Eksperimenti u blogovanju| Gradjanske inicijative| Lingvistika| Reč i slika| Satira

Apruvirate li aplikacije?

Milutin Milošević RSS / 11.12.2013. u 11:06

10418154663_45bbb37345_c.jpg

Evaluirate li ačivment participatora? Šerujete li mesidže sa lajne?

Pogledajte šta sam o tome govorio na TEDx-u u Novom Sadu.

Odavno želim da govorim o našem jeziku i načinima na koji se čudno ruži. Pojedine informativne kuće, posebno Javni servis, već jedno vreme forsiraju novi način naglašavanja pojedinih reči, stvarajući tako novogovor koji polako ulazi u uši i sve je više prisutan u kolokvijalnom govoru. Na to se nadovezuje čudan sklop rečnica i naglašavanje potpuno nevažih reči u njima. Korišćenje tuđica smatra se prestižem a ne osiromašavanjem sopstvenog jezika. Konačno, poslednje izmene pravopisa dovele su do toga da je sve prihvatljivo.

Sve ovo zaslužuje upozorenje sa ciljem da govorimo lepo i sadržajno, nasuprot rečniku koji naš narod upija kroz dijaloge sapunica serija.

Muka mi je bila kako da to predstavim tekstom (blog mi je osnovno sredstvo izražavanja), posebno razlike u akcentovanju. I onda sam našao način.

Pre skoro dva meseca govorio sam na TEDx-u u Novom Sadu. Snimak mog nastupa sada je dostupan na Jutjubu. Kažu svi da sam bio dobar, pa predlažem da ga pogledate.

U pripremi nastupa, koristio sam blogove koje su postavljali Gordana Čomić i Mia Bogavac, a savetima su mi pomogli naše kolegeTasa Debeli, JasnaZ i Mirela.

Tagovi



Komentari (229)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Milutin Milošević Milutin Milošević 18:59 11.12.2013

Re: Hvala Milutine!

Majstore, samo napred. Ja zaista ne stižem u vukojebini u kojoj sam da se koncentrišem i dublje ulazim u temu.
Hansel Hansel 19:03 11.12.2013

Re: Hvala Milutine!

Ето, кад стигнеш, ако те буде занимало. А читањем сам открио једну двосмисленост сличну оној коју си поменуо на предавању, па објасних у међувремену.
golubica.bg golubica.bg 19:49 11.12.2013

Re: Hvala Milutine!

sesili
Hvala i od mene! Već dugo me nervira jezik kojim govore javne ličnosti! Akcenat voditeljki je grozan. Volim naš jezik i smeta mi kada čujem kako ga uništavaju. Ne samo akcentima. Ako bolje slušate, sada se najčešće čuje u svakom razgovoru "naravno". U jednom periodu to je bilo "negde", pa se to čulo svaki čas. Sada ne mogu da se setim na koliko mesta su to "negde" utrpavali.


Hm, dugo nisam slušala televizijske voditelje u Srbiji, ali tvoj post me je podsetio na trend koji sam primetila u Britaniji, Holandiji, a znam da postoji i u nekim drugim zemljama: potenciranje regionalnog akcenta. Nacionalna televizija ima bar po jednog voditelja koji ne govori čist standard ili varijetet koji se koristi u prestonici i čini mi se da je to dobra ideja. To naravno ne znači da kite govor ispraznim poštapalicama (u moje vreme bilo na je zabranjeno početi rečenicu sa PA na časovima književnosti )
nim_opet nim_opet 21:37 11.12.2013

Re: Hvala Milutine!

Nacionalna televizija ima bar po jednog voditelja koji ne govori čist standard ili varijetet koji se koristi u prestonici i čini mi se da je to dobra ideja. To naravno ne znači da kite govor ispraznim poštapalicama (u moje vreme bilo na je zabranjeno početi rečenicu sa PA na časovima književnosti )


Na zalost, u Srbiji nacionalna televizija nema ni jednog voditelja koji govori cist knjizevni standard, niti ima lektora koji bi ih istome ucio, ili ne daj boze urednika koji bi procitao vesti pre nego sto se izlupetaju. Sto vazi i za sajt B92 - trecinu vesti je pisao google translate.
golubica.bg golubica.bg 22:15 11.12.2013

Re: Hvala Milutine!

nim_opet
Na zalost, u Srbiji nacionalna televizija nema ni jednog voditelja koji govori cist knjizevni standard, niti ima lektora koji bi ih istome ucio, ili ne daj boze urednika koji bi procitao vesti pre nego sto se izlupetaju. Sto vazi i za sajt B92 - trecinu vesti je pisao google translate.


Uh, a to je pa posebna priča, razumem ja da su svi u žurbi, ali ponekad je bolno očigledno da niko nije ni pročitao vest pre nego što je objavljena. Mnogo puta sam pisala ono što primetim u komentarima, pa onda pola sata kasnije isprave grešku...

Pravda za lektore!
marco_de.manccini marco_de.manccini 17:50 11.12.2013

ди смем

Бре, ал' си строг, да чујеш (акцент, дикција, склоп, ...) мене како говорим захтевао би да ме упуцају са метцима, секундарно.
Milutin Milošević Milutin Milošević 17:57 11.12.2013

Re: ди смем

упуцају са метцима, секундарно

sa mečići (malokalibarka), aproksimativno
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:16 11.12.2013

Re: ди смем

Ја се не зезам, скоро сам имао прилике да се сретнем с једним блогером који није могао да сакрије изненађење колико лоше говорим (наравно, ипак смо се одлично провели и наразговарали уз црвено вино из Риохе).

Писање је много лакше, нема тог зезања око изговора.
docsumann docsumann 18:44 11.12.2013

zapisi iz života jednog antiglota


imao sam instituciju da ću pasti u ambiciju.

kako sam se napio sinoć, ničega se ne sjećam, totalna amnestija.

pušim atraktivno od šesnaeste.



Milutin Milošević Milutin Milošević 18:54 11.12.2013

Re: zapisi iz života jednog antiglota

Tvoj odličan tvit od pre par meseci:

Bogatstvo jezika naših klinaca je broj reč kojima raspolažu za umetanje između "brate" i "smaraš"
cgubg cgubg 19:05 11.12.2013

Re: ди смем

marco_de.manccini
Ја се не зезам, скоро сам имао прилике да се сретнем с једним блогером који није могао да сакрије изненађење колико лоше говорим (наравно, ипак смо се одлично провели и наразговарали уз црвено вино из Риохе).

Писање је много лакше, нема тог зезања око изговора.

marco_de.manccini
Ја се не зезам, скоро сам имао прилике да се сретнем с једним блогером који није могао да сакрије изненађење колико лоше говорим (наравно, ипак смо се одлично провели и наразговарали уз црвено вино из Риохе).

Писање је много лакше, нема тог зезања око изговора.


Nema sanse! U mom poslu koji je vezan za komunikaciju, pisanje, kreativu itajrad... 90% mailova je na granici nepismenosti. Posebno su nepismeni oni koji usta ne zatvaraju. Narocito na serbishu. Prodace ti svasta, al' kad treba da sroce napismeno 3 pristojne recenice, muka ziva. Mislim muka je meni to da citam. Oni ne vide da postoji neki problem.
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:16 11.12.2013

Re: ди смем

Ја сам, око лакоће писања, писао само у своје име (испред себе!).
cgubg cgubg 19:24 11.12.2013

Re: ди смем

marco_de.manccini
Ја сам, око лакоће писања, писао само у своје име (испред себе!).


A ja morah da opisem svoje iskustvo i olaksam dusu (poradi sebe)
blogovatelj blogovatelj 08:44 12.12.2013

Re: ди смем

sa mečići



- Druže desetaru, si vratio mece?
- Jesam!
- A čavure?
- Jesam!
- Vrlo dobro!
- Služim narodu!
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 14:33 12.12.2013

Re: ди смем

marco
колико лоше говорим

Ti kako 'oćeš, ali moj niški je savršen
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:26 12.12.2013

Re: ди смем

Не брине ме мој торлачки (тешка, југоисточна варијанта, то ни Нишлије не разумеју баш најбоље), ионако нема стандарда, све може, да га ебу.

Исправка 1. Морао сам да оправим и да ставим "да га ебу" на крају реченице, то је обавезно и служи да најави тачку.

Исправка 2. Јој, граматико, тешка ли си, ето, кад сам поправљао оригинални текст и написао исправку заборавио сам да ставим "да га ебу" на крају исправке, да га ебу.
ecce-florian ecce-florian 19:53 12.12.2013

Re: ди смем

све може, да га ебу.


ide detE vozi bE



ja bi ga isterAo

legEnda
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:09 12.12.2013

Re: ди смем

склоните се људи,
докони путари,
пругом лети, луди,
црвени фићари

ЕДИТ. да га ебу, требало је да стоји,

бегајте, бе, људи,
докони путари,
с пругу лети, луди,
црвени фиќари
ecce-florian ecce-florian 22:30 12.12.2013

Re: ди смем

фиќари

Ќ ??????

olala,

kako je krenulo doći ćemo i do


Slushaj bre .......






Milutin Milošević Milutin Milošević 18:24 11.12.2013

Još malo

Pre manje od nedelju dana, pojavio se u Blic-u razgovor sa Ivanom Klajnom oko nekih jezičkih grešaka. Ko nije pročitao, može da ga vidi ovde:
Sumljam da će me Đžemper ugrejati: 8 urnebesnih jezičkih grešaka u Srba
Hansel Hansel 18:58 11.12.2013

Re: Još malo

Блицу, не Блиц-у. И не "разговор око језичких грешака". Тек да ти покажем колико је то све пипаво, надам се да ћеш исправно разумети.
Milutin Milošević Milutin Milošević 19:00 11.12.2013

Re: Još malo

Mea culpa

Erare humanum est
Hansel Hansel 19:05 11.12.2013

Re: Još malo

Erare humanum est

Управо, али слажем се да је онима којима је језик у професији главно оруђе право на грешку значајно сужено.
tasadebeli tasadebeli 16:27 12.12.2013

Re: Još malo

Milutin Milošević
Pre manje od nedelju dana, pojavio se u Blic-u razgovor sa Ivanom Klajnom oko nekih jezičkih grešaka. Ko nije pročitao, može da ga vidi ovde:
Sumljam da će me Đžemper ugrejati: 8 urnebesnih jezičkih grešaka u Srba


Ово сам већ једном поменуо на блогу (знам то добро, још увек нисам тол'ко излапео), али свеједно морам опет.

Пре две године на неком лингвистичарско-лекторско-новивинарско-професорском семинару питао сам професора зашто ови на јавном сервису не користе језичке приручнике које, знам то поуздано, имају и знам да је професор Клајн одавно направио језички приручник за употребу запослених у медијима.

Уморним гласом човека који се читавог живота бори са нечим што не може да победи, професор ми одговори: "Колега, па ви знате да су њима најважније рекламе!"

И да, професор је у праву. Знам из личног искуства да је однос градива граматике и књижевности по програмима у основној школи 50%:50%, а у средњој школи 70%:30% у корист књижевности.

Опет, из искуства знам да велики број средњошколских и гимназијских професора избегава да ради граматику на својим часовима већ искључиво раде књижевност иако то није тако у програму.

А онда се на целу ту тужну причу о занемаривању граматике у средњим школама (из граматике долазе и правописна правила) надовеже и Министарство образовања, односно његови заводи за унапређење и вредновање квалитета образовања који за завршни испит у основној школи пропишу кључ за прегледање тестова у којем се изричито каже да се правопис у одговорима ученика не узима у обзир осим у оним питањима где се тражи баш познавање правописа (најчешће само једно питање од понуђених 20).

И тако, уморним гласом попут старог професора, дадох вам сам само један пример занемаривања правописне и граматичке норме током самог школовања против које се вазда борим.

Мислим да је познавање правописних и граматичких правила у писању и изговорних правила (ортоепских) у говору саставни део опште културе једне особе. Па ако та особа још жели да комуницира, усменим и писаним путем, у јавној речи, онда би требало да то буде и обавеза.

А овако имам утисак да се охрабрује општа некултура у јавној речи. Као да се то ради намерно и циљано у овом народу којем и иначе у јавној речи често недостаје и оно основно кућно васпитање.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 20:15 11.12.2013

Novogovor

Čini mi se da je svima najzanimljiviji bio deo tvog govora o akcentovanju ali si mene asocirao na nešto sasvim drugo.
Elem, ja sarađujem sa više NVO koje se bave zastupanjem osoba sa invaliditetom.
Jednom smo pisali neko saopštenje i uputili ga medijima.
Javila nam se naša prijateljica novinarka i zamolila nas da ga ipak prevedemo na običan jezik.
Pročitala sam saopštenje još jednom i po prvi put sam shvatila kako te naše konstrukcije zvuče običnom čoveku. Bože me sačuvaj!
Milutin Milošević Milutin Milošević 16:01 13.12.2013

Re: Novogovor

Najpre da kažem da su "osobe sa identitetom" jedan od pojmova koje nisam stigao da obradim zbog nedostatka vremena.

Što se NGO 'jezika' tiče, sasvim dobro znam o čemu se radi. Imam prijatelja koji je stara škola, vojni novinar u peMziji, kojem dam da prevede moj prevod kad mi nešto zaista treba. A imam i prijateljicu Irkinju koja je sjajan prevodilac sa engleskog na engleski, uključujući poboljšanje sadržaja!
dusanovaiivanovamama dusanovaiivanovamama 22:05 11.12.2013

Bravo

Prijatelju svaka čast


Milutin Milošević Milutin Milošević 16:03 13.12.2013

Re: Bravo

Hvala, prijo, a takodje i tsunade
tsunade tsunade 22:31 11.12.2013

alal vera

alal ti vera milutine. naveo si sve ono što i mene nervira. i elaborirao.
blogovatelj blogovatelj 00:20 12.12.2013

Re: alal vera

alal ti vera milutine. naveo si sve ono što i mene nervira. i elaborirao.


I ja kažem isto.
A propos onog deljenja fotografija na Fejsbuku. Izlude me bukvalni prevodi u novinskim izveštajima tipa "ranije ovog meseca" i "ranije danas" i "nemam problem s tim"
Hansel Hansel 01:01 12.12.2013

Re: alal vera

Понуди алтернативе. (Озбиљно, мени "раније данас", на пример, не смета, чуо сам то први пут у програму BBC-ја на српском... евентуално, ако се говорило о неком догађају, па да се каже "пре тога"...)

Што се дељења тиче, ја сам алергичан на скоро све што се тиче Фејсбука, али неки смисао у "дељењу" (подели) видим, јер ниси ти фотографије само послао, (по)ставио, ти си их тим чином (с) другима поделио, знаним и незнаним. ... Шта вам је горе (свима) -- шеровао или поделио?
blogovatelj blogovatelj 09:03 12.12.2013

Re: alal vera

Понуди алтернативе.


Zar nije dovoljno danas?

Шта вам је горе (свима) -- шеровао или поделио?


Podelio je loše, šerovao je još gore. Šta fali ako se kaže postavio slike na Fejsbuk?
Hansel Hansel 16:04 12.12.2013

Re: alal vera

Zar nije dovoljno danas?

Свакако, ако се говори о једном догађају. Али ако причаш прво о најскоријем, а онда и о неком који се такође десио данас, чини ми се да је сасвим нормално рећи "раније данас". Истина, могло би и само "раније", али (по мом осећају) само ако се "данас" употребило баш у претходној реченици, евентуално 2-3 кратке.
Šta fali ako se kaže postavio slike na Fejsbuk?

Ништа. Али мислим да се помињала само једна реч, и то "послао" уместо "делио", ја сам то дискутовао.

Не могу никако да се сетим, недавно сам чуо неку згодну, фину реч која погађа смисао тог "фејсшеровања" , мислим да сам је чуо у некој хрватској емисији, али ми је негде остала "закључана" у меморији.
blogovatelj blogovatelj 16:24 12.12.2013

Re: alal vera

чини ми се да је сасвим нормално рећи "раније данас".


Na srpskom se kaže "pre toga"
Hansel Hansel 17:11 12.12.2013

Re: alal vera

Е, јес', сад ћете ви из емиграције да нам још прописујете како се шта каже на српском!

Српске су речи и "раније" и "данас", а то што им ти теже вариш комбиновање, друга је ствар. Ево, баш малопре сам размишљао како у ствари свако мисли да су његов језик и његов доживљај језика једино исправни, био он лингвиста, спикер или човек коме језик ни на који начин није професија. У последње време све чешће слушам језичке теореме од особе која заиста има проблема с падежима читавог живота, али воли да подучи!

Мада, могу се чути занимљиве опаске и од неписмених. Тако се моја баба, која је читав живот провела у свом селу у Лужници, једном побунила против нашег градског говора: "КакО то орАтите -- "(они) не могу"?! Ја не могу, а они не можу!"

Зашто ово није смешна опаска -- зато што језик очигледно има потребу да разликује значења, нарочито тамо гд еможе доћи до забуне као се изостави субјекат. Па се тако и у књижевном језику прави разлика, али на нивоу акцента: "Ја не мОгу", "Они нЕ могу" (овде "не" и "могу" звуче спојено), а опет за то постоји и акцентско објашњење (оно "могу" нема исти акценат у првом лицу једнине и трећем множине. Занимљиво је да се на нашим телевизијама, чак и код оних које наводно највише инсистирају на норми, редовно чује обрнута употреба.
blogovatelj blogovatelj 22:59 12.12.2013

Re: alal vera

Озбиљно, мени "раније данас", на пример, не смета,


novi odgovor na istu konstataciju.
Deo današnje vesti sa B92.

Predsednik Nikolić je zbog izjave turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana da je "Kosovo Turska i Turska Kosovo“ krajem oktobra najavio da će zamrznuti svoje učešće u trilateralnoj inicijativi.

Ranije ove nedelje turski portal Today’s Zaman izvestio je da je Srbija "na neodređeno vreme odložila trilateralni samit sa Turskom...


Zar ti nije ovo nenormalno?
Zar nije logično da stoji "pre toga je ove nedelje..."

Ja ovde ne vidim ništa drugo do neznanje onoga koji prevodi. Bukvalno prevođenje nije prevođenje.

PS. Može i "pre nekoliko dana je..."
Hansel Hansel 23:30 12.12.2013

Re: alal vera

У случају да је битно нагласити да је то било баш ове недеље, неког дана, и даље ми се не чини проблематичним.

АЛИ, пошто то у овом контексту сигурно није битно, слажем се и да формулација није морала, па и није требало да буде таква.

Поставља се ту питање и зашто страни медији то формулишу на тај начин. Па, није то неки идиом (па да не може буквално да се преведе), уз то и незаменљив. Може и код њих да се то каже без помињања "шире временске јединице", довољно је, а и могуће је оријентисати се најчешће управо како ти предлажеш. Да ли се заправо и код њих ради о трансферу бирократског говора? Врло могуће. Знам да је овде мука стално преводити на нормалан језик разна рогобатна саопштења, ево и овде је Снежа била написала (или на другом блогу, нисам више сигуран) да су у неком удружењу постали свесни каквим језиком пишу саоштења док их неки новинар није позвао тражећи превод.
blogovatelj blogovatelj 23:41 12.12.2013

Re: alal vera

Поставља се ту питање и зашто страни медији то формулишу на тај начин.


Zato što se na engleskom baš tako kaže. Earlier this week.
A ovi naši bilmezi uzmu i prevedu svaku reč posebno, bez ikakvog udubljivanja u prevod.
U engleskom imaš i npr "how are you today" što nama zvuči čudno, ali ima ih koji tako kažu. Ne bi me čudilo i da ovo prevedu sa "kako ste danas"
Hansel Hansel 10:34 13.12.2013

Re: alal vera

Хоћеш да кажеш да у енглеском не постоје конструкције типа: "How are you?" и "few days ago" / "few days earlier"? (За ову другу варијанту не тврдим да се користи, немам ја толико додира са свакодневним енглеским да бих знао)

И даље ти кажем -- "Earlier this week" није идиом па да, у теорији, не би могло да се преведе буквално. Друго питање је да ли тај превод носи неко значење и да ли је рогобатан или није. Написах већ да у неким случајевима носи значење које може да буде битно, а што се тиче рогобатности, ту се једино могу анкетирати људи и тако се једино може закључити који је доживљај преовлађујући.

Али, не ваља ако овакав превод преовлађује, ту се потпуно слажем, у сваком случају је добро користити синониме, што би, с друге стране, могао да буде аргумент у прилог умереном коришћењу (на разумним местима) "раније данас".
blogovatelj blogovatelj 00:55 15.12.2013

Re: alal vera

И даље ти кажем -- "Earlier this week" није идиом па да, у теорији, не би могло да се преведе буквално.


Može sve da se prevede kako hoćeš. Ali kako će to onda zvučati na srpskom? Ne uvek nepravilno, ali uvek rogobatno.
Još jedna stvar koje sam se setio je "nemam ideju"
Bukvalni prevod od "I have no idea"
Na srpskom se kaže "nemam pojma"
Ili "predstave nemam"
Ili "ubij me ako znam"
Ja to zovem prevođenje po kontekstu.
Kada ovo "I have no idea" čuješ u Kanadi desetinama puta u okviru mnogih dijaloga koji imaju neki kontekst, ti onda shvatiš da je prevod upravo onakav kakav sam ti napisao da jeste. A da nikako ne može biti "nemam ideju" jer takva konstrukcija ni u kom slučaju u srpskom jeziku ne izražava potpuno odsustvo ma kakvog rešenja.
Kao npr kad sam čuo u jednoj kafani svađu između dva Kanađanina, bilo je gotovo da se pobiju. Kafana nije imala izbacivače, gazda ih je jedva smirio.
Jedan je drugom rekao "What do you think you are? Fart in space?"
Ja sam ovo "Fart in space" momentalno preveo kao "kurac na biciklu" jer sam iz konteksta shvatio da je to najbolji mogući prevod kojeg znam.
Neke stvari u jezicima mogu samo u kafani da se nauče. Za engleski je potrebna i engleska kafana. Oni koji prevode u Srbiji u većini tu kafanu u životu videli nisu. Zato su im i prevodi takvi kakvi jesu.
tasadebeli tasadebeli 16:36 15.12.2013

Re: alal vera

blogovatelj

Može sve da se prevede kako hoćeš. Ali kako će to onda zvučati na srpskom? Ne uvek nepravilno, ali uvek rogobatno.


Што би рекла једна моја другарица у гимназији преводећи текст са енглеског о Фокнеру:

"Он је веома склон Фокнеру и чита све његове књиге до краја."

(То јест: He is very fond of Faulkner and reads his books on end.)

А може и у обратном смеру!

Подсетио си ме на младос' када смо се у студентском клубу у подруму Филолошког факултета (АКФ) силно забављали смишљајући буквалне преводе са српског на енглески Неки су се баш раширили одатле у народ):

don't lay devil! - не лези враже!
hold, don't give! - држ', не дај!
и вероватно најпознатија: two bad, milos dead!

Али најдража ми је она анегдота о машинском превођењу од пре тридесетак година где каже да су једну енглеску фразу out of sight, out of mind превели на кинески, па је вратили на енглески и добили invisible idiot.

Отприлике тако мени данас изгледају неке агенцијске вести које читамо по новинама и на интернету у преводу на српски.
Hansel Hansel 18:07 15.12.2013

Re: alal vera

Još jedna stvar koje sam se setio je "nemam ideju"
Bukvalni prevod od "I have no idea"
Na srpskom se kaže "nemam pojma"
Ili "predstave nemam"
Ili "ubij me ako znam"
Ja to zovem prevođenje po kontekstu.

Да, само контекст некада може управо бити такав да неко нема идеју. Како да нешто реши, на пример. А ако неко каже да нема идеју кад нешто једноставно не зна, и с моје тачке гледишта греши.
Milutin Milošević Milutin Milošević 10:27 16.12.2013

Re: alal vera

Primetio sam još dva bisera nezgrapnog (da ne kažem baš bukvalnog) prevođenja sa engleskog:

Ponosni sponzor (npr. Gorenje "sa ponosom iz Valjeva" - valjda "ponosni iz Valjeva"

Kontroler konzole dolazi sa vibracijom i zvučnikom
Galaxy S5 dolazi sa skenerom očiju
miloradkakmar miloradkakmar 22:50 11.12.2013

Kiša, sneg...

Sve ovo zaslužuje upozorenje sa ciljem da govorimo lepo i sadržajno, nasuprot rečniku koji naš narod upija kroz dijaloge sapunica serija.

Ličnosti, pojave, koje izgovaraju reči na TV, nebitan je akcenat, ulivaju strah... sa osmehom najavljuju nevreme, temeperature iznad 40, ispod 10... ili sa osmehom govore o pogibiji hiljade ljudi tamo negde...ili jednolično, ravnodušno, govore, čitaju, o patnjama dece, žena, nesrećnim ljudima.....
uros_vozdovac uros_vozdovac 22:57 11.12.2013

Re: Kiša, sneg...

miloradkakmar
Sve ovo zaslužuje upozorenje sa ciljem da govorimo lepo i sadržajno, nasuprot rečniku koji naš narod upija kroz dijaloge sapunica serija.

Ličnosti, pojave, koje izgovaraju reči na TV, nebitan je akcenat, ulivaju strah... sa osmehom najavljuju nevreme, temeperature iznad 40, ispod 10... ili sa osmehom govore o pogibiji hiljade ljudi tamo negde...ili jednolično, ravnodušno, govore, čitaju, o patnjama dece, žena, nesrećnim ljudima.....

Temperature iznad 40?

Mmmmmm, `oće skoro?
miloradkakmar miloradkakmar 23:12 11.12.2013

Re: Kiša, sneg...

uros_vozdovac
miloradkakmar
Sve ovo zaslužuje upozorenje sa ciljem da govorimo lepo i sadržajno, nasuprot rečniku koji naš narod upija kroz dijaloge sapunica serija.

Ličnosti, pojave, koje izgovaraju reči na TV, nebitan je akcenat, ulivaju strah... sa osmehom najavljuju nevreme, temeperature iznad 40, ispod 10... ili sa osmehom govore o pogibiji hiljade ljudi tamo negde...ili jednolično, ravnodušno, govore, čitaju, o patnjama dece, žena, nesrećnim ljudima.....

Temperature iznad 40?

Mmmmmm, `oće skoro?

'Oće, treba samo imati vezu sa Žarećim.
Hansel Hansel 23:18 11.12.2013

Re: Kiša, sneg...

miloradkakmar
Sve ovo zaslužuje upozorenje sa ciljem da govorimo lepo i sadržajno, nasuprot rečniku koji naš narod upija kroz dijaloge sapunica serija.

Ličnosti, pojave, koje izgovaraju reči na TV, nebitan je akcenat, ulivaju strah... sa osmehom najavljuju nevreme, temeperature iznad 40, ispod 10... ili sa osmehom govore o pogibiji hiljade ljudi tamo negde...ili jednolično, ravnodušno, govore, čitaju, o patnjama dece, žena, nesrećnim ljudima.....

Кад је у питању време, мени је гори метеорофобичан наступ кад му место није -- киша, па шта? Снег, па шта? ОК, кад су неки екстреми, али ово је баш претерано. Не знам, Милораде, где си видео ти те метео-осмехе, можда на Б92?
Filip2412 Filip2412 01:43 12.12.2013

...

Jes da si ispromasivAo LeskOvacke (tako treba) akcente ali svaka cast za ostalo. Kenja mi se od spikera na BG televiziji. Sto bi oni rekli "telEEviziji"

Nisu problem prirodni akcenti vec su problem polupismenjaci koji se utrpali u Beograd pa umesto da zadrze svoji govor oni poceli sve da naglasavaju na prvi slog.

Inace, meni je Niski slash Leskovacki najbolji a nakon toga jekavski iz Uzica, na zalost tamo u gradu vecina ne govori jekavski vise. Vukova ekavica je mnogo ruznija al jebiga pobedila je.

BTW Niski nema padezi ali je opet zajebo taj pravilni. Ako kazes bio sam sa IvanA zna se da si bio sa drugarom a ako kazes bio sam sa IvanU bio si s drugaricom.
Na zalost Vuk je govorio tim zbunjenim uniseks jezikom gde se kaze bio sam sa Ivanom i kao sto vidite rodno je nedefinisano i mada recenica sadrzi jedno slovo vise, nosi manje informacija - ha ha blam

Za kraj Serglish iz Kanade: Bili smo u mol da bajamo malom shuze ali mali ne lajka. - Bili smo u trzni centar da kupimo cipele za malog ali mu se nisu dopale.
cassiopeia cassiopeia 11:11 12.12.2013

Re: ...

Filip2412


A da popiješ jednu đinđurelu?


Ja sam kao mala bila naprosto operisana od pravilnih akcenata

Moja majka je šizela od mene i mog govora. Slučaj je hteo da 90-tih krenem kod Drage Jonaš na kurs. Nikad neću zaboraviti njeno naglašavanje množine od vinjak - vinjAka - dugo A. Sjajna žena.

Ja TV ne gledam, jako, jako retko vesti, jer ne mogu da slušam to zapevanje i artikulaciju.

Baš dobra tema Milutine.
Filip2412 Filip2412 16:35 12.12.2013

Re: ...

A da popiješ jednu đinđurelu?

dva jupi za mangupi
Hansel Hansel 17:14 12.12.2013

Re: ...

dva jupi za mangupi

Јупи пију глупи.
blogovatelj blogovatelj 18:12 12.12.2013

Re: ...

Nikad neću zaboraviti njeno naglašavanje množine od vinjak - vinjAka


Valjevci tako naglašavaju reči. To je najpravilniji ekavski koji postoji u univerzumu.
Studenti slavistike koji studiraju na univerzitetu u Torontu idu na usavršavanje u Valjevo.
Hansel Hansel 19:15 12.12.2013

Re: ...

To je najpravilniji ekavski koji postoji u univerzumu.

То је проглашени најправилнији екавски.

Како они акцентују, рецимо, "Црногорци"?
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:58 12.12.2013

Re: ...

Како они акцентују, рецимо, "Црногорци"?


CrnogOrci.
Hansel Hansel 10:43 13.12.2013

Re: ...

Ја их у томе подржавам. Мада сам чуо из уста и Миће Орловића и Драге Јонаш "органИзовао", или тако нешто, што исто није по норми, па ми било чудно по два основа -- и по "статусном" и по "ваљевском".

Вероватно су у нашем књижевном победили ЦрнОгорци због матичног изговора. Но, као што рекох, 'ајде нека неко објасни зашто су БеОграђани а не БеогрАђани, па ће тиме, основано сумњам, објаснити и ЦрнОгорце...
Milutin Milošević Milutin Milošević 16:07 13.12.2013

Re: ...

Ja mlogo volem moravski, preciznije rečeno jagodinsko-oparićski
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:38 13.12.2013

Re: ...

Мада сам чуо из уста и Миће Орловића и Драге Јонаш "органИзовао",


To je zato što su otišli iz Valjeva pa se malo kvarnuli

Ne može se u Valjevu čuti organIzovao, uvek je orgAnizovao.



49 41 49 41 14:58 12.12.2013

Te ti Vikam

te ti Tikam?

Vikni ti onoj tvojoj kuci, nemoj meni!
stefan.hauzer stefan.hauzer 20:12 12.12.2013

.

Sve čekam,a nikako neko da pokrene pitanje i sad opet moram da pišem neke ozbiljne komentare.

Da li je naš jezik živ?Rekao bih da jeste i da je kao i ostalim
dozvoljeno njegovo menjanje
tj. evoluiranje. Na primer,neke reči bi mogle da dobiju novo značenje
i da u zavisnosti od konteksta u kojem se upotrebljavaju
menjaju značenje.Ovo je vreme globalizacije i mi kao "mali jezik"
jednostavno moramo da trpimo nove reči
,što je Milutin lepo primetio,
za koje jednostavno ne postoji adekvatan prevod. Znam da je Informatika iz Novog Sada probala da osmisli neke nove reči,meni je to simpatična akcija. Lep način za oživljavanje jezika.

Mislim,plus kvam perfekat je umro. Ok,nije baš ...ali kao da jeste. Ono što bi mi mogli da uradimo,jeste da revitalizujemo naš pravopis i dobro ga prodrmamo. Postoje određena pravila koja dovode do kvarenja. Upravo te reči koje usvajamo,mi njih prevodimo na zvučnoj osnovi i samim tim

dolazi upravo do tog apruvirate li aplikacije. To je kao, kada nekom objašnjavaš kako da instalira neke nove aplikacije:
nekst,nekst,nekst,aj akspet - finiš.

Tako da,
šta je moja teorija? U samoj prirodi jezika je njegovo kvarenje. Pa tako ,mi ne pretražujemo na google već na guglu,ono što hoću da kažem mi njega prevodimo onako kako ga čujemo,a ne kako je u originalu zapisan i kako ga većina drugih jezika usvaja . Plus,veliki sam pristalica korišćenja šatrovačkog u svakodnevnom govoru. Jezik je živ i treba se igrati sa njim.

Odmah da se ogradim.
Mislim da je Milutin u pravu,kada kaže da informativne i ostale emisije tog tipa moraju biti na normativnom,književnom jeziku
...ali jednostavno ulici se mora dopustiti da razvije svoj jezik

tako to ide svuda.
audrey92 audrey92 21:50 12.12.2013

Re: .

U samoj prirodi jezika je njegovo kvarenje


Nije kvarenje nego menjanje. A jezik se menja neprestano, s tim da se slobodan idiom menja brzo i nesputano (jezik mladih, šatrovački i sl. je različit svakih 5 godina), a standardni (književni) jezik sporije, jer promene moraju da prođu kroz lingvističke institucije, da budu odobrene, uđu u rečnik itd.

Upravo sam danas prisustvovala stručnom predavanju o standardizacijama slovenskih jezika, a govorilo se najviše o ruskom i hrvatskom jeziku. Ligvisti su pritom istraživali reakciju javnosti (oličenu u blogovima, forumima i sl.) prema jezičkim inovacijama, i primetili su da se diskusije protiv anglicizama vode neobično burno i sa visokim emocionalnim naponom i kod Rusa i kod Hrvata. Laici izgleda prvo uočavaju promene standarda u domenu upadljivih tuđica ("gej", "vorkšop", "glamur" su bili primeri anglicizama u ruskom). Pritom, standardni jezik se menja i stalnim ulazom supstandarda, raznih žargonizama, regionalizama, jezika raznih struka itd. I to je sasvim normalno, a svako može jednostavno da proveri da li je toga bilo i ranije tako što će pročitati neki tekst napisan pre 50 ili pre 100 ili 150 godina.

I nešto o jezičkom purizmu: i ja sam imala taj tipično srpski stav prema hrvatskim tvorenicama da je to smešno i bez veze, dok srpski jezik velikodušno prima sve tuđice i prema njima se odnosi uz poštovanje svih ljudskih prava. Sve dok se nisam temeljnije pozabavila jezičkim purizmom i shvatila da je mnogo jezika u svetu vrlo puristički nastrojeno (nemački! mađarski! češki!), ali i da je srpski imao razvojnih epoha u kojima je preovladavao purizam i tvorenje novih reči. Mnoge od tih reči danas nam zvuče sasvim prirodno, kao da su iznikle na njivi, a zapravo su predložene sredinom krajem 19. veka (nemam sad vremena da listam za primere, ali reči tipa "naravno", "svakodnevno" i sl.). Hoću da kažem da su to sve normalni jezički procesi - i tuđice, i stvaranje novih reči, i pomeranje akcenta, i promene u sintaksi... što ne znači da normativna tela, ako hoće da se čestito bave standardizacijom, ne treba da prate i utiču na te procese. Kod Hrvata utiču možda previše, kod nas opet premalo... Kod Rusa je potpuni smehotres kako oni definišu književni jezik, i tako, svaki narod ima svoj specifičan odnos.

Inače, predivan blog i predivno predavanje, gazda! Nemaš pojma koliko mi je drago kad se neko uopšte pozabavi ovakvim pitanjima. Imam osećaj da je jezička kultura danas na niskim granama, mada opet - možda sam samo ja postala matora i džangrizava...
Hansel Hansel 23:13 12.12.2013

Re: .

Ono što bi mi mogli da uradimo,jeste da revitalizujemo naš pravopis i dobro ga prodrmamo.

Да ли би ово могао мало да објасниш, поткрепиш примерима. Ово што си навео (бар мени) није јасно. Што не бисмо говорили "на Гуглу"? Хрвати, рецимо, страна властита имена пишу у оригиналу, али их читају -- како се читају.

А што се симпатичне акције тиче, на блогу је дочекана на нож, ја сам углавном сличног расположења бар зато што је много закаснила и зато што јој је резултат убројчавање, што није адекватан превод; код Бугара је то званично цифровизација. Али, они имају, као и Руси колико видех, чудне асимилације страних речи док с друге стране инсистирају на својим речима. На бугарској ТВ видех рекламу за ентеријерна врата!?

А ево ти једна занимљивост: Политикин забавник је, у време првих летова на Месец, позвао читаоце да смисле реч за светлост која се одбија од Земље и види у космосу, нпр. на Месецу (аналогно месечини). Било је предлога попут земљарина, али победило је -- озарје. Да ли је ико икад у неком стварном контексту искористио ову реч немам појма, али сам се озарио када сам видео у неком циркуларном мејлу да је неко од прималаца имао адресу ozarje@xyz.rs...
stefan.hauzer stefan.hauzer 00:33 13.12.2013

Re: .

Што не бисмо говорили "на Гуглу"?

ne

to sam uzeo kao primer
,da,
ona kvarenja
tj. menjanja jezika:) ide iz tih primera.

nama je pravopisom dozvoljeno da tu i slične reči napišemo kako ih izgovaramo
što automatski vodi
do te zavrzlame kao što je ,naslov bloga; "apruvirate li aplikacije?"

mislim
,te reči nema u našem jeziku,ali je gramatički dobro napisana - zar ne?

a akcija (ubrojčavanje) mi se dopala,ne zbog krajnjeg rezultata
- nego ideje
,zaista sam za to da se igramo sa našim jezikom,
zato sam i rekao da je našem pravopisu potrebna revitalizacija
(moje mišljenje)
da li je potrebno znati,nešto što se više ne koristi u govoru? ili neke žargone sa ulice probati da opravopisimo:)))

али победило је -- озарје

principessa_etrusca principessa_etrusca 01:23 13.12.2013

Re: .

Хрвати, рецимо, страна властита имена пишу у оригиналу, али их читају -- како се читају.


Ту постоји велико ограничење, т.ј. тако се могу писати само имена из језика који користе неку врсту латиничног писма, али не и сва остала имена.

Много је универзалније српско правило по коме се име пише на најсличнији могући начин изворном изговору, па то важи за енглески или немачки, али и за грчки, кинески или хебрејски.

tasadebeli tasadebeli 06:57 13.12.2013

Re: .

stefan.hauzer


audrey92


Hansel



Када су у питању институције задужене за бављење језиком, ту постоје два основна правца рада у процесу стандардизације и нормирања: описивање и прописивање.

Права ствар је када се пронађе равнотежа између та два. Не може се ни свака језичка промена прихватати као норма јер бисмо се онда врло брзо нашли у ситуацији "правила баба Смиљане" пошто је језик општа појава (способност свих људских бића), посебна (поједини различити језици), али и појединачна појава (свако од нас овај српски, на пример, користи на свој посебан начин и постоје специфичности у употреби језика код сваког од нас).

Зато мора да се пронађе права мера у стандардизацији једног посебног језика којим се служи једна заједница. Не могу се ни све промене обавезно уводити у стандард зато што су неке од тих промена привременог карактера (жаргон у речнику на пример), али се не могу ни затварати очи пред променама које су се рашириле и ухватиле корена у језичкој употреби. (На пример, употреба израза "у вези са нечим" и израза "у вези нечега" - некада, не баш тако давно, употреба овог другог израза била је неправилна. Данас су обе варијанте допуштене јер се та друга, некада неправилна проширила у употреби и институцијама које се баве стандардизацијом и нормирањем језика преостало је само да сада признају тај дублет.)

Зато је та равнотежа на "клацкалици" између описивања и прописивања најбоље решење за стандардизацију и нормирање једног језика. И добро је што институције у томе имају одложено дејство јер није добро реаговати на прву лопту на сваку језичку промену. Треба је уочити, сачекати да се види да ли ће се она "ухватити" у језику, па тек онда реаговати прописом ако треба.

Укратко речено, нормирање и стандардизација језика не трпи свакодневне "револуције". Прави пут за нормирање и стандардизацију једног језика јесте еволуција и можемо да будемо задовољни што код наших институција иде баш тим путем.

П.С. - И, Хаузере, плусквамперфекат није умро!

Ако је имперфекат скоро и умро у свакoдневном говору, плусквамперфекат није.

Умро је само код оних који су свој говорни језик свели на 50 речи и три глаголска времена, презент, перфекат и футур. Свако ко хоће да подигне ниво своје језичке комуникације обогаћујући стилски свој говор и писање, користиће, богами, и плусквамперфекат.

А за ово газда Милутиново "апрувирате ли апликације" мислим да сам Милутин није ту мислио само на информатичку терминологију која јесте проблематична као и свака терминологија за нешто ново (20-30 година за језик и промене у језику није баш дугачак период). И мучимо се са њима и у преводима и у свакодневној комуникацији.

(EDIT: "Није куплунг него квачило!"


)


Мислим да је газда Милутину то "апрувирате ли апликације" послужило да се побуни против употребе тог израза у примерима типа: "Аплицирао сам за посао." Зашто ту користити "аплицирао"? До јуче смо ту користили другу реч и ништа нам није сметало.

Зато после и дођемо до оних наслова у новинама типа: "Хејтоваћу те ако ми не будеш лајковао профил на фејсу".

Хоћу да кажем да сам ја разумео да газда Милутину, у ствари, смета то ново језичко понашање (да, да, постоји и језичко понашање) попут Стеријине Феме где, само сада са енглеским језиком у главној улози, добијамо свакодневно оно:"Јокан, Јокан, кумте писли хер, вирфте грубијанен хинауз!"

(Моја омиљена реченица као Титовог пионира одувек је била: "Цвај партизанен бандитен шлафензи ин кукурузн!" )

Или што рече Јелица, односно Боб: "Губи се са ивент испаше".
ecce-florian ecce-florian 09:45 13.12.2013

Re: .

Ако је имперфекат скоро и умро у свакдневном говору, плусквамперфекат није.


Dok je bloga i blogera b92 , imperfekat umrijeti neće!

Inače postoji inicijativa da se aorist i imperfekat proglase za zvanične glagolske oblike administratgivnog stila ,a što bi i podrazumevalo i službenu upotrebu pluskvamperfekta.

link

dotle oh mala oh
golubica.bg golubica.bg 13:07 13.12.2013

Re: .

tasadebeli
Када су у питању институције задужене за бављење језиком, ту постоје два основна правца рада у процесу стандардизације и нормирања: описивање и прописивање.


Odličan post Taso!

I hvala ti što si mi obogatio "lingvistični" rečnik (ovo o čemu pričaš sam uvek zvala deskripcija i perskripcija). Ne apruviram aplikacije, ali nisam ni previše daleko
tasadebeli tasadebeli 13:42 13.12.2013

Re: .

golubica.bg
Ne apruviram aplikacije, ali nisam ni previše daleko


Одговара мени данас осмак у школи лектиру (Змајеве Ђулиће) и лепо му иде првих пет реченица о љубави, метафорама итд.

Одједном дете заћута. Ја га погледам упитно, а он на то каже: "Извин'те, наставниче, забаговао сам се."
golubica.bg golubica.bg 13:55 13.12.2013

Re: .

tasadebeli
Одговара мени данас осмак у школи лектиру (Змајеве Ђулиће) и лепо му иде првих пет реченица о љубави, метафорама итд.

Одједном дете заћута. Ја га погледам упитно, а он на то каже: "Извин'те, наставниче, забаговао сам се."


Pazi sad ovo, kratak razgovor o poslu između mene i našeg programera koji je iz Srbije:

On: nego, pliz, no distractions...
tek treba da sredjujem your app (export) tak' da stvarno nemam vremena
Ja: it's not a distraction, nego pitanje
ako radim testove sada without the skip button, do the results get saved?
i jos jedno pitanje
mozes li nekako da highlightujes tekst gde se pominje test language, posto ne radimo onu stvar sa padezima?

Da, ovako ja nekad kuckam, a pre nego što me se svi odreknu preko novina da napomenem da je promena jezika čak i u sred rečenice (code-switching) znak dobrog vladanja jezicima
cassiopeia cassiopeia 13:56 13.12.2013

Re: .

"Извин'те, наставниче, забаговао сам се."





p.s. Što ja, nesretnica, nisam imala nastavnika kao što je Tasa? Ne želim ni da se sećam svoje nastavnice srpskog. U srednjoj je druga pesma bila pošto sam pohađala III i IV razred srednje u filološkoj gimnaziji.
golubica.bg golubica.bg 14:16 13.12.2013

Re: .

cassiopeia
p.s. Što ja, nesretnica, nisam imala nastavnika kao što je Tasa? Ne želim ni da se sećam svoje nastavnice srpskog. U srednjoj je druga pesma bila pošto sam pohađala III i IV razred srednje u filološkoj gimnaziji.


Ko ti je predavao srpski, a ko književnost?
cassiopeia cassiopeia 14:30 13.12.2013

Re: .

golubica.bg
Ko ti je predavao srpski, a ko književnost?





Ti misliš da se ja sećam? Ja inače imam problem sa pamćenjem imena tako da se ne sećam imena nijednog, ali nijednog profesora.
A da ne govorim da kad gledam slike iz srednje ne mogu da dozovem ni 10 imena drugara iz odeljenja.
golubica.bg golubica.bg 14:34 13.12.2013

Re: .

cassiopeia
Ti misliš da se ja sećam? Ja inače imam problem sa pamćenjem imena tako da se ne sećam imena nijednog, ali nijednog profesora.
A da ne govorim da kad gledam slike iz srednje ne mogu da dozovem ni 10 imena drugara iz odeljenja.


Nisam ni ja mnogo bolja, ali bar znam da piše u onim letopisima koje moji roditelji čuvaju ko zna gde...
cassiopeia cassiopeia 15:19 13.12.2013

Re: .

golubica.bg
Nisam ni ja mnogo bolja, ali bar znam da piše u onim letopisima koje moji roditelji čuvaju ko zna gde...


margos margos 00:43 15.12.2013

Re: .

(jezik mladih, šatrovački i sl. je različit svakih 5 godina)

Pronašla sam pre nekoliko meseci svoje dnevnike iz srednje škole i naletim na rečenicu 'Baš je fosil!'. Mnogo mi je bilo smešno, tu reč smo raubovali, a onda je nestala iz govora. Planiram da se oko praznika zabavim čitanjem i pronađem još tadašnjih 'modernih' izraza.
fantomatsicna fantomatsicna 20:38 12.12.2013

Hahhah

Odličan govor.Vrlo zabavan i informativan.
I ja bih da šerujem nešto ali momentalno nemam šta da kopi..pejst.
Meni lično treba ovde rečnik da protumačim neke od tekst poruka koje stižu na mobilni(ili u mobilni?).
Da ne kažem koliko sam se zabrinula kad su neki 'napredni' profesori' ovde predlagali da se taj novi jezik sa skraćenicama prizna kao pravilan u pisanju učenika.
Ma dajte molim vas nismo mi rasli u Tongu
dali76 dali76 01:43 13.12.2013

nice

Odlican post gazda ;jasno , kratko i efikasno,da ne kazem koncizno))
Nego pomenuo si u svom izlaganju tricky situacije ?
Te tricky situacije su malo “triki”)

lady_d lady_d 09:19 13.12.2013

novojezik

Dragi Milutine,
nisam primetila ni da ste debeli niti koja Vam je boja cipela, ali sam pazljivo odslusala celo predavanje. Svoj komentar bih zapocela recenicom mog profesora knjizevnosti: Maternji jezik se ne uci zbog ocene u dnevniku. Shodno tome, pitam se sta je bio motiv ucenja kod mnogih osoba koje imaju prilican prostor da se na ovaj ili onaj nacin javno izrazavaju. U Srbiji boravim retko i vec godinama ne mogu da gledam nasu TV jer me uzasno nervira (od govora, nepravilnog akcentovanja, upotreba nepotrebnih tudjica, recenice koje nisu dovrsene...). Moj tata mi cesto skrene paznju na kako on kaze glupe tekstove u novinama. Ono sto stvarno iritira je prevodjenje tekstova koje je na nivou moje 7.5 godisnje kcreke (kojoj je po vremenu koje koristi da sebe izrazi engleski jezik prvi) koja pokusa da babi i dedi nesto objasni na srpskom jeziku (za nju je donekle to i opravdano - iako je taj isti deda besomucno kritikuje). Smatram da se iole ozbiljna akademija koja se bavi zastitom svog jezika morala baviti i pitanjem tudjica, koje od njih kao takve prevesti a koje prihvatiti (mislim da primer tome je u spanskom jeziku, ako sam tacno zapamtila samo 20 novih tudjica je moguce godisnje prihvatiti za javnu upotrebu). Ulicni govor mladih je kod nas uvek postojao, ali u vecini slucajeva on se danas koristi i u izgovoru odraslih. Pre par godina me je prijateljica pitala : Sta ima? Nisam znala da odgovorim na pitanje...sta ima gde?! Drugi izraz koji mi je potpuno stran je: Cimni me! (kao i varijacija: Nemoj da me cimas!) U smislu pozvati nekoga na mobilni telefon. SMS poruku mog 19togodisnjeg rodjaka desifrujem kao najkompleksinji kod. Smatram da predavanja ovog tipa bi mogla da se koriste (jer su kako klinci kazu cool) za edukaciju mladih i njigovih nastavnika. Na kraju potpuno saglasna sa ostalima, bili ste vrlo interesantni, spakovali u 20tak minuta jednu zanimljivu temu...
lady_d lady_d 09:25 13.12.2013

da ne zaboravim...

Moja kcerka je BRAINSTORMING prevela sa : deda hajde da proluftiramo mozgove! Pisali smo sve njene prevode...ali vremenom prestali...
blogovatelj blogovatelj 09:54 13.12.2013

Re: da ne zaboravim...

Moja kcerka je BRAINSTORMING prevela


Brejnstorming je mozganje.
lady_d lady_d 10:40 13.12.2013

Re: da ne zaboravim...

deda je insistirao na razmeni misljenja i ideja :)
Dvosmislenost (kao bogatstvo naseg jezika) je recimo ono sto mom detetu zadaje prilicno muke... Nedavno smo imali smesnu situaciju, igrali smo karte s njom i deda se stilski izrazio: "e sad sam prdnuo u cabar". Na sta je ona mrtva ozbiljna odgovorila: Stvarno? Nista nisam cula!
fantomatsicna fantomatsicna 12:16 13.12.2013

Deca često prevode bukvalno

Čitam mojoj klinki knjigu na našem jeziku(njoj je 4 i po godine). I pojavi se reč šišarka.Pitam je da li zna šta je šišarka.I ona hladnokrvno odgovori :' Znam bre(bre pokupila od ujaka), to je žena koja te šiša'
Hansel Hansel 18:41 13.12.2013

И... "Сава центар"

Ово заборавих да прокоментаришем. Наравно да би било Центар "Сава" једино примерено нашем језику... али... ова установа се тако зове -- "Сава центар"! Чак су пре неколико година послали циркулар медијима у којима опомињу новинаре да ако пишу/говоре Центар "Сава" праве грешку јер је њихов назив -- "Сава центар". Толико о томе.
Milutin Milošević Milutin Milošević 03:47 14.12.2013

Re: И... "Сава центар"

Druže, nisi razumeo: nije problem u tome što neko govori Sava centar, nego što u toj ustanovi sedi neko nadobudan koji je nešto slično pročitao na engleskom i sada glumi pametnog.

Toliko o tome
Hansel Hansel 21:33 14.12.2013

Re: И... "Сава центар"

Мислим да си погрешно разумео, нисам ја теби ништа замерио -- само сам рекао где је порекло проблема, а у томе се, колико капирам, слажемо.
Milutin Milošević Milutin Milošević 03:50 14.12.2013

Kurir

Naslov na ovom toaletnom papiru: "Vojnoj lekarCi tri godine robije zbog mita"
49 41 49 41 05:18 14.12.2013

Akcentovanje samoglasnika

Odrastao sam sa svojim prezimenom, kako sam ga naucio od svojih oko mene. Tako sam ga koristio.

Prvi samoglasnik u prezimenu, kratak - drugi dug.

Onda su me zbunili kao studenta, slusajuci nekoliko puta na Radio Beogradu. Izgovarali su moje prezime sa drugacijom intonacijom oba samoglasnika.

Kopkalo me je ko je u pravu?

Kasnije sam imao slucajne susrete, sa tri profesora slavistike sa tri razlicita Univerziteta.

Sva trojica su mi isto potvrdili.

Akcentovanje tvoga prezimena, kako si ga koristio iz tvoje okoline je najispravnije - izvorno, merodavno, korektno.
Ostala nisu.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 19:30 14.12.2013

Težak fizički rad

Kasnim. Izvinite.

Mislim da je trud Milutinov vredan preporuke.
Tema je ogromna i 20 minuta na TEDx je toliko malo vremena da je velika hrabrost i pokušati.

Potrudio sam se da po ko zna koji put prelistavam tri velika (fizički velika) rečnika. Sve me boli. Mislim da će jednoga dana delovi stana propasti kod komšija na nižim spratovima.
Tema su dve reči: TELEVIZIJA i PARLAMENT.
I ja ih izgovaram oduvek TelevIzija i ParlamEnt. Uprkos rečnicima.
Ovako stoji stvar sa PARLAMENTOM i rečima i izrazima koji počinju sa TELE.

ParlAment
TelEvizija;
TelevIzičan;
TelevIzičnost;
TelEvizor;
TelevOting;
TelegEnija;
Telegram;
TElegraf;
TelegrAfija;
TelegrAfisati;
TelegrAfista;
TeledIrigovan;
TeledIfuzija;
TeledrAma;
TelekAmera;
TelekIneza;
TelekIno;
TelekOmanda;
TelekomunikAcija;
TElekomunikacioni i TelekOmunikacioni;
TelekontrOla;
TelekonferEncija;
TelekOpija;
TelekrAtija;
TelemArketing;
TelemEtrija;
TelemehAnika;
TeleobjEktiv;
TeleolOgija;
TleopErator; ???
TelepAtija;
TeleportAcija;
TeleprInter;
TeleskOpija;
TeletEka;
TelEfon;
TelefOnija;
TelEfonski;
TelefotogrAfija;
Ovo su reči iz Klajn-Šipka “Veliki rečnik stranih reči i izraza” PROMETEJ Novi Sad 2006.
Isti je slučaj i u Milan Šipka “Pravopisni rečniku srpskog jezika” PROMETEJ Novi Sad 2010.

Pregledao sam i “Hrvatski enciklopedijski rječnik” NOVI LIBER Zagreb 2002. (Blizu 5 kg!!!)
ParlAment;
TeleaUtograf;
TelebAnking;
TeledifUzija;
TeledijafOnija;
TeledirigIrati;
TeledistribUcija;
TeledrAma;
TelEfon;
TelegEničan;
TelegOnija;
TelEgraf;
TelekAmera;
TelekinEzija;
TelekIno;
TelekOmanda;
TelekomunikAcija;
TelekonEkcija;
TelekonferEncija;
TelekOpija;
TelemAtika;
TelemedicIna;
TelemEtrija;
TeleobjEktiv;
TeleObrada;
TelefObija;
TeleolOgija;
TelevIzija;
TelEvizor i televIzor;

Nisam popisao sve reči, teško je.
Meni su nejasni razlozi da se sve ili skoro sve reči i skoro svi izrazi /složenice sa TELExxxxxxxxx akcentuju tako da je akcenat na drugom delu, onom koji nosi značenje da se nešto dešava na daljinu a TELEVIZIJA ima (zvanično) akcenat TelEvizija. Sećam se ili sam sanjao da je nekada davno bilo TelevIzija i ParlamEnt a da je onda misteriozno, odlukom nekakvog jezičkog CK-ja propisano TelEvizija i ParlAment. I kao za pakost, svi novinari koji inače ne slušaju i ne pamte jezičke savete i svašta pišu i govore <<--LINK, da se naježiš (neverovatno-što bi rekao Milutin), su zapamtili TelEvizija i ParlAment i ostale pevajuće akcente na početku reči. Ali i dalje pišu 14-ti, kako i na koji način i ostale bedastoće.
Jednom sam pitao, na nekakvoj tribini o jeziku, i nisu znali da mi objasne logično zašto je to tako.

PS Naravno, jedna jedina velika primedba je pominjanje Gordane Čomić, osobe koja je vrlo aktivno učestvovala u unošenju pometnje i u stvaranju haosa u našem jeziku. Mislim na nasilnu i dobro organizovanu kampanju naturanja rogobatnih ženskih oblika zanimanja.
Hansel Hansel 22:18 14.12.2013

Re: Težak fizički rad

Meni su nejasni razlozi da se sve ili skoro sve reči i skoro svi izrazi /složenice sa TELExxxxxxxxx akcentuju tako da je akcenat na drugom delu, onom koji nosi značenje da se nešto dešava na daljinu a TELEVIZIJA ima (zvanično) akcenat TelEvizija.

Покушах горе да објасним, али је људе изгледа мрзело да читају, а и ја нисам понудио скроз квалификовано објашњење, будући да сам се, када сам се некада интензивније бавио акцентима, углавном заустављао код налажења образложења за нешто, па сам онда неке ствари и заборавио.

Елем, телевизија је сложеница, а други део те сложенице има (дуго)силазни акценат на првом слогу: ви̑зија -- пошто се акценат не приказује како треба, то је као акценат у ("уради то"...) сâм.

И, кад се споје две речи у једну, ако хоћемо да акценат буде на "визија", он би требало да буде исти као у тој самосталној речи, а неко правило каже да силазни акценат не може бити на том месту у речи (нисам сигуран да ли беше од трећег слога надаље, може се то негде пронаћи). Није, дакле, поента у "теле", него у овој зачкољици.

Ја наведох горе неке аналогије, али опет се нико није упустио... Зашто је БеОграђанин, а не БеогрАђанин? Биће да је резон опет исти, грађанин има овај акценат: грȁђанин, дакле опет силазни акценат који би се у новом споју нашао на "недозвољеном" месту, па се онда помера за једно место ка напред, блабла...

Е, сад, да ли језик треба гурати у правила која по искључивости личе на математичка, не бих да се упуштам, мада је очито да и они који се због ових правила изразито буне, такође траже аналогије, логику...

У сваком случају, бар проблем с Парламентом можемо лако да решимо: говоримо Скупштина, брате!

uros_vozdovac uros_vozdovac 23:59 14.12.2013

Re: Težak fizički rad

Hansel


У сваком случају, бар проблем с Парламентом можемо лако да решимо: говоримо Скупштина, брате!


I batalimo TV i čitamo internet, pa akcentujemo kako nam volja.
Hansel Hansel 00:35 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

I batalimo TV i čitamo internet, pa akcentujemo kako nam volja.

blogovatelj blogovatelj 00:38 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

I batalimo TV i čitamo internet, pa akcentujemo kako nam volja.


Da. Kad smo već kod toga...
Moj nik na ovom svetom mestu obavezno treba čitati sa šumadijskim naglaskom.
BlogOvatelj. Nikako blOgovatelj.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 02:49 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

Hansel И, кад се споје две речи у једну, ако хоћемо да акценат буде на "визија", он би требало да буде исти као у тој самосталној речи, а неко правило каже да силазни акценат не може бити на том месту у речи (нисам сигуран да ли беше од трећег слога надаље, може се то негде пронаћи). Није, дакле, поента у "теле", него у овој зачкољици.

I ja se sećam nekog takvog objašnjenja. Bez veze je to. Izuzeci sreću devojci kvare. Nikada neću reći diskUtant kako norma propisuje, valjda i tu ima neka začkoljica.
Milutin Milošević Milutin Milošević 07:26 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

Naravno, jedna jedina velika primedba je pominjanje Gordane Čomić, osobe koja je vrlo aktivno učestvovala u unošenju pometnje i u stvaranju haosa u našem jeziku. Mislim na nasilnu i dobro organizovanu kampanju naturanja rogobatnih ženskih oblika zanimanja.

Gocu poštujem, svakako. O naturanju rogobatnih ženskih oblika zanimanja sam mislio da govorim, ali jednostavno nije bilo vremena. Pisao je o tome Tasa Debeli baš na Gocinom blogu o jeziku.

Najupečatljiviji primer mi je, samo da dodam, kada se u jednini izgovara muškArac, a u drugom padežu množine mUškaraca (i Goca pravi ovu grešku - barem je ja smatram greškom).

Nikada neću reći diskUtant kako norma propisuje


Sasvim sam saglasan. Mogu se napisati kakva god pravila, ali niko me ne može ubeti u njih, kod ovog i nekih drugih primera.
Hansel Hansel 11:29 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

ali niko me ne može ubeti u njih

А што се уопште говори о убеђивању? То је мање-више једноставно, они којима је дато да прописују норму -- прописали су је, ми можемо да се не слажемо. Мени једино смета синкретизам -- многима којима нешто ту смета, позивају се на аналогије, паралеле и логику, али их мрзи да проуче управо аналогије, паралеле и логику које нормативци дају.

А знате у чему је фазон? Што већина вас који тако одлучно одбацујете норму једноставно неке акценте не чује. И ја не чујем, тј. не разликујем или врло тешко разликујем неке акценте и то сам схватио тек покушавајући некад давно да нађем правилности и разлоге за, нпр. "мУшкараца". И, дакле, ми овде (на блогу) само обележавамо место акцената, а не њихов квалитет и квантитет, а постоји и то у нашем акцентском систему и то често многи од нас не чују.

Све је то ипак систем и није произвољно, али једино питање је, да поновим, да ли језик мора да се математички доследно држи правила или не. И да ли стандард мора да се држи тамо где му је место, а приватно причај како ти је воља. Ја немам искључив одговор на питање, мислим да би требало "легализовати" те неке изговоре, али -- где је крај?

Nikada neću reći diskUtant kako norma propisuje, valjda i tu ima neka začkoljica.

Па, има, писао сам већ горе, забрањен је акценат на последњем слогу (то је правило, није изузетак -- у норми). Ако дозволиш "дискутАнт", онда треба да дозволиш и "телефОн" и "спанАћ"... па онда и "избегАвам" (каже се избегАвати, откуд је то акценат скочио у "избЕгавам"? ) и свашта још. Може?

Све у свему, мислим да се искристализовало питање: треба ли језичка норма уопште да постоји и, ако да, ко је тај ко има права да је одређује? Јер, ако Милутин, Краљ или ја мислимо да је нешто без везе у норми, и не само да одбијамо да је поштујемо, него и јавно позивамо да се не поштује, шта нам даје за право да тражимо од других да поштују норме које ми поштујемо? Има и оних којима су падежи непотребни, велика слова, интерпункција, квачице... Укратко: ШТА УРАДИТИ (и како ово уредити), то је коначно питање.

П.С. Психолошки, ово је све прилично јасно -- не зове се матерњи језик узалуд матерњи. Да би језик био "наш", треба да личи на онај који смо усвојили као деца. Ако је људима из БеОграда норма толико страна, шта је онда с људима с југа и истока? Да ли се у Србији уопште говори њихов језик? ... Био сам, после неколико година оправданог одсуства, ове године поново на Сајму књига. У неком тренутку, пролазећи између стубова с рекламама, схватио сам да осећам неку нелагоду, да ми је нешто чудно... Онда укапирах -- све рекламе (осим неколико за децу, ближе улазу) биле су латиничне. Овај доживљај стварно није имао везе ни са каквим национализмом -- земља у којој сам одрастао ипак је макар имала баланс писама. Моје несвесно, очигледно због паузе "нескувано" можда лаганим променама у том смислу, побунило се -- није тај амбијент доживело као свој. Право да вам кажем, ако осећате да вам неко рогобатним акцентским правилима одузима ваш језик, могу да вам кажем да сам ја тада слично осетио због доминације латинице (не само на рекламама) на Сајму књига. У Београду, 2013.
Hansel Hansel 12:37 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

blogovatelj
I batalimo TV i čitamo internet, pa akcentujemo kako nam volja.


Da. Kad smo već kod toga...
Moj nik na ovom svetom mestu obavezno treba čitati sa šumadijskim naglaskom.
BlogOvatelj. Nikako blOgovatelj.

А што не блоговАтељ?
blogovatelj blogovatelj 15:30 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

А што не блоговАтељ


Može i tako.
blogovatelj blogovatelj 15:32 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

Najupečatljiviji primer mi je, samo da dodam, kada se u jednini izgovara muškArac, a u drugom padežu množine mUškaraca (i Goca pravi ovu grešku - barem je ja smatram greškom).


To je tzv. NS sindrom - DUnav i DunAvska
stefan.hauzer stefan.hauzer 16:11 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

А што не блоговАтељ?

kod mene je jednostavno; blOgi
tasadebeli tasadebeli 17:11 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

Hansel

Психолошки, ово је све прилично јасно -- не зове се матерњи језик узалуд матерњи. Да би језик био "наш", треба да личи на онај који смо усвојили као деца. Ако је људима из БеОграда норма толико страна, шта је онда с људима с југа и истока? Да ли се у Србији уопште говори њихов језик?


Теби сам то већ причао, али да чују и остали овде присутни...

Да видите како се само моја деца у школи (предграђе Београда) запање када им кажем да од свих нас у школи најбоље и најправилније, баш по стандарду, говори њихова наставница хемије, рођена у Херцеговини где се и школовала све до факултета.

Био сам, после неколико година оправданог одсуства, ове године поново на Сајму књига. У неком тренутку, пролазећи између стубова с рекламама, схватио сам да осећам неку нелагоду, да ми је нешто чудно... Онда укапирах -- све рекламе (осим неколико за децу, ближе улазу) биле су латиничне. Овај доживљај стварно није имао везе ни са каквим национализмом -- земља у којој сам одрастао ипак је макар имала баланс писама. Моје несвесно, очигледно због паузе "нескувано" можда лаганим променама у том смислу, побунило се -- није тај амбијент доживело као свој. Право да вам кажем, ако осећате да вам неко рогобатним акцентским правилима одузима ваш језик, могу да вам кажем да сам ја тада слично осетио због доминације латинице (не само на рекламама) на Сајму књига. У Београду, 2013.




Тако је, Ханселе!

Ено на једном Карагаћином блогу (мислим да је тема била о дану ослобођењу Београда 1944.) Хучи Кучи Мен је окачио једну фотографију која је мислим из 1918. године на којој се види тадашњи престолонаследник, Александар Карађорђевић, како јашући на коњу пролази испред постројене војске у Кнез Михајловој. Знам да је Кнез Михајлова по фирми за издавачко предузеће Геце Кона која се види у позадини.

И све остале фирме на тадашњим радњама и предузећима које се виде у позадини исписане су ћирилицом.

Данас, непуних сто година касније, у читавој Кнез Михајловој и околним улицама не можеш да нађеш толико фирми исписаних ћирилицом.

(Примећујем да се у читавом Београду једино још пекаре чврсто држе ћирилице.)

Шта се то тачно догодило у социолошком и психолошком смислу за ових непуних сто година, било би вредно изучавати, и са становишта социолингвистике и са становишта психолингвистике.
Hansel Hansel 18:01 15.12.2013

Re: Težak fizički rad

(Примећујем да се у читавом Београду једино још пекаре чврсто држе ћирилице.)

Ја рекох недавно да ће ћирилица наставити да живи. На гробљима. Поред пекара (и то не свих), то су још једина места где се може видети ћирилица.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana