Biz| Društvo| Ekonomija| Politika| Život

Lekcije iz Nemačke

WBinSerbia RSS / 16.12.2013. u 09:42

 

Više od 11 posto radne snage primalo je pomoć za nezaposlene. Svi su mislili da se nezaposlenost ne može otkloniti. A onda je jedan hrabar političar uveo reforme koje su potpuno reformisale tržište rada.

Možete pomisliti da pričam o Srbiji danas. Ne, to je Nemačka u 2003. godini. Zemlja koja i deset godina kasnije žanje koristi od hrabrih političkih reformi Gerharda Šredera: Nemačka danas ima rekordnu zaposlenosti i najmanju nezaposlenost mladih u Evropi. Uprkos ekonomskoj krizi koja trese ostali deo Evrope.

Šta su Nemci uradili?

Cilj im je bio da nemačko tržište rada učine fleksibilnim. Zato su omogućili da mala preduzeća lakše otpuštaju radnike, smanjujući im rizik od zapošljavanja ljudi. Liberalizovali su ostala pravila, kao što su, recimo, ona o zapošljavanju bez punog radnog vremena i privremeno zapošljavanje. A, kao najvažnije, uveli su pravila koja nezaposlene nagone da traže posao i da ga prihvataju. Ove reforme, sigurno, nisu jedini razlozi nemačkog uspeha. Ograničen rast plata i zdrava izvozna tražnja su ništa manje tome doprineli. Ali bilo bi zaista šašavo ignorisati ovo nemačko iskustvo i to je jedna važna lekcija za Evropu i ostali deo sveta.

Srbija se danas nalazi na raskrsnici sličnoj onoj na kojoj je Nemačka bila 2003. godine, mada Srbija danas mnogo više može da izgubi nego Nemačka onda. Srbija je pred izborom da iskoristi šansu i postane deo evropskih trendova ili da potone u dublju krizu i da bude potpuno nevažna zemlja. Ako želi da preokrene lošu situaciju, Srbija mora odlučno da krene na put ozbiljnih i bolnih reformi, kao što je nalaženje rešenja za 153 preduzeća u restrukturiranju koja su u portfoliju Agencije za privatizaciju. I mada će za neke od njih biti posla u budućnosti mnoge će morati da budu zatvorene. No, ta preduzeća poseduju imovinu koja je sada „zarobljena", a ideja je da se ona „oslobodi" i koristi na produktivan način kako bi se pokrenula privreda. U tom procesu, u startu će se zatvarati radna mesta, ali se očekuje da će se nova otvarati kad se imovina počne koristiti na produktivan način (zgrade, zemlja i drugo). Međutim, sadašnji Zakon o radu unosi rizik da neće biti koristi od ovih mera: preduzeća će dobro razmisliti pre nego što nekoga zaposle sve dok su neka od sadašnjih anahroničnih rešenja srpskog Zakona o radu na snazi. Zato, promena Zakona o radu postaje veoma važna kako bi se obezbedilo da reforma državnih/društvenih/javnih preduzeća dovede do zapošljavanja kod onih koji preuzmu njihovu imovinu i koriste je.

Ključni elementi radnog zakonodavstva koji će tako nešto obezbediti su: lakoća zapošljavanja i otpuštanja, lakoća zapošljavanja ljudi bez punog radnog vremena i adekvatne otpremnine. Preduzetnici će oklevati da nekog zaposle kad im posao ide dobro ako će im biti komplikovano da tu osobu otpuste kad stvari krenu loše. To pogađa mlade i nezaposlene najviše. Programi kao što su „prva šansa", obuka na radnom mestu ili praksa su takođe veoma važni za mlade ljude. Mnogo onih koji dobiju otkaz biće već u godinama i bez odgovarajućih kvalifikacija. Sadašnji Zakon o radu skoro potpuno onemogućava da oni dobiju novi posao. Rešenja koja omogućavaju da zapošljavanje bez punog radnog vremena i „mini" radna mesta - kako su se zvala u Nemačkoj - budu jeftinija i da ih je legalno lakše otvoriti mogu za te ljude biti važna jer se na takvim poslovima mogu angažovati stariji radnici. Ti ljudi će nastaviti da budu ekonomski aktivni. Poslodavci će ih lakše zaposliti ako ne moraju da se plaše da će morati da im plate otpremninu za njihov pun radni staž.

Naravno, nisu ovo mere od kojih brzo imamo koristi. Ali, na žalost, to je jedini održivi put napred.   

Ima hrabrih zagovornika ovih reformi među srpskom političkom elitom. Ali, hoće li oni uspeti? Zaista se nadam da će građani ove zemlje svoje stavove i mišljenja graditi na činjenicama a ne na širenju panike. I nadam se da će podržati napore onih koji imaju viziju kako privreda zemlje treba da izgleda u budućnosti.



Komentari (89)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ulicno_pojacanje ulicno_pojacanje 09:44 16.12.2013

PRVI PREPORUČIO VEST

:) a sad da čitam, pasus dva mi se čine jako interesantnim za diskutovanje.
highshalfbooze highshalfbooze 11:27 16.12.2013

?

Međutim, sadašnji Zakon o radu unosi rizik da neće biti koristi od ovih mera: preduzeća će dobro razmisliti pre nego što nekoga zaposle sve dok su neka od sadašnjih anahroničnih rešenja srpskog Zakona o radu na snazi.

Који су то конкретни ризици који садашњи закон собом носи? Због чега тако дајете квалификацију која није заснована на чињеницама?

Ključni elementi radnog zakonodavstva koji će tako nešto obezbediti su: lakoća zapošljavanja i otpuštanja, lakoća zapošljavanja ljudi bez punog radnog vremena i adekvatne otpremnine.


Како то тренутни Закон онемогућава лако запошљавање. За један дан се завршава процедура. Због чега је тешко отпустити радника који неће да ради или који лоше извршава радне обавезе? На који начин то садашљи Закон штити нераднике, лопове и криминалце којих има на камаре запослених по јавним установама и предузећима? Како садашњи Закон не дозвољава рад са непуним радним временом и рад на одређено време? Што се отпремнина тиче, због чега ви сматрате да појединим грађанима ова држава може да исплати отпремнине и више пута, док појединим грађанима не може ни једном? Зашто су поједини грађани повлашћени да увек примају новац из буџета, а поједини су осуђени да увек уплаћују у буџет?

Mnogo onih koji dobiju otkaz biće već u godinama i bez odgovarajućih kvalifikacija. Sadašnji Zakon o radu skoro potpuno onemogućava da oni dobiju novi posao.


Како је уопште неко могао да добије отказ по важећем Закону, кад сте малопре рекли да је то немогуће? И како га онемогућава? Забранио је запошљавање таквих радника неким чланом?

Rešenja koja omogućavaju da zapošljavanje bez punog radnog vremena i „mini" radna mesta

Јесте ли сигурни да се тренутно не може запошљавати без пуног радног времена? Каква су то "мини" радна места? Мини плата - макси рад? Односно - плаћам те пола, а захтевам пуно радно време?

ПС - примећујем да сте прешли на латиницу.
bodin12 bodin12 12:20 16.12.2013

Re: ?

Evo jedan odličan tekst na tu temu u Politici od pre par dana:
http://www.politika.rs/rubrike/ostali-komentari/Koga-stite-sindikati.lt.html

Koga štite sindikati?
Razumem ja gospodina Orbovića i njegove političke zaštitnike. Oni brane svoja sigurna radna mesta, svoje pristojne plate i sve ostale privilegije

Hajde da zamislimo da je gospodin Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, poslodavac. Da li bi zapošljavao ljude po zakonu koji on predlaže? Ne bi.

Evo zašto:Orbović predlaže da otpuštanje radnika postane daleko složenije nego što je sada i da trenutni poslodavac plaća otpremninu za ukupan radni staž, bez obzira gde je i koliko dugo zaposleni ranije radio.

Recimo, njegovoj firmi je jako potreban jedan radnik/radnica i našao ga/ju je među armijom onih koji su ostali bez posla poslednjih godina,a prethodno je ta osoba deceniju, dveradila u nekoj drugoj firmi. Gospodin Orbovićbi ga/je rado zaposlio,ali ima dva problema. Prvo, nije siguran da će mu posao za četiri-petgodina ići tako dobro kao sada,pa se plaši da dotičnu osobu nikako neće moći da otpusti ako se nađe u problemu. Otpuštanje će ići teško jer je Zakon o radu to učinio komplikovanim. Drugo, čak i akouspe da je otpusti, gospodinu Orboviću bi bilo vrloskupo da toj osobi plati otpremninu za sve godine koje je radila u drugoj firmi, mada je spreman da plati za vreme provedeno u njegovoj firmi. Ako bi platio za sve godine, izračunao je gospodin Orbović, biće na gubitku. Da li će gospodin Orbovićzaposliti tu osobu? Naravno da neće!

E sad, nije meni žao gospodina Orbovića kao poslodavca, ali mi je žao te osobe koja je mogla bar tih narednih četiri-petgodina da radi kod gospodina Orbovića (a ako gospodinu Orboviću posao bude dobro išao, možda i ceo radni vek). Imala bi platu, usavršavala bi svoje sposobnosti i generalno bi se bolje osećala nego da izlazi na ulicu, blokira puteve i nosi transparente protiv ovoga ilionoga.

Hajde da vidimo sada koga to gospodin Orbović – i drugi koji isto zagovaraju – štiti?

Sigurno ne štiti ljude koji rade na crno, a njih je više od 400.000. Oni nemaju nikakve ugovore, nikakve doprinose i, uglavnom, radi sa njima šta ko hoće i može. Oni bi bili presrećni da dobiju posao u firmi gospodina Orbovića, poslodavca, makar i na kraći periodod tih četiri-petgodina. Samo da sve bude legalno i da im se plaćaju doprinosi za penziono i zdravstveno. A otpremninu za tih nekolikogodina bi doživeli kao dobitak na lutriji.

Ne štiti se ni najveći broj ljudi koji legalno rade u privatnom sektoru,a njih je oko milion. Većina privatnih firmi, naime, sa svojim radnicima potpisuju ugovore koji postojeće radno zakonodavstvo doneklečini fleksibilnijim. Ti ugovori, po pravilu, predviđaju relativno jednostavne razloge za otpuštanje,a ni otpremnina nije izdašna kao što bi gospodin Orbovićželeo. Ovi zaposleni su, uglavnom, relativno zadovoljni što imaju posao, što primaju plate, što stiču radno iskustvo i što im se plaćaju doprinosi. Otpremninu vide kao nešto što će im pomoći da premoste teškoće ako, ne daj bože, ostanu bez posla. Neki od njih misle da – ako do neželjene situacijedođe – mogu otpremninu da iskoriste da pokrenu neki svoj, privatni posao.

A ljudi koje gospodin Orbović – i svi koji pričaju slične priče – najmanje štiti jesu nezaposleni – njih je oko milion: 750.000 onih koji traže posao i još 250.000 onih koji su digli ruke od traženja posla. A kad si nezaposlen i nemašizvore prihoda,radio bi i na crno, i kod gospodina Orbovića makar na četiri-petgodina i u bilo kojoj privatnoj firmi. Otpremnina ti ni u snu ne pada na pamet.

Dakle, da sumiramo: koga, zapravo, štiti gospodin Orbović (i njegovi istomišljenici)? To je – kao što je vlada nedavno izračunala – oko 750.000 ljudi koji rade u državnoj administraciji (na svim nivoima), u državnim i javnim preduzećima i u preduzećima koja većgodinama ništa ne rade, a ako veći rade,to čine neefikasno i nemaju tržište. Ovi radnici primaju plate iz budžeta. Ukratko, sve su to ljudi koje izdržavaju poreski obveznici. Ti zaposleni, u proseku, imaju veće plate od svih ostalih u srpskoj privredi, većina njih ima radna mesta koja su sigurnija od bilo kojih drugih u privredi Srbije i mahom ne brinu da li su im uplaćeni doprinosi (a ako se ispostavi da nisu,eto ih,blokiraju neki put, pa se brzo uplate). Oni često uzimaju pune otpremnine i sele se iz jedne u drugu državnu ili javnu firmu. Nije malo ni onih koji te otpremnine spiskaju,pa na ulicu da traže još.

Razumem ja gospodina Orbovića i njegove političke zaštitnike. Oni brane svoja sigurna radna mesta, svoje pristojne plate i sve ostale privilegije. I to je legitimno. Samo mi nije jasno zašto bi ostali,veći deo građana Srbije,dozvolio da nas gospodin Orbovići njegovi istomišljenicivuku u žabokrečinu u kojoj – kad to njima više ne bude važno – neće više biti radnih mesta ni za njih ni za nas.
WBinSerbia WBinSerbia 12:23 16.12.2013

Re: ?

ПС - примећујем да сте прешли на латиницу.


Naša ideja je da promovišemo upotrebu oba pisma u Srbiji ravnopravno pa nam je politika da jedan blog bude na ćirilici a drugi na latinici. Ako je to kojim se pismom piše važno.
highshalfbooze highshalfbooze 12:54 16.12.2013

Re: ?

Ako je to kojim se pismom piše važno.


Ја само примећујем, али:

Naša ideja je da promovišemo upotrebu oba pisma u Srbiji ravnopravno pa nam je politika da jedan blog bude na ćirilici a drugi na latinici.


Вама је важно.
highshalfbooze highshalfbooze 13:07 16.12.2013

Re: ?

Koga štite sindikati?
Razumem ja gospodina Orbovića i njegove političke zaštitnike. Oni brane svoja sigurna radna mesta, svoje pristojne plate i sve ostale privilegije


Радно место се најбоље брани квалитетом рада. То што су некоме сигурна радна места иако лоше раде, није последица Закона о раду већ је последица корупције.

Hajde da zamislimo da je gospodin Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, poslodavac. Da li bi zapošljavao ljude po zakonu koji on predlaže? Ne bi.


Не разумем, ко овде пита, а ко одговара.

Evo zašto:Orbović predlaže da otpuštanje radnika postane daleko složenije nego što je sada i da trenutni poslodavac plaća otpremninu za ukupan radni staž, bez obzira gde je i koliko dugo zaposleni ranije radio.


Колико ја знам, мада нисам превише упућен, измене закона нису у домену усложњавања, већ супротно томе.
Потсетио бих на то да је оснивање предузећа толико упрошћено да ти сада треба само украдена / фалсификована лична карта да би то урадио. И како је то помогло замаху привреде. А био је камен спотицања, говорили су да ће привреда процветати ако се то измени. Ко ће сада да одговара за то што је та мера довела до процвата криминала.
Ко ће да одговара ако ова измена Закона о раду која се сада прокламује као једини излаз из кризе, доведе до још већег раслојавања и нижег квалитета живота грађана?
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:53 16.12.2013

Re: ?

WBinSerbia
Naša ideja je da promovišemo upotrebu oba pisma u Srbiji ravnopravno pa nam je politika da jedan blog bude na ćirilici a drugi na latinici. Ako je to kojim se pismom piše važno.


С обзиром да овде не пишете приватно, већ као W(orld)B(ank)inSerbia, да ли је идеја о промовисању равноправне употребе оба писма у Србији Ваша лична или Светске банке?
Да ли Светска банка има званични став о употреби писама у Србији и у другим државама где се говори нека варијанта некадашњег српско-хрватског језика?
psl_srbija psl_srbija 08:58 17.12.2013

Re: ?

Ovi radnici primaju plate iz budžeta. Ukratko, sve su to ljudi koje izdržavaju poreski obveznici.


Ko koga ovde izdržava, da vidimo šta kažu cifre...
Prihod budžeta Srbije 46% pdv još brdo procenata porez na plate, imovinu i sve ostalo što plaćaju građani, dakle privatna lica. Prihod od dobiti preduzeća je mizeran. A ako uzmemo neprijavljivanje radnika u privatnom sektoru, prijavljivanje na minimalac i izbegavanje davanja fiskalnih računa i plaćanja poreza ispada da je prihod od malih privatnih preduzeća statistička greška.

A s druge strane napadate profesore, lekare, sudije, brdo ljudi koji realno svaki dan rade svoj kvalifikovan posao, od svoje plate uplaćuju redovno doprinose, plaćaju silan porez kroz PDV na proizvode koje kupuju, plaćaju porez na imovinu, a vi tvrdite da njih izdržavaju poreski obveznici! Pa ko su ti poreski obveznici ako ne oni sami? Da nisu možda "mali privrednici privatnici" koji zakinu državu na svakom koraku i od kojih nemamo ni 1% prihoda budžeta? Da li oni finansiraju ove druge? Sramota šta se priča i uzima kao istina! Stop neoliberalizmu!
b92fmember b92fmember 21:51 19.12.2013

Re: ?

Da nisu možda "mali privrednici privatnici" koji zakinu državu na svakom koraku i od kojih nemamo ni 1% prihoda budžeta? Da li oni finansiraju ove druge? Sramota šta se priča i uzima kao istina! Stop neoliberalizmu!



Pa da, policija, vojska, zdravsto, prosveta i slobodni umetnici finansiraju državu. Da ne zaboravim i horde činovnika u raznim biroima, agencijama, državnim i lokalnim upravama. Sve su to nosioci ekonomskog razvoja srbije.

ma 70% ljudi u tim ustanovama ne radi ništa, a 30% radi za dvojicu. a kad bi se u svakoj ustanovi bar 5% zaposlenih otpustilo zbog neznanja ili nerada svi bi onda radili za trojcu.

Živeo neolibaralizam!
livia68 livia68 11:43 16.12.2013

kuma lija

Ako želi da preokrene lošu situaciju, Srbija mora odlučno da krene na put ozbiljnih i bolnih reformi, kao što je nalaženje rešenja za 153 preduzeća u restrukturiranju koja su u portfoliju Agencije za privatizaciju. I mada će za neke od njih biti posla u budućnosti mnoge će morati da budu zatvorene. No, ta preduzeća poseduju imovinu koja je sada „zarobljena", a ideja je da se ona „oslobodi" i koristi na produktivan način kako bi se pokrenula privreda. U tom procesu, u startu će se zatvarati radna mesta, ali se očekuje da će se nova otvarati kad se imovina počne koristiti na produktivan način (zgrade, zemlja i drugo).


Ovo mi zvuči poznato.
Rasprodaja poduzeća, otpuštanje radnika i pljačka "zarobljene" imovine.
Pojo vuk magare.
To u konačnici tako izgleda.
Kao da Srbija nema baš nikakvih neiskorištenih potencijala.
Koliko je opustjelih sela, napuštenih oranica?
Koliko malih gradova umire?
Danas proizvodne hale, tvornice itd. ionako izgledaju drugačije nego nekada. I gradi se drugačije. I brže i jeftinije.
Da zaista ima prave volje pokrenulo bi se mnogo toga novog, a onda bi se problem poduzeća "u restruktuiranju" riješio sam od sebe.
Samo mi se čini da je netko zinuo da opljačka još i to malo "zarobljene" imovine, a tu je jako zgodna usporedba s Njemačkom. Moš mislit.
Malo uložiti u ceste, malo poboljšati infrastrukturu i pokrenuti obrnuti proces od onoga kada su se ljudi (pa i silom) dovlačili u velike gradove.
Ima života i izvan uskog dvorišta. A ljudi će dobro reagirati na konkretne ponude, a ne na pusta zamajavanja.

tadejus tadejus 11:52 16.12.2013

Re: kuma lija

livia68
Ovo mi zvuči poznato. Rasprodaja poduzeća, otpuštanje radnika i pljačka "zarobljene" imovine. Pojo vuk magare.To u konačnici tako izgleda.Kao da Srbija nema baš nikakvih neiskorištenih potencijala.Koliko je opustjelih sela, napuštenih oranica?Koliko malih gradova umire?Danas proizvodne hale, tvornice itd. ionako izgledaju drugačije nego nekada. I gradi se drugačije. I brže i jeftinije. Da zaista ima prave volje pokrenulo bi se mnogo toga novog, a onda bi se problem poduzeća "u restruktuiranju" riješio sam od sebe. Samo mi se čini da je netko zinuo da opljačka još i to malo "zarobljene" imovine, a tu je jako zgodna usporedba s Njemačkom. Moš mislit.Malo uložiti u ceste, malo poboljšati infrastrukturu i pokrenuti obrnuti proces od onoga kada su se ljudi (pa i silom) dovlačili u velike gradove. Ima života i izvan uskog dvorišta. A ljudi će dobro reagirati na konkretne ponude, a ne na pusta zamajavanja.


pa dobro supljira malo sa tim strahotnim potencijalima
ali fakat dok god se tim poduzećima iz zajednicke kase placa uvjerenje da imaju posao... mislim da je ipak fer da im se kaze da ga, avaj, ipak nemaju
pa nek im se onda placa socijalna pomoc, ako nista, a ono da stvari nazovemo pravim imenom
livia68 livia68 12:02 16.12.2013

Re: kuma lija

pa dobro supljira malo sa tim strahotnim potencijalima
ali fakat dok god se tim poduzećima iz zajednicke kase placa uvjerenje da imaju posao... mislim da je ipak fer da im se kaze da ga, avaj, ipak nemaju
pa nek im se onda placa socijalna pomoc, ako nista, a ono da stvari nazovemo pravim imenom


Kad netko zine da nešto "kupi" na rasprodaji, onda je prva stvar da ga baci na koljena. Kolike su dobre firme planski uništene da bi otišle u bescjenje i bestraga.
tadejus tadejus 12:06 16.12.2013

Re: kuma lija

livia68
Kad netko zine da nešto "kupi" na rasprodaji, onda je prva stvar da ga baci na koljena. Kolike su dobre firme planski uništene da bi otišle u bescjenje i bestraga.


zjevalo se ovde vec 13 godina
ako je sta ostalo a da nije progutano... chances are da je nesvarljivo

livia68 livia68 12:18 16.12.2013

Re: kuma lija

zjevalo se ovde vec 13 godina
ako je sta ostalo a da nije progutano... chances are da je nesvarljivo


Pa onda da se zaokruži.
Poslije toga El Dorado, garant.

Samo čekam da se netko dosjeti i predloži prodaju parnih organa, i to bi bilo to:

> U sanduku Đurđević Radiše,
> ni živ čovek ne može da diše.
> Sve dihtuje od majstorske ruke,
> možeš mirno da truliš, bez muke.
>
> Sveće su mu od pravoga voska,
> od miline utrne ti koska.
> Venci su mu da se mrtav diviš,
> da ti prosto dođe da oživiš.
>
> Sve je dobro, prvoklasna roba,
> nema mrtav da bega iz groba!
> U sanduku Đurđević Radiše,
> nema vampir da se pederiše.





tadejus tadejus 12:37 16.12.2013

Re: kuma lija

livia68
Poslije toga El Dorado, garant..


pa mora se priznati da herojski pregoaci iz "preduzeca u restrukturiranju" vjerovatno promjene nece vidjeti kao El Dorado
WBinSerbia WBinSerbia 12:45 16.12.2013

Re: kuma lija

kuma lija

U preduzećima koja se nalaze u portfoliju Agencije za privatizaciju ima oko 100.000 zaposlenih. Oni proizvode oko 1% bruto domaćeg proizvoda (BDP). U preduzećima koja su članice Saveta stranih investitora (FIC) takodje ima oko 100.000 zaposlenih. Ona proizvode 16 % BDP-a.

Preduzeća koja se nalaze u portfoliju Agencije za privatizaciju koštaju građane Srbije oko 345 miliona evra godišnje. "To malo zarobljene imovine" - o kojoj vi govorite - prema nekim procenama vredi više milijardi evra (koliko znamo, Ministarstvo privrede sada pokušava da utvrdi koliko ona stvarno vredi, pošto se sadašnje procene rade na osnovu knjigovodstvene vrednosti).
livia68 livia68 12:48 16.12.2013

Re: kuma lija



Pogrešno shvaćeno. Što je sa kapitalom koji leži napušten?
livia68 livia68 12:57 16.12.2013

Re: kuma lija

WBinSerbia
kuma lija U preduzećima koja se nalaze u portfoliju Agencije za privatizaciju ima oko 100.000 zaposlenih. Oni proizvode oko 1% bruto domaćeg proizvoda (BDP). U preduzećima koja su članice Saveta stranih investitora (FIC) takodje ima oko 100.000 zaposlenih. Ona proizvode 16 % BDP-a. Preduzeća koja se nalaze u portfoliju Agencije za privatizaciju koštaju građane Srbije oko 345 miliona evra godišnje. "To malo zarobljene imovine" - o kojoj vi govorite - prema nekim procenama vredi više milijardi evra (koliko znamo, Ministarstvo privrede sada pokušava da utvrdi koliko ona stvarno vredi, pošto se sadašnje procene rade na osnovu knjigovodstvene vrednosti).


Agencija za privatizaciju
psl_srbija psl_srbija 11:50 16.12.2013

Zapošljavanje

Radnici nisu robovi! U Srbiji ne postoje pravi sindikati koji se brinu o interesima radnika, ako se još uvede i sloboda otpuštanja radnika kako se kome prohte i bez ikakvog razloga, ukine pravo na štrajk i još mnoga prava koja smo stekli kroz istoriju šta nas onda odvaja od perioda indrustrijske revolucije kada su radnici bez ikakvih prava radili po 16 sati dnevno za mizerne plate. S druge strane toleriše se neprijavljivanje radnika, maltretiranje trudnica i pretnja ženama koje žele da zatrudne, zadržavanje radnika prekovremeno bez nadoknade, prijavljivanje radnika na minimalac a isplaćivanje dela na ruke... i gde sve to vodi, ako ne u neko novo savremeno robovlasništvo? A kad na ovo dodamo da se našim "malim privrednicima" gleda kroz prste i utaja poreza i doprinosa i sve ostalo, a uz to imamo i mali procenat poreza na dobit preduzeća, pa silne subvencije i sve ostalo, dobijamo situaciju da su "privrednici" zaštićeni kao ugrožena vrsta, a radnici se tretiraju kao robovi, a uz sve to je kukanje kako privatnici zarađuju, a ne gleda se da realno ne uplaćuju ni 1% prihoda u budžet, već to rade građani kroz silne poreze na imovinu, prihode, zaradu i PDV. Stop neoliberalizmu. Za socijal-liberalizam!

P.S. I ne vadite se na član o otpremninama koji zvuči razumno da bi prikrili katastrofalan zakon o radu koji se sprema, jer on će ukinuti mnoga teško stečena prava radnika.
rade.radumilo rade.radumilo 13:56 16.12.2013

Re: Zapošljavanje

Radnici nisu robovi! U Srbiji ne postoje pravi sindikati koji se brinu o interesima radnika, ako se još uvede i sloboda otpuštanja radnika kako se kome prohte i bez ikakvog razloga, ukine pravo na štrajk i još mnoga prava koja smo stekli kroz istoriju šta nas onda odvaja od perioda indrustrijske revolucije kada su radnici bez ikakvih prava radili po 16 sati dnevno za mizerne plate. S druge strane toleriše se neprijavljivanje radnika, maltretiranje trudnica i pretnja ženama koje žele da zatrudne,


Vidi ovako. Ako imam 1 mil €, ja razmišljam šta ću s tim parama. Ukoliko imam razumnu verovatnoću da ostvarim neki profit ja ću novac investirati u recimo Srbiji i ostvariti zaradu. Neka mi je godišnji net profit reda 10%, meni treba deset godina samo da izvučem uloženo, a ukoliko ostvarim i rast od recimo 5% godišnje, onda mogu izvući novac za manje vremena. Pri tome, za 5-10 godina tih milion € nemaju istu vrednost koju su imali na početku, jer vrednost novca opada s vremenom.
Dakle ovo su sve pokazatelji koji važe kada posao ide dobro i kada postoji rast. Ukoliko dođe do pada poslovanja iz bilo kog razloga, stvari postaju daleko ozbiljnije i potrebna je brza reakcija kako bi se odreagovalo na promene na tržištu. Takođe, do promena će doći skoro sigurno u tako dugačkom periodu kao što je 5-10 godina.
Ukoliko meni država "vezuje ruke" u takvim situacijama, tada je zapravo rizik poslovanja ogroman i to se kompenzuje na dva načina:
- Investira se u poslovanje koje donosi kratkoročne i velike profitne margine ili što bi rekao ministar rada, na ovom blogu, trange frange poslovi. Takvi poslovi ne zapošljavaju neki značajan broj ljudi.
- Ne investira se u takvu zemlju, što je upravo situacija koja pogađa Srbiju. U prevodu, ako me država sputava na takav način, ne pada mi na pamet da investiram novac ovde. Svojih mil € ću investirati u nekoj razvijenoj zemlji ili ću jednostavno otvoriti kafić na plaži na nekom tropskom ostrvu.
psl_srbija psl_srbija 14:32 16.12.2013

Re: Zapošljavanje

Kao prvo za investiranje i privlačenje investitora iz inostranstva je bitna poslovna klima, koja nema veze sa ovim zakonom o radu. Poslovni ljudi će uvek pre gledati stabilnost institucija i države u celini, nego zakon o radu. Dakle, ako se vidi sudstvo koje nije nezavisno, procesi koji traju po sto godina, državna administracija koja je korumpirana i gde treba potplaćivati na svakom koraku, drugi "privrednici" koji su ti konkurencija a kojima država gleda kroz prste za poreze i ostalo jer su iz vladajuće partije... e sve to čini lošu poslovnu klimu. I niko od ozbiljnih investitora neće doći da bilo šta investira u takvom okruženju. A što se tiče zakona o radu, ne vidim nikakav problem u sadašnjem zakonu, osim možda po pitanju tih otpremnina koje bi realno trebalo da se isplaćuju za godine provedene kod poslednjeg poslodavca. A to što nekome trebaju robovi da bi od milion evra za godinu dana napravio dva, molim lepo, neka slobodno ode u Nemacku pa neka proba to da uradi uz porez na dobit preduzeća od preko 40%. Ili neka ide u Francusku gde je radna nedelja 35 sati. A i da vidim gde će u Evropi naći jeftiniju radnu snagu! Uostalom od tih tvojih milion, od kojih zaradiš 100.000 za godinu država ti uzme 15.000 evra. To je smešna cifra za svaku državu. A da ne računamo subvencije za početak biznisa, zapošljavanje i sl. A svako ko ozbiljno investira traži radnike koji će mu raditi posao i neće ih otpuštati kad mu se prohte, jer ih je naučio da rade to što mu treba. Prema tome ne vidim nikakvu pogodnost u lakšem otpuštanju za preduzetnike. S druge strane rad na deo radnog vremena. Maksimum ti je neki mali deo radnika višak. Recimo ako ti za posao treba 51.5 radnik, tebi je zbog tog novog zakona ušteda 0.5 radnika. A s druge strane mogućnost zloupotrebe je neograničena. Što se tiče rada na neodređeno, takođe ista priča. Prema tome, samo izmišljaju da bi što više imali moći nad radnicima, inače realno nema posebnog poboljšanja uslova poslovanja. Nego rešenje je očistiti sivu zonu. Kazniti sve što neprijavljeno drže radnike, kazniti sve što isplaćuju na crno. Kazniti sve što ne uplaćuju poreze i doprinose. Kazniti sve što ne izdaju fiskalne račune, kazne svima koji rade a ne pridržavaju se zakona! E, kad nauče kako je to pridržavati se zakona (kao u normalnim zemljama), onda ćemo da vidimo koliko realno posluju, koliko realno zarađuju, koliko realno radnika imaju, koliko realno nešto vrede. E, onda ćemo da vidimo šta da uradimo da olakšamo poslovanje onima koji pošteno rade i zarađuju, jel može tako?
rade.radumilo rade.radumilo 15:36 16.12.2013

Re: Zapošljavanje

Kao prvo za investiranje i privlačenje investitora iz inostranstva je bitna poslovna klima


Zakon o radu, ovakav kakav je ne dotiče mnogo "velike". Recimo jednom US-Steel-u radnici nisu predstavljali problem. Problem je predstavljala cena čelika na svetskom tržištu i nemogućnost da profitabilno proizvode čelik po toj ceni u Smederevu sa ili bez radnika.
Međutim, takvi veliki investitori nisu kičma ekonomije jedne zemlje. Kičmu ekonomije predstavljaju mala i srednja preduzeća. Srbija ubrzano gubi mala i srednja preduzeća, na hiljade svakog meseca. Njihovo poslovanje je najosetljivije na potrese, jer nemaju ni kapital ni diversifikaciju portfolia koja bi im omogućila da apsorbuju gubitke.
Jedan HENKEL može ispoštovati zakonsku proceduru i otpustiti određeni broj radnika ukoliko mu posao ide slabije. Jedan proizvođač gumica za kuhinjske/kupatilske česme to ne može. Ukoliko može, poslovaće u sivoj zoni. Ukoliko ni to ne može, neće poslovati uopšte.
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:59 16.12.2013

Re: Zapošljavanje

psl_srbija
A i da vidim gde će u Evropi naći jeftiniju radnu snagu!


Možeš li ti meni da objasniš tu jeftinu radnu snagu kojom se Srbija diči, jer ja ne kapiram uopšte šta je tu dobro.

Fala unapred
psl_srbija psl_srbija 23:04 16.12.2013

Re: Zapošljavanje

Ma ko se dici jeftinom radnom snagom, tuga je koliko smo malo placeni. To sam naveo kao argument da je ovde rad jeftin i da nema potrebe dodatno pogorsavati zakon o radu na stetu radnika koji su ionako mizerno placeni, jer potencijalnim investitorima, uz poboljsavanje poslovnog ambijenta to mora biti dovoljno. A ne da donosimo zakone da se od radnika prave robovi da bi se neko odlucio da investira koji milion ovde.
blogovatelj blogovatelj 02:42 17.12.2013

Re: Zapošljavanje

ako se još uvede i sloboda otpuštanja radnika kako se kome prohte i bez ikakvog razloga


Koju firmu znaš da je otpustila radnike bez razloga?
psl_srbija psl_srbija 08:32 17.12.2013

Re: Zapošljavanje

Znam mnogo firmi koje drže neprijavljene radnike. Znam mnogo firmi koje prijavljuju radnike na minimalac pa im daju na ruke, a znam i mnogo žena koje kad su se porodile su nastavile da dobijaju samo taj minimalac umesto cele plate koju su primale. Znam prodavnice koje primaju radnike na probno na mesec dana (neplaćeno i neprijavljeno) a onda ih ne zapošljavaju nego primaju nove za džabe (uz to drže jednog ili dva stalna radnika). Znam lance brze hrane koji redovno ne izdaju fiskalne račune. Znam mnogo firmi koje su otpustile brdo radnika i znam da nisu imale problema da ih otpuste. Znam mnogo firmi koje se ugase čim uđu u dugove, pa otvaraju novu firmu za dva dana i bave se istim poslom (otuda ih hiljade ugašenih firmi, to je način izbegavanja plaćanja nastalih obaveza).

Znači ako se u praksi donese novi zakon biće masovno neprijavljivanje radnika, masovno prijavljivanje radnika na određeno i držanje istih u strahu da im neće biti produžen ugovor, masovno prijavljivanje radnika na minimalac uz izgovor da ako oni neće da rade tako ima ko hoće i biće masovno otpuštanje onih koji neće da rade pod tim uslovima. E, zato prvo sve "na belo", da inspekcije satru sve "male privrednike" (u stvari samo lopove koji državi ne daju ni dinara i sve strpaju u svoj džep), da se kontroliše prijavljivanje, da se kontroliše isplata na pun iznos, da se kontroliše izdavanje fiskalnih računa, da se kontorliše nabavka robe da li je iz legalnih tokova, da se kontroliše stanje zaliha kod prehrambenih, da se kontrolišu sanitarni uslovi... E, kad sve to bude na svom mestu, hajde onda da vidimo kako da olakšamo onima koji rade pošteno i koji zarađuju. A s druge strane da se ugase sva mala preduzeća u Srbiji budžet bi bio tanak za manje od 1%, prema tome, nema ustupaka na štetu radnike lopovima koji sve stavljaju u svoj džep i radnike tretiraju kao robove. Takvi nam ne trebaju kao privredni subjekti, neka se lepo ugase i neka slobodno idu tamo gde misle da će raditi pod uslovima pod kojima su mogli u Srbiji.
psl_srbija psl_srbija 08:43 17.12.2013

Re: Zapošljavanje

Kičmu ekonomije predstavljaju mala i srednja preduzeća


Odlično, hajde onda tu kičmu da izlečimo od neprijavljivanja radnika, od prijavljivanja na minimalac, od neplaćanja poreza državi, od otvaranja nove firme čim stara upadne u dugove radi izbegavanja plaćanja. Hajde da izlečimo tu kičmu od neplaćanja poreza privatnih lekara, advokata i sl. Hajde da uvedemo sve majstore koji rade na crno u pravni sistem i plaćanje PDV-a. A mi nismo Nemačka, kod nas ta preduzeća pune budžet sa manje od 1%. Sva da se ugase preživećemo. Prihodna strana budžeta od uplate PDV-a je 46%, znači pola direktno plaćaju građani kupovinom proizvoda. A reci mi samo koliko malih firmi treba da se nakupi da bi ostvarilo profit jednog NIS-a ili Telekoma. Ne lažite narod da su sitni lopovi koji su pootvarali firme i pod zaštitom su krupnijih lopova da ne moraju da ispunjavaju zakonske obaveze važni i da su kičma privrede. Oni su statistička greška u prihodnoj strani budžeta.
hajkula1 hajkula1 13:37 17.12.2013

Re: Zapošljavanje

blogovatelj
ako se još uvede i sloboda otpuštanja radnika kako se kome prohte i bez ikakvog razloga


Koju firmu znaš da je otpustila radnike bez razloga?









Nekad je sasvim dovoljan razlog da se izvrši likvidacija preduzeća jer je na zanimljivoj lokaciji (stanogradnja, tržni centar).

Često je dovoljan razlog što vlasnici, menadžeri, šefići i slični imaju neke rođake, prijatelje, kumove da zaposle.
alselone alselone 23:59 17.12.2013

Re: Zapošljavanje

Koju firmu znaš da je otpustila radnike bez razloga?


Ako pod razlogom smatras kradju i otimanje - onda ni jednu.

blogovatelj blogovatelj 06:47 18.12.2013

Re: Zapošljavanje

Ako pod razlogom smatras kradju i otimanje - onda ni jednu.


Nijedna firma ne drži zaposlene jer ih voli. Oni su tu jer firmi (vlasnicima firme) donose zaradu.
Ako radnici iz ma kog razloga ne donose zaradu, ili vlasnici misle da na efikasniji način mogu da svoje vlasništvo (firmu) unovče, radnici u tom slučaju dobijaju otkaz.
Vrlo prosto.
Kad takva pravila igre budu važila u Srbiji tek onda se možete nadati da će oni koji imaju novac doći i zapošljavati ljude. Niko nije lud da svoje stotine hiljada (ili milione) uloži u nešto a da ga posle ovakvi kao Pi Es El drkaju.
Da ne bude zabune, pričam o ljudima koji imaju stotine hiljada i milione spremne da investiraju u belom svetu. Oni koji imaju milijarde će se uvek snaći, šta god vi planirali, kakvu god vlast postavili da vlada Srbijom.
rade.radumilo rade.radumilo 12:56 18.12.2013

Re: Zapošljavanje

Prihodna strana budžeta od uplate PDV-a je 46%, znači pola direktno plaćaju građani kupovinom proizvoda


A odakle građanima koji kupuju te proizvode, novac za to? Koliko ja znam i oni koji plaćaju doprinose i oni koji rade "na crno" pune budžet svojom potrošnjom.
Problem je što je oporezovanje rada sumanut koncept u tržišnoj ekonomiji, koji je zaostao iz SFRJ iz perioda kada zvanično nije postojao profit.
Umesto da oporezuje potrošnju i profit, država puni budžet iz potrošnje i poreza na rad. Normalna posledica toga je da je skupo zapošljavati.

kod nas ta preduzeća pune budžet sa manje od 1%


Ovde se vidi elementarno nepoznavanje ekonomije. U Srbiji je krajem 2012-e godine bilo oko 300 000 (trista hiljada) malih i srednjih preduzeća. Neka ova preduzeća zapošljavaju u proseku samo dve prijavljene osobe to je oko 600 000 prijavljenih zaposlenih, što je daleko više od svih FIAT-a, HENKEL-a, US-Steela i sličnih uzetih zajedno.
Svih tih 600 hiljada ljudi puni budžet što kroz potrošnju što kroz poreze i doprinose (makar bili prijavljeni na minimalac).
Ako ode jedan FIAT izgubićemo dve hiljade subvencionisanih radnih mesta. Ukoliko samo 1% malih i srednjih preduzeća se zatvori, gubimo šest hiljada radnih mesta koja pune budžet.

Drugovi ili gospodo, kako god želite. Ne možete imati tržišnu ekonomiju i socijalističke zakone o radu. Ili imate dogovornu ekonomiju i socijalističke zakone o radu ili imate tržišnu privredu i tržišne zakone o radu.
Za kombinaciju ova dva je potrebna privreda koja taj luksuz sebi može dozvoliti, a privreda Srbije to ne može.
looping looping 11:58 16.12.2013

1

Od mene - preporuka.
Čini mi se da sličan način razmišljanja ima ministar privrede.
Na žalost, to je jedini način da se nešto promeni. Jer ne možeš da živiš u kapitalizmu sa socijalističkim zakonima. Ili dža ili bu.
livia68 livia68 12:05 16.12.2013

Re: 1

1
Od mene - preporuka.
Čini mi se da sličan način razmišljanja ima ministar privrede.
Na žalost, to je jedini način da se nešto promeni. Jer ne možeš da živiš u kapitalizmu sa socijalističkim zakonima. Ili dža ili bu.


Neš kapitalizma ....
Prvobitna akumulacija kapitala.
highshalfbooze highshalfbooze 12:15 16.12.2013

Re: 1

Jer ne možeš da živiš u kapitalizmu sa socijalističkim zakonima.

Уместо идеолошких квалификација, било би много корисније када би указали на реалне проблеме у вези са тренутно важећим Законом о раду.
Ја га видим једино у делу који говори о отпремнинама, али не сматрам решењем да се он једноставно избаци, већ да се свим грађанима дозволи да могу једнако своја права да користе. Зашто је неко добио више пута високу отпремнину од државе, а неко није ни једном?

Čini mi se da sličan način razmišljanja ima ministar privrede.


Да, има сличан идеолошки начин размишљања, са мањком аргумената.
looping looping 12:32 16.12.2013

Re: 1

highshalfbooze
Jer ne možeš da živiš u kapitalizmu sa socijalističkim zakonima.

Уместо идеолошких квалификација, било би много корисније када би указали на реалне проблеме у вези са тренутно важећим Законом о раду.
Ја га видим једино у делу који говори о отпремнинама, али не сматрам решењем да се он једноставно избаци, већ да се свим грађанима дозволи да могу једнако своја права да користе. Зашто је неко добио више пута високу отпремнину од државе, а неко није ни једном?

Čini mi se da sličan način razmišljanja ima ministar privrede.


Да, има сличан идеолошки начин размишљања, са мањком аргумената.

Eno ih argumenti u ovom blogu. Ako se neko nada da će da prevari poslodavca grdno se prevario. Poslodavac čuva svaki dinar i daje ga samo onda kada mora. Poslodavci moraju da se privole da zapošljavaju ali i da poštuju zakon tako što će da im se olakša zapošljavanje i otpuštanje. Koliko se radnih mesta promeni u razvijenim državama a koliko u Srbiji za životni vek? U Srbiji se decenijama spava na istom radnom mestu, a i to samo važi za retke srećnike koji imaju stalan državni posao (npr. sindikalce).

Da ne spominjemo koliko to može da utiče na otvaranje novih firmi, smanjivanje cena proizvoda na tržištu, itd, itd.



highshalfbooze highshalfbooze 13:14 16.12.2013

Re: 1

Eno ih argumenti u ovom blogu.

Ниједан једини аргумент ја не видех. То сам написао у свом посту горе.

Poslodavci moraju da se privole da zapošljavaju ali i da poštuju zakon tako što će da im se olakša zapošljavanje i otpuštanje.


Већ сам више пута питао, који члан закона онемогућава отпуштање нерадника и лопова који су се накотили у јавним предузећима и установама. Колико ја знам проблем није закон, већ корупција.

U Srbiji se decenijama spava na istom radnom mestu, a i to samo važi za retke srećnike koji imaju stalan državni posao (npr. sindikalce).


Такође је проблем корупције, а не закона.

Da ne spominjemo koliko to može da utiče na otvaranje novih firmi, smanjivanje cena proizvoda na tržištu, itd, itd.


Да ли ви знате упоредне износе трошкова радника у Србији и земљама у окружењу? Зашто не изнесете аргументе, већ тако офрље причате.
looping looping 13:51 16.12.2013

Re: 1

Poslodavci moraju da se privole da zapošljavaju ali i da poštuju zakon tako što će da im se olakša zapošljavanje i otpuštanje.


Већ сам више пута питао, који члан закона онемогућава отпуштање нерадника и лопова који су се накотили у јавним предузећима и установама. Колико ја знам проблем није закон, већ корупција.

Ovo se nije odnosilo na javno već privatna preduzeća.

U Srbiji se decenijama spava na istom radnom mestu, a i to samo važi za retke srećnike koji imaju stalan državni posao (npr. sindikalce).


Такође је проблем корупције, а не закона.

Tu se slažem.


Da ne spominjemo koliko to može da utiče na otvaranje novih firmi, smanjivanje cena proizvoda na tržištu, itd, itd.


Да ли ви знате упоредне износе трошкова радника у Србији и земљама у окружењу? Зашто не изнесете аргументе, већ тако офрље причате.

Zemlje u okruženju? Albanija, Mađarska, Rumunija...? Stvarno širok pojam.

Te će stvari bolje ministar da objasni, ili da sprovede u delo pa možda budemo svedoci.
highshalfbooze highshalfbooze 15:28 16.12.2013

Re: 1

Ovo se nije odnosilo na javno već privatna preduzeća.

Zakon o radu republike Srbije važi za sve one koji žive i rade na teritoriji Srbije. Kako javna i privatna preduzeća, ustanove, preduzetnike, agencije...itd. Takođe isti zakon važi i za radnike. I oni imaju obaveza po istom zakonu.

Zemlje u okruženju? Albanija, Mađarska, Rumunija...? Stvarno širok pojam.


Širok pojam , sve jedno jeftiniju radnu snagu od naše možete naći samo u Aziji ili Africi.

da sprovede u delo pa možda budemo svedoci.


Toliko sam se nagledao promašenih sprovođenja u delo, da sada prvo tražim glavu koja će da se seče. Bukvalno.
iqiqiq iqiqiq 12:36 16.12.2013

Primena Zakona

U blogopolemikama o postojećem Zakonu o radu bilo bi lepo dobiti i neke podatke o primeni samog zakona u praksi, odnosno koliko je sporova bilo pred sudom, kako su rešeni i koji su najčešće bili razlozi sporova. Da li postoje takvi podaci, bave li se sindikati, nevladine organizacije ili političke partije ovim analizama.

Da li postoje neki zvanični podaci Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja o tome koliko je slučajeva prijavljeno inspekcijama rada i kako je postupano po tim prijavama. Koliko je olakšano sprovođenje zakona i vansudsko rešavanje sporova?

Zakoni sami po sebi nemaju nikakvu snagu ako izostane njihova primena na svim nivoima institucija sistema i ako ne postoji sistemski organizovan mehanizam sprovođenja zakona i kontrole primene.

livia68 livia68 14:54 16.12.2013

Re: Primena Zakona

Da li postoje neki zvanični podaci Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalna pitanja o tome koliko je slučajeva prijavljeno inspekcijama rada i kako je postupano po tim prijavama. Koliko je olakšano sprovođenje zakona i vansudsko rešavanje sporova?


audrey92 audrey92 14:47 16.12.2013

dobra tema

Ne poznajem sve detalje zakona o radu u Nemačkoj, ali znam koliko pratim po medijima. Uvela ga je socijaldemokratska vlada Šredera i bio je ozloglašen kao previše liberalan i u interesu poslodavaca. Po svim pokazateljima, on je ipak delimično odgovoran za visoku zaposlenost u Nemačkoj i tokom finansijke krize, mada tu ima raznih argumenata.
Po tom zakonu, moguće je zaposliti radnika po tzv. "Minijob"- ugovoru: radnik sme da zaradi do 450 evra, i na tu sumu se ne plaćaju porez, doprinosti itd. Tu mgućnost masovno koriste majke, koje žele da rade neko kraće radno vreme (sva radna vremena su moguća, od 5 sati nedeljno, do 20). Nedostatak je što na duži rok takav radni odnos ne dovodi do nikakve penzije, ne ostvaruje se pravo na nadoknadu u slučaju gubitka posla itd. Pa ipak, ima mnogo ljudi kojima takav ugovor odgovara (u Nemačkoj žene sa decom uglavno ne rade ili rade vrlo skraćeno).
Isto tako, zakon olakšava zapošljavanje radnika "po ugovoru", ukoliko se obim proizvodnje naglo poveća. To se dešava u mnogim industrijskim pogonima, kada dobiju mnogo porudžbina. Po završetku posla, takvi radnici se bez problema otpuštaju. Ovo opet pogoduje industriji i socijaldemokratske partije zbog ovoga mnogo kritikuju zakon.
I pored svega, izgleda da je ovaj zakon ukupno više doprineo stabilizaciji nemačke privrede nego što ima nedostataka. Broj zaplenih sa "normalnim" ugovorom (zdravstveno, porezi, doprinosi) se nije smanjio zbog uvodjenja novih oblika ugovora, iako je primećeno da ima i zloupotreba minijobbera.
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:36 16.12.2013

Британски модел

У Британији постоји врста уговора између послодавца и радника која је, верујем, сасвим јединствена: zero-hour contract по коме послодавац нема обавезу да раднику обезбеди посао или да га обавести дуже времена унапред на колико сати и у којим сменама ће бити ангажован, већ га зове по потреби од једне недеље до друге. Од радника се очекује да буде слободан и прихвати посао ако и када буде потребан.

[url=http://en.wikipedia.org/wiki/Zero-hour_contract][/url]
ciracirafm ciracirafm 18:54 16.12.2013

Šta znači ova namera?

U tom procesu, u startu će se zatvarati radna mesta, ali se očekuje da će se nova otvarati kad se imovina počne koristiti na produktivan način (zgrade, zemlja i drugo).

Da li je namera Svetske Banke(organizacije koja je osnovana da se bori protiv siromaštva u svetu) da podrži zakon koji će u jednom trenutku naterati otpuštene ljude da u bescenje prodaju svoje stanova i kuće ljudima bliskim vlastima/ljudima sa nejasnim imovinskim stanjem?Da li želja predstavnika Svetske Banke u Srbiji da sumnjivim tipovima pomognu da se usele u atraktivne prostore gradskih centrala?
Ako mogu da pretpostaviljam,opasno je ako je to Vaša namera.To se već radilo u istoriji a ljudi su u Vašoj organizaciji su formalno,dovoljno obrazovani da znaju kako se to završavalo.
hajkula1 hajkula1 12:01 17.12.2013

Re: Šta znači ova namera?

ciracirafm
... u Vašoj organizaciji su formalno,dovoljno obrazovani da znaju kako se to završavalo.



Srušio kuću i ruševine poslao banci
Izvor: index.hr

Zagreb -- Jedan stanovnik Bugarske srušio je svoju kuću pod hipotekom i njene ostatke istovario ispred banke, prenosi portal Index.hr.

Priča očajnog Bugarina koji je zbog dugova bio prisiljen na drastičan potez ovih je dana obišla svetske medije. Naime, Bugarin je poslednji novac koji je imao uložio u rušenje vlastite kuće, budući da više nije mogao da otplaćuje dug za hipoteku.

Pošto zemljište na kojem se kuća nalazila nije pod hipotekom, porodica je odlučila da sruši kuću i preda je banci. I to doslovno! Srušili su kuću i sav građevinski materijal i otpad istovarili su ipred banke u gradu Tetevenu.

Pre istovara Bugarin i njegova porodica ušli su u banku i narugali se direktoru, moleći ga da im ne oduzme kuću. Nakon što je ovaj odbio, krenuli su s istovarom.




Malo humora.



mariopan mariopan 13:14 17.12.2013

Re: Šta znači ova namera?

ciracirafm
U tom procesu, u startu će se zatvarati radna mesta, ali se očekuje da će se nova otvarati kad se imovina počne koristiti na produktivan način (zgrade, zemlja i drugo).

Da li je namera Svetske Banke(organizacije koja je osnovana da se bori protiv siromaštva u svetu) da podrži zakon koji će u jednom trenutku naterati otpuštene ljude da u bescenje prodaju svoje stanova i kuće ljudima bliskim vlastima/ljudima sa nejasnim imovinskim stanjem?Da li želja predstavnika Svetske Banke u Srbiji da sumnjivim tipovima pomognu da se usele u atraktivne prostore gradskih centrala?
Ako mogu da pretpostaviljam,opasno je ako je to Vaša namera.To se već radilo u istoriji a ljudi su u Vašoj organizaciji su formalno,dovoljno obrazovani da znaju kako se to završavalo.

"Олош економија" ( олош у економији). Лорете Наполеони даје одговоре на ова питања.
Наравно да ће се тако завршити.
tomkeus tomkeus 11:47 17.12.2013

Stvarnost je nažalost malo drugačija

U svom hvalospevu Nemačkoj autor je zaboravio da napomene da većina Nemaca nije videla nikakav boljitak od tih reformi, dok su najsiromašniji bili žestoko pogođeni



Naravno, kajmak je otišao najbogatijima. Ali, od Svetske banke i nije očekivati da se brine o dobrobiti stanovništva.

Neću da kažem da Srbiji nisu potrebne reforme. Uklanjanje parazita iz državne službe i ukidanje nerazumnih nameta privreda u Srbiji su neophodni i sa te strane podržavam Radulovića.

Ali ukoliko se vodilo računa samo o privrednicima, Srbija će za 10 godina biti država sa 70-80% stanovništva u totalnoj bedi, i 20% veoma bogatih.
hajkula1 hajkula1 12:20 17.12.2013

Re: Stvarnost je nažalost malo drugačija

tomkeus
U svom hvalospevu Nemačkoj autor je zaboravio da napomene da većina Nemaca nije videla nikakav boljitak od tih reformi, dok su najsiromašniji bili žestoko pogođeni



Naravno, kajmak je otišao najbogatijima. Ali, od Svetske banke i nije očekivati da se brine o dobrobiti stanovništva.

Neću da kažem da Srbiji nisu potrebne reforme. Uklanjanje parazita iz državne službe i ukidanje nerazumnih nameta privreda u Srbiji su neophodni i sa te strane podržavam Radulovića.

Ali ukoliko se vodilo računa samo o privrednicima, Srbija će za 10 godina biti država sa 70-80% stanovništva u totalnoj bedi, i 20% veoma bogatih.




Još uz dodatak, naučenih da treba biti veliki lopov. (Ko pita za prvi milion?)


Da postoji želja da se izađe iz krize, postupalo bi se drugačije. Nelegalno i kriminalom stečena imovina bi se oduzimala. (Ima lepih primera u Italiji.)

Gospoda u manjini, obogatila se u vreme velike krize (sukobi, ratovi, hiperinflacija) i drugačije ne znaju da funkcionišu. Zarađuju na krizi. Ne odgovara im normalno okruženje i normalni uslovi. Oni su špekulanti, proizvode korupciju. Oni kontrolišu vlast.





Lopovi da vrate ukradeno, milom ili po sili zakona.



jkt2010 jkt2010 13:04 17.12.2013

Re: Stvarnost je nažalost malo drugačija

Ali ukoliko se vodilo računa samo o privrednicima, Srbija će za 10 godina biti država sa 70-80% stanovništva u totalnoj bedi, i 20% veoma bogatih.

Dok je trenutna situacija... kakva?
tomkeus tomkeus 13:19 17.12.2013

Re: Stvarnost je nažalost malo drugačija

jkt2010
Dok je trenutna situacija... kakva?


Takva da se beda relativno ravnomerno deli, pa nam je Gini koeficijent još uvek razuman.
hajkula1 hajkula1 12:38 17.12.2013

Lekcije iz gradića Marinaleda

Dok se žetoni beskonačne novčane vrednosti vrte na evropskom ruletu, jedna sitna krađa u Andaluziji prouzrokovala je buru na Starom, i kao tajfun se uskovitlala na Novom kontinentu. Reč je o desetak kolica punih brašna, šećera, makarona, ulja i pirinča iznetih iz dve samoposluge bez plaćanja. „Prisilnu pozajmicu” izvelo je stotinak aktivista Radničkog sindikata Andaluzije (SAT) pod komandom Hosea Manuela Sančesa Gordilja, gradonačelnika varošice Marinalede iz okruga Sevilje, i nezavisnog poslanika stranke Ujedinjene levice.



Gradić se prostire na 25 kilometara kvadratnih i ima oko 2.700 stanovnika.
Andaluzijski grad je ukrašen grafitima i muralima kojima se podržavaju komunističke zemlje kao što su Kuba i Venecuela.

Ulice su nazvane po Federiku Lorki i Pablu Nerudi, a odluke se donose po principima neposredne demokratije na sastancima koje nedjeljeno posjećuje od 300 do 400 ljudi.

Dok se Španija bori sa domaćom oligarhijom i stranima bankama, te nezaposlenošću od 27 odsto, u Marinaledi gotovo svi rade.

Mnogi bi naravno htjeli da se dosele, ali lista za čekanje je toliko duga da treba biti strpljiv i preko dvije godine.

Planirano je da se izgradi oko 250 kuća u naredne dvije godine, a do sada ih ima 350.

Iako prosječna plata ne djeluje impresivno po evropskim standardima, 1.200 eura mjesečno je više nego dovoljno ako znate da renta iznosi svega 15 eura mjesečno.

U Marinaledi je internet besplatan, kao i upotreba fudbalskih, košarkaškog, teniskog, odbojkaškog i skvoš terena.

Jedino što se plaća jeste godišnja naknada za bazen. Marinaleda ima i crkvu, ali stanovnici rijetko učestvuju u crkvenim aktivnostima.

Kada dobijete dozovolu da napravite kuću od lokalne vlasti dobijate potreban materijal, a tek nakon izgradnje plaćate 15 eura mjesečno za refundaciju troškova materijala.

Ako neko ne zna da izgradi kuću dobiće kao ispomoć profesionalne građevinare i arhitekte. Nije dozvoljena prodaja kuća, a da bi se poboljšao život u gradu se obilježava Crvena nedjelja, kada se iznose ideje za unaprjeđenje Marinalede.










looping looping 12:49 17.12.2013

Re: Lekcije iz gradića Marinaleda

hajkula1
Dok se žetoni beskonačne novčane vrednosti vrte na evropskom ruletu, jedna sitna krađa u Andaluziji prouzrokovala je buru na Starom, i kao tajfun se uskovitlala na Novom kontinentu. Reč je o desetak kolica punih brašna, šećera, makarona, ulja i pirinča iznetih iz dve samoposluge bez plaćanja. „Prisilnu pozajmicu” izvelo je stotinak aktivista Radničkog sindikata Andaluzije (SAT) pod komandom Hosea Manuela Sančesa Gordilja, gradonačelnika varošice Marinalede iz okruga Sevilje, i nezavisnog poslanika stranke Ujedinjene levice.



Gradić se prostire na 25 kilometara kvadratnih i ima oko 2.700 stanovnika.
Andaluzijski grad je ukrašen grafitima i muralima kojima se podržavaju komunističke zemlje kao što su Kuba i Venecuela.

Ulice su nazvane po Federiku Lorki i Pablu Nerudi, a odluke se donose po principima neposredne demokratije na sastancima koje nedjeljeno posjećuje od 300 do 400 ljudi.

Dok se Španija bori sa domaćom oligarhijom i stranima bankama, te nezaposlenošću od 27 odsto, u Marinaledi gotovo svi rade.

Mnogi bi naravno htjeli da se dosele, ali lista za čekanje je toliko duga da treba biti strpljiv i preko dvije godine.

Planirano je da se izgradi oko 250 kuća u naredne dvije godine, a do sada ih ima 350.

Iako prosječna plata ne djeluje impresivno po evropskim standardima, 1.200 eura mjesečno je više nego dovoljno ako znate da renta iznosi svega 15 eura mjesečno.

U Marinaledi je internet besplatan, kao i upotreba fudbalskih, košarkaškog, teniskog, odbojkaškog i skvoš terena.

Jedino što se plaća jeste godišnja naknada za bazen. Marinaleda ima i crkvu, ali stanovnici rijetko učestvuju u crkvenim aktivnostima.

Kada dobijete dozovolu da napravite kuću od lokalne vlasti dobijate potreban materijal, a tek nakon izgradnje plaćate 15 eura mjesečno za refundaciju troškova materijala.

Ako neko ne zna da izgradi kuću dobiće kao ispomoć profesionalne građevinare i arhitekte. Nije dozvoljena prodaja kuća, a da bi se poboljšao život u gradu se obilježava Crvena nedjelja, kada se iznose ideje za unaprjeđenje Marinalede.











A da izvinete, kakve sve to veze ima sa Srbijom. Ja ne vidim nikakvu paralelu između današnje Srbije i današnjih zapadnih zemalja. Mi smo još daleko od njihovog standarda.
hajkula1 hajkula1 13:43 17.12.2013

Re: Lekcije iz gradića Marinaleda

looping
hajkula1
Dok se žetoni beskonačne novčane vrednosti vrte na evropskom ruletu, jedna sitna krađa u Andaluziji prouzrokovala je buru na Starom, i kao tajfun se uskovitlala na Novom kontinentu. Reč je o desetak kolica punih brašna, šećera, makarona, ulja i pirinča iznetih iz dve samoposluge bez plaćanja. „Prisilnu pozajmicu” izvelo je stotinak aktivista Radničkog sindikata Andaluzije (SAT) pod komandom Hosea Manuela Sančesa Gordilja, gradonačelnika varošice Marinalede iz okruga Sevilje, i nezavisnog poslanika stranke Ujedinjene levice.



Gradić se prostire na 25 kilometara kvadratnih i ima oko 2.700 stanovnika.
Andaluzijski grad je ukrašen grafitima i muralima kojima se podržavaju komunističke zemlje kao što su Kuba i Venecuela.

Ulice su nazvane po Federiku Lorki i Pablu Nerudi, a odluke se donose po principima neposredne demokratije na sastancima koje nedjeljeno posjećuje od 300 do 400 ljudi.

Dok se Španija bori sa domaćom oligarhijom i stranima bankama, te nezaposlenošću od 27 odsto, u Marinaledi gotovo svi rade.

Mnogi bi naravno htjeli da se dosele, ali lista za čekanje je toliko duga da treba biti strpljiv i preko dvije godine.

Planirano je da se izgradi oko 250 kuća u naredne dvije godine, a do sada ih ima 350.

Iako prosječna plata ne djeluje impresivno po evropskim standardima, 1.200 eura mjesečno je više nego dovoljno ako znate da renta iznosi svega 15 eura mjesečno.

U Marinaledi je internet besplatan, kao i upotreba fudbalskih, košarkaškog, teniskog, odbojkaškog i skvoš terena.

Jedino što se plaća jeste godišnja naknada za bazen. Marinaleda ima i crkvu, ali stanovnici rijetko učestvuju u crkvenim aktivnostima.

Kada dobijete dozovolu da napravite kuću od lokalne vlasti dobijate potreban materijal, a tek nakon izgradnje plaćate 15 eura mjesečno za refundaciju troškova materijala.

Ako neko ne zna da izgradi kuću dobiće kao ispomoć profesionalne građevinare i arhitekte. Nije dozvoljena prodaja kuća, a da bi se poboljšao život u gradu se obilježava Crvena nedjelja, kada se iznose ideje za unaprjeđenje Marinalede.











A da izvinete, kakve sve to veze ima sa Srbijom. Ja ne vidim nikakvu paralelu između današnje Srbije i današnjih zapadnih zemalja. Mi smo još daleko od njihovog standarda.





Prazna sela, zapuštena imanja...
looping looping 15:00 17.12.2013

Re: Lekcije iz gradića Marinaleda



Prazna sela, zapuštena imanja...

Kakva sela? Na zapadu nema sela u pravom smislu reči, da svaka kuća na selu ima po dve krave i četiri svinje kao u Srbiji, i njivu malo dalje od kuće.
A na zapadu nema zapuštenih imanja već poljoprivrednih firmi.
hajkula1 hajkula1 19:49 17.12.2013

Re: Lekcije iz gradića Marinaleda

looping


Prazna sela, zapuštena imanja...

Kakva sela? Na zapadu nema sela u pravom smislu reči, da svaka kuća na selu ima po dve krave i četiri svinje kao u Srbiji, i njivu malo dalje od kuće.
A na zapadu nema zapuštenih imanja već poljoprivrednih firmi.




Zato ih u Srbiji ima. Prenela sam primer iz Španije, koji može da inspiriše.


I naravno



Lopovi da vrate ukradeno.
apacherosepeacock apacherosepeacock 21:38 17.12.2013

Re: Lekcije iz gradića Marinaleda

hajkula1
looping


Prazna sela, zapuštena imanja...

Kakva sela? Na zapadu nema sela u pravom smislu reči, da svaka kuća na selu ima po dve krave i četiri svinje kao u Srbiji, i njivu malo dalje od kuće.
A na zapadu nema zapuštenih imanja već poljoprivrednih firmi.




Zato ih u Srbiji ima. Prenela sam primer iz Španije, koji može da inspiriše.


I naravno



Lopovi da vrate ukradeno.




Prica mi prijateljica spanjolka da ima koliko hoces napustenih sela/imanja. Mogu da se kupe, kao i kod nas, za sitnu kintu (celo spansko selo ako hoces:). Na jugu Italije isto.
looping looping 05:31 18.12.2013

Re: Lekcije iz gradića Marinaleda

I naravno



Lopovi da vrate ukradeno.

I da se izvine.
tom tom 14:58 17.12.2013

jedan predlog

Pošto državni činovnici imaju poseban zakon o radu, da se on promeni tako što, kad dodje nova partija na vlast ima pravo sve da otpusti što su ovi prethodni doveli. Pa bato, kako si se zaposlio (preko partije) tako i odlaziš.
A ne svako dovodi svoje pa sad imamo 750 k "zaposlenih" na budžetu!!!
hajkula1 hajkula1 20:02 17.12.2013

Jasno je


Predlog je samo jedan od pokušaja, da se krpe rupe. Samo što rupa ima puno i javljaju se nove.

Privatnici lako zaposle i još lakše otpuste. Ne plaćaju otpremninu. Ukupan godišnji odmor je 2 nedelje leti i 1 zimi. Kod nekih, ni toliko.
Radi se prekovremeno, vikendom, praznikom, neplaćeno.

I muka mi je, ne mogu više da pišem.





Lopovi da vrate ukradeno. Pa onda da vidimo.

hajkula1 hajkula1 20:50 17.12.2013

Naslov


Naslov je intrigantan... Lekcije iz Nemačke...


blue rider blue rider 21:33 17.12.2013

Brainstorming

Neki posmatraju ljude kao trosak a neki kao sredstvo za stvaranje dodate vrednosti. Oni kojima trebaju ljudi za stvaranje dodatne vrednosti u Srbiji prvenstveno nedostaje dobar kadar! Oni su ovde jer je kod nas jeftinije raditi i to je jasno i sasvim okej. Moze taj rad dodatno da ze pojeftini poreskim merama koje se predlazu ali pitajte clanove fica koliko im je to vazno u odnosu na prvo pitanje, kadrova. Kao neko ko deset godina radi sa upravo takvim kompanijama ja znam sta je odgovor.

A opet, za one koji ljude posmatraju kao trosak, delatnosti u kojiima se stvara manja dodata vrednost i u kojima se moze raditi bez vecih kvalifikacija ove promene mogu imati velikog znacaja. I ministar i zakon gadjaju bas ove delatnosti i takve poslodavce. Izgleda da nas posmatraju kao trosak... Sto opet ima neku logiku jer je takva velika vecina radne snage i msp poslodavaca u Srbiji. I evo dok pisem shvatam da na same predloge nemam zamerke. Osim sledeceg!

zasto niko ne gleda kako da pojeftini rad ali na strani doprinosa, hajde da razmislimo i o tom nesrecnom coveku kome je porez na zaradu najmanji trosak u ukupnim doprinosima, i kako da i on ponese sto vise kuci, pa da vise potrosi i onda se mozda i otvori i neko radno mesto (jer dok mesecno trosimo 300 jura nema bolje ekonomije kakav god bio zakon i uslovi poslovanja)? Da li znate da na neto platu od 50,000 covek godisnje uplati u fond zdravstva 100,000 din? Koliko medinske usluge dobijate godisnje za te novce? Skoro svi paralelno finansiramo i drzavno i privatno zdravstvo, to je pljacka za insider. Hocu da raspolazem tim novcem sam! A pio? Mogu li da upravljam bar delom tog (SVOG) novca? Ne da drzava koja me sad ovde lozi da mi zeli dobro. E to mene nervira zestoko.

Treba promeniti zakon o drzavnim sluzbenicima svakako, tu lezi brdo problema, mozda i najveci, neko je pitao za radne sporove, ja verujem da ih je bar 70% iz javnog sektora.
tadejus tadejus 21:54 17.12.2013

Re: Brainstorming

blue rider


zasto niko ne gleda kako da pojeftini rad ali na strani doprinosa, hajde da razmislimo i o tom nesrecnom coveku kome je porez na zaradu najmanji trosak u ukupnim doprinosima, i kako da i on ponese sto vise kuci, pa da vise potrosi i onda se mozda i otvori i neko radno mesto (jer dok mesecno trosimo 300 jura nema bolje ekonomije kakav god bio zakon i uslovi poslovanja)? Da li znate da na neto platu od 50,000 covek godisnje uplati u fond zdravstva 100,000 din? Koliko medinske usluge dobijate godisnje za te novce? Skoro svi paralelno finansiramo i drzavno i privatno zdravstvo, to je pljacka za insider. Hocu da raspolazem tim novcem sam! A pio? Mogu li da upravljam bar delom tog (SVOG) novca? Ne da drzava koja me sad ovde lozi da mi zeli dobro. E to mene nervira zestoko.



oj jahacu plavetni pa kako niko ne gleda? eno ga ministar ekonomicni predlaze das' to vala i ukine
pa ovako ti tu stvari stoje
mlad covjek ima malu sansu da oboli a solidnu da zaradi.. ako mu ostavis na volju da sam odluci hoce li da se osigura ili ce da rizikuje malu sansu velikog bolnickog troska.. chances are da ce odabrati da se ne osigura
star pak covjek ima tu ruznu naviku da svako malo poboljeva, a tesko sta moze da zaradi... on bi da se osigura, ali ko bi njega osigurao sa njegovim zdravstvenim izgledima..
i ajde sad reci ces ti, pa ko mu je kriv.. sto se nije osigurao na vrijeme..
ali aman covjece, pa ti si mu do juce govorio da to ne cini, da je pokrice zdravstvenim osiguranjem obavezno i univerzalno, kako sad u 79-oj da mu kazes da puj pike ne vazi...
onda ces mozda ti reci, pa dobro nek on ostane pokriven obaveznim osiguranjem, al mladima daj sad sansu da izadju pa svoju srecu potraze kud koji mili moji...
pa da ti kazem, i izacice, svi do zadnjeg, i ko ce onda da pokriva troskove kad onaj 79-ti, gorepomenuti, zakuka kod doktora?

ne moras cak ni da razvijas sva moguca scenaria
pa osvrni se aman po civilizovanom svijetu, vidis li da ima nekog ko sad predlaze ukidanje (vec postojeceg) univerzalnog zdravstvenog pokrica?
pa cak su se i azijati dosjetili da nije kul da im ljudi crkavaju kao psi a ti bi u sred evrope iskljucivao ljude iz sistema osiguranja jer eto tebi zinulo dupe na malo vecu platu

brate, nadam se da imas mnogo godina
znas kako kazu, ako nisi socijalista u mladosti nemas srca, ako nisi konzervativac u starosti nemas mozga
mada opet kad uzmem, ako si mator, a za ovo se zalazes... mozda ti ipak imas bar hrabrosti (ako nije ludost u pitanju)

da ne bi neko opet navalio sa optuzbama o trulim drzavnim sluzbenicima... ponosni sam vlasnik propalog vlastitog posla i nade puni ustanovljivac novog... smanjivanje nameta malim preduzetnicima meni bi odlicno doslo, no ipak ne zelim gledati ljude kako umiru kao psi, bar ne u mjeri jos vecoj od ove koju sada gledam, a sve ne bih li zadrzala jos koji dinar za jos koji kubik, kvadrat, karat
blue rider blue rider 22:54 17.12.2013

Re: Brainstorming

Mrzim kada moram dvaput da pisem, proklet bio sbb. Napisah lepo da bih voleo izbor, da se to omoguci a onda, i pored jasnog negodovanja, stavio delom novca jer mi je jasno da ne moze sve odmah. Ali nemoj molim te da vadis pricu o starima i lepo soc realizmu koji trenutno vlada jer je istina da oni umiru zbog toga sto ne mogu doci na red na operacije, od bakterija, od loseg odnosa prema njima, to je realno,ti si vise idealista.
tadejus tadejus 08:20 18.12.2013

Re: Brainstorming

blue rider
Mrzim kada moram dvaput da pisem, proklet bio sbb. Napisah lepo da bih voleo izbor, da se to omoguci a onda, i pored jasnog negodovanja, stavio delom novca jer mi je jasno da ne moze sve odmah. Ali nemoj molim te da vadis pricu o starima i lepo soc realizmu koji trenutno vlada jer je istina da oni umiru zbog toga sto ne mogu doci na red na operacije, od bakterija, od loseg odnosa prema njima, to je realno,ti si vise idealista.


cekaj
ti smatras da je stiuacija vec losa (slazem se) ali poboljsanje vidis u tome sto bi zdravstvenom sistemu dalje smanjio sredstva na raspolaganju?

ja i ideali.... nebo i zemlja

ali ne volim kad ljudi ne izvedu do kraja znacenje svojih predloga..
da ti kazes da si za wild west, zabole te za stare i njihove problem, every man for himself... ja bih ti rekla bravo, iako nije bas nesto posebno cool biti na vrhuncu snage i pricati pricu every man for himself
no bilo bi bravo za hrabrost da istupis sa nepopularnom idejom
ali ti precutkujes sta taj tvoj "izbor" stvarno znaci
blue rider blue rider 08:49 18.12.2013

Re: Brainstorming

Stavljas mi u usta neke gluposti, kao napr da zelim da stari crknu a sada me optuzujes da bih smanjivao sredstva za zdravstvo? Na osnovu cega majke ti, umes li da citas? Ja sam rekao da zelim svoje i da raspolaem sa njim. Jel drzava samo uzimanjem od moje plate moze da puni fond za zdravstvo? Izveo sam potpuni zakljucak a sada se povlacim jer smaras.
tadejus tadejus 08:50 18.12.2013

Re: Brainstorming

blue rider
Stavljas mi u usta neke gluposti, kao napr da zelim da stari crknu a sada me optuzujes da bih smanjivao sredstva za zdravstvo? Na osnovu cega majke ti, umes li da citas? Ja sam rekao da zelim svoje i da raspolaem sa njim. Jel drzava samo uzimanjem od moje plate moze da puni fond za zdravstvo? Izveo sam potpuni zakljucak a sada se povlacim jer smaras.


a pa sto ne kazes lijepo da bi ti da smo TI ne placas taj doprinos za zdravstvo...
ja reko ti bi to da mijenjas za sve.. e al ako bi samo za sebe, onda je u redu..
principessa_etrusca principessa_etrusca 10:58 18.12.2013

Одговори

Надам се да ћемо ипак добити одговор на питање о постојању (или не) policy Светске банке у вези са употребом писама у Србији/на говорном подручју некадашњег српско-хрватског језика.

Такође, како тачно искуство једне од највећих и најуспешнијих светских привреда и једног од најбогатијих светских друштава може да се примени на девастирану српску привреду и услове у којима многи који раде пуно радно време једва пеживљавају и у којима само може да се сања о свега 11% незапослених?
iqiqiq iqiqiq 11:03 18.12.2013

Promene

Na jednostavnom primeru može se ozbiljno sagledati koje su suštinske promene u konceptu politike rada u Srbiji potrebne. Imate zaposlenog (u državnom, ređe u privatnom sektoru) starosti preko 55 godina, sa završenom srednjom školom. Koncept je da ovakava radnik mora da izgura do 67 godina starosti da bi ostvario penziju. Vezane ruke poslodavcu da ga otpusti ili pošalje u prevremenu penziju, zakon ne dozvoljava.

Poslodavac takođe ne može da prilagodi postojeći ugovor o radu sa ovakvim radnikom zbog krutosti samog zakona. Za to vreme mlad čovek sa završenom srednjom školom, starosti 19 ili 20 godina nema ni teoretske šanse da nađe posao.

Fleksibilni ugovor o radu koji radniku od 55 godina obezbeđuje posao i prihode sa mogućnošću angažovanja sa manjim fondom radnih časova mesečno, otvara mogućnost zapošljavanja i mladića od 20 godina.

Najnesrećnije rešenje je ostaviti situaciju kakva jeste. TRENUTNA REALNOST: Usled nepoštovanja zakona, pomenuti radnik od 55 godina je izgubio posao i sada se nalazi na dugovečnom sudskom procesu radi ostvarivanja prava na otpremninu.Mladić od 20 godina nema posao.

Bilo kakva izmena zakona mora da uzme u obzir da ni važeći zakoni nisu poštovani niti primenjivani u potpunosti.
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:49 18.12.2013

Re: Promene

iqiqiq
...Fleksibilni ugovor o radu koji radniku od 55 godina obezbeđuje posao i prihode sa mogućnošću angažovanja sa manjim fondom radnih časova mesečno, otvara mogućnost zapošljavanja i mladića od 20 godina...


Ukratko, Vi se zalazete za to da jedno radno mesto/jedno puno radno vreme dele dva radnika (od kojih naravno jedan moze imati 55, a drugi 20 godina, obojica mogu imati srednju strucnu spremu itd, sto su sve finese).

Interesuje me samo kako zamisljate da ta dva radnika zive od svojih plata za pola radnog vremena u zemlji u kojoj je prosecna zarada za puno radno vreme vec jedva dovoljna za zivot.

iqiqiq iqiqiq 15:07 18.12.2013

Re: Promene

Ukratko, Vi se zalazete za to da jedno radno mesto/jedno puno radno vreme dele dva radnika

Ne zalažem se za to, nego primerom objašnjavam zašto sada oba radnika gladuju.

Jedan je pod pretpostavkom dobrog zakona "sačuvao" posao na papiru, ali u praksi je dobio otkaz i sada sudski eventualno pokušava da ostvari svoja prava. Da li će, pitanje je, jer sudski procesi traju minimum 6 godina. Za to vreme naš 55godišnji radnik će gladovati tako da je pitanje da li će dočekati svoju pravdu. Da ne bi gladovao, verovatno će ili krasti ili raditi na crno.

Naš 20-godišnjak će ili lokalno dilovati drogu ili će, ako ne može da pređe "sa one strane" živeti od penzija svojih roditelja, ako su oni kojom srećom to ostvarili. Pogledajte statistike socijalnih davanja i kako je ta oblast uređena kod nas.
Pod plaštom zaštite socijalno ugroženih, svi smo postali socijalno ugroženi i nikom nije dobro. Mladi od 20 do 30 godina su najbolji potencijal i uz doškolovavanje na poslu mogu da podignu privredu tako da 55 godišnjak sa socijalnom pomoći uskoro bolje živi nego sa današnjom platom

Cela poenta je u korišćenju resursa i pravilnim fleksibilnim zakonima koji će zaista podržati najveći broj građana.
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:25 18.12.2013

Re: Promene

iqiqiq
Cela poenta je u korišćenju resursa i pravilnim fleksibilnim zakonima koji će zaista podržati najveći broj građana.


Pravilnim fleksibilnim zakonima koji ce podrzati najveci broj gradjana? Pa kapitalisticki zakoni ne funkcionisu tako da podrzavaju gradjane ako ne moraju, niti je to njihov cilj, vec ih podrzavaju u minimalnoj meri koja osigurava socijalni mir i unapredjenje ljudskih resursa da bi kapital mogao da se nesmetano umnozava. Naravno, to nije ocigledno sa razglednica, ali to je sustina kapitalistickog uredjenja.

Ako pogledate nekoliko kometara gore, pisala sam o zero-hour ugovoru, sto je primer fleksibilnosti. Da li ste nesto tako imali na umu?

iqiqiq iqiqiq 16:33 18.12.2013

Re: Promene

Pravilnim fleksibilnim zakonima koji ce podrzati najveci broj gradjana?

Građani ove države su i preduzetnici i vlasnici malih i srednjih preduzeća, a i radnici koji rade u navedenim preduzećima. Ako su oni zadovoljni zakonom o radu, onda će ga i primenjivati u praksi.

Da li ste nesto tako imali na umu?

Nemam ni najmanje nameru da se mešam u pisanje i donošenje zakona o radu jer nisam stručnjak iz te oblasti. Kao i svaki građanin vidim mnoge manjkavosti postojećeg zakona, što zbog činjenice da je nejasno napisan te je tumačenje sporno i omogućava komplikovane sudske procese, a što zbog činjenice da loša primena ovih zakona utiče na mnoge ljude koje poznajem, pa i na mene lično.
Nije nikakva tajna da su mnogi ljudi ostali bez isplata svojih ličnih dohodaka i da nemaju načina da taj novac vrate, čak ni sudskim sporovima. Nije tajna da mnogi poslodavci zapošljavaju bez ugovora, a ako i postoje ugovori, oni su samo papir, te mnogi godinama ne uplaćuju doprinose itd

Kao rezultat loše primene Zakona o radu je i skorašnji zakon koji omogućava da se deca leče iako im nije overena zdravstvena knjižica??? Da se Zakon o radu sprovodi, te da je rešeno pitanje statusa zaposlenih u firmama pod stečajem, ne bi morali da donose novi zakon koji omogućava osnovno pravo maloletnog građana na pristup zdravstvenom sistemu.

Jednostavno sumirano: zakoni nisu dobri i osim što ih treba menjati da budu jasni, njihova promena treba da bude takva da bude prihvaćena od većine građana, samim tim će zakon biti i poštovan i sprovođen.
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:51 18.12.2013

Re: Promene

Kao rezultat loše primene Zakona o radu je i skorašnji zakon koji omogućava da se deca leče iako im nije overena zdravstvena knjižica??? Da se Zakon o radu sprovodi, te da je rešeno pitanje statusa zaposlenih u firmama pod stečajem, ne bi morali da donose novi zakon koji omogućava osnovno pravo maloletnog građana na pristup zdravstvenom sistemu.


Ja mislim da pristup sistemu zdravstvenog osiguranja ne treba da ima ikakve veze sa zakonom o radu, odnosno da pravo na zdravstvene usluge treba da bude UNIVERZALNO (sto nije bio slucaj u socijalistickoj Jugoslavije, a jeste slucaj napr. u Velikoj Britaniji).

Svaki stanovnik Srbije treba da ima pravo na lecenje, bez obzira da li ima zdravstvenu knjizicu overenu po nekom osnovu ili nema.



iqiqiq iqiqiq 17:01 18.12.2013

Re: Promene

Sa sajta Zavoda za statistiku:

Korisnici socijalne zaštite od 2011: mladi 57.477, odrasli 272.707

po tim istim podacima trenutna nezaposlenost je 24% radno sposobnog stanovništva, cifre variraju ali hajda neka nezaposlenih ima oko 850.000 za ovo naše "razgibavanje"

oduzmimo cifru nezaposlenih od cifre korisnika socijalne zaštite i ostaje...od čega žive ti nezaposleni?
principessa_etrusca principessa_etrusca 17:28 18.12.2013

Re: Promene

oduzmimo cifru nezaposlenih od cifre korisnika socijalne zaštite i ostaje...od čega žive ti nezaposleni?


To je jos jedna srpska misterija, a mozda i ne jer je prethodna generacija uglavnom ostvarila nekakvu penziju pa pomazu mladje, neki rade sezonske poslove po blizim i daljim inostranstvima, cuvaju decu i krece stanove kod dijaspore, raduckaju, zongliraju itd.
tadejus tadejus 18:11 18.12.2013

Re: Promene

principessa_etrusca
Ja mislim da pristup sistemu zdravstvenog osiguranja ne treba da ima ikakve veze sa zakonom o radu, odnosno da pravo na zdravstvene usluge treba da bude UNIVERZALNO (sto nije bio slucaj u socijalistickoj Jugoslavije, a jeste slucaj napr. u Velikoj Britaniji). Svaki stanovnik Srbije treba da ima pravo na lecenje, bez obzira da li ima zdravstvenu knjizicu overenu po nekom osnovu ili nema.


pa i nema veze sa zakonom o radu nego sa zakonom o zdravstvenom osiguranju
pokrice u srbiji nije univerzalno ali ne dopusta ni da neko propadne kroz sve rupe
konkretno to znaci da pravo na zdravstvenu zastitu (ajde tako da je nazovemo posto se fakat ipak ne radi o bespatnom lijecenju) ima svako ko je zaposlen, kome je supruznik zaposlen, kome je roditelj zaposlen a on u obrazovnom sistemu, ko je penzioner, te svi koji ne spadaju u gornjekategorije ali mogu da dokazu da domacinstvo u kom zive ne raspolaze mjesecnim prihodima preko neke cifre (mislim da je cifra otprilike oko prosjecne zarade, nesto nize)
sto kazes jos bolje bi bio da je univerzalno, ali i ovako kako je nije bas toliko lose

e sad
ako svim tim ljudima pruzis lijecenje koje je skoro pa besplatno (nesto se ipak i placa u vidu participacije) ocigledno nekome te pare moras i da uzmes (i nazoves to porez)
pa mozes da im uzmes kao dio zarade (sto je trenutno rjesenje), kao porez na potrosnju, kao porez na imovinu, na dohodak od imovine ili kroz razne takse (gdje ih lovis u administrativnim zavrzlamama)
svaki od tih poreza je manje ili vise progresivan ili regresivan (tj. manje ili vise oporezuje bogate napsram siromasnih), manje ili vise opterecuje odredjene grupe (npr. akcize opterecuju samo potrosace odabranih, uglavnom luksuznih roba), i tu bi se svakako moglo govoriti o nekom pravednijem sistemu finansiranja tih troskova
npr. ima logike da se upravo od akciza na duvan i alkohol finansira zdravstvo
bilo bi logike i u sistemu koji bi zahvatao ravnomejrno od svih kategorija stanovnistva
ali ni ovaj nas sistem nije van pameti
jer sustinski na papiru samo zaposleni finansiraju zdravstvo, ali da ne finansiraju to finansirali bi nesto drugo sto se placa iz tih akciza, ili pdv-a tako da tu sustinske razlike nema
highshalfbooze highshalfbooze 18:20 18.12.2013

Re: Promene

Na jednostavnom primeru može se ozbiljno sagledati koje su suštinske promene u konceptu politike rada u Srbiji potrebne. Imate zaposlenog (u državnom, ređe u privatnom sektoru) starosti preko 55 godina, sa završenom srednjom školom. Koncept je da ovakava radnik mora da izgura do 67 godina starosti da bi ostvario penziju. Vezane ruke poslodavcu da ga otpusti ili pošalje u prevremenu penziju, zakon ne dozvoljava.


Objasnite vi jednostavno, zbog čega bi neko otpuštao radnika? Ako je zbog neizvršavanja radnih obaveza, može ga otpustiti i po postojećem zakonu. Postojeći zakon ne toleriše nerad, nedisciplinu, neizvršavanje radnih obaveza, nedolazak na posao itd. Dakle, recite mi zbog kog kršenja radnih obaveza poslodavac hoće da ga otpusti, i ja ću vam reći po kom članu zakona može.

Za to vreme mlad čovek sa završenom srednjom školom, starosti 19 ili 20 godina nema ni teoretske šanse da nađe posao.


Da li vi govorite o tome da nekome treba uskratiti elementarna prava, da bi drugome omogućili nešto?

Fleksibilni ugovor o radu koji radniku od 55 godina obezbeđuje posao i prihode sa mogućnošću angažovanja sa manjim fondom radnih časova mesečno, otvara mogućnost zapošljavanja i mladića od 20 godina.


Zakon o radu
XVIII POSEBNE ODREDBE

1. Rad van radnog odnosa

1) Privremeni i povremeni poslovi
Član 197

Poslodavac može za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini da zaključi ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa:

1) nezaposlenim licem;

2) zaposlenim koji radi nepuno radno vreme - do punog radnog vremena;

3) korisnikom starosne penzije.

Ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se u pisanom obliku.

Pročitajte, poslodavac prema svojim potrebama može da zapošljava radnike sa manjim brojem časova.
Zbog čega govorite da ne može? Pročitajte Zakon pre nego iznesete elementarno neznanje.
Trenutna situacija je takva da radnici rade duže nego što bi trebali i što su ugovorom obavezni. A plaćeni su za manji fond časova. I ne smeju da se bune zato što bi dobili otkaz.
Znam ljude koji rade u javnim preduzećima i ustanovama i ne mogu da iskoriste godišnji odmor jer nemaju kada. A za to vreme njihove kolege sa većom platom ne rade ništa po ceo dan. Zamislite nekoga ko ne radi ništa na poslu. Pa meni bi bilo dosadno da ne radim ništa. Nikada ne bih želeo da se zaposlim i da ne radim ništa. A trenutna situacija je da su preduzeća prepuna nekih ljudi koji ne rade ništa, a primaju plate iznad proseka. I na svakih nekoliko godina se premeštaju u drugo preduzeće uzimajući otpremninu.

TRENUTNA REALNOST: Usled nepoštovanja zakona, pomenuti radnik od 55 godina je izgubio posao i sada se nalazi na dugovečnom sudskom procesu radi ostvarivanja prava na otpremninu.Mladić od 20 godina nema posao.


Ako neko nije poštovao zakon, on zbog toga može da odgovara i da trpi posledice. Ako je problem u lošem sprovođenju bilo kog zakona, to nipošto ne znači da treba građanima uskratiti elementarna ljudska prava da prekršioci zakona ne bi odgovarali.
Zapravo u ovome grmu i leži zec. Neko želi da se ukinu prava građana da bi političari koji dođu na vlast mogli da lagodno upravljaju svojim plenom koga su stekli na izborima bez ikakvog straha da će kršiti Zakon. I treba očekivati, da će Zakon o radu biti promenjen (svakako) i da će odmah posle nastati masovne čistke i kršenja elementarnih ljudskih prava u svim preduzećima i ustanovama koje su partijski plen. Ako neko i pomisli da je to nemoguće i da ta preduzeća trebaju da obavljaju realno neku delatnost i da izvršavaju obaveze zbog čega i postoje, neka stave malo prst na čelo i pogledaju stvarnosti u oči.

Mladi od 20 do 30 godina su najbolji potencijal i uz doškolovavanje na poslu mogu da podignu privredu tako da 55 godišnjak sa socijalnom pomoći uskoro bolje živi nego sa današnjom platom


Jeste li vi ozbiljno ovo mislili? Verujete li vi u ovo što ste izrekli? Zar mislite da će neko poverovati u to da će biti socijalnih davanja u ovakvoj situaciji. A realno ih nije bilo u vreme socijalizma i u vreme privrednog i društvenog blagostanja (u odnosu na sadašnje stanje)

Znate li vi koje kadrove izbacuje današnji školski sistem? Oni će nešto da urade? O čemu vi pričate? Živimo u potpuno devastiranom i bolesnom društvu.

Znam mnoge poslodavce i siguran sam da niko nema problema sa tim da čovek može da se razboli, i da može radnica da ode na održavanje trudnoće, ali je situacija takva da se ne daju bolovanja duže od 30 dana, i da se bolovanja prekidju na jedan dan kako bi poslodavac morao da plaća bolovanja iz svojih sredstava. Poslodavac bi rado platio svojoj radnici koja ne može da ostane trudna mesec dana bolovanja, ali ga država izigrava time što prekida bolovanje na jedan dan i otvara novo bolovanje koje ide opet na teret poslodavca. Poslodavac u ovakvoj situaciji mora da da otkaz radniku jer nije u stanju da ga izdržava. Da li za to treba da služi Zakon o radu? Da li je tome namenjen, da ostavlja ljude koji su u problemu bez sredstava za život? Da ne mogu da imaju decu, da ne mogu da leče decu koja su im bolesna?
Sa jedne strane su puni blogovi i FB stranice za pomoć bolesnima, i svi kao saosećaju sa njihovom patnjom, a sa druge strane hoće da ih ostave bez posla i mogućnosti da rade i zarađuju.
Ne treba nikome davati milostinju i pomoć. Jednostavno treba svima omogućiti da rade i da žive od svog rada. Osnovna i elementarna ljudska prava, ništa više, i ništa manje.
iqiqiq iqiqiq 18:42 18.12.2013

Re: Promene

O čemu vi pričate?

Država duguje 35 plata

Ako neko nije poštovao zakon, on zbog toga može da odgovara i da trpi posledice.


da odgovorim na ovu tvrdnju sa citatom
Jeste li vi ozbiljno ovo mislili? Verujete li vi u ovo što ste izrekli?


A Zakon sam čitala i vrlo je rupičast, ne kažem da niste u pravu, jer da je bar ono što može da se protumači iz Zakona o radu poštovano, manje bismo konstatovali
Živimo u potpuno devastiranom i bolesnom društvu.

principessa_etrusca principessa_etrusca 18:45 18.12.2013

Re: Promene

sto kazes jos bolje bi bio da je univerzalno, ali i ovako kako je nije bas toliko lose


Kako si objasnio, sada skoro svi imaju po nekom osnovu pristup zdravstvenom osiguranju, ali nemaju bas svi.

Ne verujem da je razlika znacajna u ciframa, ali je ona sustinska jer salje poruku da nisu svi stanovnici Srbije jednaki u jednom prilicno elementarnom pravu. Sa druge strane, zamisli svu tu birokratiju koja overava milione pohabanih zdravsvenih knjizica, a overa jos mora da bude i sveza da bi ih druga birokratija dalje obradjivala po nekim ambulantnim salterima.

Koliko uopste kostaju knjizice i birokratija koja ih izdaje i overava? Uverena sam da bi se ostvarila znacajna usteda koja bi mozda i pokrila trosak univerzalnog prava na zdravstveno osiguranje.

iqiqiq iqiqiq 18:57 18.12.2013

Re: Promene

Koliko uopste kostaju knjizice i birokratija koja ih izdaje i overava? Uverena sam da bi se ostvarila znacajna usteda koja bi mozda i pokrila trosak univerzalnog prava na zdravstveno osiguranje.

tadejus tadejus 19:20 18.12.2013

Re: Promene

principessa_etrusca
Sa druge strane, zamisli svu tu birokratiju koja overava milione pohabanih zdravsvenih knjizica, a overa jos mora da bude i sveza da bi ih druga birokratija dalje obradjivala po nekim ambulantnim salterima. Koliko uopste kostaju knjizice i birokratija koja ih izdaje i overava? Uverena sam da bi se ostvarila znacajna usteda koja bi mozda i pokrila trosak univerzalnog prava na zdravstveno osiguranje.


tu grjesis
sistem sa elektronsim knjizicama (karticama) je skuplji
zato su i odustali od uvodjenja (cini mi se da je trebalo ove godine pa su pomjerili, dal za dve godine ili tako nekako)
evo zasto
tebi se cini da ako ja dodjem na salter u dom zdravlja i ne nosim knjizicu jer se zna da imam pravo na ljecenje da tamo nece morati da se vodi neka birokratska procedura oko toga ko sam ja, zasto sam dosla, sta ce mi raditi...
no nije tako
sve je potpuno isto s knjizicom ili bez nje
svejedno ce morati da negdje evidentiraju ko sam, zasto sam dosla i sta su mi uradili, da bi to od fonda mogli i da naplte
tako je ovde, tako je sigurno i u britaniji (mada tamo nikad ne krocih u bolnicu, kazu da je jezivo)
sistem sa knjizicama je dosta uhodan, nije posebno zahtjevan, lijepe se markice koje poslodavci dobijaju od fonda, sestra se ne cima nista posebno oko toga da tu knjizicu pogleda
da je elektronska mogla bi da je ocita, to bi onda trazilo opet neku obuku, mada ajde oni svejedno stalno moraju vec u necem od procedura da se obucavaju (kao i svugdje)
svejedno ja bih univerzalno pokrice podrzala ali moram priznati da ne poznajem dovoljno detalja tog problema da bih se mogla zakleti da je to uvijek pametna ideja
iqiqiq iqiqiq 20:11 18.12.2013

Re: Promene

rade.radumilo rade.radumilo 22:47 18.12.2013

Re: Promene

Kako si objasnio, sada skoro svi imaju po nekom osnovu pristup zdravstvenom osiguranju, ali nemaju bas svi.


Evo jednog ključnog problema u svemu ovome:
- Ukoliko sam zaposlen, po tom osnovu moja supruga i moje dete ostvaruju pravno na zdravstvenu zaštitu.
- Ukoliko poslodavac ne uplati doprinose i ja ne dobijem markice za narednih 6 meseci za njihove zdravstvene knjižice, oni ostaju bez zdravstvene zaštite jer nemaju važeće radne knjižice.
- E sad nuto vraga: nemaju pravo na drugi vid zdravstvenog osiguranja, jer se vod na mom socijalnom osiguranju, jer sam ja formalno zaposlen, ali kako poslodavac ne uplaćuje doprinose...

Srbija je prepuna kvaka 22 u propisima.
iqiqiq iqiqiq 23:40 18.12.2013

Re: Promene

- Ukoliko poslodavac ne uplati doprinose i ja ne dobijem markice za narednih 6 meseci za njihove zdravstvene knjižice, oni ostaju bez zdravstvene zaštite jer nemaju važeće radne knjižice...

Srbija je prepuna kvaka 22 u propisima.

i onda ga država rešava donošenjem novog zakona koji rešava rupe u starim zakonima, pa ih čitaš u tomovima da nađeš kako da se izvučeš iz procepa bezakonja za koje nisi odgovoran
jkt2010 jkt2010 23:51 18.12.2013

Re: Promene

highshalfbooze
Objasnite vi jednostavno, zbog čega bi neko otpuštao radnika? Ako je zbog neizvršavanja radnih obaveza, može ga otpustiti i po postojećem zakonu. Postojeći zakon ne toleriše nerad, nedisciplinu, neizvršavanje radnih obaveza, nedolazak na posao itd. Dakle, recite mi zbog kog kršenja radnih obaveza poslodavac hoće da ga otpusti, i ja ću vam reći po kom članu zakona može.

Evo na primer: Kupci su iz nekih razloga otkazali ugovore, nema prihoda na vidiku sledecih 6 meseci sigurno. Masine stoje, 25 radnika stoji i nista ne radi bar sledecih 6 meseci. Firma na racunima ima para za operativne troskove za jedno mesec dana. Sta da radi vlasnik firme? Kako da radnike posalje kuci da bi izbegao troskove za plate i P&D za tih 6 meseci jer ga taj trosak zasigurno tera u bankrot?
iqiqiq iqiqiq 00:19 19.12.2013

Re: Promene

"Već tri godine nemamo zdravstveno i penziono. Uslovi u kojima radimo su strašni. Osim dugovanja od 35 plata, dve koleginice su doživele da vode trudnoću i porađaju se bez zdravstvene knjižice", objašnjava Toković."
Štrajk glađu

Ono kako se to sve zakonski rešava kod nas...
jkt2010 jkt2010 01:19 19.12.2013

Re: Promene

iqiqiq
"Već tri godine nemamo zdravstveno i penziono. Uslovi u kojima radimo su strašni. Osim dugovanja od 35 plata, dve koleginice su doživele da vode trudnoću i porađaju se bez zdravstvene knjižice", objašnjava Toković."
Štrajk glađu

Ono kako se to sve zakonski rešava kod nas...

E znas kako, ko ne primi 35 plata a i dalje smatra da je zaposlen, sa njim nesto nije u redu... To jest, eto ti ga zakon, sede ljudi 35 meseci bez plata jer 'znaju' da im po zakonu sleduje ovo-ono.

Da je zakon normalan,poslodavac bi ih posteno poslao kuci cim vidi da ne moze da podnese troskove...
Da su oni normalni, otisli bi sami posle 3. neisplacene plate...
highshalfbooze highshalfbooze 09:05 19.12.2013

Re: Promene

Evo na primer: Kupci su iz nekih razloga otkazali ugovore, nema prihoda na vidiku sledecih 6 meseci sigurno. Masine stoje, 25 radnika stoji i nista ne radi bar sledecih 6 meseci. Firma na racunima ima para za operativne troskove za jedno mesec dana. Sta da radi vlasnik firme? Kako da radnike posalje kuci da bi izbegao troskove za plate i P&D za tih 6 meseci jer ga taj trosak zasigurno tera u bankrot?

Zakon o radu
XVI PRESTANAK RADNOG ODNOSA

4. Otkaz od strane poslodavca

Član 179

9) ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla.

highshalfbooze highshalfbooze 09:30 19.12.2013

Re: Promene

- Ukoliko poslodavac ne uplati doprinose i ja ne dobijem markice za narednih 6 meseci za njihove zdravstvene knjižice, oni ostaju bez zdravstvene zaštite jer nemaju važeće radne knjižice.


To što se tako radi je zaista bez veze. Poslodavac kasni sa uplatom doprinosa, i radnik automatski gubi pravo na zdravstvenu zaštitu, dok ne uplati doprinose. I tako je dva puta godišnje, a neki valjda i 4, ne znam sad napamet. I sad, u periodu kada nisu izmirene obaveze, osiguranik neće dobiti uslugu. A osiguranik će izmiriti kasnije svoje obaveze i za onaj period kada nije primao uslugu. A tu uslugu ne može da primi retroaktivno. Ta usluga će jednostavno da ostane neizvršena, iako ju je osiguranik platio (sa zakašnjenjem).
Ali to nije stvar u zakonu o radu. Ili možda može, da otpušta bolesne ljude i da zapošljava one zdrave.

Nema problema ni to, neka izađe predsednik ili premijer pred narod i kaže da u ovoj državi nema mesta za stare, bolesne, trudnice, roditelje sa bolesnom decom... neka idu u neku drugu državu.
iqiqiq iqiqiq 10:22 19.12.2013

Re: Promene

Da je zakon normalan,poslodavac bi ih posteno poslao kuci cim vidi da ne moze da podnese troskove...

Ma sve je to u redu, slažem se sa tobom, ali autor bloga nam daje primere Nemačke, a ja se trudim sve vreme da dajem realne primere iz prakse u Srbiji.

Dakle ovde ljudi rade 35 meseci bez plate u instituciji koja je osnovana od strane Ministarstva prosvete, dakle to im je poslodavac. Ako treba da naglasim paradokse, evo ga najsvežiji primer: ljudi rade bez plate (Zakon o radu) koju im ne plaća poslodavac država (odgovoran za zakone).

I nekoliko vas je dalo još nekoliko realnih svakodnevnih primera iz prakse. Prakse kršenja zakona.
I šta se desilo? Podvlačim najgrublje su prekršeni zakoni, i u Zakonu o radu postoji obaveza plaćanja doprinosa na zaradu radnika. Ona se ne plaća, pa je onda zakonodavac doneo NOVI zakon besplatne zdravstvene pomoći za decu čiji roditelji rade kod poslodavca koji krši zakon. Jer i država kao poslodava krši taj isti zakon. Meni je ovo najlbolji primer paradoksa.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana