Filozofija| Život| Životni stil

Sladostrašće moralnih bitnika

Milan Novković RSS / 06.12.2013. u 21:25

Evolutivnog ratnika u nama je majka evolucija rodila i odgajila da preživi i da se razmnoži. I ovo je skoro pa tautologija, ako ne preživimo nećemo se razmnožiti pa smo buduće ratnike sasekli pre nego što su se rodili, a ako samo delimično preživimo nećemo se razmožiti dovoljno da bi prokrčili sledeće minsko polje ispred nas - majci evoluciji se suprotstavila maćeha verovatnoće i slučajnosti.

I taj je ratnik u nama, u to svoje osnovno ime, dobio mač da krči put ispred sebe, više ili manje oštar, od dana do dana, iz dana u dan:

shutterstock_113815348_610.jpg 

    • Sex sex dani - mač najoštriji, intuitivan, put u raj bez trnja, plišan za bilo koje noge

    • Sebični sex dani - sebičnost je oštar evolutivni vektor, ako maznem ja a ne mazneš ti meni su veće šanse da duže oštrim mačeve i mačujem po okolini. Poriv sebičnosti postoji kod svih dok akt sebičnosti kod mnogih izaziva ponekad teško za kontrolisanje uzbuđenje.

    • Razbiti drugom glavu dani - baš muški-razdragani dani, što manje muškaraca po ženki to više ženki po muškarcu. Uzbuđenje - kratko ali slatko.

    • Vlast-je-slast dani - nije loše, dok ja dirigujem veće su šanse da se put prokrči kako bi moje tromo telo progrmelo do trona još višeg od prethodnog, sa ogrebotinama ili ne. Slatke su i ogrebotine ovih bitaka, kojih nisu, umetnički dojam povrh mehanizovanih pokreta. Ovde pod dirigentskom palicom svira i prva violina fenomena strasti i sposobnosti ubeđivanja u racionalnost tuđeg verovanja u našu iracionalnost. Da bi imali sledbenike treba da ih ubedimo da nas slede.

    • Dani empatije, iskrenog saosećanja sa drugima i dubokog, nedodirljivog uživanja u pomaganju.

Radili su eksperimente sa majmunima, a ako je verovati procentima mi imamo potencijal da se vodamo ruku pod ruku sa našom jačom upper-body-strength braćom bar 98 od 100 dana. Ona dva preostala dana su za više filozofije i umetnosti, opipljive društvene i prirodne nauke.

Da bi jedan gladan majmun dobio hranu iza električnih vratanaca treba da pritisne dugme kojim se otvaraju vratanca, ali se i prijatelj majmun malo dalje u kavezu počasti električnim šokom. Kažu da kad slobodnjak ukapira da mu kolega po vrsti dobija šokove pritiskom na dugme on prestane da ga pritiska bez obzira koliko ga ostavljaju da gladuje.

Možda je spreman i da umre, ko zna, što bi se blago kakofonično kosilo sa delovima slobodnog prostora moralnog partikularizma, a majku evoluciju bacilo na poplavela kolena tuge u propuštenoj šansi, ali taki su nam primati, i na samo par koraka od njih primarni primati.

Ja sam flabbergasted, da se izrazim na književnom Prigrevačkom, zaprepašćen takoreći pupoljcima moderne srpske misli po kojoj mnogi od nas, što smo od urokljivog čika Dawkinsa zapamtili samo naslov knjige, počinjemo da sumnjamo u stvarne motive altruizma i želje da se drugima pomogne.

Imaju englezi još jednu (polupismenost na srskom i polupismenost na engleskom ne garantuje pismenost ali donosi poneki poen na trud) - "inverted pyramid of piffle", piramida okrenuta naopako a napravljena od misaone supstance pihtijasto-meke konzistencije, sa punjenjem iza ove četiri reči koje sugeriše da ovakva piramida postavljena na pravu osnovu, kao što su to Egipćani radili, još može da opstane kao halucinogena struktura koja zamaže oči nepažljivima, ali i slepima se uruši sama u sebe kako se postavi naopako.

Altruizam je u našoj genetskoj srži i samo je empatija na osnovom nivou mogla da naoštri evolutivni mač u prostoru ...

    • ... gde nam je onomad spremnost da preko odskočne daske osnovnog instinkta skočimo u pomoć seksualnom partneru nudila veće šanse da ga imamo i sledećeg dana, umesto da sledećeg dana izlazimo na vetrometinu i izmaglicu opasnog terena gde treba da tražimo drugog partnera.

    • ... gde nam je onomad spremnost da udružimo svoju toljagu sa prijateljevom u nevolji nudila veće šanse da i dalje imamo prijatelja koji će nama priteći u pomoć kada nam pomoć bude potrebna

    • ... gde u mračne i mrtve petlje osobe zarobljene u samu sebe drugi donose svetlo, život i vesela vremena.

Dobročinstvo jeste i alat, ključ, i prepreka u svim projekcijama, ali 98 nemušnih procenta i ona dva artikulabilna nalažu jedan osnovni princip - ako prvim rečima novog bratta ili sestre ne možemo da prilepimo značenje bez znanja u šta ta nova osoba veruje, a ne možemo da znamo u šta veruje dok joj ne čujemo prve reči, moramo da joj verujemo u dobre i humane namere.

To nije izbor, to je jedina mogućnost koju nam je evolucija ostavila. Uvek sebični i uvek promišljeni imaju ograničen evolutivni rok trajanja.



Komentari (60)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogovatelj blogovatelj 21:43 06.12.2013

I ja prvi!

1.

Milan Novković Milan Novković 10:51 07.12.2013

Re: I ja prvi!

blogovatelj
1.


Pobodi zastavu gde hoćeš

kleinemutter kleinemutter 17:16 07.12.2013

Re: I ja prvi!

moramo da joj verujemo u dobre i humane namere.

To nije izbor, to je jedina mogućnost koju nam je evolucija ostavila. Uvek sebični i u uvek promišljeni imaju ograničen evolutivni rok trajanja.


lepo i tačno rečeno !
Jaril Jaril 21:44 06.12.2013

Highlight

Da bi jedan gladan majmun dobio hranu iza električnih vratanaca treba da pritisne dugme kojim se otvaraju vratanca, ali se i prijatelj majmun malo dalje u kavezu počasti električnim šokom. Kažu da kad slobodnjak ukapira da mu kolega po vrsti dobija šokove pritiskom na dugme on prestane da ga pritiska bez obzira koliko ga ostavljaju da gladuje.

jedan.kub jedan.kub 22:57 06.12.2013

Re: Highlight

Jaril 21:44 06.12.2013

Eto veća empatija među životinjama, u ovom slučaju majmunima nego među ljudima i još kažu da smo od njih postali. Neko je tu ogromno pogrešio?

Altruizam je u našoj genetskoj srži i samo je empatija na osnovom nivou mogla da naoštri evolutivni mač u prostoru .

Odnosi se samo na onu drugu tvrdnju;

A što se tiče treće tvrdnje: ljudi nauče da žive tako, ne treba im mnogo od društva,
nađu neku motivaciju bolju nego što je zaostala sredina.


Uvek sebični i u uvek promišljeni imaju ograničen evolutivni rok trajanja
.
A ovo je poenta.
Za ništa dobiješ samo ništa.
Milan Novković Milan Novković 10:56 07.12.2013

Re: Highlight

Eto veća empatija među životinjama, u ovom slučaju majmunima nego među ljudima i još kažu da smo od njih postali.

Nije veća, mi ljudi samo umemo da završimo ili u nekim nekontrolisanim okovima ili u nekoj zbunjenosti.

jinks jinks 22:19 06.12.2013

...

Zašto sebičnost vezujete za evoluciju, kada, kako ste i sami zaključili, ima na primer ljudi (koji bi trebalo jelte da se dosta visoko kotiraju na evolutivnoj skali) koji su mnogo sebičniji od mnogih evolutivno manje razvijenih životinja (počev od ameba pa nadalje).

Jer možda se tu uopšte i ne radi o evolutivnom već nekom drugom, bitnijem, tipu razvoja, jednako dostupnom svim živim bićima ... o, na primer, izboru za koji ćete se broj odlučiti, na skali sebičnosti od 0 do 1.
Milan Novković Milan Novković 22:45 06.12.2013

Re: ...

Jer možda se tu uopšte i ne radi o evolutivnom već nekom drugom, bitnijem, tipu razvoja

Evolucija ne favorizuje sebičnost kao osnovnu karakteristiku, dok je na duži rok kao takvu čak kažnjava.

Ali je ispolirala neke forme sebičnosti, recimo u uslovima kriza i u kratkim vremenskim periodima.
vladimir petrovic vladimir petrovic 23:29 06.12.2013

Kačiš izuzetne fotke

Ti baš umeš da uplašiš nas sebične i promišljene sa ovakvom završnom reči:

Uvek sebični i uvek promišljeni imaju ograničen evolutivni rok trajanja.


A pravi razlog što se javljam nije ni ono

Ja sam flabbergasted, da se izrazim na književnom Prigrevačkom, zaprepašćen takoreći pupoljcima moderne srpske misli po kojoj mnogi od nas, što smo od urokljivog čika Dawkinsa zapamtili samo naslov knjige, počinjemo da sumnjamo u stvarne motive altruizma i želje da se drugima pomogne,


već to što mi se svideo izbor fotke koju si okačio.

Pada u oči da ti kačiš odlične fotke, ali ova sadašnja me je baš tresnula.
Zbog jednostavnosti i slojevite poruke.
Milan Novković Milan Novković 23:56 06.12.2013

Re: Kačiš izuzetne fotke

Ti baš umeš da uplašiš nas sebične i promišljene sa ovakvom završnom reči:

Uvek sebični i uvek promišljeni imaju ograničen evolutivni rok trajanja.

Pa da, da nam je sebičnost osnovna i naglašena osobina verovatno bismo odavno izumrli.

Jedno vreme se smatralo da je sebičnost evolutivna prednost. Ali nije kako se u većoj grupi dozvoli komunikacija.

Ona uključuje i emotivnu komunikaciju, udruživanje i komuniciranje bilo koje vrste koji podrazumeva zajedničko dobro daje evolutivne prednosti - N nesebičnih koji rade u grupi uvek mogu da se posluže mimikrijom, tačnije svim onim što i N sebičnih imaju na raspolaganju, dok obrnuto ne važi u kvantitativnom smislu.

Pada u oči da ti kačiš odlične fotke, ali ova sadašnja me je baš tresnula.
Zbog jednostavnosti i slojevite poruke.

Fotku ja koristim već bar drugi ili treći put i sviđa mi se isto kao i tebi iako ju je originalno za firmu (mi smo na hiljade kupili za upotrebu) izabrala jedna koleginica/logerka.
jinks jinks 08:09 07.12.2013

Re: Kačiš izuzetne fotke

Fotku ja koristim već bar drugi ili treći put i sviđa mi se isto kao i tebi iako ju je originalno za firmu (mi smo na hiljade kupili za upotrebu) izabrala jedna koleginica/logerka.

Da li bi fotografija mogla, na primer, da govori i o tome da se u hodu jednako (najmanje) oslanjamo na ego koliko i na empatiju. I da i ego i empatija iza nas ostavljaju tragove.
Milan Novković Milan Novković 11:06 07.12.2013

Re: Kačiš izuzetne fotke

Da li bi fotografija mogla, na primer, da govori i o tome da se u hodu jednako (najmanje) oslanjamo na ego koliko i na empatiju. I da i ego i empatija iza nas ostavljaju tragove.

Što da ne, lepa ideja

U nama je sve i svašta isprepleteno.

Wikipedia je divan primer kako kreativnosti i organizacionoj fenomenologiji @ work nema kraja - ona ni po jednom "proverenom" modelu ljudskog "bića" nije mogla da uspe kako je uspela - ti ako napišeš nešto lepo a ja ne moj ego bi morao da bude malo nažuljan, morao bih da ti pomalo zavidim, čačnem te ovde ili onde, i tebi malo prisedne itd, iako ne moraju svi ovako da reaguju "moralo" je da u sistem uđe dovoljno zle krvi da se on podrije.

A nije, dobar prilog mene čini srećnim, a prepoznavanje i poštovanje tvog rada od strane zajednice tebe čini srećnim.
margos margos 00:45 07.12.2013

Ja priznajem...

kao što sam vredna upravo zato što sam lenja - pa žurim da sve pozavršavam (kaže moj prijatelj za sve što jure po auto putu 'ovo su sve pušači, jure da sednu i zapale cigaretu...'). E, takav mi je odnos i prema altruizmu - sve radim iz čistog egoizma. Osećam se dobro.
Milan Novković Milan Novković 11:11 07.12.2013

Re: Ja priznajem...

margos
kao što sam vredna upravo zato što sam lenja - pa žurim da sve pozavršavam (kaže moj prijatelj za sve što jure po auto putu 'ovo su sve pušači, jure da sednu i zapale cigaretu...'). E, takav mi je odnos i prema altruizmu - sve radim iz čistog egoizma. Osećam se dobro.


Sve na svom mestu i podmazano

tadejus tadejus 09:09 09.12.2013

altruizam ili egoizam

Milan Novković
Dobročinstvo jeste i alat, ključ, i prepreka u svim projekcijama, ali 98 nemušnih procenta i ona dva artikulabilna nalažu jedan osnovni princip - ako prvim rečima novog bratta ili sestre ne možemo da prilepimo značenje bez znanja u šta ta nova osoba veruje, a ne možemo da znamo u šta veruje dok joj ne čujemo prve reči, moramo da joj verujemo u dobre i humane namere.

To nije izbor, to je jedina mogućnost koju nam je evolucija ostavila. Uvek sebični i uvek promišljeni imaju ograničen evolutivni rok trajanja.



e pa sad ovo tvoje zakljucivanje o ogranicenom trajanju direktno vodi u zakljucak da je altruizam vrhunski oblik sebicnosti (ili egoizma, kako vam je draze)
takav zakljucak mi djeluje blizak no koliko ga je lako prodati...

evo jos jednog ted talka na temu altruizma
ovde je harvardski profa (mislim socijalne psihologije) utvrdio u eksperimentima kako ljudi prijavljuju visi stepen srece kada dobijenih 10 dolara potrose na druge a ne na sebe
eksperiment je radjen I u indiji gdje taj iznos ima vrijednost otprilike mjesecne plate, i zakljucak je isti
e sad motivi takvog ponasanja cisto su egoisticni

ovaj cika ga je cini mi se lijepo sazeo
"Necessity may be the mother of invention, but interdependence is the mother of affection"
Eric Weiner
ilustracija je recimo razlika suzivota na Islandu i u Butanu
i sad ako je affection poslijedica (inter)dependence-a... hmmmm, ne govori to bas puno lijepog o nama ljudima

i sta htjedoh
pa u sustini ako je altruizam instinkt.. onda je u stvari jedino vrhunska sebicnost i egoizam slobodna volja, a time i hrabrost
no sasvim moguce je upravo hrabrost ono sto ogranicava evolutivni rok trajanja

Milan Novković Milan Novković 10:15 09.12.2013

Re: altruizam ili egoizam

e pa sad ovo tvoje zakljucivanje o ogranicenom trajanju direktno vodi u zakljucak da je altruizam vrhunski oblik sebicnosti (ili egoizma, kako vam je draze)
takav zakljucak mi djeluje blizak no koliko ga je lako prodati...

Po meni ne vodi uopšte

Želja za preživljavanjem je životni aksiom.
evo jos jednog ted talka na temu altruizma
ovde je harvardski profa (mislim socijalne psihologije) utvrdio u eksperimentima kako ljudi prijavljuju visi stepen srece kada dobijenih 10 dolara potrose na druge a ne na sebe
eksperiment je radjen I u indiji gdje taj iznos ima vrijednost otprilike mjesecne plate, i zakljucak je isti
e sad motivi takvog ponasanja cisto su egoisticni

Talk je cool. Samo ponovo pokazuje kako je novac samo sredstvo u stvari i relativno ga pogrešno koristimo u ovim diskusijama.

Motivi takvog ponašanja nisu egoistični. Možda koristimo različitu definiciju egoizma - egoizam je za mene viša moralna kontrukcija koja govori o naglašenoj promociji sopstvenih interesa čak na račun štete drugih, a kad nam ti interesi više ne donose značajnu vrednost.

ovaj cika ga je cini mi se lijepo sazeo
"Necessity may be the mother of invention, but interdependence is the mother of affection"
Eric Weiner

Opet, ili je potegao za tautologjom, pošto smo "programirani" za empatiju, ili je cinik, koji onda može da bude zato što je cinik bio darežljiv ili ne, empatičan ili ne, ili je sebičan i neempatičan pa se pravda. Ili je, prosto, nepromišljen, voli da doosi jeftine zaključke.

i sad ako je affection poslijedica (inter)dependence-a... hmmmm, ne govori to bas puno lijepog o nama ljudima

Dakle, nije posledica Više se radi o tome da smo mi organizacioni fenomeni kao jedinke i ne možemo ovako da se dekonstruišemo na uzročno-posledičnosti. Tj tako bi i glava mogla da bude posledica tela, pošto je na njemu izrasla

pa u sustini ako je altruizam instinkt.. onda je u stvari jedino vrhunska sebicnost i egoizam slobodna volja, a time i hrabrost

Sve su nam to, više manje, osnovne ciglice u temeljima, imaju dinamiku u strukturi, tranzicijama, nema jasnih granica, opet - nejasne projekcije nas kao organizacionih fenomena, a fenomenologija je posledica ne-dekonstruktilabilnosti.
tadejus tadejus 10:27 09.12.2013

Re: altruizam ili egoizam

Milan Novković
Motivi takvog ponašanja nisu egoistični.


ok, dakle ja sam polazila od tzv. eticke definicije egoizma
prema kojoj je egoizam ponasanje u vlastitom interesu
ako pomazem drugome jer se tako osjecam bolje.. onda to cinim u vlastitom interesu
dobrobit drugoga je samo eksternalija
u tom svjetlu stoji i ostalo sto pripovjedih
Milan Novković Milan Novković 11:02 09.12.2013

Re: altruizam ili egoizam

prema kojoj je egoizam ponasanje u vlastitom interesu
ako pomazem drugome jer se tako osjecam bolje.. onda to cinim u vlastitom interesu

Razumeo sam ali unutar fenomena koji nije dekonstruktabilan se ne može tako razmišljati - primer ako stavljaš zrnce po zrnce peska na gomilu u kom je to trenutku postala gomila? Ili, ako sebi uništavamo neuron po neuron u kom smo trenutku izgubili svet?

Egoizam je kockica u teoriji morala i više je okrenuta ka potbrebi zadovoljavanja svojih potreba i kad više nisu neke značajne potrebe, pa i po cenu značajne štete ili značajne pomoći drugima, na tuđu štetu ili neprijatnost ako treba.
dobrobit drugoga je samo eksternalija

Opet polu-puna ili polu-prazna čaša - unutar fenomena može, šale radi, da se kaže da je dobrobit drugog nagon pa uzrok, a dobro osećanje posle toga posledica

Ili želja za prokreaacijom - ima ljudi koji i nemaju neki libido, nije bitno šta su razlozi, ali i dalje imaju veliku potrebu da imaju decu - to je prosto deo nas na nivou gde ej svašta pomešano i ne mogu da se povuku jasne linije pa definišu zavisnosti.
tadejus tadejus 11:19 09.12.2013

Re: altruizam ili egoizam

Milan Novković
Razumeo sam ali unutar fenomena koji nije dekonstruktabilan se ne može tako razmišljati - primer ako stavljaš zrnce po zrnce peska na gomilu u kom je to trenutku postala gomila?
Ili, ako sebi uništavamo neuron po neuron u kom smo trenutku izgubili svet?

moze se razmisljati, kako da ne
samo se ne moze (pouzdano) mjeriti



Milan Novković

Egoizam je kockica u teoriji morala i više je okrenuta ka potbrebi zadovoljavanja svojih potreba i kad više nisu neke značajne potrebe, pa i po cenu značajne štete ili značajne pomoći drugima, na tuđu štetu ili neprijatnost ako treba.

Opet polu-puna ili polu-prazna čaša - unutar fenomena može, šale radi, da se kaže da je dobrobit drugog nagon pa uzrok, a dobro osećanje posle toga posledica Ili želja za prokreaacijom -
ima ljudi koji i nemaju neki libido, nije bitno šta su razlozi, ali i dalje imaju veliku potrebu da imaju decu - to je prosto deo nas na nivou gde ej svašta pomešano i ne mogu da se povuku jasne linije pa definišu zavisnosti.


ma ne bih ja da miniram plemenitu ideju (ili ipak bih?)
naravno da je pitanje polupune ili poluprazne case
ipak, ako previse potenciras jednu stranu price (prema kojoj je altruizam uslov opstanka) bez da elaboriras zasto je to tako (i da li je tako u svim mikrokosmosima)...
dobijes prosto svijet u kome masa potrci da pomaze (i onima koji pomoc ne zele) dok neko ne zamahne crvenim maramcetom one druge strane price pred licem... a masa stane da trci da pogazi onoga kome je do juce tako zdusno pomagala...
ja vjerujem samo u emancipaciju punom istinom
moze biti da grijesim, da se masa i ne moze emancipovati, samo manipulisati.. ne sporim
al ne volem te jednostrane, usecerene istine



Milan Novković Milan Novković 11:47 09.12.2013

Re: altruizam ili egoizam

ipak, ako previse potenciras jednu stranu price (prema kojoj je altruizam uslov opstanka) bez da elaboriras zasto je to tako (i da li je tako u svim mikrokosmosima)

"Elaboracija" (ovo nije moje, ovo sam ja pročitao od drugih i "osećam" da je tako):

- Do ne tako davno se smatralo (teorija igara) da je sebičnost, kao karakteristika značajno istaknuta nad ostalim, najbolja strategija. I poznati matematičar je to "dokazao".

- Samo, kao i sve, i to je bio dokaz u nekom kontekstu, nad nekim skupom pretpostavki.

- Ono što je falili u tom kontekstu je komunikacija među jedinkama.

- Pa su istraživači dodali komunikaciu u jednu ogromnu simulaciju i "dokazali" da su, empatija, kolaboracija, pomoć drugima itd superiorne karakteristike.

I ja to tako "osećam".

Pa kažu isto drugi, tj sad rade roll-back evolucije u svetlu novih saznanja, da bismo davno-davno, podrivajući jedni druge unutar grupe, verovano toliko umanjili kvalitet grupe da bi ona pod pritiskom sredine koja uključuje i evoluciju drugih uginula.

Talnije, ako zamisliš dve zajednice sa sličnom distribucijom IQ-a mešu jedinkama, mišića, znanja itd, pa su u jednoj samo sebične jedinke a u drugoj nisu imaš sledeće, pokušavam da ilustrujem mali korak u kompleksnom procesu:

- Među sebičnima umre jedna jedinak, ništa značajno recimo, od gladi, hladnoće itd zato što niko neće da joj pomogne.

- Ali takva jedinka je mogla da radi jako koristan posao (ljušti krompire za 30 ljudi, ne samo sebe,) i sad taj posao mora da radi neko drugi za 29 ljudi, što tim drugima malo otupi oštricu, koju hoćeš.

I tako sebičnost podriva kolektiv, dok kod onih koji sarađuju često imamo efekat poluge, pa perkolacije.

Perkolaciona teorija kaže: kako grupi povećavaš umreženost njena moć polako raste. U jednom trenutku, kada se dostigne perkolacioni prag, jako malo povećanje umreženosti donosi ogroman skok u moći kolektiva.

Primer, zaisli zajednicu od 10,000 ljudi onomad davno, koja je jela ono neko korenje koje ima dosta skroba, ali i jako onih rekih, recimo silikata, pa su dobijali kamen u bubrezima i ostalom i tao čak i u najvećem naponu snage umirali.

I onda ti dođe desethiljada i prva osoba, koja je negde naučila da ako se korenje drži nekoliko dana u potoku koji teče voda propere silikate a skrob ostane.

I 0.01% povećanje u broju jedinki u zajednici ti posle nekoiko godina poveća moć zajednice za recimo 10% - značajna prednost u ondosu na drugu sličnu zajednicu.

Ovo je samo ilustracija moći uvezivanja, a empatija i nesebičnost su jedna forma uvezivanja i evolucija je to favorizovala.
tadejus tadejus 12:09 09.12.2013

Re: altruizam ili egoizam

Milan Novković
I tako sebičnost podriva kolektiv, dok kod onih koji sarađuju često imamo efekat poluge, pa perkolacije.


ma jasno, jasno
evo opet podrivam a nije mi namjera, odlican ti je blog no ne mogu da odolim...
ja potenciram onu poluprazna casa stranu price, da jeste, za zajednicu je optimalno da pomogne guljacu krompira, i ona to i cini, iz sebicnosti (da ne bi gulila krompir) ne iz altruizma (jer istinski zali gulioca)..
e sad zasto ja to potenciram
sigurno ima i toga sto sam u dusi nadzak baba..
no ja si volim tepati da sam skeptik..
pa vjerujem (i sad se ponavljam) da istinu treba do kraja ogoliti
ne pomazem ja drugome jer sam uzviseno bice, nego zato sto je to i za mene dobro..

teorije igara sto se tice
mislis na nasha pretpostavljam..
da, stoji, to su igre bez kolaboracije
ali i u realnosti su gotovo sve igre bez kolaboracije
jer cak i kad mislis da si 100% umrezen i da raspolazes svim informacijama koje na raspolaganju imaju ostali igraci, ne mozes biti siguran da neko ipak nije zadrzao mali a bitan dio informacije za sebe
ni na trzistu a ni u vlastitom timu..
nema sumnje u korisnost diseminacije informacija ali to ne mijenja bitno strategiju u win lose igri

sad da ne bude zabune
i ja vjerujem u princip da ce dobrota (ako vec ne ljepota) spasiti svijet..
ali u medjuvremenu gajim povelike kolicine sumnje

evo procitah I ovu self help knjizicu za preduzetnike hsgl
pa I ona (na osnovu empirijskih rezultata) tvrdi da je sreca bitna u poslu, a pod sreca podrazumijeva upravo taj tvoj otvoren pristup srecnog umrezavanja
tako da, sve to stoji, ali ima i druga strana medalje





Jaril Jaril 19:50 09.12.2013

Re: altruizam ili egoizam

Perkolaciona teorija kaže: kako grupi povećavaš umreženost njena moć polako raste. U jednom trenutku, kada se dostigne perkolacioni prag, jako malo povećanje umreženosti donosi ogroman skok u moći kolektiva.

Може нека литература?
Milan Novković Milan Novković 20:03 09.12.2013

Re: altruizam ili egoizam

Може нека литература?

Evo baš gledam - nema ništa posebno popularno napisano.

A ozbiljnijih tekstova gde je potrebno više matematičkog znanja ima na stotine ako radiš Google search na "percolation theory". Mnogi imaju popularno napisane delove.
aleksandarkarisik aleksandarkarisik 02:02 07.12.2013

Iz sadašnje perspektive...

To nije izbor, to je jedina mogućnost koju nam je evolucija ostavila. Uvek sebični i u uvek promišljeni imaju ograničen evolutivni rok trajanja.

...gledano, nisam siguran. Ali se jako nadam da je tako.
Odličan tekst inače, preporuka od mene.
Milan Novković Milan Novković 11:15 07.12.2013

Re: Iz sadašnje perspektive...

aleksandarkarisik
To nije izbor, to je jedina mogućnost koju nam je evolucija ostavila. Uvek sebični i u uvek promišljeni imaju ograničen evolutivni rok trajanja.

...gledano, nisam siguran. Ali se jako nadam da je tako.
Odličan tekst inače, preporuka od mene.

Sadašnja perspektiva je uzak špic na evolutivnoj vremenskoj skali.

Ne još tako dugo pa će špic da nestane, valjda - "kontrola" nad robotikom, AI, komunikacijama, energijom, materijalima pa jeftine ili besplatne stvari će da šutnu iz nas naglašeno-iracionalnu potrebu za imanjem i skupljanjem.
fantomatsicna fantomatsicna 06:06 07.12.2013

Jeste trol,nije trol

Baš pre nego što dodjoh na tvoj blog pročitah nekoliko članaka o GMO ,a jedan me je posebno zabrinuo.Mada nisam od onih koji veruju u neke svetske zavere, ovo mi se ućinilo moguće pa stoga i vrlo zabrinjavajuće.
Naime studija je o GMO,gde je iz ogleda sa pacovima koji su hranjeni tako proizvedenom hranom ,utvrdjeno da su sterilni.Kako beše ona zavera o 2 milijarde 'zlatnih' stanovnika majke Zemlje nam.
A o altruizmu nemam mnogo šta da kažem,kako je u većini slučajeva vezan za novac, daje valjda onaj koji može.A drugo kao što je empatija ,ljubav prema bližnjem ,valjda isto tako..to bar ne košta ništa.
Milan Novković Milan Novković 11:22 07.12.2013

Re: Jeste trol,nije trol

A o altruizmu nemam mnogo šta da kažem,kako je u većini slučajeva vezan za novac, daje valjda onaj koji može.

Altruizam nije uglavnom vezan za novac, nego mi često čujemo o tim slučajevima. On se tiče nesebičnosti i brige za druge, pa instinkivne želje i osećanja obaveze da se pomogne, što nam onda život čini toplijim od onoga što donosi najveći deo svakodnevne socijalno-ekonomske mehanike.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 09:31 07.12.2013

Dobro bre Novkovicu

"Altruizam je u našoj genetskoj srži i samo je empatija na osnovom nivou mogla da naoštri evolutivni mač u prostoru ..."

OK...

Ne znam zashto, ali chitajuci ovo setio sam se anegdote iz bliske/davne proshlosti (time is a relative concept, right?). Naime, morao sam da "review" algoritme i kod jednog mladjeg saradnika.
Bilo je tu svega - lepote, kreativnosti, perfekcije... Ali to sranje nije radilo.

Anywho - kad sam mu pojednostavio stvari i objasnio "point", bio je razocharan i ljut shto nisam shvatio njegovu genijalnost. Iako je to njegovo chudo "proradilo".

Dodushe, pozvao me posle na jedan njegov "gig"... I talentovan je gitarista.
Milan Novković Milan Novković 10:47 07.12.2013

Re: Dobro bre Novkovicu


Bilo je tu svega - lepote, kreativnosti, perfekcije... Ali to sranje nije radilo.

Anywho - kad sam mu pojednostavio stvari i objasnio "point", bio je razocharan i ljut shto nisam shvatio njegovu genijalnost. Iako je to njegovo chudo "proradilo".

Eto vidiš! Što bi rekao komšija mog prijatelja matematičara sa posebnim znanjima u matematičkoj logici (tj prijatelj je logičar a komšija mu add-hoc mislilac).

Simpatično mi kako si "morao" da upotrebiš ove boldovane reči.

Sećam se kako sam ja zavoleo elektroniku još u osnovnoj a u gimnaziji već pravio pojačala, oscilatore, jedino što su pojačala osilovala a oscilatori pojačavali, ma koliko bio precizan i sledio uputstva.

Posle na ETF-u šta god da mu uradiš i koliko god da iprovizuješ ono radi kako treba - what's the bloody point, što bi rekao naš biviš zaposleni za bezalkoholno pivo.

Neka znanja sasvim sigurno imaju i mračniju stranu, ubiju nešto od magije a ne možeš uvek da budeš siguran da ćeš sa naučenim naći neku drugu magiju.

Još malo će nama mašinice i AI raditi svu potrebnu logiku pa da se mi lepo popnemo na neki meta-ovoiliono nivo

cane.srbljanovic cane.srbljanovic 21:13 07.12.2013

Re: Dobro bre Novkovicu

(tj prijatelj je logičar a komšija mu add-hoc mislilac).

Simpatično mi kako si "morao" da upotrebiš ove boldovane reči.


:) Ni blizu koliko je meni simpatichno ono tvoje "add-hoc".

No, dodje to neko vreme kad chovek pomisli da je konachno i na njega red.
Neki pazare porshea, neki harlija, neki zaglave sa nekom maloletnicom (u kombinaciji sa prevozom), neki otkriju magiju "poslovne pratnje", a neki izberu poeziju ili novo-otkriven-misticizam...

Taj izbor ih mozda definishe bolje (i jasnije) nego bilo shta do tada.

It's all good. At least it's fun.
background noise background noise 10:32 07.12.2013

Tražiti u sebi snagu i smelost da

joj verujemo u dobre i humane namere


apriorno, pre razumevanja značenja prvih reči. Vežbati se u tome, stalno raditi na sebi, svojoj snazi i svojoj hrabrosti.


Milan Novković Milan Novković 11:27 07.12.2013

Re: Tražiti u sebi snagu i smelost da

background noise
joj verujemo u dobre i humane namere


apriorno, pre razumevanja značenja prvih reči. Vežbati se u tome, stalno raditi na sebi, svojoj snazi i svojoj hrabrosti.




A to je, igrom evolutivnog slučaja za koju mi ponekad nemamo vremena, i veseliji put kroz život

background noise background noise 23:24 07.12.2013

Re: Tražiti u sebi snagu i smelost da

Predložiću ovaj outfit sestrama . . .

anfieldroad anfieldroad 02:06 08.12.2013

...


Odlican text. Bez komentara, samo preporuka.
gordanac gordanac 11:55 08.12.2013

movers, thinkers & shakers

Milan Novković:
Altruizam je u našoj genetskoj srži i samo je empatija na osnovom nivou mogla da naoštri evolutivni mač u prostoru ...

• ... gde nam je onomad spremnost da preko odskočne daske osnovnog instinkta skočimo u pomoć seksualnom partneru nudila veće šanse da ga imamo i sledećeg dana, umesto da sledećeg dana izlazimo na vetrometinu i izmaglicu opasnog terena gde treba da tražimo drugog partnera.

• ... gde nam je onomad spremnost da udružimo svoju toljagu sa prijateljevom u nevolji nudila veće šanse da i dalje imamo prijatelja koji će nama priteći u pomoć kada nam pomoć bude potrebna

• ... gde u mračne i mrtve petlje osobe zarobljene u samu sebe drugi donose svetlo, život i vesela vremena.

Dobročinstvo jeste i alat, ključ, i prepreka u svim projekcijama, ali 98 nemušnih procenta i ona dva artikulabilna nalažu jedan osnovni princip - ako prvim rečima novog bratta ili sestre ne možemo da prilepimo značenje bez znanja u šta ta nova osoba veruje, a ne možemo da znamo u šta veruje dok joj ne čujemo prve reči, moramo da joj verujemo u dobre i humane namere.


RSA Animate - The Empathic Civilisation



i još uvek zanimljiv Jeremy Rifkin:





i za kraj Roman Krznaric - The Six Habits of Highly Empathic People



Nemam sumnji da su ti autori čije reči i slike prenosim ovde poznati, ali - računam nedelja je, možda neko ima dovoljno vremena da pogleda još jednom ili po prvi put :)

Evolutivno pitanje "zašto živa bića koja žive u zajednicama razvijaju veštine za saradnju?" verovatno ima delimičan odgovor u neurološkom postojanju emaptije ili instiktivnom postojanju "podeljenih" uloga u takvim zajednicama, e da bi zajednice uopšte opstale.
Kod ljudi se stvar malko komplikuje darom govora i nesposobnošu za potpuno spontanu saradnju, ljudi se moraju dogovarati o saradnji u sopstvenoj zajednici (dočim drugi "kolektivni oblici" to čine evolutivno spontano).
A moguće je da ima veze i sa generalnim principom "ekonomičnosti postojanja materije" tako da se za postojanje troši minimalna moguća energija, kod živih bića "samotnjaka" minimalno se "troši" energija samotnim načinom života, kod nas "zajednjaka" verovatno saradnjom u okviru zajednice.
Zašto su altruističke, empatične namere drugih ljudi nama često "sumnjive"?
Zato (verovatno) što većina ljudi u procenjivanju drugih polazi od sebe samih, a ta većina često istovremeno ne uviđa svu dragocenost i evolutivnu utemeljenost empatije i altruizma, otud često izgleda da je tako puno sasvim nepotrebne nesreće međ' ljudima.
Ne treba ti razlog da bi bio dobar, uvuđavan, ljubazan, empatičan prema drugima, evolucija se pobrinula za razloge, obrazloženja i objašnjenja, ali nas to ne sprečava da se sasvim drukčije ponašamo u okviru svoje zajendice.
Ljudi su dvostruka i sasvim šašava bića. :)
anfieldroad anfieldroad 17:00 08.12.2013

Re: movers, thinkers & shakers


Imam utisak da je coveku, kao vrsti primata urodjena potreba za drustvom, odnosno sto vecim brojem prijateljski nastrojenih jedinki u blizini. U isto vreme, medju tim prijateljskim neumitno se stvara hijerarhija. Tada neko postane vise, a neko manje prijatelj. Zbog toga se dogadja da iako je brojnost pozeljna kad dodje do napada drugih, nepoznatih grupa ljudi ili zivotinja, ta ista brojnost postaje problem kada nema napada sa strane. Ili, moglo bi se reci, u miru...
Potpuno isto se covek ponasa i danas. Na primeru bilo kog drustva moze da se utvrdi to evoluciono pravilo. Kada je rat, sve je jasno. Ali, kada je mir, onda stvari postaju slozenije. Licni odnosi izmedju pojedinaca postaju vazni, stvaraju se drustva u okviru drustva i interesi koji nisu isti za sve. U modernom drustvu, to bi trebalo da resavaju stranke ili udruzenja gradjana. U onim situacijama kada vecina stanovnistva smatra da ne zivi dovoljno dobro, trazi se uzrok. Najcesce se taj uzrok pronadje u nekoj drugoj, preteci nastrojenoj drzavi, ponekad u stanovnistvu koje etnicki pripada toj preteci nastrojenoj zamlji, a povremeno se uzrok pronadje u sopstvenim redovima. Kao i kod ostalih primata, tada se vodja menja. Nekad silom, nekad milom ( izborima ).
Dogadja se da neko sa namerom stvara utisak u drustvu da mu je- drustvu, nad glavom neka strasna pretnja. Tada ekstremne ili fasisticke ideologije imaju mnogo uspeha najcesce u situacijama kad se igra na apstraktni strah, a u sustini se upravo koristi urodjeni strah od "neprijatelja", odnosno od nepoznatog. Tada je tesko pokusavati podsecati drustvo na dostignuca tipa demokratije i sl. Kada je situacija toliko losa, onda stupa na snagu nagon za samoodrzanjem, evolucijom dato resenje.
Slicnost ponasanja svih naroda u slicnim situacijama dokaz je da se radi o urodjenom, evolucijom odredjenom ponasanju.
oskar-z-wild oskar-z-wild 17:34 08.12.2013

neandertalci i denisovci

Kada su denisovci došli do Evrope sreli su se sa neandertalcima.

Prvo što je i jedne i druge interesovalo je kakav ukus ima meso onih drugih. Denisovci su bili "smooth" tj. bez mnogo dlake po telu što je bilo praktično, iz jasnih razloga.

Onda su prešli na probu. Jedni su uhvatili druge, pa ispekli pa pojeli. Žene su uvek bile pogodne i kao roblje i za rasplod, a takođe i radi proizvodnje mleka.

I tako je to trajalo dok neko nije izmislio empatiju i započeo jedno krajnje ne-ekonomično ponašanje.


BTW, Milane da li imaš dobar prevod na srpski za reč MINDFULNESS?




Milan Novković Milan Novković 18:33 08.12.2013

Re: neandertalci i denisovci

I tako je to trajalo dok neko nije izmislio empatiju i započeo jedno krajnje ne-ekonomično ponašanje.

U stvari, ja mislim da empatija ide sa ekonomijom.

Kako višak vrednosti po raznim značajnim kategorijama pređe neki prag kvaliteta u ljudskim odnosima bi trebao da procveta, valjda, a mi smo na tom putu, još deceniju dve (ponavljam se: energija, robotika, AI, materijali, st im što je robotika kkombinacija ostala tri, hrana je onda "trivijalan" derivat, pa i stanovanje itd.)

MINDFULNESS - Eto gde su prirodnije nauke "pretekle" čoveka - u njima možeš lepo da uzmeš (ne)linearnu kombinaciju reči svest, razumevanje, pažnja
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:19 08.12.2013

Re: neandertalci i denisovci

U stvari, ja mislim da empatija ide sa ekonomijom.

Ми, уроњени у властито време, неке ствари и не видимо, одвијају нам се пред очима, па као кад нам дете расте -- оооооопппп! и ено га, већ се ожени :) Тако сада, ја верујем незаустављиво, разгранавају се и нарастају неки процеси, у којима емпатија постаје некакво племићство духа, одлика и одличје, а филантропија морална обавеза. Данас покрет THE GIVING PLEDGE окупља најбогатије људе света, с идејом да се богатство завешта или користи у добротворне и филантропске сврхе. Покрет су започели Bill и Melinda Gates и Warren Buffett, нека им буде суђено царство небеско ;-)

Мој омиљени лик, с те стране, јесте БИЛ ГЕЈТС. Ова људина дала је, до сада, неких 28 милијарди долара у добротворне сврхе, а и стално даје још, и даће готово све што има. Зашто? Па -- чини ми се да имам добре информације, извори су поуздани -- како је сам на једној забави рекао -- "Како је могу да будем срећан ако је толико других људи на свету несрећно?" И стога Бил трпа паре у Африку, и скоро сам се нешто прерачунавао, али мислим да скоро један милион данашње афричке деце "дугује" чика Билу живот, јер су његове инвестиције смањиле смртност на порођајима, смрти од маларије, тровања нечистом водом итд. Зато, сваки пут кад ме изнервира нека Мајкрософт шитина коју сам платио (спалио бих Виндоувс 8 да могу!), ја се сетим како чика Бил те своје зарађене паре дели даље, и кажем -- "Нека, нека их, нек иду: куд и јуне, туд и уже...."

Гледајући ове наше богатуне и политичаре вечито гладних гузица, просечни Србин и не може да разуме да постоје људи попут чика Била и чика Ворена. А они су будућност
gordanac gordanac 19:59 08.12.2013

ne preteruj :)

Predrag Brajović:
Мој омиљени лик, с те стране, јесте БИЛ ГЕЈТС. Ова људина дала је, до сада, неких 28 милијарди долара у добротворне сврхе, а и стално даје још, и даће готово све што има. Зашто? Па -- чини ми се да имам добре информације, извори су поуздани -- како је сам на једној забави рекао -- "Како је могу да будем срећан ако је толико других људи на свету несрећно?" И стога Бил трпа паре у Африку, и скоро сам се нешто прерачунавао, али мислим да скоро један милион данашње афричке деце "дугује" чика Билу живот, јер су његове инвестиције смањиле смртност на порођајима, смрти од маларије, тровања нечистом водом итд.


Ma koliko se slagala s tobom o sjajnim, odličnim i sa ničim drugim uporedivim rezultatima Gates fondacije, ipak ne preteruj s tvrdnjama o "davanju svega što ima" :))

Jer, svake godine postoji izveštaji, poreski i drugi, a dostupni svakome. Reakcije na poslove i Gates fondaciju su taman toliko prosečne koliko i bilo gde drugde, kao što je i sav njihov dobrotvorni rad neprocenjiv za ogroman broj ljudi.
O onom drugom (Warren Buffet) ne bih, o njemu više znam i gore mislim :)

The Gates Foundation's Hypocritical Investments
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:30 08.12.2013

Re: ne preteruj :)

Морам признати да сам очекивао овакву реакцију, али не од тебе.
Узгред, не мислим ништа лоше овим. Констатујем.

I Ја пажљиво мерим речи: кад напишем "ГОТОВО све што има", а ти изоставиш оно "готово", нисам срећан. Дакле, нисам "претеривао". и -- колико знам, а не могу сад да проверавам. журим -- они су (морално) обавезни да дају најмање половину свог богатства, по правилима покрета, а Мелинда и Бил имали су намеру да само нешто мало, ни десетак процената своје имовине, задрже за своје наследнике. Све остало: у добротворство. Мало ли је???

Колико је Бил богат? Много! Да би обични људима било јасно, она је богат колико би био богат неко ко има у поседу цео Београд, све његове некретнине и инфраструктуру. Биће много, дакле, да се још дели...

II Линк који си дала је танак и нимало не оповргава суштину: Мелиндина и Билова фондација моћно позитивно утичу на афричку популацију, смањење маларије, хива и осталих болешчина сиромашних и заосталих средина. Тачно је: заузврат, постоје пореске стиумалције на донације, али... штета је што их и код нас нема.

Мени је важно шта Бил ради. Спасава ли животе? Ја бих рекао да спасава? Из порива да буде још богатији? Не верујем. И нико ме још у то није убедио. Шта, хоће да има још један цео Београд? Баш би се усрећио! :))))) Па није он __________ (упиши овде име неког нашег богаташа, али пази -- и они се међу собом разликују) да тако размишља.


Прикључи се на Твитеру Билу, видећеш какве све "будалаштине" он финансира. И ко му је узор, кога изузетно поштује. Ееееј, овај човек, то му је узор: VACLAV SMIL
Види лудака:)))



Идем.
oskar-z-wild oskar-z-wild 21:31 08.12.2013

Re: ne preteruj :)

Interesantan mi je taj evolutivni ili revolucionarni skok koji su ljudi kao Buddha i Isus učinili, a sigurno nisu bili jedini. I jedan i drugi su kroz sopstvenu radikalnost razvili nove načine ponašanja. Recimo da je empatija jedan "nov" način ponašanja. Ali u stvari to nije tačno. Životinje i te kako pokazuju empatiju prema drugim bićima. Možda je empatija u stvari majčinski instikt. Psi, mačke, i druge životinje pokazuju prvo empatiju prema drugim bićima a agresivnost pokazuju tek ako im se da povod. To znači da ljudska socijalizacija kvari prirodu. I to na više načina.

Gledam kako sasvim svesno već dvadesetak godina, otkako smo svesni istrebljenja vrsti, ćuteći ubijamo i jedemo sve što pliva u okeanima i rekama. Daleko od očiju daleko od srca. Sve radi zdrave ishrane.
gordanac gordanac 21:50 08.12.2013

Re: ne preteruj :)

Predrag Brajović:
I Ја пажљиво мерим речи: кѕд напишем "ГОТОВО све што има", а ти изоставиш оно "готово", нисам срећан. Дакле, нисам "претеривао". и -- колико знам, а не могу сад да проверавам. журим -- они су (морално) обавезни да дају најмање половину свог богатства, по правилима покрета, а Мелинда и Бил имали су намеру да само нешто мало, ни десетак процената своје имовине, задрже за своје наследнике. Све остало: у добротворство. Мало ли је???

Idi, bre Brajoviću!
I još jednom - ne preteruj. "Najmanje polovina" je - najmanje polovina, što nije isto što i "gotovo sve što ima" :)
I nisam ničim osporila dragocenost tog fonda, (a sada spominjem svoju želju da i drugi, slični njemu, krenu istim stopama), samo sam rekla da mislim da preteruješ, nepotrebno, jer sam sigurna da imaš i znanja i saznanja o tome kako takav fond funkcioniše. Kao i da postoje razne reakcije, kritičke ili kritizerske, ali - postoje, dokazive i proverljive.
Jer - "ne daje taj fond ni gotovo sve, ni najmanje polovinu niti išta slično" - taj fond vraća, pametno, tamo odakle je sve najpotrebnije uzeto.
Прикључи се на Твитеру Билу, видећеш какве све "будалаштине" он финансира. И ко му је узор, кога изузетно поштује. Ееееј, овај човек, то му је узор: VACLAV SMIL
Види лудака:)))

Hvala ti na preporuci, ali pratim im nalog odavno.
I nigde nisam rekla ništa o "budalaštinama" koje finaasira ili ne, on ili bilo ko.
Sad mi pada na pamet da napišem jedan (ili još jedan) dosadan post o dobrotvorima i "dobrotvorima", svetskim i domaćim, ali ne verujem da bismo time nas dvoje izbegli ove naše banalne nesporazume.
gordanac gordanac 22:02 08.12.2013

Re: ne preteruj :)

oskar-z-wild
Interesantan mi je taj evolutivni ili revolucionarni skok koji su ljudi kao Buddha i Isus učinili, a sigurno nisu bili jedini. I jedan i drugi su kroz sopstvenu radikalnost razvili nove načine ponašanja. Recimo da je empatija jedan "nov" način ponašanja. Ali u stvari to nije tačno. Životinje i te kako pokazuju empatiju prema drugim bićima. Možda je empatija u stvari majčinski instikt. Psi, mačke, i druge životinje pokazuju prvo empatiju prema drugim bićima a agresivnost pokazuju tek ako im se da povod. To znači da ljudska socijalizacija kvari prirodu. I to na više načina.

Gledam kako sasvim svesno već dvadesetak godina, otkako smo svesni istrebljenja vrsti, ćuteći ubijamo i jedemo sve što pliva u okeanima i rekama. Daleko od očiju daleko od srca. Sve radi zdrave ishrane.


Nedavno sam čitala (ako se setim, naći ću i link) o poslednjim istraživanjima "mirror" neurona i mislim da je istraživački spor i u tome da li "ogledalski" neuroni zaista funkcionišu kako je prvobitno pretpostavljano i da li i drugi primati takođe imaju isti neuronski efekt.
A saglasna sam s tim da potpuno nerazumno arčimo sve iz naše sopstvene životne sredine, kao da imamo rezervnu. To mislim da druga živa bića koja žive u zajednicama ne rade, Tragedy of the commons.
Ili kako ide ona cinična opaska o savremenoj civilizaciji "kupujemo stvari koje nam ne trebaju, novcem koji nemamo, a da bi zadivili ljude do kojih nam uopšte nije stalo".
S tim što je borba za resurse uvek bila okrutna među ljudima, sada se samo čini da poprima autouništavajuća svojstva. A oduvek su ljudi uništavali i zatirali jedni druge ... na žalost. O drugim živim vrstama i da se ne govori. Empatija i altruizam su se ipak "dobro držali" tokom hiljadugodišnje istorije i kao osobine "izvlačili" ljude s ivica neljudskih gluposti, pa nekako verujem da će se to i nastaviti ...
oskar-z-wild oskar-z-wild 22:38 08.12.2013

Re: ne preteruj :)

I kad smo već kod empatije...

primećujem da ljudima sa razvijenom empatijom - Englezima i Amerikancima na primer - uglavnom nedostaje filosofski duh i to naročito onaj patnički evropski duh egzistencijalizma. Prokletstvo! Priroda dala, priroda oduzela.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 22:42 08.12.2013

vilijam fulbrajt

Delim Brajovićevo mišljenje o Gejtsu, ali nisam htela o tome, nego o drugoj vrsti donatorstva, koje niste pomenuli.

Kada je senator Vilijem Fulbrajt, zajedno sa kongresmenom Vejnom Hejzom pokrenuo 46. godine "Fulbrajtov program", iako su siromašni i izolovani čitavu stvar videli kao priliku za vlastitim usavršavanjem, a cinici je etiketirali kao igračku bezazlenih sentimentalista koji nastoje da ubede narode sveta da se uzajamno vole, smisao osnovne ideje programa ni najmanje nije bio narušen.

"Ljudi su uglavnom puni straha i podozrenja prema strancima koje ne poznaju i čiji su običaji i vrednovanja različiti od njihovih sopstvenih. Najbolji način do sada smišljen da se prevaziđe ovaj strah od stranaca, jeste rad na zajedničkim poduhvatima, kao što je ovaj program razmene. Raditi zajedno, ka zajedničkim ciljevima postepeno rađa uzajamno razumevanje i poverenje u namere i stremljenje, i tako smanjuje netrpeljivost koja vodi sukobu. U dvadesetom veku svet je postao ujedinjen u čisto fizičkom smislu ekonomske i tehnološke međuzavisnosti, dok u psihološkom i duhovnom pogledu on ostaje podeljen u nacionalne zajednice čija je veća briga sopstveni suverenitet nego zajednički problemi čovečanstva, pa čak i veća od brige za sopstvenu bezbednost. Jedan od ciljeva međunarodnog obrazovanja, u stvari obrazovanja u celini, jeste da pomogne u premošćavanju opasnog jaza između ekonomske i tehnološke međuzavisnosti svih naroda sveta i njihove psihološke i duhovne otuđenosti. Ovako zamišljeno međunarodno obrazovanje predstavlja osnovni faktor međunarodnih odnosa, ništa manje značajan od diplomatije ili vojne moći u svom uticaju na rat ili mir", poruka je senatora Fulbrajta iz 84. godine.

gordanac gordanac 22:43 08.12.2013

:)

oskar-z-wild:
I kad smo već kod empatije...

primećujem da ljudima sa razvijenom empatijom - Englezima i Amerikancima na primer - uglavnom nedostaje filosofski duh i to naročito onaj patnički evropski duh egzistencijalizma.
Prokletstvo! Priroda dala, priroda oduzela



:))))
U to ime, jedna (malko cinična, ali ipak) šala o ljudskim izborima kad su u pitanju empatija, altruizam i - novac :

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:03 08.12.2013

BBC: B. and M. Gates give 95% to charity


Вратио сам се. Без жеље за силним расправама.
Сасвим ми је неважно и шта ко мисли и шта ко сматра. И за Била и за мене ;-) Само ми је важно ко је шта урадио. И Бил и ја ;-)

Bill and Melinda Gates give 95% of wealth to charity
ИЗВОР

И није овде реч о вековима поробљеној Африци, па је Билу запало да јој украдено враћа. Реч је о једном практичном и моралном и богатом човеку који је осетио потребу да помогне. Има један catch: Африка није тржиште здравствене индустрије као што су USA, UK или Европа. Тамо нема пара, па нема ни фокуса међу фармацеутским гигантима да се њом баве. Маларија? Нека их, нек умиру -- кажу они -- нема ко то лечење да плати. Да HIV није погодио и најимућнија друштва и делове њихове популације, за ту болест ни дан данас вероватно не би било ефикасног третмана. А има га, ипак, јер су богати од ње оболевали. Сви паметни људи знају да свет овако функционише. И онда је један међу њима пожелео да мало промени тај уврежени систем функционисања. Нека деца сада трче и смеју се, у Африци, захваљујући том човеку. Јер њему дугују живот. Патетично је, али је тако. Може ко да се мршти, да сумња да Бил чачка нос или туче Мелинду или је покварењак па мува с порезом, али... та деца трче и жива су захваљујући њему. Лепа слика.

Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 23:12 08.12.2013

Re: BBC: B. and M. Gates give 95% to charity

Лепа слика.


da.bas lepa. pristojan svet, tako izgledaju. i ponašaju se.
anfieldroad anfieldroad 23:36 08.12.2013

Re: :)


U Americi je prakticno od prvh slucajeva enormnog bogacenja pojedinaca uobicajen fenomen filantropije. Verovatno je prvi primer Rokfelera, koji je uspeo da stekne ogromno bogatstvo koristeci nalazista nafte. Kazu da se sluzio "nesportskim" sredstvima u odnosu na konkurenciju, pa je i kaznjen zbog koriscenja monopolistickog polozaja u odnosu na ostale naftase. Tada je u slobodnoj americkoj stampi postao omiljeni lik za karikaturiste. On je jedan od uzora za lik Baje Patka.Medjutim, vremenom se slika o njemu menjala. Postao je poznat po davanju i filantropiji. Tako se u Americi takva vrsta ponasanja sada smatra za nesto normalno.
Karnegijeva ulica u Beogradu se ne zove tako slucajno. Taj americki milijarder je svoj novac odvojio za izgradnju Univerzitetske citaonice, koja i dan danas sluzi svojoj svrsi, a pritom izgleda lepo i spada u lepse neoklasicisticke zgrade u gradu. Isto je uradio u mnogim drugim gradovima sveta. Ako je to nekome smesno ili u tome vidi samo deo kolonijalnog bezobrazluka, onda taj neko ima problem.
Kada sam gledao KZN na kojoj se Bil Gejts odrekao velike vecine svog licnog novca, bio sam odusevljen tim duboko humanim gestom.
Slicno kao Fulbrajt, i Soros je ucinio mnogo na obuci, sticanju zvanicnih diploma i nezvanicnih znanja za milione ljudi sirom Evrope. Opet, ako neko smatra da je to deo kampanje za promociju Amerike, taj moze da procita bilo koju njegovu kolumnu ili text. Shvatice da taj covek radi za svoju dusu i na korist naroda sirom Evrope i sveta.
Ta americka tradicija je prosto nesto dobro. Po mom misljenju, umanjivati, ismevati, negirati te cinjenice jeste rad na stetu svih.
gordanac gordanac 23:58 08.12.2013

afrika

И није овде реч о вековима поробљеној Африци, па је Билу запало да јој украдено враћа.

Ali - jeste, Brajoviću, upravo je o tome reč.
Mada fondacija izvanredne stvari radi i u samoj USA i drugde, stipendijama, podsticajima u obrazovanju i istraživanjima, razne stvari ...
Ali biti u stanju potrebe (zdravstvene, potrebe za staništeme, ishranom, vodom, ...) je ipak nešto sasivm drugo u USA nego u Africi, Ili drugim izrazito siromašnim delovima sveta.
Reč je o tome da ljudi koji žive na teritoriji nekadašnjih kolonija (kolonije raznih evropskih zemalja ili USA kao destinacijom za roblje) imaju nasilan prekid u civilizacijskom razvoju i bez obzira na resurse koje imaju na teritorijama na kojima žive - ne mogu da nadoknade "izgubljeno vreme", ne mogu da nadoknade "hod istorije" koji im je oduzet, ne mogu da nadoknade znanje kojim su, jednom davno, upotrebljeni za tuđi razvoj. I sada su u stanju visoke potrebe za raznim stvarima, nezamislivim za druge delove sveta.
Evo jedan gedanken experiment:
- zamisli kada bi današnjoj Evropi i USA moglo da se "oduzme" svo dobro, svi resursi koji su bez ikakve empatije&altruizna, "stanjem stvari" kroz više vekova iscrpljeni s teritorija nekadašnjih kolonija, dakle šta bi od svega danas postojećeg u današnjem razvijenom svetu ostalo? Znanje koje su posedovali e da bi sebi kolonije napravili?
Do granice bizarnosti je to hipotetičko pitanje postavljeno i do iste granice bizarnosti mislim da je važno ponekad to zamisliti.
U tom smislu sam rekla "vraća" jer je to i dobro i pametno, ta dobrovoljan redistribucija novca i imovine kojom njihova fondacija upravlja i kojom rade dragocene, neprocenjive stvari. Nije on živeo u prošlim vekovima, ali je rešio da nešto uradi u svom veku, sasvim različito od svega prethodnog.

Da sam htela da kažem išta od svega drugog što pišeš dalje u komentaru, ja bih takvo šta i napisala, ali - nisam. Jer ne mislim da "čačkanje nosa, tuča žene i izbegavanje poreza" ima ikakve veze sa bilo čim. Kao što ne msilim da je sasvim nepotrebno znati ko ih sve kritkuje i zašto i s kakvim argumentima. Niti mogu niti umem niti želim da ti time "uskratim" oduševljenje za etičku, pa moralnu odluku da još 1999 fondacija krene da radi sve što radi, niti mi je to namera.
Ali postoji razlog zašto su najsiromašniji delovi sveta takvi kakvi su i ja ne mislim da su dobrotvorne fondacije dovoljna stvar da bi se u tim delovima sveta stvari dugoročno i stvarno menjale na bolje.
Interesantna stvar je da to ne smatra ni Gates, otud njegov angažman i u G8 i u G20 i ja mu i tu želim punog i svakog uspeha.

Нека деца сада трче и смеју се, у Африци, захваљујући том човеку. Јер њему дугују живот. Патетично је, али је тако

Ne mislim da je patetično. Jer je istina.
Posebno što ja ne mislim da je patetika na bilo koji način - loša.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:01 09.12.2013

Re: afrika

Interesantna stvar je da to ne smatra ni Gates, otud njegov angažman i u G8 i u G20 i ja mu i tu želim punog i svakog uspeha.

Све је у реду. Лепо је да волимо исте људе.
Milan Novković Milan Novković 00:02 09.12.2013

Re: BBC: B. and M. Gates give 95% to charity

Вратио сам се.

Gledam nešto, u Britaniji u 2012 skupili oko 50 milijardi dolara u dobrotvorne svrhe. Neverovatna suma.

Ovde ljudi potpuno nepokolebljivo daju bez obzira i na poneku prevaru s vremena na vreme.

Pa gledam Stanford Social Innovation Review časopis info i setim se kako sam ubeđen da socijalni "inženjering" na bolje ne bi trebao da bude prevelik izazov danas u umreženom svetu, iako sad mislim na Srbiju, gde neka kolaboracija nekog minimalnog broja ljudi u pisanju i promociji,malo elokventnijih i prepoznatljivijih gde mi ostali onda možemo da dodajemo na težini, mogu efektivno da pomeraju socijalnu svest.

Još uvek ne znam šta tačno da mislim, pošto se ja upljuvah ovde u UK od hvaljenja Srba, o ovoj nedavnoj dihotomiji gde sa jedne strane grupa ljudi efikasno i iskreno, pa bez kalkulisanja, potpuno intuitivo zavrti akciju pomoći izbeglicama sa jedne strane, a tamo neke lokalizovane grupe spaljuju barake za smeštaj izbeglica da izbeglice ne bi ostale u njihovom kraju.

Prosto mi se čini da ti neki agresivni i hladni ljudi naduvaju svoju zbunjenost u neznanju i teškim uslovima i da im je dovoljna mala pažnja i nežna ruka pa da se smire i nađu ono dobro u sebi.

Baš me golica ideja ovako nekih online novina, portala, i uvek mi je bilo čudno, pošto je ovo relativno jeftino, zašto nikad država nije stala iza tako nečega, kad već nemamo Stanford kojem promocija nije potrebna.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:47 09.12.2013

Колико Срби донирају?

Milan Novković
Gledam nešto, u Britaniji u 2012 skupili oko 50 milijardi dolara u dobrotvorne svrhe. Neverovatna suma.

Да, невероватан податак. То је око 1.000 € по становнику UK. Пропорционално мањим примањима и мањем броју становника, с истим степеном учествовања, ми (Срби) требало би да приложимо сваке године 1.800.000.000 € (једну милијарду и осам стотина милиона евра). Када бисмо прерачунавали сразмерно БДПу једне па друге земље, испало би нешто мање, око 920 милиона евра. Како год. Ето, мислим да ово све говори. А ми смо надигли дреку око оних 2-3 милиона скупљених за несрећно преминулу девојчицу Тијану.

Сви званични подаци UK добротворстава налазе се ОВДЕ, на сајту владине комисије за добротворство. Не знам да ми имамо такву.
anfieldroad anfieldroad 02:00 09.12.2013

Re: Колико Срби донирају?


Bemisleno pitanje, jer odgovora nema. Mi se ljutimo kada nama neko nesto pokloni. Mi smo ti koji primaju pomoc, a ne oni koji daju. Dobijemo autobuse i tramvaje dzabe i jos nam ne valjaju, nisu novi, neudobna im sedista, traze od nas da ih odrzavamo i operemo tu i tamo, barabe belosvetske!!!
Potpuno pomeren sistem vrednosti. Ti meni poklonis da bih te ja posle mrzeo sto si mi poklonio.
Jaril Jaril 05:23 09.12.2013

Re: Колико Срби донирају?

требало би да приложимо


У једном TED говору, презентовано је истраживање које је показало да утицај новца на срећу појединца престаје на неких 6000 долара месечене зараде (ако сам добро запамтио). Можда је то разлог зашто је већа количина донација у УК; можда зато што имају далеко већи број људи који зарађује преко те границе, па свој осећај среће надограђују добротворством.

EDIT: Ипак нађох (link). Податак је на крају, када крену питања. И исправка, граница је 60000 долара годишње.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:57 09.12.2013

Re: Колико Срби донирају?

Jaril
EDIT: Ипак нађох (link). Податак је на крају, када крену питања. И исправка, граница је 60000 долара годишње.

75.000 долара годишње.
Ево га ОВДЕ Канеманов извештај у новинама о том истраживању.
Мислим да би код нас та "заравнина" кривуље среће ишла на негде око 2.000 € месечно. (Овде су то "огромне" паре.)
Milan Novković Milan Novković 09:01 09.12.2013

Re: Колико Срби донирају?

Jaril
требало би да приложимо


У једном TED говору, презентовано је истраживање које је показало да утицај новца на срећу појединца престаје на неких 6000 долара месечене зараде (ако сам добро запамтио). Можда је то разлог зашто је већа количина донација у УК; можда зато што имају далеко већи број људи који зарађује преко те границе, па свој осећај среће надограђују добротворством.

EDIT: Ипак нађох (link). Податак је на крају, када крену питања. И исправка, граница је 60000 долара годишње.

UK prosek plata je značajno ispod te granice.

To što kriva postaje horizontalna posle 60K dolara meni "dokazuje" upravo suprotno, da nas novac čini srećnijim samo utoliko koliko nam obezbeđuje ono što mi doživljavamo kao osnovnu egzistenciju koja uključuje i sigurnost, tj ne može da kupi ono što je "nadgradnja" u sreći.

Ili, kriva bi trebala da nastavlja da raste ako bilo koja komponenta sreće može da se kupi preko te granice, osim kod baksuza koji jure novac zarad jurenja novca pa ih jurnjava čini manje srećnim.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:01 09.12.2013

Re: Колико Срби донирају?

Узгред буди речено, ако новац доноси један део среће, онда мањак новца сигурно доноси један део несреће, то јесте важи vice versa. Утолико Србија, као земља са готово најмањим примањима у Европи и готово највећом стопом незапослености у Европи, јесте једним добрим делом несрећна земља. И то је оно што боли: овде се сваког јутра милион људи пробуди са осећањем незадовољства у желуцу и грудима јер су без посла или без пара. (И -- сасвим по страни -- то је библијски грех свих наших саможивих власти од 2000.)
anfieldroad anfieldroad 03:36 09.12.2013

afrika...lavovi...



e,a sta mi se jednom dogodilo u Africi..
Bili smo u Najrobiju 3 dana, a posle toga je trebalo da odemo u unutrasnjost. Tamo je tada, pre 30 godina Energoprojekt ucesvovao u izgradnji ogromne hidrocentrale. Ali, to nije deo ove price.
Nasi domacini u Najrobiju su nas jednog dana poveli na rucak kod naseg tadasnjeg dopisnika Tanjuga i njegove zene. Njihova kuca je bila vrlo lepa, u lepom kraju. Nesto kao Topcider u Begeu, rezidencijalni kraj, ali sa druge strane, dve tri ulice iza je sam kraj grada. Dalje su samo sela, njive, bush i divljina, takoreci. Kuca je prednjom stranom bila okrenuta ulici, a dvoriste u kom smo mi rucali, bilo je okrenuto prema sumarku, na suprotnoj strani. U jednom trenutku smo culi deciju vrisku, ciku, dreku i uz to lupanje svim i svacim po serpama i loncima.
Istrcali smo na verandu, prema ulici i videli oko dvadesetak decaka od nekih 4 do 12- 13 godina. Svi su trcali u istom pravcu i pravili nesnosnu galamu. Za njima je trcao lav !! Pravi pravcati lav, na sred ulice. Olinjali, gladni bivsi vodja copora, davno razalovan, sada se nesrecnik prikrao gradskom predgradju. Deca su trcala i mamila ga. U momentu - na znak starijih sva decrlija su se rasprsila, svako na svoju stranu !. Odrasli su docekali lava svi naoruzani bejzbol palicama i motkama. Lav je na trenutak stao, shvatio da je opkoljen i predao se.. Utukli su ga namrtvo. Krv je prskala na sve strane. Mi smo sokirano gledali, a onda su mrtvog lava uz pobednicku dreku, pred decom i pred zenama koje su iskrsle sa svih strana bacili pored kontejnera.
Tada je bilo tako.
Ne znam tacno kakve veze ovo ima sa Evropom i Amerikom, sa kolonijalizmom...Ali, palo mi je na pamet da vam ispricam kako je nekad bilo - u Africi.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana