna vlada bila samo poštansko sanduče sa inostranstvom.
Propaganda: Za sve je to kriva SFRJ i njen politički establišment iz tog perioda je jedino iza čega mogu da se sakriju upravo oni koji su se primili na ideje koje su rasturile državu umesto da je popravljaju.

Ne nego su došli Marsovci pa ušli u tela poštenih rukovodioca.
rade.radumilo rade.radumilo 16:13 05.02.2014

Re: ..

Pa što ne kažeš odmah da teraš šegu sa mnom?
A ja zapeo da se nešto raspravljam...


Jok, ti na činjenice prosipaš propagandu:

Evo ti malo uzornih Kraljevih oficira (generala JNA):

- Radivoje Jovanović
- Arso Jovanović
- Pavle Ilić

Ima ih još...
freehand freehand 16:14 05.02.2014

Re: ..

milisav68
rade.radumilo
Sve im je jasno kada vide fotografije dede i babe, pored novih kola

Koja su vozili na bonove po sistemu par-nepar, i kako su švercovali kafu, banane, farmerke, prašak....iz inostranstva, i nek ih pitaju šta su to planirane restrikcije struje od po šest sati dnevno, a šta je to godišnja inflacija od preko 1000%....



Pomenu ga Don't fear na drugom blogu, al nije zgoreg podsetiti se:
Mujo u pečalbi u Njemačkoj, al ga mori nostalgija i vratio bi se. pa napiše svom drugu Hasi pismo u kojem ga zamoli za procenu situacije u domovini.
Haso presavije tabak, pljune u olovku pa kaže:
"Crni Mujo, nemoj na pamet da ti pada da se vraćaš!
Ovdje inflacija sve pojede: nema kafe, nema bemzina, nema deterđenta, nema struje... Jedno oično pile košta deset miliona!
Ne vraćaj se ni za živu glavu nego sedi gdje si!"
Ubaci pismo u sanduče, ali, pošto UDBA ne spava - prismo otvore, pročitaju pa Hasu na razgovor.
Šta si piso i zašto si piso, majku li ti antidržavnu!? neog da se to lijepo napiše ispočetka, kako jeste, realno, a to je sve najlepše kako drug Rade kaže! Aj sad, sikter!
Kaže Haso razumijem! pa pismo iz početka:
"DRagi Mujo, vraćaj se odmah! Ovde je sve krasno, Partija rukovodi i svi su srećni!
Svega imamo u izobilju - eto, ako hoćeš možeš i slona kupit' za pet miliona!
Al' kad bolje razmisliš - šta će ti slon? Bolje dodaš još pet pa kupiš pile..."
rade.radumilo rade.radumilo 16:17 05.02.2014

Re: ..

Da si makar čuo šta piše u Ustavu SFRJ iz `74, onda bi znao da je na razgradnju zemlje tada stavljen pečat, i da je savezna vlada bila samo poštansko sanduče sa inostranstvom.


I pičvajz nastao kada je Požarevljanin rešio da ga menja, bez da ikog pita.

Ne nego su došli Marsovci pa ušli u tela poštenih rukovodioca.


Jok, nego došli M&S pa krenuli da miču prethodni establišment. Tamo gde su uspeli, tu su i zavladali, tamo gde nisu tu su probali da ratuju.
freehand freehand 16:19 05.02.2014

Re: ..

Jok, ti na činjenice prosipaš propagandu:


Izvini, Rade, ali
Pa i pola Titovih oficira su do 1941-e bili kraljevi oficiri

... po tim činjenicama - koje je Tito oficire imao "do 1941-e"?
- Radivoje Jovanović
- Arso Jovanović
- Pavle Ilić

Ima ih još...

Tri od šest? Četiri od osam?
Ma ti se zezaš. Sad sam siguran.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana