Obrazovanje

Zašto smo 43. na Pisi kad u Srbiji više učimo?

jednatanja RSS / 03.12.2013. u 21:30

"Srpski đaci ostvarili su mali pomak na PISA testiranju, ali su i dalje ispod međunarodnog proseka i nalaze se na 43. mestu od 65 zemalja. Zabrinjavajući je podatak da je prosečno 40 odsto đaka u Srbiji koji su radili ovaj test funkcionalno nepismeno u matematici, a skoro 35 odsto ih je funkcionalno nepismeno." (odavde)

Nemačka je na 16. mestu.  Da ne bude da samo kritikujem, ima i dobrih vesti poput ovog GRAFIKONA gde se vidi da je Srbija popravila rezultat u odnosu na prošlu godinu.

Mi smo prva dva razreda osnovne škole pohađali u Nemačkoj, treći smo počeli ove godine u Srbiji.  Rekla bih da smo i tamo i ovde išli u "tipične" osnovne škole.  Tamo smo radili dnevno pola sata domaći zadatak, ovde radimo minimum 2 sata, a najčešće tri sata.  Odneli smo materijal iz matematike koji trenutno savladavamo u Srbiji da pokažemo nemačkom učitelju, on je bio impresioniran i rekao nam da se kod njih to gradivo obrađuje tek u 5-om razredu.

Neka mi objasni neko, učitelj, lekar, pekar, apotekar, bloger svejedno, taj paradoks.  Kako je moguće da ovde krv pljujemo iz matematike svakog dana sa hektolitrima, tonama, stotinama, geometrijom, dok oni tamo broje kuglice preko 100, a da je Nemačka daleko ispred nas u matematici (i ostalim oblastima) u PISA studiji?  

Ko reši ovu matematičku neodumicu, odmah za Ministra prosvete ili barem savetnika.

 



Komentari (226)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogovatelj blogovatelj 21:36 03.12.2013

1.



PS.

Da ne bude da samo kritikujem, ima i dobrih vesti poput ovog GRAFIKONA gde se vidi da je Srbija popravila rezultat u odnosu na prošlu godinu.


Zovite Taube da prevede sa grafikona, nista ne razumem.
jednatanja jednatanja 21:43 03.12.2013

Re: 1.

u mojoj podsvesti Re ima kopirajt na smajli, kao Vladimir "čemu?", za hrabrost
gedza.73 gedza.73 22:08 03.12.2013

Re: 1.

Neka mi objasni neko, učitelj, lekar, pekar, apotekar, bloger svejedno, taj paradoks. Kako je moguće da ovde krv pljujemo iz matematike svakog dana sa hektolitrima, tonama, stotinama, geometrijom, dok oni tamo broje kuglice preko 100


Ima par jakih škola u inostranstvu koje izbacuju servisere za industrijske mašine nove generacije.
Na trećoj godini dolaze preduzeća koja vezuju ugovore sa decom o stalnom zaposlenju po završetku škole.
Ukoliko ne žele na fakultet.

A mi?

Nas su, elektrotehničare, slali u zastavinu lakirnicu na praksu (zato mi danas bolje ide farbanje od računara).
taube taube 22:32 03.12.2013

Re: 1.

Zovite Taube da prevede sa grafikona, nista ne razumem

vi bez mene vise ne mozete

pokusacu da dam objasnjenje, proglasice ga naivnim al navikla sam

u nemackoj se uci ili stice primenjivo znanje, profesori pomazu uceniku, ne omalovazavaju ga, kad mu nadju da je pogresio 5 slova ili brojeva kazu alles in ordnung i ide se dalje, ucenik nastavlja ucenje nesputan i ohrabren

u srbiji se uci ili stice preopsirno i neprimenjivo znanje, profesori vicu na decu, grde ih kad pogrese 5 slova ili brojeva, dete se obeshrabri pa sto god vise uci ono sve manje zna,

EDIT Nastavni planovi u srbiji su preopsirni, preambiziozni, u nemackoj nisu pa ne kasne iako u kasnijim razredima uce ono sto se u srbiji uci u ranijim razredima,,
taube taube 22:38 03.12.2013

Re: 1.

Ima par jakih škola u inostranstvu koje izbacuju servisere za industrijske mašine nove generacije.
Na trećoj godini dolaze preduzeća koja vezuju ugovore sa decom o stalnom zaposlenju po završetku škole.
Ukoliko ne žele na fakultet.

A mi?

Nas su, elektrotehničare, slali u zastavinu lakirnicu na praksu (zato mi danas bolje ide farbanje od računara).

tacno tako,
ucenik u nemackoj ima praxu ,manje uci, vise zna, vise razmislja,
ucenik u srbiji nema praxu, mnogo uci, manje zna, ne razmislja jer ga niko ne podstice da razmislja, vazno je samo dobiti tu peticu, ili desetku,

jeste paradox,, i to ogroman,,
jednatanja jednatanja 23:14 03.12.2013

Re: 1.

Taube, verovatno si u pravu.
Ono što sam htela da kažem da me pozitivno iznenadilo u školstvu u Srbiji, a što možda nije poznato nama gastarbajterima, je da u Srbiji ima mnogo nade i volje, uprkos svemu. Ova učiteljica je jedna FANTASTIČNA učiteljica koja radi kao da dobija 2000 evra platu i koja izvlači najviše iz svakog učenika, pa tako sad moj sin koji se mučio sa ćirilicom pre 3 meseca piše brže od mene.
Kad sam čekala prijemni, svaki učenik koji je izašao iz razreda me je pozdravio sa "Dobar dan". Svi do jednog. U Nemačkoj deca ćute, iako me poznaju.
Kada sin pročita tekst tečno, kaže mi "Mama, ceo razred mi tapše".
Otvorio se, osamostalio se.
PISA studija ima svoj zaključak, i to validan, nad kojim se treba zamisliti. Moj lični zaključak je da ima nade, i postoje ljudi u Srbiji koji viziju napretka obrazovanog sistema mogu da sprovedu u delo, samo im treba dati šansu.
taube taube 23:20 03.12.2013

Re: 1.

ima nade, i postoje ljudi u Srbiji koji viziju napretka obrazovanog sistema mogu da sprovedu u delo, samo im treba dati šansu.

znam da ima takvih entuzijasta u srbiji,nadam se da ce dobiti sansu i da ih teska krizna vremena nece obeshrabriti i iscrpeti,,

EDIT zivece ovaj narod
blogovatelj blogovatelj 02:41 04.12.2013

Re: 1.

pokusacu da dam objasnjenje


Ne daji objasnjenje, no prevedi sestro slatka.
shkval shkval 07:56 04.12.2013

Re: 1.

taube
Zovite Taube da prevede sa grafikona, nista ne razumem

vi bez mene vise ne mozete

pokusacu da dam objasnjenje, proglasice ga naivnim al navikla sam

u nemackoj se uci ili stice primenjivo znanje, profesori pomazu uceniku, ne omalovazavaju ga, kad mu nadju da je pogresio 5 slova ili brojeva kazu alles in ordnung i ide se dalje, ucenik nastavlja ucenje nesputan i ohrabren

u srbiji se uci ili stice preopsirno i neprimenjivo znanje, profesori vicu na decu, grde ih kad pogrese 5 slova ili brojeva, dete se obeshrabri pa sto god vise uci ono sve manje zna,

EDIT Nastavni planovi u srbiji su preopsirni, preambiziozni, u nemackoj nisu pa ne kasne iako u kasnijim razredima uce ono sto se u srbiji uci u ranijim razredima,,


на основу чега ти можеш да тврдиш да у немачкој професори (учитељи) помажу ученику, не омаловажавају га, не траже длаку у јајету...?

на основу пар месеци (нека је и година) живота у једном месту у немачкој и пар месеци проведених на курсу за учење језика се изводи уопштени закључак о школама у немачкој?

ниси ишла у школу у немачкој, твоја деца још не иду - личног искуства немаш, а и да имаш, ред би био само о њему да причаш, а не да генерализујеш...

шта знаш о наставним плановима и програмима у немачкој, јеси гледала план и програм неких гимназија, универзитета, кад већ причаш о преопширности у србији... јеси упоређивала планове и програме, кад већ пишеш то што пишеш?

та генерализација типа у србији је овако, у немачкој онако код тако комплексне ствари као што је образовање и образовани систем је тотална будалаштина
shkval shkval 07:58 04.12.2013

Re: 1.

ucenik u nemackoj ima praxu ,manje uci, vise zna, vise razmislja,


ово нема везе са мозгом, као ни већина ствари коју ти налупаш овде по тастаури... чуј богати, више размишља...

"кад се сад нисам шлогирао, нећу никад.." :)
tadejus tadejus 08:32 04.12.2013

Re: 1.

blogovatelj
pokusacu da dam objasnjenjeNe daji objasnjenje, no prevedi sestro slatka.


pomoze li ti ko dobri covjece?
austeigeri - napredovali
stehenbleberi - ostali na istom mjestu
absteigeri - nazadovali

eto srbija aufsteignula
mariopan mariopan 09:58 04.12.2013

Re: 1.

taube
ima nade, i postoje ljudi u Srbiji koji viziju napretka obrazovanog sistema mogu da sprovedu u delo, samo im treba dati šansu.

znam da ima takvih entuzijasta u srbiji,nadam se da ce dobiti sansu i da ih teska krizna vremena nece obeshrabriti i iscrpeti,,

EDIT zivece ovaj narod

Ima entuzijasta.

Moja sestra je upravo napisala udžbenik iz matematike za decu uzrasta V razreda osnovne škole (bila je profesorka matematike, sada je u penziji i još joj je stalo)

Ona smatra da se mora vratiti na početak, na mesto odakle kreće slabo znanje koje se vuče često i do kraja školovanja, a to je peti razred osnovne škole.

Deca tog uzrasta iz porodice, koja su dobila fotokopiran primerak, već su popravila svoje ocene i kažu da su oduševljeni kako na jednostavan način ona objašnjava sve što je njima bilo problem.

Odrasli koji su videli udžbenik takođe misle da je odličan.

Probiti se svojim udžbenikom do učenika, do škola, biće poseban problem, ako ne i nemoguća misija.

Kao što kažeš, ima entuzijasta kojima je stalo do dece i njihovog znanja.
iqiqiq iqiqiq 10:17 04.12.2013

Re: 1.

tadejus
blogovatelj
pokusacu da dam objasnjenjeNe daji objasnjenje, no prevedi sestro slatka.


pomoze li ti ko dobri covjece?
austeigeri - napredovali
stehenbleberi - ostali na istom mjestu
absteigeri - nazadovali

eto srbija aufsteignula

pri tome ima i strelica da potvrdi, a i google translate može da se koristi

i onda se žalimo na naše obrazovanje i snalažljivost
iqiqiq iqiqiq 10:21 04.12.2013

Re: 1.

Ima entuzijasta

samo nekoliko besplatnih blogova nastavnika entuzijasta
http://bioloskiblog.wordpress.com/
http://engleskikutak.wordpress.com/
http://zadaci.wordpress.com/
http://engleskionline.wordpress.com/

i ima ih još koliko hoćeš, nastavnici su shvatili gde mogu da se približe deci (Internet) i sada ih kroz interaktivan rad i na kreativan način dodatno podučavaju, a besplatno

Predlažem da se saberu mnogi ovakvi linkovi i EDIT-uju u tekst bloga, kao dokaz da nastavnici jesu najvažnija i najkvalitetnija karika u obrazovanju. Kapa dole od mene za svakog od njih pojedinačno!!!
taube taube 12:26 04.12.2013

Re: 1.

на основу чега ти можеш да тврдиш да у немачкој професори (учитељи) помажу ученику, не омаловажавају га, не траже длаку у јајету...?

на основу пар месеци (нека је и година) живота у једном месту у немачкој и пар месеци проведених на курсу за учење језика се изводи уопштени закључак о школама у немачкој?

ниси ишла у школу у немачкој, твоја деца још не иду - личног искуства немаш, а и да имаш, ред би био само о њему да причаш, а не да генерализујеш...

шта знаш о наставним плановима и програмима у немачкој, јеси гледала план и програм неких гимназија, универзитета, кад већ причаш о преопширности у србији... јеси упоређивала планове и програме, кад већ пишеш то што пишеш?

та генерализација типа у србији је овако, у немачкој онако код тако комплексне ствари као што је образовање и образовани систем је тотална будалаштина


na osnovu svog i iskustava mojih balkanskih, poljskih, nemackih i ostalih prijatelja ovde,, iznosim i tudja iskustva, time bolje dokazujem,,

budalastina je sto se opirete argumentima, i time podsticete nazadovanje u srpskom obrazovnom sistemu, p r e o p s i r n o je ! i neupotrebljivo! zato je srbija na tom mestu gde i jeste, sta ce tolika preopsirnost? cemu?

nemci sa skracenim lekcijama vise znaju, inteligentno odbacili balast nepotrebnog znanja, ne muce se i ne srljaju da sto vise nauce, nego iznose praksu na pijedestal pa je ucenik pripremljen ne samo za posao nego i za zivot,
a zasta je pripremljen srpski ucenik? da zeva u nebo ne bi li mu posao pao s neba ,,

ja samm imala praksu samo jednu nedelju u arhivu? samo jednu, za 4 godine studija, u nemackoj je teorija - praksa, pola - pola, ako ne i vise u korist prakse,,
rezultati pisa testiranja vam nisu dovoljni, e to je vec budalastina nad budalastinama,
EDIT
PRIMER, frau güler erdogan
für den beruf musste frau erdogan eine ausbildung machen. die ausbildung dauerte drei jahre. zwei tage in der woche war sie in der berufschule, drei tage im frisörin salon. später eröffnete frau erdogan einen einigen frisörsalon. heute bildet sie selbst aus, sie hat zwei angestellte und eine auszubildende.

" ich wusste, dass ich es schaffe " rekla mi je frau erdogan, eto kako je turkinji bilo omoguceno da ostvari svoj san kroz nemacki obrazovni sistem, a vi i dalje branite besciljnost preopsirne teorije,,

taube taube 12:38 04.12.2013

Re: 1.

као ни већина ствари коју ти налупаш овде по тастаури

hocete li ikada nauciti da komunicirate bez vredjanja?

ово нема везе са мозгом ali sa uspehom nemackog obrazovanja itekako ima,,

ja vas ne vredjam, i ne dozvoljavam da me vredjate!
taube taube 13:14 04.12.2013

Re: 1.

на основу чега ти можеш да тврдиш да у немачкој професори (учитељи) помажу ученику, не омаловажавају га, не траже длаку у јајету...?


predavala sam istoriju, u jednoj srpskoj os, pre nekoliko godina, trazila sam da djaci odgovaraju kratko na pitanja, gotovo telegrafski jer nakon svega ostanu u pamcenju upravo te telegrafski kratke crtice znanja o necemu, svi su ucili sa odusevljenjem, prijavljivali se za istorijsku sekciju masovno, al ne lezi vraze - dosla je direktorka i saopstila mi da djaci moraju da znaju sve sto u lekciji pise, i kritikovala me sto dajem previse petica, nije pomoglo moje objasnjenje da djaci su zasluzili te petice jer znaju, ona je tvrdoglavo zahtevala da od djaka trazim vise, vise, vise, za sta vise? za cije babe zdravlje?
jednom se jedna ucenica uneredila od straha na casu matematike, jedino je meni otkrila razlog - toliko se plasila prof.matematike da nije mogla svoj nagon za mokrenjem da iskontrolise :( razgovarala sam sa tom prof. matematike, ona mi je gordo, zustro i visokim tonom rekla - to dete nema pojma matematiku, a ja samo joj odgovorila
- ne , to dete se vas plasi, pomozite mu, hajde da mu zajedno pomognemo, pristala je, dete nije palo matematiko, nije moralo da je polaze u avgustu,,sve ovo me je iscrpljivalo, i mene i moj entuzijazam,
bila sam samo zamena jednoj porodilji, pa sam nakon 3 meseca otisla, a da sam imala stalno radno zaposlenje ko zna sta bi me cekalo, ili bih morala da povijem glavu i trazim od dece sve suvisne informacije iz lekcije cime bi to bio moj poraz ili bih morala da dam otkaz cime bi srpsko nakaradno obrazovanje odnelo jos jednu pobedu,


umesto svega toga, obrela sam se u nemackoj i pocela zivot bukvalno iz pocetka,,

pre neki dan pitam svog prijatelja dr larsa - lars. jel se nekad tvoje dete uneredilo na casu zbog straha od profesora? lars je samo nemo gledao u mene....kao u neko cudo, cudo iz treceg sveta sto sam u tom trenutku i bila postavivsi mu nenormalno pitanje.....

jednom sam pitala inzenjera ralfa - da li profesori tvom detetu kazu kretenu, konju nista ne znas,, ako ovo ne naucis pasces, ja sam vas gospodar na casu ( ovo su sve recenice koje su mi srpski ucenici preneli, da im tako govore ostali profesori ), ralf je imao takav izraz lica koji nikad necu zaboraviti : neverica, cudjenje , i strah da takvo nesto negde postoji...

rekao je samo - kad moje dete nesto pogresi, prof. ga ohrabri, kaze nije strasno, samo malo vise obradi temu i bice sve u redu,najcesce tako i bude,,

nema trazenja dlake u jajetu,, ima pomoci,, nema saplitanja da sto duze studiras, ili dá padas u avgustu, ima pomoci....




komukacijom sa nemcima saznajem dosta,,sasvim dovoljno da uporedim 2 skolska sistema

EDIT da su lars i ralf upoznati sa sentencama iz srpskih filmova na moja pitanja bi odgovoriti mogli " kad se sad ne slogirasmo necemo nikad "
taube taube 14:48 04.12.2013

Re: 1.

:
austeigeri - napredovali
stehenbleberi - ostali na istom mjestu
absteigeri - nazadovali

nije aussteiger nego aufsteiger dolazi od reci aufstehen - ustati, ja bih rec prevela kao penjac, dakle moze i onaj koji napreduje
stehenbleiber - taj ostao na istom mestu
absteiger - ispao iz lige ( malo sportskog prevoda )

a vi ste napisali austeiger - rec koja nema znacenje, znaci dvostruka greska

nisam na vreme blogiju dala prevod ,pa je jadni covek dobio pogresan
p.s. blogi, ne padaj u nesvest kad neko ne zna gde je afrika a ima diplomu nego mu oprosti i pomozi i raduj se sto je pored svih manjkavosti srbija ustala, popela se, aufsteiger
a shkval,,
taj vas hteli ste, verujem napisati - aussteiger je maloletnik koji se ispisao iz skole , na eng. dropout,, kuku, nije takvo srpsko skolstvo i ucenici ,,

i nemojte mi reci da ste u brzini pogresili jedno slovo,
meni se greska na blogu u jednom slovcetu ne oprasta ali posto sam ja prava hriscanska dusa ja cu vama gresku u jednom slovu oprostiti ,,

EDIT tezak taj nemacki majkumu auf aus ab, zbuni se covek lako,,
Hansel Hansel 15:10 04.12.2013

Re: 1.

pre neki dan pitam svog prijatelja dr larsa - lars. jel se nekad tvoje dete uneredilo na casu zbog straha od profesora? lars je samo nemo gledao u mene....kao u neko cudo, cudo iz treceg sveta sto sam u tom trenutku i bila postavivsi mu nenormalno pitanje.....

jednom sam pitala inzenjera ralfa - da li profesori tvom detetu kazu kretenu, konju nista ne znas,, ako ovo ne naucis pasces, ja sam vas gospodar na casu ( ovo su sve recenice koje su mi srpski ucenici preneli, da im tako govore ostali profesori ), ralf je imao takav izraz lica koji nikad necu zaboraviti : neverica, cudjenje , i strah da takvo nesto negde postoji...

Taube, šta misliš da postižeš tim "slatkim" pričama o svom iskustvu prepričavajući ih po Nemačkoj?
taube taube 17:40 04.12.2013

Re: 1.

Taube, šta misliš da postižeš tim "slatkim" pričama o svom iskustvu prepričavajući ih po Nemačkoj?

stvaram losu sliku o srbiji, ma ne,

ja samo istinu pricam, jel treba da krijem tu bruku?

nek znaju ljudi,, mada oni to sve znaju i bez mojih prica, skenirali su oni 3.svet,,

ne postizem nista, druzim se, komuniciram s ljudima,, a oni vide kako imam veliko preopsirno znanje pa su i oni zadivljeni i pitaju me kako sam to postigla, ja sa osmehom kazem - pa srpski obrazovni sistem , morala sam sve da znam od poeme Jama naizust, preko tihog dona do kilometarski dugackih spiskova literature za svaki ispit, izmedju 70-100 knjiga smo citali za svaki ispit,

ne boj se hansel, pricam im taj svetli deo, a ne samo tamni,,
princi princi 17:50 04.12.2013

Re: 1.

taube
...

Čoveče, koja carica! Gde ste do sada krili ovu ženu?
Hansel Hansel 18:05 04.12.2013

Re: 1.

ne boj se hansel, pricam im taj svetli deo, a ne samo tamni,,

Ne, taube, ničega se ja ne bojim (sem tebe), samo sam pitao
šta misliš da postižeš tim "slatkim" pričama o svom iskustvu prepričavajući ih po Nemačkoj?

Nisam se zamarao ni dobrom ni lošom slikom, samo me interesuje tvoja motivacija... (da bih te se manje plašio )
Hansel Hansel 18:43 04.12.2013

Re: 1.

gedza.73
Ima par jakih škola u inostranstvu koje izbacuju servisere za industrijske mašine nove generacije.
Na trećoj godini dolaze preduzeća koja vezuju ugovore sa decom o stalnom zaposlenju po završetku škole.
Ukoliko ne žele na fakultet.

Nekad bilo tako i kod nas, npr. EI Niš davao stipendiju najboljima, već tokom školovanja im davao priliku da dodatno zarade radeći u njihovim servisima. Pričao mi jedan takav, koji ima kolekciju od 200 televizora.
AlexDunja AlexDunja 21:05 04.12.2013

Re: 1.

Čoveče, koja carica! Gde ste do sada krili ovu ženu?

to je re, samo on je to uradio
gedza.73 gedza.73 21:11 04.12.2013

Re: 1.

Hansel
Nekad bilo tako i kod nas, npr. EI Niš davao stipendiju najboljima, već tokom školovanja im davao priliku da dodatno zarade radeći u njihovim servisima.

Onda treba videti gde je došlo do kurcšlusa.

Ma i ja lupam gluposti.
Tako je kako je.
milisav68 milisav68 21:54 04.12.2013

Re: 1.

gedza.73

Onda treba videti gde je došlo do kurcšlusa.

A ti kao ne znaš, dripac jedan!
jednatanja jednatanja 22:19 04.12.2013

Re: 1.

Deca tog uzrasta iz porodice, koja su dobila fotokopiran primerak, već su popravila svoje ocene i kažu da su oduševljeni kako na jednostavan način ona objašnjava sve što je njima bilo problem.


Čestitke sestri i njenoj sestri. Dobar (ilustrovan) udžbenik je veliko pomagalo učiteljima i deci.
taube taube 22:32 04.12.2013

Re: 1.

sem tebe

pa zar palomite da se plasis cccccc

e, stvarno su odusevljeni svi ovde kad pocnem da " vezem " o svemu i svacemu, blenu u mene sa nevericom, odakle ja to sve znam? pa, srpska skola, brale, 100 knjiga za svaki ispit, a bilo na faxu 19 ispita, a gde su seminarski radovi, a gde je citanje u slobodno vreme, a gde je visemesecno stvaranje dipl.temata. puna glava od znanja

moja prof. nemackog, nemica danas se obrukala bas, nije znala ko je eros ramazoti, ja u zemlju da propadnem umesto nje
Hansel Hansel 23:11 04.12.2013

Re: 1.

moja prof. nemackog, nemica danas se obrukala bas, nije znala ko je eros ramazoti, ja u zemlju da propadnem umesto nje

E, stvarno, da je učila škole u Srbiji, nikako se ne bi desilo da to ne zna! To ovde uče prvaci na časovima muzičkog.

Meni jedan poznanik koji živi u Kanadi pričao da oni tamo blagog pojma nemaju o istoriji, on radio kao portir u nekoj univerzitetskoj biblioteci i kaže redovno zaprepašćivao neke profane koji su ga belo gledali kada je pokušavao da nešto diskutuje s njima. Verujem mu da zna, jer sam imao prilike da čujem nešto od tog znanja dok nije emigrirao, ali da oni toliko ne znaju koliko on kaže da ne znaju s rezervom sam primao. U najboljem slučaju mislio sam da se radi o različitim fokusima njihove i naše nastave, otprilike kao što si ti objasnila neka svoja ubeđenja orijentacijom katedre na kojoj si završila studije.

Inače, neko je pomenuo razlikovanje uzroka i povoda izbijanja I svetskog rata, da ovde kažem da pisci (bar nekih) udžbenika za srednju školu u SAD to ne razlikuju - pre nekoliko godina mi je unuka pričala da se silno borila da na tamošnjem času istorije objasni da to što im u knjizi piše nije istina, a u knjizi je pisalo da je Srbija krivac za izbijanje I sv. rata. Unuka je u SAD bila u okviru programa razmene učenika.
milisav68 milisav68 23:38 04.12.2013

Re: 1.

Hansel

Inače, neko je pomenuo razlikovanje uzroka i povoda izbijanja I svetskog rata, da ovde kažem da pisci (bar nekih) udžbenika za srednju školu u SAD to ne razlikuju - pre nekoliko godina mi je unuka pričala da se silno borila da na tamošnjem času istorije objasni da to što im u knjizi piše nije istina, a u knjizi je pisalo da je Srbija krivac za izbijanje I sv. rata. Unuka je u SAD bila u okviru programa razmene učenika.

Eto, i onda ti se smeju kad kažeš da nas svi mrze.


To je Princi pomenuo (ja ne znam kada i gde je učuo školu), ali mi smo to učili u osmom razredu (`82/`83), i tada su to bili nastavnici,a ne profesori.

Uglavnom, naš nastavnik Istorije nam je to uvek lepo razgraničavao, i morali smo da zapišemo u svesku - primer za WW1

prilike: Nemci nemaju kolonije (imaju malo)
uzrok: nezadovoljni Nemci
povod: atentat
posledice: rat
epilog: stvaranje novih država

Ovo sam ja malo uprostio, ali je suština ta.
taube taube 11:23 05.12.2013

Re: 1.

Inače, neko je pomenuo razlikovanje uzroka i povoda izbijanja I svetskog rata, da ovde kažem da pisci (bar nekih) udžbenika za srednju školu u SAD to ne razlikuju - pre nekoliko godina mi je unuka pričala da se silno borila da na tamošnjem času istorije objasni da to što im u knjizi piše nije istina, a u knjizi je pisalo da je Srbija krivac za izbijanje I sv. rata. Unuka je u SAD bila u okviru programa razmene učenika.

to mi je poznato, potrebna je multiperspektivnost uglova gledanja da bi se razumeo istorijski dogadjaj, treba imati razuma i dobre volje pa pogledati i iz tudjeg ugla.

o tome napisah citav blog kod Rea - sve te nelogicnosti jedne fine dame,,
tsunade tsunade 15:26 05.12.2013

Re: 1.

Ova učiteljica je jedna FANTASTIČNA učiteljica koja radi kao da dobija 2000 evra platu i koja izvlači najviše iz svakog učenika, pa tako sad moj sin koji se mučio sa ćirilicom pre 3 meseca piše brže od mene.


blago vama. ova naša je non stop nervozna, nezainteresovana, neosetljiva. klasični primerak zaposlenog u državnom sektoru.
tsunade tsunade 16:10 05.12.2013

Re: 1.

као ни већина ствари коју ти налупаш овде по тастаури


bogami se pisac ovog reda nalupetao i to sve onako opštim mestima kritikujući kao opšta mesta.

besmislena je svaka diskusija. postoji taj pisa test. on pokazuje da nemci imaju daleko bolje rezultate. zaključak: nemci imaju bolje obrazovanje. lupetanja po tastaturi na tu činjenicu ne utiču baš ni malo.
nim_opet nim_opet 22:35 03.12.2013

Zato sto PISA test testira razmisljanje

A ne naucene cinjenice. Ovde deca u proseku (test pokazuje prosecne rezultate) uce napamet kako da racunaju povrsinu trougla (tj. formulu) ali ne i kako i zasto je formula tacna, niti sta da rade kada trougao ne izgleda kao onaj na slici iz koje su ucili. Ja sam gledao moje sestrice kako uce trigonometriju - deca se ubise pamteci da je sin(90)=1 itd, dakle napamet trigonometrijsku tablicu > kad ih pitas sta to zaista znaci - sta je "SINUS" i zasto je jednak 1, ni jedno od njih troje ne zna - nemaju vremena da razmisljaju, nego sede i uce tablice. Svi odlicni, hvala bogu pozavrsavali fakultete, ali do fakulteta na ucenje napamet.

Ne ulazeci u to kakve su se promene izdesavale u obrazovanju proteklih 15 ak godina, u uplivu politike, srozavanju ugleda obrazovanja, ponasanju roditelja itd - ali sistemski se nije promenilo to da se uce cinjenice a ne razmisljanje.
jednatanja jednatanja 23:38 03.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

Znači ti misliš da je problem u tome što deca uče činjenica a ne uče da razmišljaju šta stoji iza tih činjenica? Koliko shvatam, nastavni program je preobiman, ali trebalo bi posvetiti barem nekoliko časova razmišljanju i diskusiji "zašto je to tako" i kreativnom radu.
tadejus tadejus 08:42 04.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

jednatanja
Znači ti misliš da je problem u tome što deca uče činjenica a ne uče da razmišljaju šta stoji iza tih činjenica? Koliko shvatam, nastavni program je preobiman, ali trebalo bi posvetiti barem nekoliko časova razmišljanju i diskusiji "zašto je to tako" i kreativnom radu.


super ti je tema
jos da nas ima koji nesto o tome znamo...
e al sto ne znamo ne znaci da ne mozemo imati misljenje
pa pocujmo i moje (sto sam ja gora od ostalih)

imam utisak da je problem u nepripremljenosti na tip testa
evropske skole uveliko uce djecu necemu sto ja zovem molerska matematika
svi problemi definisani su na praktican nacin, npr. ako majstor postavlja parket u sobi 4*5 metara a plocica mu je dimenzija... koliko mu treba...
a kod nas bi taj problem bio postavljen u obliku ako je kateta 5 a hipotenuza 4...
ako nasem djetetu das test a nisi mu nikad pokazao problem postavljen u paletama parketa... on ce potrositi pola vremena da provali sta ga sad uopste pitaju, zbunice se, pogrjesice

licno, gadi mi se molerska matematika, nikad samoinicijativno to ne bih uvela u skolu
ali ako svi tako rade... jbg. vjerovatno bismo trebali I mi malo da se prilagodimo

razlike su takodje I u nacinu prikazivanja sadrzaja
oni mnogo vise rade na tableranom I grafickom prikazivanju, uopste na prezentaciji
kad je grafikon nek je u sto boja, nek je interaktivan
a mi smo u fazonu udri crno bijelo, sta ima tu da se shara
opet gade mi se presentation skills ali fakat I to danas mora da se zna

ne bih se ja brinula toliko oko tog pisa testa
nista nasoj djeci ne fali
ako hocemo da I formalno dobijemo potvrdu znanja, fak it, moracemo malo da se uhvatimo tih molerskih prezentacijskih fazona
ali I cemu
nas prosjecan gimnazijalac odere te fince ko male macice na faksu
ne vidim ja da je to nesto toliko bitno sta pisa kaze
podsjeca me na ona belgijska premjeravanja crnackih lobanja

no dobro, dobro, malo poraditi na prezentaciji ne skodi
ugodno me iznenadi cinjenica da opstina savski venac svim ucenicima treceg razreda daje laptop na poklon
kanda se I to pomalo mijenja

iqiqiq iqiqiq 09:52 04.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

Znači ti misliš da je problem u tome što deca uče činjenica a ne uče da razmišljaju šta stoji iza tih činjenica?

I ne samo da razmišljaju šta stoji iza tih činjenica, nego da imaju kritičko mišljenje, da sumnjaju ali to ne verujem da ćemo postići, jer je u osnovi svakog obrazovanja i dosta ideologije. Naša je bila da stvaramo poslušne građane koji sve servirano prihvataju kao fakat. Moglo bi se to i promeniti.

Svako ko se školovao ili školovao decu van Srbije mora da prizna da ima ideologije i u drugim sistemima. To je normalno, država stvara kadar kakav joj je potreban.

Ono što napisah kod Angie, ponavaljam i ovde ne zamerite. Trebalo bi početi od organizovanja mreže aktiva nastavnika svih predmeta i njihove saradnje, tada bismo imali mnogo realniju sliku od neke PISA analize kojoj Srbija sigurno nije prioritet, jer je globalna priča.

Pitanje je interesuje li nas (ne samo blogere) stvarno stanje
Hansel Hansel 15:05 04.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

licno, gadi mi se molerska matematika, nikad samoinicijativno to ne bih uvela u skolu
ali ako svi tako rade... jbg. vjerovatno bismo trebali I mi malo da se prilagodimo

Ma, naš obrazovni sistem pati od suvišnog akademizma, eto i tebi se gadi molerska matematika. Pa, ta matematika je većini jedino potrebna u životu. Negde se u izveštaju pomenulo da naši učenici upravo imaju problem sa prevođenjem praktičnog problema na matematički jezik, tj. s matematičkim formulisanjem. Moraš da znaš Pitagorinu teoremu, ali treba da znaš i da prepoznaš njene elemente u realnosti. Ako ti neko samo saopšti da je jedna kateta ovolika, a hipotenuza onolika i pita te kolika je druga kateta, ti takav zadatak rešavaš mehanički. Sećam se, u mom prirodnjačkom odeljenju mnogi nisu bili dovoljno uključeni da ukapiraju da u vrlo jednostavnoj formuli za računanje koeficijenta korisnog dejstva toplotne pumpe ne zamene bukvalno zadate t1 i t2, kako je bilo dato u tekstu zadatka, nego da na prava mesta stave višu i nižu temperaturu, da ne bi dobili negativni koeficijent.

Po meni, radi se o tome što je gradivo, kako su sigurno i drugi primetili, suviše brzo "raste" za bitan broj učenika. Nisu savladali osnove, a zatrpani su drugim podacima, drugim lekcijama, i ne mogu da razumeju na kojim temeljima ti novi spratovi stoje. PISA test pokazuje da su oni na više spratove dogurani, preneseni -- kad treba da se spuste na niže, oni ne ulaze u lift, oni propadaju kroz otvor za lift, jer ne umeju da ga koriste.

Zato mi imamo neke izuzetne (to su oni koji su uspeli da kvalitetno prođu sve faze ambicioznog školskog gradiva, što prirodno intelignetniji, što pomognuti od roditelja) i značajan broj fukcionalno nepismenih -- njih obrazovni sistem odbacuje od samog početka, uporno ih zanemaruje i zapravo proizvodi tu njihovu funkcionalnu nepismenost. Mi ne želimo da priznamo da jednostavno nismo svi za sve (čast izuzecima) i da ipak moramo da napravimo neke "obrazovne razrede" ako želimo dobro i manje i više sposobnim. Nije to segregacija. Socijalizacija neka se dešava na drugim aktivnostima... Čuo sam da upravo u Nemačkoj postoje faze klasifikacije i da je upravo nemoguće nekome ko je na ranom uzrastu zbog lošeg uspeha (dis)klasifikovan u odgovarajuću grupu da se nekad kasnije približi fakultetu i sl. Ako je ovo tačno, mislim da ni to nije dobro, jer deca ne sazrevaju istovremeno, i poznati su mnogi slučajevi da se u osnovnoj i srednjoj školi neuspešni kasnije "opasulje" (a ima i obrnutih slučajeva, naravno).

P.S. Evo, i u Hrvatskoj isti problem kao kod nas:

Hrvatski učenici ispodprosječni po znanju, link ko želi da pročita tekst mora da iskopira, ne može ovde da bude aktivan zbog sintakse koju koristi Blog B92:
http://www.hrt.hr/index.php?id=133&tx_ttnews[tt_news]=228247&tx_ttnews[backPid]=1070&cHash=e47d15d2c9
jednatanja jednatanja 22:34 04.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

razlike su takodje I u nacinu prikazivanja sadrzaja
oni mnogo vise rade na tableranom I grafickom prikazivanju, uopste na prezentaciji
kad je grafikon nek je u sto boja, nek je interaktivan
a mi smo u fazonu udri crno bijelo, sta ima tu da se shara
opet gade mi se presentation skills ali fakat I to danas mora da se zna


Super analiza tadejus, reče upravo Mariopan da je njena sestra napisala udžbenik iz matematike koji je naišao na dobar prijem kod učenika i roditelja. U pravu si skroz. Ja sam u Americi završavala fakultet, kad se setim tih knjiga, bilo milina učiti iz njih...u bojama, u tabelama, slikama. Ništa manje od 500 strana ali oči uživaju. Kad sam se vratila kući i uzela udžbenik od brata, doduše studirao je sasvim drugu oblast, našli smo rečenicu koja je bilo dugačka pola strane i napisana tako da je nismo ni on ni ja razumeli. Nijedna slika. Autor bio neki profa s njihovog faksa. Ne znam da li Kreativni Centar ima udžbenike i za više razrede, za niže razrede su odlični...
jednatanja jednatanja 22:39 04.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

PISA test pokazuje da su oni na više spratove dogurani, preneseni -- kad treba da se spuste na niže, oni ne ulaze u lift, oni propadaju kroz otvor za lift, jer ne umeju da ga koriste.



Čuo sam da upravo u Nemačkoj postoje faze klasifikacije i da je upravo nemoguće nekome ko je na ranom uzrastu zbog lošeg uspeha (dis)klasifikovan u odgovarajuću grupu da se nekad kasnije približi fakultetu i sl. Ako je ovo tačno, mislim da ni to nije dobro, jer deca ne sazrevaju istovremeno, i poznati su mnogi slučajevi da se u osnovnoj i srednjoj školi neuspešni kasnije "opasulje" (a ima i obrnutih slučajeva, naravno).


Ovo je tačno, s tim da su ukinuli onaj najgori nivo od prošle godine tzv. Hauptschule. Sad postoje Gimnazije i Realschule (zanatska), iz prve može na faks, iz druge ne može. I to se odlučuje posle četvrtog razreda. Vrlo nezgodno za decu imigranata. Uglavnom većina gastarbajterske dece završava Hauptschule i Realschule. Vrlo kontroverzan sistem, ali prošle godine su čini mi se u Hamburgu dali na referendum, i roditelji su glasali "za". Znači, sviđa im se još uvek.
iqiqiq iqiqiq 08:21 05.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

Ako se govori o Nemačkoj, treba da se zna da se sistem školovanja razlikuje po saveznim državama Nemačke i da je u nekim potpuno besplatan čak i fakultet, dok se u nekim fakultet plaća u celosti. Stoga je teško praviti zaključke, pa čak i po pitanju gastarbajterske dece. Da postoji animozitet prema strancima, ne spore ni Nemci, te se o tome stalno diskutuje.

Ako nešto treba da bude dobra lekcija iz Nemačke, onda je u suštini samo ta činjenica da Nemci svaki problem priznaju, diskutuju i rešavaju. Ne guraju glavu u pesak. Ako smem da generalizujem, to je ono što sam izvukla iz mog iskustva u radu sa Nemcima.
barese barese 14:24 05.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

Ovo je tačno, s tim da su ukinuli onaj najgori nivo od prošle godine tzv. Hauptschule. Sad postoje Gimnazije i Realschule (zanatska), iz prve može na faks, iz druge ne može. I to se odlučuje posle četvrtog razreda. Vrlo nezgodno za decu imigranata. Uglavnom većina gastarbajterske dece završava Hauptschule i Realschule. Vrlo kontroverzan sistem, ali prošle godine su čini mi se u Hamburgu dali na referendum, i roditelji su glasali "za". Znači, sviđa im se još uvek.




Nisam ovo znala.

ova cinjenica, i da trazioci azila nemaju zdravstvenu zastitu 4 godine...
tsunade tsunade 15:33 05.12.2013

Re: Zato sto PISA test testira razmisljanje

moracemo malo da se uhvatimo tih molerskih prezentacijskih fazona


pa ako je moleraj način da nešto razumeš onda tu nema šta da se gadi. to je odličan pristup. a što se tiče veštine predstavljanja znanja, tu takodje ne znam šta bi bilo za gadjenje. ili misliš da je znanje samo po sebi dovoljno tj dovoljno je da to nikom nikad ne predstaviš?

i da, našoj deci itekako fali da im učitelj, profesor, nastavnik pridju sa razumevanjem a ne mehanički da oddrljavaju svoj državni posao od osam do jedan. tim učiteljima, nastavnicima i profesorima upravo fale presentation skills i to im ozbiljno fali.
angie01 angie01 23:00 03.12.2013

Neka mi objasni neko,

Razlika je u tome, sto prvi sistem vodi racuna o uzrastu dece i ima za cilj da u osnovnoj skoli napravi dobru bazu znanja, kako bi deca usvojila potrebno iz svih oblasti, a posle je lako na to nadgradjivati, kao i voditi racuno o tome da ta znanja budu funkcionalna upotrebljiva kroz praksu.

nas sistem je sve to promasio, jer deci nudi suvise veliki i tezak program u odnosu na uzrast kome se obraca, sa gomilom infrormacija, koje su nepotrebne za taj stepen skolstva i onda se sve svodi na bubanje, reprodukciju, mahom kroz kontrolne i pismene, a bez dovoljno vezbanja i utvrdjivanja da bi se sve stiglo, a to se onda brzo i zaboravi- od one gomiletine podataka koje moraju da irecituju, ne ostane nista.

pri tome, nastavnici samo odradjuju program i ispitivanje, bez preterane brige da li su deca razumela, usvojila. I tako je uguseno znanje.


Jos davno je UNICEF sa timom strucnjaka u kome su bili i pedagozi, psiholozi i strucnjaci iz raznih predmeta, naparvili studiju po kojoj prva cetiri razreda OS, treba da sluze samo za bazicno opismenjavanje i dobru socijalizaciju, sa mnogo igre, dok u visim razredima OS treba da se prosire ta saznanja po predmetima,- bila je tamo neka tabela sta i kako, vrlo lepo osmisljeno, vodeci racuno opet o uzrastu, razvijajuci kreativnost, inventivnost, razmisljanje i licna interesovanja i talente, jer bi se onda napravila odlicna podloga za dalju ndgradnju.

e, mi smo uradili isto to-samo suprotno.

taube taube 23:23 03.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

Jos davno je UNICEF sa timom strucnjaka u kome su bili i pedagozi, psiholozi i strucnjaci iz raznih predmeta, naparvili studiju po kojoj prva cetiri razreda OS, treba da sluze samo za bazicno opismenjavanje i dobru socijalizaciju, sa mnogo igre, dok u visim razredima OS treba da se prosire ta saznanja po predmetima,- bila je tamo neka tabela sta i kako, vrlo lepo osmisljeno, vodeci racuno opet o uzrastu, razvijajuci kreativnost, inventivnost, razmisljanje i licna interesovanja i talente, jer bi se onda napravila odlicna podloga za dalju ndgradnju.

e, mi smo uradili isto to-samo suprotno.

ovo je tacno ,, nazalost,,
jednatanja jednatanja 23:29 03.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

E pa upravo Angie, ti si to lepo objasnila. U višim razredima nešto fali. Jer, po ovom šta uče i kako uče u trećem, trebali bi da budemo među prvih 10 zemalja u svetu. Dete mi se raspalo, ali gura, vidim može. I ne samo on, već i ostali u razredu. Štagod se dešava između 10-te i 15-te detetove godine u našem obrazovanju, treba menjati.
nim_opet nim_opet 23:31 03.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

er deci nudi suvise veliki i tezak program u odnosu na uzrast kome se obraca, sa gomilom infrormacija, koje su nepotrebne za taj stepen skolstva


Upravo tako. Da se vratim na primer trigonometrije - ovi klinci su tada bili u srednjoj skoli, prirodni smer, dakle jesu opremljeni bazicno da istu razumeju. Ali, oni uce trigonometriju kao skup jednacina. I nista vise. Nikako kako je to povezano zasta sa trouglom, tako da im logika sin(90)=1 ne ulazi u glavu osim ucenjem napamet. Ne znam kad tacno kasnije rade mehaniku na casu fizike, i naravno uce kruzno kretanje, brzinu rotacije itd. I niko ne povezuje sa onim sto su ucili nekoliko meseci ranije iz trigonometrije, sve dok jednog dana neko, onako iznenada, ne provali da 2pirad ima veze sa onim istim radijanom o kome su pricali na matematici.....budibogsnama.

Ja sam sa 27 na poslediplomskim u Americi sedeo zapanjen prve dve nedelje (na kraju trece nedelje sam vec imao midterm), da su cetiri predmeta povezana - da ono sto ucim iz klimatologije, hemije zemljista, regulative i populacione politike sve obradjuje istu stvar, iz razlicitih perspektiva. Pa posto se cinjenice i logika povezu sa ostalim cinjenicama i logikom visestruku u mom mozgu, onda kada naletim na problem iz agrarne politike o kojoj nista ne znam - mogu barem da razmisljam o uzrocima problema i informacijama koje su mi potrebne da problem resim.
angie01 angie01 23:32 03.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

treba menjati.


ako te zanima, eno ti zucne rasprave na tu temu, na mom poslednjem blogu o Utisku nedelje, koji se isto bavio ovom temom.
jednatanja jednatanja 23:48 03.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

Nisam ukapirala da si o tome pisala, letimično sam preletela preko naslova. Vidim da si kandidat za funkciju. Od blogera bi mogli celu Vladu da sastavimo, a imamo i kadnidata za američkog ambasadora.
angie01 angie01 00:06 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

Od blogera bi mogli celu Vladu da sastavimo,


imam blog i o tome- sve funkcije podeljene-ako se dobro secam, zove se, al ju nid iz.


Nisam ukapirala da si o tome pisala,


shavtila sam, zato te i zovem:))...ima zanimljivih komentara, ...kao i potpuno zmurenje pred problemom koji je veliki kao planina, a na zalost, posledice snose nasa deca, a potom i celo drustvo- to je mozda osobina koja nas koci da insistiramo na reagovanju odgovornih- koje i onako mi placamo za to, ne samo za ovaj problem, vec i za sve druge, vise volimo da tecemo po inerciji, da smo nezadovoljni, ali da kada treba nesto konkretno da se uradi, da se pogledamo u ogledalo-onda vise volimo da vidimo nebeski narod i jos se podsmevamo onima, koji vide neumivenost, neocesljanost i krmeljivost i zele da se upristoje.
Jukie Jukie 01:12 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

jednatanja
E pa upravo Angie, ti si to lepo objasnila. U višim razredima nešto fali. Jer, po ovom šta uče i kako uče u trećem, trebali bi da budemo među prvih 10 zemalja u svetu. Dete mi se raspalo, ali gura, vidim može. I ne samo on, već i ostali u razredu. Štagod se dešava između 10-te i 15-te detetove godine u našem obrazovanju, treba menjati.

Jedna od stvari koje se dešavaju je 17 predmeta nedeljno, ne znam kako je to u Nemačkoj, ali hajde svake nedelje nauči po jednu lekciju iz svakog predmeta, to je 17 lekcija, nepovezanih, malo krimski ratovi, malo rudnici gvožđa, malo tipovi lišajeva, malo alkani i alkeni, malo fizike, malo ne znam šta se radi iz tehničkog, pa malo muzičkog malo likovnog malo fizičkog malo informatike malo veronauke malo gramatike malo književnosti malo nemačkog malo engleskog i na to plus matematika, i izvinjavam se ako sam neki predmet preskočio

I na to se doda pubertet kada mozak prestane da upija sunđerski nego mora sve sinapse da otkači i ponovo zakači i nove doda kako bi mozak mogao logički da zaključuje

I dobije se
angie01 angie01 08:58 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

I dobije se


upravo.
kukusigameni kukusigameni 11:16 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

Jukie
I dobije se

westvleteren westvleteren 12:19 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

Jedna od stvari koje se dešavaju je 17 predmeta nedeljno, ne znam kako je to u Nemačkoj, ali hajde svake nedelje nauči po jednu lekciju iz svakog predmeta, to je 17 lekcija, nepovezanih, malo krimski ratovi, malo rudnici gvožđa, malo tipovi lišajeva, malo alkani i alkeni, malo fizike, malo ne znam šta se radi iz tehničkog, pa malo muzičkog malo likovnog malo fizičkog malo informatike malo veronauke malo gramatike malo književnosti malo nemačkog malo engleskog i na to plus matematika, i izvinjavam se ako sam neki predmet preskočio


Miuslim da je ovo koren problema. Neko je ranije na blogu postavio link ka rezultatima slicnog testiranja sa decom nakon 4. razreda; rezultat je bio da je Srbija medju boljima u Evropi.
Izgleda da je taj deo skolovanja od 5. do 8. razreda gde najvise upropastimo decu.
angie01 angie01 12:25 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

testiranja sa decom nakon 4. razreda;


secam se, kada smo se vratili iz nekog inostranstva, gde je tada moja stariji sin zavrsio prvi razred u americkoj skoli, gde su iz matetatike ucili osnovno do 100, skupovi, oduizmanje, sabiranje i sve kroz igru i prakticne primere,...dok su nasi klinci prvi razred OS, zavrsavali sa jednacinama sa jednom nepoznatom- gde je njima sam pojam nepoznate tesko svarljiv.
westvleteren westvleteren 15:09 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

...dok su nasi klinci prvi razred OS, zavrsavali sa jednacinama sa jednom nepoznatom- gde je njima sam pojam nepoznate tesko svarljiv.



Ne zaboravi da nasi klinci krecu u skolu godinu do dve kasnije u odnosu na Amerikance, pa je i normalno da gradivo bude nesto slozenije.

Ono sto najvise zameram nasem obrazovnom sistemu je to sto ostavlja rupe u znanju. Zbog cega su deci najtezi predmeti matematika i fizika? Zato sto je to gradivo povezano, tako da ako nisi savladao razlomke u petom razredu imaces problema sa ova dva predmeta do kraja skolovanja. Onda nije ni cudo da neka deca u osmom razredu bubace fromule iz matematike zato sto ne mogu da ih razumeju. Da bi razumeli to gradivo, oni bi vec morali savrseno da barataju matematickim alatima obradjenim u 5. razredu, preko kojih su samo pretrcali i nisu ih temeljno usvojili ni dubinski shvatili.
Tako da, slazem se da je bolje raditi sporije i temeljnije nego zuriti kroz program.
angie01 angie01 16:11 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,


Ne zaboravi da nasi klinci krecu u skolu godinu do dve kasnije u odnosu na Amerikance,


da, ali to su pripremne godine- naci u istom uzrastu krece pravo gradivo,koje i posle nije ni toliko obimno, niti toliko tesko...moj pojnt je bio da dete od 7 godina, tesko da shvata pojam nepoznate u racunskoj operaciji, ono ce da usvoji sistem ponavljanjam, ali ne razume sta radi- i cemu uopste gurati takve stvari na pocetku skolovanja, kada vec postoje studije, koje kazu da to nije primereno.
BigBadWolf BigBadWolf 17:35 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

jednatanja
E pa upravo Angie, ti si to lepo objasnila. U višim razredima nešto fali. Jer, po ovom šta uče i kako uče u trećem, trebali bi da budemo među prvih 10 zemalja u svetu. Dete mi se raspalo, ali gura, vidim može. I ne samo on, već i ostali u razredu. Štagod se dešava između 10-te i 15-te detetove godine u našem obrazovanju, treba menjati.


Za decu je ogroman skok iz IV u V razred. odjednom umesto jedne uciteljice imaju 12 nastavnika, potuno nove predmete, nacin rada, pa novo odeljenje, druge ucionice. Posto radim i u nizim i u visim razredima, veoma je primetan pad u svim aspektima nakon tog prelaza kod vecine dece, od ucenja do discipline.

IMHO, ucitelji/ce bi trebalo da im ostanu za bar 50% V i 30% u VI razredu, mislim da bi bila neverovatna razlika. Ionako se ozbiljije stvari rade u VII i VIII iz vecine predmeta.
BigBadWolf BigBadWolf 17:47 04.12.2013

Re: Neka mi objasni neko,

U višim razredima nešto fali


A da, ovo sam zaboravio. Ucitelj/ca sa zavrsenim Uciteljskim fakultetom ili nekadasnjom Pedagoskom akademijom ima milion casova iz metodike, didaktike i pedagogije. Ja, kao profesor engleskog, imam 2 semestra pedagogije i dva semestra metodike, sa mozda 5 casova prakse. Sve sto znam o nastavi naucio sam tek kada sam poceo da radim, vecinu od starijih kolega i nesto malo po seminarima i sam. Ucitelj je nakon zavrsetka svog fakulteta potuno sposoban da samostalno drzi cas, za razliku od nastavika koji predaju u visim razredima.

Neko pametan ce se mozda setiti da kao uslov za rad u obrazovanju trazi master iz pedagogije ili metodike, a ne iz struke. Znas koliko mi trebaju metodicke teorije u lingvistici ili sociolingvistika u radu, ne mogu da ti opisem. Mozda ce taj neko takodje iskoristiti postojece uciteljske fakultete kao bazu za obrazovanje nastavnih kadrova, koji bi jedini bili akreditovani za te mastere. eventualno bi mozda mogao da organizuje seriju obaveznih seminara na temu prakticne nastave za ljude koji vec rade po skolama, umesto ovih besmislenim poena koje fakul;teti prodaju sada.
ivana23 ivana23 01:45 04.12.2013

***

arianna arianna 20:44 04.12.2013

Re: ***

nema Indije na listi





edit:

Muke Lazareve<<<
jednatanja jednatanja 22:59 04.12.2013

da podvučem ariannin link

barese barese 14:46 05.12.2013

Re: ***

koliko mi trebaju metodicke teorije u lingvistici ili sociolingvistika u radu, ne mogu d


Propade Finska na listi

Ustvari mi je zanimljivije da su prve na listi sve azijske zemlje gde se buba naveliko i imaju preobimno gradivo i uce danonocno




PS. Mozda je ucenje memorisanjem bitno kao pocetni korak baratanja alatom uz razumevanje i kao nacin za stvaranje radnih navika?
Jaril Jaril 05:41 04.12.2013

Зато што се

мање играмо.
mariopan mariopan 10:02 04.12.2013

Re: Зато што се

Jaril
мање играмо.

Tačno.
little_radojica little_radojica 07:56 04.12.2013

Нико и сви

PISA тестирање и служи да би се нешто о чему сви имају своје лично мишљење могло колико толико објективно изразити и генерализовати. Иако је то свеобухватни подухват великих размера, повратне информације које се тим путем добију су и даље недовољне да би се могло рећи где је узрок различитих успеха и шта треба радити да би се добио објективно бољи резултат. То су вам друштвене науке.

Зато ме и чуди да се и претходни блог, а и и овај овде баве закључивањем о широј слици на основу уже слике тј. на основу личног искуства. Такав приступ је у основи погрешан и води само до смелих и радикалних закључака (ништа не ваља, систем је труо, уништавамо нашу децу, уџбеници не ваљају, професори не ваљају, итд.) који се не могу одбацити само зато што не постоји објективно мерење и местимично (од школе до школе, од учионице до учионице. од града до града, итд.) могу бити тачни.

Дакле, оно што постоји као појава у вашем комшилуку/кући/локалној школи или што посредно чујете од деце не могу бити индикатор општег стања! Сва дискусија пада у воду ако на основу тога доносимо закључак да цео систем не ваља.

Мени је, рецимо, тај систем јако одговарао, јел то сад доказ да је систем добар? Такође, моје лично (из прве руке) искуство са Немачком је дијаметрално другачије (у некој заједничкој акцији моје средње школе и немачке гимназије Немци су били код нас 7 дана, а ми код њих 7 дана и они су решавали наше задатке из физике, а ми њихове из математике, без уочљиве разлике). Закључивати на основу овога би било јако погрешно, то је све што говорим.

Анализа мора да иде другачије.
Свако разборит би погледао ко је на врху овог PISA рангирања и сваку анализу би почео тако што прво сазна нешто више о тим другим системима, а онда проба да их упореди са нашим.

Ево да дам неки траг: На врху листе су земље листом из југоисточне Азије. Тамо деца проводе пуно радно време у учењу. Они су будућност целог друштва и цело друштво гледа у њих. Изложени су страшним притисцима приликом полагања тестова за упис у следећи ранг школовања, оцењивање је ригорозно и фер и нема места за све, али сви имају једнаку прилику. Причам најпре о Јапану, али и Кореји и Кини. Пре годину дана сам видео слику баш на Б92 како Кинези уче у некој огромној учионици (рецимо 300 људи накрцано) прикључени на - ИНФУЗИЈУ!!! Спремају се деца за пријемни за факултет. Ја то покажем другу Кинезу, да видим његову реакцију (јер сам мислио да је у питању новинарски сензационализам, па чак и фото-монтажа), а он ме погледа са чуђењем и каже: "па шта, то је нормална појава, и ја сам то радио". Здрав човек, прав, паметан и све су му овце на броју. Није "полудео од књиге" (ЕДИТ: израз који сам само у Србији чуо, нисам сигуран да постоји још негде).
Овим само хоћу да кажем колико је ирационалан страх од "преобимног градива" које се као мантра понавља у свим дискусијама о нашем образовању, а не да треба децу прикључити на књигу и инфузију. :)

Слажем се са Jukie да би део решења могао бити у бољој координацији наставног програма међу појединачним предметима, поготово из природних наука. Смањен број деце је истовремено и прилика да професори директније приђу сваком ученику појединачно, да му се прилагоде и пронађу адекватан начин да пренесу знање. Јер нису сви исти, свако има неки свој начин да се заинтересује и мотивише, а професор треба да га открије. Некад "бубачење" или савлађивање материјала чију сврху не разумемо може да нам постане јасно приликом неког другог сусрета са тим материјалом, из другог угла. Добар део улоге професора је да те доведе макар једном до такве катарзе, до оног "АХА!" момента који ти онда отвара један скроз други ниво схватања ствари. Што више тих "нивоа" човек откључа, лакше ће се прихватати новог учења.

Иако су фински и модел примењен у југоисточној Азији наизглед дијаметрално другачији, заједничко им је то да најбољи иду у просвету да подучавају друге и да је бити професор изузетно цењено занимање.

Због свега овога мислим да је изузетно погрешно да се постављамо према деци претерано заштитнички и да им смањујемо фонд часова, смањујемо градиво и критеријуме за пријемне испите. Треба:

*више времена да проводе у школи, исто или више градива да обрађују, али да им време у школи буде подношљивије (дужи одмори, исхрана),

*треба више ваннаставних активности и клубова/секција где се област за коју дете само искаже интересовање лакше и кроз игру усваја,

*треба боља координација и спајање лекција из различитих предмета где год је то могуће и објашњавање сродних феномена из углова више наука,

*више дебата и догађаја

*треба активан и индивидуализован и иновативан приступ сваком детету, професор мора да се презноји да сви схвате суштину уз поштовање принципа "No one left behind"

*Потребно је да се утицај родитеља смањи и њихова "заштитничка" улога сведе на најмању могућу меру, јер чине медвеђу услугу својој деци, а да тога нису ни свесни. Треба нам мало више "социјализма" по овом аспекту, другим речима. Не треба родитељи да објашњавају деци ако нешто нису разумели у школи, треба само да буду у току са напретком њиховог детета и продужена рука професора.

***Едит: и наравно, строг и праведан систем пријемних испита, који награђује рад и не дозвољава провлачење и лажирање. Учинити га темељом целог друштва. Лажирање на истом и учествовање у превари казнити најстрожом казном јер је то злочин против будућности целог друштва, нема директнијег начина да негативно утичете на једно друштво него да му тако пореметите систем вредности!

Стално размишљам о овоме, а ово су само мере које су ми сад пале на памет, а сигуран сам да их има још... Водио сам се тиме да немамо материјалних средстава да уложимо у кавлитетнију наставу (таблети, интерактивни материјали и опрема,...ех...), али да имамо људске ресурсе које треба другачије распоредити и организовати. Другим речима, све ово би морало да спадне на професоре и на њихов ентузијазам.
Извињавам се на дугачком посту. Препорука за тему.
tadejus tadejus 08:57 04.12.2013

Re: Нико и сви

little_radojica
...


nice
slozila bih se u zakljucku da ne treba popustati sa pritiskom
ne ako hocemo I azijate da prezivimo
ali se ne bih slozila sa ocjenom da se treba dohvatiti no child left behind politike
ne moze se istovremeno praviti I sistem koji gura najbolje I sistem koji nikoga ne ostavlja na kraju
jedno od to dvoje ipak mora biti prioritet a cini mi se da je mudrije da prioritet budu najbolji a ne najgori

nisam ni za ekstreme ali bih te neke parice koje imamo rasporedjivala vise u rayvoj talenata a ne u krpljezu rupa na dnu (pogotovo ako su rupe neokrpljive)
bocvena bocvena 09:01 04.12.2013

Re: Нико и сви


odmereno i na pravom tragu.

Другим речима, све ово би морало да спадне на професоре и на њихов ентузијазам.

odavno je sve samo na profesorskom entuzijazmu i zato smo tu gde smo. to je mač sa dve oštrice. prvo, abolira ostale učesnike u obrazovanju od lične odgovornosti, a drugo - bez adekvatne kontole njihovog rada daje im mogućnost da zabušavaju.

dobar sistem je uvek u balansu pojedinačnih delova.

zašto smo loši na pisi? zato što naši standardi i ishodi nisu dovoljno prilagođeni tim testovima. do 4. razreda su mnogo usaglašeniji i otuda mnogo bolji rezultati. od 5. do 8. su više u širinu, manje u dubinu - da laički kažem. i time smo se mi u bivšoj jugoslaviji mnogo ponosili! u poslednjih 20 godina je i ovde zaključeno da moramo da hvatamo priključak sa modernim svetom, pa su napravljeni značajni koraci u tom smeru. ozbiljna reforma je tektonski poremećaj. ovde je to rađeno kroz političke i ekonomske krize i nikad sukcesivno, već stihijski i da vuk bude sit i ovce na broju. nikad, u stvari, nismo progutali gorki lek i iz toga izašli jači.

moje mišljenje je da je to zato što za to nismo ni dovoljno jaki, ni dovoljno dosledni. a onda to očekujemo od svoje dece:)
little_radojica little_radojica 12:23 04.12.2013

Re: Нико и сви

ne moze se istovremeno praviti I sistem koji gura najbolje I sistem koji nikoga ne ostavlja na kraju
jedno od to dvoje ipak mora biti prioritet a cini mi se da je mudrije da prioritet budu najbolji a ne najgori


Јес ми то "и-и" доста контрадикторно звучи, али да појасним:
Кад кажем "No one left behind" мислим на један разред као групу. Кад неко у групи заостаје трпи цела група јер материја не може довољно брзо да се прелази. Зато остатак групе и професор морају уложити додатни напор да група као целина напредује јер је то најефикаснији начин да напредује цела група. Кад сам ишао на часове јапанског ишао сам у више група (исти професор, исти ниво знања, исто градиво, само једни иду петком, а други уторком) и једна група је прелазила све за сат времена (тако су се договорили), друга за сат ипо. Након пар месеци, ова група која је радила по сат времена је далеко више градива прешла од ове друге(!) у којој је било двоје који су жестоко каскали за осталима. Коштали су целу групу. Било је и колутања очима и цоктања кад они дођу на ред нешто да прочитају, а плаћали су исто као и они што су радили по сат времена. Слободно ово сматрај као валидни експеримент хахаха.

Е сад, прилика да се изврши селекција и формирају одговарајуће групе је пријемни испит и зато је тако важан (у чему се савршено слажемо, како ми се чини).

У Јапану (опет ја с Јапаном) имају 6+3+3+4 године систем школовања, што значи: пријемни за упис у средњу школу, па за вишу средњу школу, па за факултет, све не знаш који је битнији и напорнији ( десет сати дневно уз књигу се подразумева, а мама се од милоште зове мама-гон што је скраћено од mama-Dragon, јер је она та која те тера да учиш толико). После иде наравно и пријемни за постдипломске и тако даље. Све школе отприлике исто коштају (рецимо да је највећа разлика дупло у школарини и сви је могу приуштити, постоји помоћ за оне у материјалним проблемима), разлика је у престижу школе. Престиж факултета је један од главних фактора приликом избора посла/фирме (на ком мање више дочекаш и пемзију). Кад почнеш да радиш све што си учио пада у воду (па и PISA) и учиш конкретан посао из почетка. Цео систем школовања је уствари процес селекције најпаметнијих, најупорнијих, најстабилнијих од којих се после праве врхунски стручњаци и тимови. Притом се нико не оставља на цедилу унутар групе, само буде сваке 3 године сврстан у другу - одговарајућу групу.
Све је јако слично и у Кини и у Кореји, али за њихове системе знам само посредно, док сам са јапанским имао и дирктних додира (истина скромних).
Треба имати на уму да су 1860-их кад је Јапан правио свој систем образовања ископирали немачки систем. Од тад су се мењали сваки у свом правцу, а колико су се удаљили не бих знао рећи.
rade.radumilo rade.radumilo 15:01 04.12.2013

Re: Нико и сви

Због свега овога мислим да је изузетно погрешно да се постављамо према деци претерано заштитнички и да им смањујемо фонд часова, смањујемо градиво и критеријуме за пријемне испите


Ne mislim da je gradivo preobimno u smislu apsolutne količine, već je preobimno jer je ispunjeno glupostima sa jedne strane, a nepotpuno bitnim elementima.
Možeš ti da natovariš deci na leđa jednačine u prvom razredu i da tvrdiš da tako treba i da je to za njihovo dobro, ali ako ti isključivo inteligentno superiorna deca usvoje gradivo, onda ništa nisi uradio.
Takođe, moraš voditi računa o kulturološkim uslovima. Ne možeš na isti način obrazovati decu sa dalekog istoka, koja odrastaju u uslovima velikog pritiska za postizanjem uspeha od malih nogu i u prisustvu žestoke konkurencije u napredovanju na društvenoj lestvici, i decu sa Balkana u kojoj je na vrhu društvene lestvice estrada/sport/kriminal/pornografija.
tadejus tadejus 16:03 04.12.2013

Re: Нико и сви

rade.radumilo
Ne možeš na isti način obrazovati decu sa dalekog istoka, koja odrastaju u uslovima velikog pritiska za postizanjem uspeha od malih nogu i u prisustvu žestoke konkurencije u napredovanju na društvenoj lestvici, i decu sa Balkana u kojoj je na vrhu društvene lestvice estrada/sport/kriminal/pornografija.


pa onda da s' uvede gologuzanje za cur'ce a za djecake mortal kombat
pa da se skola konacno kulturoloski saobrazi svakodnevici
Jukie Jukie 16:45 04.12.2013

Re: Нико и сви

tadejus

rade.radumilo
Ne možeš na isti način obrazovati decu sa dalekog istoka, koja odrastaju u uslovima velikog pritiska za postizanjem uspeha od malih nogu i u prisustvu žestoke konkurencije u napredovanju na društvenoj lestvici, i decu sa Balkana u kojoj je na vrhu društvene lestvice estrada/sport/kriminal/pornografija.

pa onda da s' uvede gologuzanje za cur'ce a za djecake mortal kombatpa da se skola konacno kulturoloski saobrazi svakodnevici

In his 1939 book, The Saber-Tooth Curriculum, Harold Benjamin sketched a parable of stagnate curriculum reform. Let me quote a synopsis:

Three fundamentals marked the first educational curriculum: (1) catching fish with the bare hands, (2) clubbing tiny horses to death, and (3) frightening saber-toothed tigers with torches.

By studying those three subjects in their "schools" the stone-age people got along fairly well until there came a changed condition caused by the movement of ice from the north, the forerunner of the ice age.

The streams became muddied and fish could not be seen to catch with the bare hands, so someone invented the net, made of vines. The tiny horses fled and the antelope replaced them. The stone-agers invented antelope snares. The saber-toothed tigers died of pneumonia, but the big ice bear replaced them, and the stone-age men dug pits to trap them. So net-making, twisting antelope snares and digging bear pits became the three essentials of life.

But the schools continued to teach fish-catching with the hands, horse-clubbing, and tiger-scaring because they had taught them for years. Some "liberal" wanted to teach net-making, snare-making, and pit-digging but he was met with opposition. Some even wanted to do away entirely with the old subjects, but they aroused a storm and were called radicals.

The old subjects must be retained for their "cultural value," the school people contended. The proposed new subjects had no place in the curriculum.

The conservatives said: "Training to catch non-existent fish with bare hands is the best way to achieve muscular coordination and agility; training in clubbing horses that do not exist is an education in stealth and ingenuity; practising to frighten tigers that do not exist develops courage. Some things are fundamental and sacred in education and must not be changed." (Benjamin, 1948, pp. 53-54)
gedza.73 gedza.73 17:41 04.12.2013

Re: Нико и сви

little_radojica
Кад сам ишао на часове јапанског ишао сам у више група




little_radojica little_radojica 09:44 05.12.2013

Re: Нико и сви

gedza.73


лудница. Одмах ћу да пробам да га нађем филм негде да погледам! Мада су јапански и кинески ко небо и земља различити, поготово акцентовање и изговор...
gedza.73 gedza.73 21:02 05.12.2013

Re: Нико и сви

Мада су јапански и кинески ко небо и земља различити, поготово акцентовање и изговор.

Pretpostavljam da jesu, ali sam se setio Beninjija.
Milion puta sam koristio ovu njegovu foru na kraju.

Одмах ћу да пробам да га нађем филм негде да погледам!

Monstrum.
Jure ga, ako se dobro sećam, greškom kao serijskog ubicu.
Colin_bgd Colin_bgd 09:26 04.12.2013

U mome srcu Mazurka...

Ja bih samo predlozio da se obrati paznja na jednu zemlju iz matematike tabele, a to je Poljska. Nije tacno da nesto "ne moze" (ovo vazi i za Srbiju i za UK), nego da je sve stvar samo i iskljucivo politicke volje.
tadejus tadejus 09:43 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

Colin_bgd
Ja bih samo predlozio da se obrati paznja na jednu zemlju iz matematike tabele, a to je Poljska. Nije tacno da nesto "ne moze" (ovo vazi i za Srbiju i za UK), nego da je sve stvar samo i iskljucivo politicke volje.



eh sad ga i ti
pa jel stvarno vjerujes da su poljska djeca u razmaku od 4 godine postala tako dramaticno bolja u matematici, a svedska recimo zaboravila da citaju?
tolika varijabilnost rezultata prije ukazuje na to da test nije objektivan i/ili da su razlike izmedju zemalja male pa su ovakve skokovite promjene moguce
angie01 angie01 09:53 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

Ja bih samo predlozio da se obrati paznja na jednu zemlju iz matematike tabele, a to je Poljska. Nije tacno da nesto "ne moze" (ovo vazi i za Srbiju i za UK), nego da je sve stvar samo i iskljucivo politicke volje.


slazem se!
Colin_bgd Colin_bgd 10:27 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

tadejus
Colin_bgd
Ja bih samo predlozio da se obrati paznja na jednu zemlju iz matematike tabele, a to je Poljska. Nije tacno da nesto "ne moze" (ovo vazi i za Srbiju i za UK), nego da je sve stvar samo i iskljucivo politicke volje.



eh sad ga i ti
pa jel stvarno vjerujes da su poljska djeca u razmaku od 4 godine postala tako dramaticno bolja u matematici, a svedska recimo zaboravila da citaju?
tolika varijabilnost rezultata prije ukazuje na to da test nije objektivan i/ili da su razlike izmedju zemalja male pa su ovakve skokovite promjene moguce

Tabela je relativna i pokazuje odnos izmedju zemalja, a ne apsolutno znanje. Niko nije zaboravio nista, ali neko jeste naucio (da razmislja) vise...

EDIT:
ps. Razlike izmedju zemalja jesu male, ali razlog mog posta je sto sam juce slucao na BBC-ju poljskog nekog zvanicnika obrazovanja (veze UK i Poljske su sve vece zbog poljske imigracije), i zena lepo objasnila kako se moze sistem promeniti za bolje ucenje, relevantno modernom svetu, a da to ne podrazumeva 20 sati dnevno kao sto rade na dalekom istoku...
iqiqiq iqiqiq 10:31 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

Tabela je relativna i pokazuje odnos izmedju zemalja, a ne apsolutno znanje. Niko nije zaboravio nista, ali neko jeste naucio (da razmislja) vise...

morala bih da se udubim u metodologiju PISA testova i da proučim procedure koje treba da se sprovode i poštuju u svim zemljama jednako, pa onda nadzor nad svim tim da bi takav test bio objektivan

ono što sam naučila je da sve to uzimam sa rezervom, ima tu uvek i politike...
bladerunner92 bladerunner92 13:37 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

tadejus
tolika varijabilnost rezultata prije ukazuje na to da test nije objektivan i/ili da su razlike izmedju zemalja male pa su ovakve skokovite promjene mogucejavascript:;


u ovom konkretnim slucaju ovolika varijabilnost je samo pokazala odlucnost i rad na tome da se rezultati promene.

Link1 Poljska

Link2 Poljska

Ovo :
Increased hours of instruction and delayed tracking of students into the vocational education stream were the most important factors in the improvement of test scores.
ako sam dobro razumela , se poklapa sa onim gore sto je spomenuo westveterlen da se deca od 5-8 "upropaste"

Conclusion
The changes introduced through Poland's educational reforms in 1999 boosted the academic performance of the country's students on the standardized PISA test. The restructuring of the basic cycle of education and postponement of students joining the vocational stream by 1 year played a central role in students' test scores improvement. Another significant factor contributing to improved performance was the increased hours spent on language instruction for all students.

Bilo bi lepo da se neko iz ministratsva pozabavi ovim jer zapravo sadrzi jasan recept u samo 2 koraka kako da se ovo postigne.

Sto se tice bloga i Tanjinog pitanja Kako je moguće da ovde krv pljujemo iz matematike svakog dana sa hektolitrima, tonama, stotinama, geometrijom, dok oni tamo broje kuglice preko 100, a da je Nemačka daleko ispred nas u matematici (i ostalim oblastima) u PISA studiji?moje misljenje je da je odgovor sadrzan u pitanju --bas ZATO sto ovde krv pljujemo iz matematike svakog dana sa hektolitrima, tonama, stotinama, geometrijom, dok oni tamo broje kuglice preko 100.Jednostavno vremena su se promenila, deca su se promenila i vrlo je logicno da te promene prati i promena skolskog sistema ali to se kod nas ne desavajavascript:; ili se sporo desava kao i svaka druga promena u ovoj zemlji.

Inace Angie zao mi je sto nisi uspela da se ukljucis u emisiju

edit: zaboravih ovu zanimljivost i ovu "neshhvatljivu ambicioznost obrazovnog sistema" u Srbiji
tadejus tadejus 16:05 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

bladerunner92
ovolika varijabilnost je samo pokazala odlucnost i rad na tome da se rezultati promene.


a sta bi sa svedjanima?
sto oni knjigu batalise?
tadejus tadejus 16:07 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

bladerunner92
Link1 Poljska Link2 Poljska


klasicni confirmation bias
tadejus tadejus 16:10 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

Colin_bgd

Tabela je relativna i pokazuje odnos izmedju zemalja, a ne apsolutno znanje. Niko nije zaboravio nista, ali neko jeste naucio (da razmislja) vise...EDIT:ps. Razlike izmedju zemalja jesu male, ali razlog mog posta je sto sam juce slucao na BBC-ju poljskog nekog zvanicnika obrazovanja (veze UK i Poljske su sve vece zbog poljske imigracije), i zena lepo objasnila kako se moze sistem promeniti za bolje ucenje, relevantno modernom svetu, a da to ne podrazumeva 20 sati dnevno kao sto rade na dalekom istoku...


ka sto rekoh confirmation bias
sve je to lijepo ali nije realno da na osnovu jednog skokovitog poboljsanja ranking na testu odmah ustvrdis kako je tvoj metod fantastican
ako se to bude ponavljalo iz godine u godinu... onda ce to biti druga prica
ovako.. tesko
pogotovo u svjetlu tog pada svedjana sa vrha na dno... kao svi naucili da bolje razumiju tekst a samo oni nisu... aha, pa naravno, sigurno je tako bilo


bladerunner92 bladerunner92 23:00 04.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

tadejus


Dva ista linka su posledica greske usled nedostatka vremena (i ne samo te greske u mom textu od danas, vidim sada kad sam imala vremena pazljivije da procitam i linkove i text).Drugi link je bilo tabelarno poredjenje ja mislim sa Ceskom od 2000 godine na ovamo kako su rezultati Poljske rasli , nebitno.

Ja nemam izgradjen stav koji ovde strastveno branim na osnovu nekog mog istrazivanja teme da bi mogla da kazes da se pristrasno odredjujem i tvrdim da je poljski metod fantastican.Mene je samo zinteresovalo sta je to Poljska uradila, pa (iz linka 1 ) mozes da vidis i metodologiju i zakljucak, da bi joj se rezultati na PISA testu od 2000 promenili jer koliko sam razumela od tada se vidi neki kontinuitet u rastu. S obzirom da smo u ozbiljnom problemu jer zaostajemo za nekih 50 poena za evrospkim prosekom (znaci prosekom)a napredujemo za 3, 4 poena godisnje samo mislim da ne bi bilo na odmet da se pogleda i prepise nesto sto je dobro od nekoga ko je vec pokazao da njegov metod daje rezultate.Naravno da bi trebalo najpre uporediti nas i njihov skolski sistem ali verujem da nisu drasticno razliciti da ne bi mogli da se primene isti ili slicni metodi.

Sto se tice Svedske evo ti ovaj link ovde ima objasnjenje zasto oni knjigu batalise.
The union head was also critical of recent reforms, claiming they left teachers overwhelmed with administrative tasks. She expressed fears that the teachinng profession had "lost its status"
-- ovo deluje pozato jel da?
ja samo znam da je zajednicko i u prici o Poljskoj i u prici o Svedskoj da je reforma skolskog sistema ( a sta sve cini skolski sistem ne bih da ulazim)u prvom slucaju dovela do dratsicnog poboljsanja a u drugom do pada rezultata, sto znaci drzava i politika na prvom mestu...
tadejus tadejus 08:16 05.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

bladerunner92
tadejusDva ista linka su posledica greske usled nedostatka vremena (i ne samo te greske u mom textu od danas, vidim sada kad sam imala vremena pazljivije da procitam i linkove i text).Drugi link je bilo tabelarno poredjenje ja mislim sa Ceskom od 2000 godine na ovamo kako su rezultati Poljske rasli , nebitno.Ja nemam izgradjen stav koji ovde strastveno branim na osnovu nekog mog istrazivanja teme da bi mogla da kazes da se pristrasno odredjujem i tvrdim da je poljski metod fantastican...


dakle nisi otvorila link confirmation bias?
nije problem u tome sto sad svi tvrde da je poljski system revolucionaran I dokazuju to rezultatom na piza testu
problem je sto su to poceli tvrditi tek kad su vidjeli rezultate
I to su vidjeli samo jedan rezultat
confirmation bias ti kaze da si sklon (pogresno) da tvrdis kako si znao da ce nesto da se desi tek kad si vidio da se to desilo
a pravi uzrok je mozda slucajnost

reanimator reanimator 09:27 05.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

a sta bi sa svedjanima?
sto oni knjigu batalise?

Otrkirli da postoje Švedjanke?
bladerunner92 bladerunner92 10:01 05.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

tadejus


nisi se ni ti potrudila da potrazis sta se zapravo desilo sa svedjanima

confirmation bias ti kaze da si sklon (pogresno) da tvrdis kako si znao da ce nesto da se desi tek kad si vidio da se to desilo


ali gde sam ja u prvom (izgresenom)postu na ovu temu uopste rekla da sam (posto sam videla rezultate) znala da je poljski sistem revolucioanran i da je to to?

ovde sigurno ne govorimo o slucajnosti jer je ovde postoji jasna metodologija i kontinuitet rasta u odredjenom periodu (od 2000 na ovamo)a kad imamo rast u nekom duzem vremenskom periodu jel to mozemo zaista da pripisemo slucajnosti?

i nije samo jedan rezultat
ovo sam nasla za 2009 dole tabela a znamo kakvi su poslednji...

link
tadejus tadejus 10:13 05.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

reanimator
a sta bi sa svedjanima?sto oni knjigu batalise?
Otrkirli da postoje Švedjanke?


ja ja, dosli srbi pa im objasnili
reanimator reanimator 11:02 05.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

ja ja, dosli srbi pa im objasnili

Ako ja mogu da znam ko je Tor, mogu i oni da znaju našu mitologiju
barese barese 15:08 05.12.2013

Re: U mome srcu Mazurka...

A Finska?


To mi je cak i vece iznenadjenje nego pad Svedske, koja ni ranije nije imala tako spektakularne rezultate na ovom testu.

Are Finland’s vaunted schools slipping?
National student assessments and academic research in Finland have shown that students’ knowledge and skills in mathematics have declined since the mid-2000s. A recent study from the University of Helsinki found a significant drop in 15-year-old students’ learning skills. PISA 2012 accordingly revealed no big surprises in Finland.
princi princi 10:17 04.12.2013

Ne znam za ostala pitanja

ali (link-> )ovo iz matematike (<-link) defintivno ne ocenjuje nikakvu funkcionalnu (ne)pismenost deteta nego jednostavno stepen poznavanja elementarne geometrije. Ko na njega nije odgovorio jednostavno nije odradio dovoljno (i to čak ne ni previše) zadataka.
tadejus tadejus 10:26 04.12.2013

Re: Ne znam za ostala pitanja

princi
ali (link-> )ovo iz matematike (<-link) defintivno ne ocenjuje nikakvu funkcionalnu (ne)pismenost deteta nego jednostavno stepen poznavanja elementarne geometrije. Ko na njega nije odgovorio jednostavno nije odradio dovoljno zadataka.


debelo grjesis
ne ocjenjuje stepen poznavanja geometrije nego sposobnost da se prepozna da je zadatak u sustini geometrijski
nasa djeca nisu ucena na ovakvim prakticnim primjerima pa kad dobiju ovakav zadatak prvo trose vrijeme da prepoznaju sta ih se uopste pita i zbune se, preplase da li ce stici da urade sve, a to svakako nije dobar preduslov za tacnost daljeg racunanja
svakako je lakse djeci kojoj je od starta matematika predstavljana kroz prakticne probleme
cije je znanje na kraju bolje I temeljnije... tough question
odgovor bi se mogao dobiti kroz rad sa nasom i njihovom djecom tokom recimo ljetnje skole
a ne moze da se dobije na jednom testiranju od par sati
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:12 04.12.2013

Re: Ne znam za ostala pitanja

princi
ali (link-> )ovo iz matematike (<-link) defintivno ne ocenjuje nikakvu funkcionalnu (ne)pismenost deteta nego jednostavno stepen poznavanja elementarne geometrije. Ko na njega nije odgovorio jednostavno nije odradio dovoljno (i to čak ne ni previše) zadataka.

Хуххх... реших!
Занимљиво: нема ригидности, признаје се и резултат у распону од 2%.

драга моја

Ниси у праву, тадејус. Шта ће ти геометрија која постоји само у уџбеницима, коју не препознајеш ван њих? Па управо је то аутентично знање -- оно које излази ван учионица и уџбеника, у стварни живот. То ови најбољи клинци имају. А геометрија је у књигама бессврсисходна.
tadejus tadejus 08:26 05.12.2013

Re: Ne znam za ostala pitanja

Predrag Brajovic

Ниси у праву, тадејус. Шта ће ти геометрија која постоји само у уџбеницима, коју не препознајеш ван њих? Па управо је то аутентично знање -- оно које излази ван учионица и уџбеника, у стварни живот. То ови најбољи клинци имају. А геометрија је у књигама бессврсисходна.


mene kad moj petogodisnjak pita zasto je ovo ili ono ja mu uvijek objasnim I primjerom
ne mislim da je primjer los I da djeca moraju matematiku da uce samo kroz aksiome I teoreme
ali sam ostar protivnik suprotne krajnosti
nazvah je vec gore molerska matematika
gdje djetetu pokazes kako da rjesi zadatak sa rotirajucim vratima, kako sa poplocavanjem hodnika, kako sa malterisanjem kuce, kako sa krecenjem vocke...
I on razmislja, aha, rotirajuca vrata, znaci kruznica...
a da pojma nema sta je radijus
e sad
fakat I kod nas dio populacije nikad nece nauciti sta je radijus (evo uvjeravamo se I na blogu svaki dan) I mozda system nekako treba I njima da se prilagodi
mozda zato ta njemacka realschule nije losa ideja
vidis da dijete nije bas najbistrije I odlucis da ne trosis resurse da ga ucis sta je kateta, za njega je ok I da zna da izracuna koliko mu kanti farbe treba za fasadu
mozda je to pametno, meni je ruzno
a uzasavam se opcije da bistro dijete ucim kantama farbe a ne katetama I hipotenuzama I pitagori
I onda cu sama sebi da tapsem sto mi je dijete funkcionalno pismeno, ako se pita piza
za mene je to papuperizacija pojma obrazovanja I tako nesto nikad ne bih podrzala
pokazi na primjeru.. da
pojednostavi istinu da te svi razumiju... ne





Hansel Hansel 10:17 05.12.2013

Re: Ne znam za ostala pitanja

tadejus

'Aj'mo opet da izbegnemo krajnosti. Bez veze je uprosečiti nadarene, ali bez veze je to pokušati i sa ispodprosečniima. Bez veze je i da neko zna Pitagorinu teoremu na papiru a da ne zna da je prepozna u prostoru.

Pričao mi rođak, magistar ekonomije, koji je bio u komisiji za prijem radnika u svom preduzeću, inače ima vrlo jak smisao za praktično: pitao kandidatkinju, dipl. ek., koliko procenata treba da pojeftini proizvod koji je prethodno poskupeo 20% da bi se vratio na staru cenu. I ona odgovorila: 20%.

Desetak godina kasnije (oko 2003-4. god.) u autobusu sam video vrednu studentkinju Megatrenda koja je čitala udžbenik ekonomije i u njemu upravo lekciju (krupnim slovima) u kojoj se objašnjava da nije ovako kako je pomenuta kandidatkinja mislila. Možda taj Megatrend i nije toliko loš?
tadejus tadejus 10:25 05.12.2013

Re: Ne znam za ostala pitanja

Hansel

'Aj'mo opet da izbegnemo krajnosti. Bez veze je uprosečiti nadarene, ali bez veze je to pokušati i sa ispodprosečniima. Bez veze je i da neko zna Pitagorinu teoremu na papiru a da ne zna da je prepozna u prostoru.Pričao mi rođak, magistar ekonomije, koji je bio u komisiji za prijem radnika u svom preduzeću, inače ima vrlo jak smisao za praktično: pitao kandidatkinju, dipl. ek., koliko procenata treba da pojeftini proizvod koji je prethodno poskupeo 20% da bi se vratio na staru cenu. I ona odgovorila: 20%. Desetak godina kasnije (oko 2003-4. god.) u autobusu sam video vrednu studentkinju Megatrenda koja je čitala udžbenik ekonomije i u njemu upravo lekciju (krupnim slovima) u kojoj se objašnjava da nije ovako kako je pomenuta kandidatkinja mislila. Možda taj Megatrend i nije toliko loš?


pa dobro da, neka sredina da se nadje
ne mora bas ni naci metod s bicem u ruci sto bi ucio djecu sta je kateta I hipotenuza..
pa ako zamucne "kod zbir kateta nad hiporenuzom..." a ti shvich bicem..

nego primjera iz svakodnevice sto se tice..
posvjedocih slucaju kasirke koja gajbu piva prebrojava i to tako sto svaku flasu dodiruje rukom... jbt to je nivo petogodisnjeg djeteta
jbg
mozda stvarno nema smisla njoj objasnjavati sta je pitagora htio kasti
ali bojim se da ni kante fasadne boje njoj ne bi pomogle

tadejus tadejus 10:25 05.12.2013

Re: Ne znam za ostala pitanja

.
Hansel Hansel 14:01 05.12.2013

Re: Ne znam za ostala pitanja

tadejus
pa dobro da, neka sredina da se nadje

Preciznije: ravnoteža. Prilagođavanje gradiva sposobnostima učenika (uz adekvatno vrednovanje nivoa znanja).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana