Gost autor| Ljudska prava| Životni stil

Jedan korak bliže ili dva koraka dalje - odlučite sami

reanimator RSS / 02.12.2013. u 13:12

Moderacija, može autorska za kontroverznu i hiper - produktivnu blogerku taube, beskompromisnog borca za blogodemokratiju, pravo na svoju reč i pravo na tuđu reč, te osvedočenog borca protiv etiketiranja?

Shrek%20Cat.jpg

Čovekov smisao za pravednost  šini demokratiju mogućom. Njegova sklonost ka nepravednosti  čini demokratiju neophodnom. Džon F. Kenedi je rekao da  '' Život u slobodi nije lak, a demokratija nikad nije potpuna '', i još je rekao da '' Dok god sloboda ne zacveta u svim zemljama, ne može uvenuti u jednoj ''.Demokratija znači imati izbor. Diktatura znači biti stavljen pred izbor. Demokratija nikada nije završen proces, nije zadata ravan. Demokratija ne trči, ali ona sigurnije stiže na cilj. Karl Poper je kazao : '' Pitanje a '' Ko treba vladati ? '' pogrešno je postavljeno. Dovoljno je ako se loša vlada može opozvati. To je demokratija ."

Demokratija je naše najvrednije dobro. Njeno održanje je ujedno zadatak i obaveza. To znači stalno, odlučno, samosvesno preispitivanje, stremljenje i trud da se postignu kompromisi i trajni konsenzus. Ovo su uslovi jedinog političkog reda koji može garantovati slobodu i stabilnost u državi.

Sistem vrednosti demokratije najbolje i najlakse je predstaviti kroz opis primera americke demokratije.

Prva stvar na koju pomislim kad mislim o sistemu vrednosti američke demokratije je stabilnost koju ona donosi ovoj zemlji.

Demokratija je proizvela stabilnost u SAD, takvu stabilnost koja je sveprisutna i vrlo lako vidljiva i uočljiva realnost. Vlast se menja izborima, ne ratom; Najveći zadatak demokratije, njen ritual i praznik a to je izbor postavljen je na pijedestal društvenog života u SAD i postao je najsvetliji i najviši pokazatelj sistema vrednosti američke demokratije. Odluke se u SAD ne donose krvlju, već glasanjem.

Veoma je bitno neglasiti da je američka demokratija jedan proces koji traje evo 3 veka, prolazi kroz svoje neuspešnije i uspešnije faze; u globalu ide ka boljem. Svaki liberal je svestan da je društvo kojem on teži ideal, ali on isto zna da je svaki korak ka tom idealnom jedna pobeda više; savršena demokratija ne postoji, ali svaki korak prema boljem se smatra uspehom. Svaki dokument, svaka deklaracija koju su Amerikanci doneli odn. proglasili je izraz i težnja ka nečim idealnim. I američka Deklaracija se može tako tumačiti. Napisana je u 18.veku, u vreme buđenja Evrope, u vreme Žan Žak Rusoa, i samim tim, bila pod uticajem zanosa i idealizma. Volter je izrekao reči koje nam pružaju dokaz te uzavrele težnje ka idealnom, težnje ka univerzalnoj jednakosti i dobroti, ka vrhuncima lepog i dobrog. Volter je rekao '' Moj Gospodine, ja se ne slažem sa vašim mišljenjem, ali daću svoj život, samo da biste Vi mogli reći svoje mišljenje ''.

Iako u Deklaraciji Nezavisnosti lepo stoji da smo svi rođeni jednaki, narednih 200 godina neki građani američke države nisu bili ni blizu isti, pogotovo Crnci i Indijanci. Ali ta linija koja ide ka idealnom, da li sporije ili brže, to je ta osnovna vrednost američke demokratije koju ja vidim.

Američki model demokratije sa transformisao kroz vekove imajući svoje uspone, nove osobenosti, protivrečnosti, krize, manjkavosti i prednosti.

Pluralizam mišljenja i razmišljanja je još jedan faktor u sistemu vrednosti američke demokratije. Nema diskriminacije prema onima koji ne žive u Americi a mogu glasati u istoj. U SAD, stavovi se napadaju drugim stavovima a ne predrasudama - opet, još jedna vrednost sistema američke demokratije. U vezi sa tim je imperativ da je dozvoljen civilizovan napad na neki stav, a ne na ličnost koja taj stav iznosi. U komunikaciji imamo verbalnu agresivnost i argumente. Ovo drugo je sposobnost ili želja da napadnemo druge stavove, a ovo prvo da umesto stavova napadnemo ljude koji ih iznose. Ovo drugo je tipično američki, dok je ovo prvo tipično ne -američki način. Može nam se neka stranka sviđati ili ne sviđati, ali to nema i ne sme imati nikakve veze da li ti isti smeju postojati. Koliko ljudi u Americi je mislilo da je da Beri Goldvoter, senator iz Arizone opasan po interese SAD? Taj čovek je rekao da je i ekstremizam u odbrani slobode dozvoljen i da to nije ni greh, ni porok, pa je otvoreno zagovarao da SAD treba da bace jednu raketu na Kremlj za početak. Koliko ljudi je podržavalo generala Makartura koji je otvoreno zagovarao atomski rat protiv Kine 1950?; ali ni u jednom slučaju se nije išlo ka tome da se zabrani bilo čija kandidatura, već su se takve stvari rešavale na izborima. Treba imati mirnoću i staloženost jednog Trumana pa izbeći nevolje, a ne izazivati nove nevolje s'nevoljama koje već postoje. Ne sme se nikada odjednom sve ono što je dobro izbrisati, ono što je loše naglasiti, pa onda '' vrištati '' o tome i tako doneti demokratiju. Možda u režiji nekoh dobrog režisera, dramaturga, možda u nekom pozorištu, možda u zemlji čuda, ali ne i u realnosti; tako se nije postizala američka demokratija. Beri Goldvoter je izgubio izbore sa ogromnom razlikom. Američki narod je bio demokratski visokosvestan i odoleo je primamljivoj retorici Berija Goldvotera na taj način pokazavši demokratsku zrelost.

 Nastavkom svog razmišljanja o američkoj demokratiji dolazim do zaključka da bi validnost ocene američke demokratije trebala doći iz diskusije oko porekla njenog nastanka. U tom slušaju, trebali bismo diskutovati o vremenu nastanka američke države, o okolnostima koje su bile značajne i verovtno uticale na rađanje nove republike na novom kontinentu.

U proučavanju istorijskih prilika, za istoričara je mnogo bitno da zna šta je krivo, a šta je pravo i da je mnogo bitnije znati šta su ljudi u nekom periodu mislili da je krivo i pravo da bismo razumeli njihove postupke.

Glavno pitanje u vezi postanka američke demokratije je : Kako se demokratija stvorila u  takvom radikalno religioznom društvu kakvo je bilo puritansko društvo? I nije se demokratija stvorila u tom i takvom društvu koje je prevaru ili psovanje smatralo neoprostivim zločinom, zločinom za smrtnu kaznu, u društvu u kome su samo članovi crkve imali pravo izbora i sl. Puritanci su, ustvari imali dosta uticaja na američku istoriju jer je njihovo represivno ponašanje uticalo na to da se mnogi doseljenici pod puritanskim represivnim zakonima odluče nastaniti negde drugde. ( Ana Hačinson je oterana, kao i Rodžer Vilijams koji je posle osnovao Rod Ajland )

Ono što ja mislim da je uticalo na razvoj demokratije u Americi je pravo vreme, pravo mesto i pravi ljudi - tri kockice su se složile u pravo vreme neponovljivo u istoriji. To je bilo neponovljivo istorijsko iskustvo.

Zašto pravo vreme? Recimo da se začetak demokratske misli u Americi javlja posle buđenja filozofske inteligencije u Evropi; ponovno oživljavanje knjiga grčkih filozofa koje su bile strogo zabranjene tokom vladavine katoličke crkve, buđenje nauke i početak razmišljanja van strogih crkvenih dogmi. Već nekoliko puta pominjano, Žan Žak Ruso, Džon Lok, Dekart biće oni koji će uticati na pisanje Deklaracije Nezavisnosti na novom kontinentu.To je odgovor na pitanje zašto je Novi svet bio pravo vreme

 Zašto pravo mesto ? Amerika je u to vreme uzimajući u obzir tadašnje domete komunikacije bila kao neko izolovano ostrvo pogodno za buđenje kakve takve demokratije posle mračnog perioda srednjeg veka. Osim toga prirodna bogatstva i inferiornost Amero-Indijanaca u pogledu ratne tehnologije išla je na ruku teritorijalnom širenju SAD.

Zašto pravi ljudi ? U Ameriku nisu stizali plemići niti lordovi već kako Amerikanci vole da kažu common people - običan narod. O ovome se može raspravljati veoma dugo jer s'početka demokratija je više ličila na oligarhiju gde su se samo pripadnici bogatih porodica koje su činile ranu Novoenglesku elitu mogli baviti politikom; čak ni Ustav nije pokazivao želju za glasom naroda kao temeljom demokratije. Elektoralni koledž je bio način na koji se birao predsednik. Svaka država je birala svoje predstavnike koji su glasali za jednog od kandidata tako da se moglo desiti da jedan kandidat ne osvoji većinu glasova naroda, ali po onome što izglasa elektoralni koledž mogao je da ne dobije izbore. S'pojavom irskih političkih mašina i biranja '' običnih ljudi '' a ne bogate elite za mesta u politici počinje proces demokratije ili bolje rečeno korak više u tom gradualnom procesu stvaranja američke demokratije. Pitanje je, kako to da različite etničke grupe nisu došle u sukob jedna s' drugom, kako se  ranije nije preslikala Evropa na novi kontinent, kako nije došlo do socijalnih nemira, revolucija itd. Odgovor, po mom mišljenju leži u dve stvari. U vezi socijalnih nemira koji su mogli nastati porastom broja emigranata i sve manjim prostranstvima za naseljavanje, problem se rešavao proterivanjem Indijanaca i obezbeđivanja jeftine zemlje za svakog, bar u vreme dok se Amerika smatrala farmerskom zemljom, idealnom kako bi je Džeferson opisao. Međuetnički sukobi  izbegnuti su opet radi Indijanaca jer su se oko jednog '' neprijatelja ''  svi belci ipak složili, u ovom slučaju, rekoh to su bili Indijanci, a verovatno i Crnci kasnije. Na jugu, mali broj ljudi je imao robove; ispod 2% belaca je imalo svoje plantaže, i velika većina belaca na jugu nisu imali ništa sem slobode; no, upravo to stvaranje mita kako su ipak iznad crnaca omogućio je da se ne bune; u svom siromaštvu imali su po jednu lažnu utehu '' mi smo belci ''. Bogati osnivaju Kju Kluks Klan, ali siromašni ga čine.

Tako su se tri kockice sklopile i omogućile novu, i važno je naglasiti zdravu podlogu za razvoj demokratije.

Ponavljam, postojala su vremena kada se SAD odlazilo po korak, dva ili tri od demokratije. Jedan od takvih koraka unazad od demokratije bio je period makartizma i njegove posledice. Američko društvo je tada, uprkos svom nevelikom znanju o komunizmu bilo jako anti-komunistički raspoloženo. Progonima potencijalnih komunista i hapšenjima samo na osnovu dojave ili sumnje, američkom društvu je pretilo da postane upravo onakvo isto društvo protiv kojeg su se borili. Takva strujanja postoje u američkom društvu i danas; za određene grupe Arapa upotrebljava se izraz islomofašisti i preduzimaju se mere zaštite od njihovog delovanja. Svakako, politički ekstremizam je unapred osuđen na propast i uvek je samo korak od demokratije a nikako korak bliže.

Da se sada usmerimo na pitanje političkih stranaka u demokratiji . Smatram da su stranke kao neizostavan deo demokratije i njen kočničar u velikom broju slučajeva. Bolje rečeno, moć stranke je u relaciji sa jačinom i vrednošću demokratije. Što su stranke jače u svom jezgru i ideologiji demokratija više strada. Kad su u SAD uveli primarne stranačke izbore gde su građani, a ne nikakvi odbori stranaka birali stranačke kandidate -demokratija je izvojevala još jednu pobedu. Godinama su u zapuštenim stranačkim prostorijama, stranački bosovi birali svoje kandidate i uvek je tu bilo mesta za korupciju. Od kraja 19.veka stranke gube moć na američkoj političkoj sceni, ali ovaj proces osim što je konstantan teče jako sporo. Uvođenjem tzv. primaries ili izbora na kojima građani biraju stranačke kandidate definitivno je ukinuta moć partija. Svaka država ima pravo odlučiti o zakonima za ove izbore.  To je primer za jedan korak blize demokratiji.

 A, jedan primer za korak unazad od demokratije je delatnost „ Crnih pantera „

U Kaliforniji su bili osnovani tzv. '' Crni panteri '' - crnačka militantna organizacija; pripadnici te organizacije su šetali ulicama naselja u kožnim jaknama, sa crnim beretkama i puškama u ruci. Zakon nije branio nošenje dugih cevi tako da su Crni panteri mogli nositi svoje puške i patrolirati ulicama štiteći crnce od represije. Naravno, zakon se promenio u Kaliforniji upravo radi Crnih pantera. Danas se čini neverovatnim da su ljudi mogli nositi duge cevi na javnom mestu. Dakle, i taj korak unazad od demokratije SAD su uspešno prevazišle. To vreme, opasno po demokratiju, uspešno je prevaziđeno.

I na kraju, kako to nastade demokratija ? Radi se o tome da su talasi dolazaka puritanaca počeli jenjavati; njihova represija i zakoni naterali su druge da se sele na neka druga mesta, a Amerika je postala demokratska a ne teokratska država.

To je bilo nekad. Danas se sve više čini da je demokratija kidnapovana i koristi se za sve i svašta; no, to ne znači da borba za demokratiju treba da prestane. Demokratija je uvek vredna borbe.

 Amerika je totalno demokratska zemlja? Nije. Nije, ali teži tome, svaki korak bliže je pobeda, svaki korak dalje je poraz demokratije. Mogu li Amerikanci videti da je predsednik Barak Obama, demokrata veoma elokventan i obrazovan ili većina primeti da je crnac? Kad primete crnca u njemu to je poraz demokratije, kad primete čoveka to je korak bliže demokratiji.

Bilo je nemoguće zamisliti katolika da bude predsednik SAD, a postao je i bila je to pobeda demokratije. Demokratija ima svoje pobede i svoje poraze i večito je u procesu stvaranja. Često je čak i protiv interesa onih što vladaju, baš kao što mislim da je protiv interesa američke nomenklature danas. Demoralizacija ljudi da njihov glas ne može da promeni ništa je u interesu onih koji vladaju, onih kojima paše '' Status Quo ''. Demokratija u SAD stvara atmosferu šansi, povoljnost prilika u kojima možeš da plivaš. Voleti Ameriku znači kritikovati je. Američki mit '' Grad na brdu '' je opasan i štetan za američku demokratiju. Ne možeš biti '' Grad na brdu '' jer tako stvaraš mržnju.

Koliko daleko ide demokratija u Americi dokazuje i podatak da u SAD nema službenog, zvaničnog  jezika. To nije engleski jezik već common language; i o tome se malo zna

Demokratija ?

Uvek u procesu stvaranja i uvek vredna borbe, ali ne da se gube životi već da ugrađujemo svoje živote za nju.

 Nije dovoljno doneti demokratske zakone i čekati demokratiju da samo pokuca na vrata. Da li je ipak Sokrat bio u pravu tvrdeći da je demokratija samo mit u koga samo želimo verovati jer ne mogu svi koji glasaju biti visokosvesni? Možda kao dovršen posao i jeste mit, ali mit kome možemo biti bliži i od koga možemo biti dalji. Velika je razlika.

           



Komentari (353)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

reanimator reanimator 13:13 02.12.2013

...

taube taube 13:36 02.12.2013

Re: ...

reanimator

moj trud za blogodemokratiju je maksimalan, moderacija ima rec
niccolo niccolo 13:15 02.12.2013

Treba da staviš

i onog drhtavog smajlija, kome nijedna blogerka i urednica bloga ne mogu da odole...
reanimator reanimator 13:17 02.12.2013

Re: Treba da staviš

niccolo
i onog drhtavog smajlija, kome nijedna blogerka i urednica bloga ne mogu da odole...

Jes vala! :)
Dakle, moderacija?
uros_vozdovac uros_vozdovac 13:26 02.12.2013

Re: Treba da staviš

reanimator reanimator 13:52 02.12.2013

Re: Treba da staviš

milisav68 milisav68 13:52 02.12.2013

Re: Treba da staviš

niccolo
i onog drhtavog smajlija, kome nijedna blogerka i urednica bloga ne mogu da odole...


taube taube 13:53 02.12.2013

Re: Treba da staviš

reanimator

nesto umilno i od mene
nadam se da nije prevelika slika
alselone alselone 14:51 02.12.2013

Re: Treba da staviš

Buahahahaha.
angie01 angie01 15:04 02.12.2013

Re: Treba da staviš

Dakle,




taube taube 15:29 02.12.2013

Re: Treba da staviš

angie01
Dakle,

da, hiperproduktivnost i zedj za novim saznanjem, upravo citam reakcije nemackih medija o hrvatskom referendumu,,
freehand freehand 13:30 02.12.2013

Nači...

... i Krkaru crkla krava?
taube taube 13:37 02.12.2013

Re: Nači...

Nači...
... i Krkaru crkla krava?

moderacija ima rec, blogodemokratija treba da zivi
arianna arianna 18:45 02.12.2013

Re: Nači...

blogodemokratija




krkar krkar 13:38 02.12.2013

1/4

Ako dajete dajte joj četvrtinu autorske opcije da malo skrati, ko će ovo da čita?

Srećom, komentari folgen
freehand freehand 13:40 02.12.2013

Re: 1/4

krkar
Ako dajete dajte joj četvrtinu autorske opcije da malo skrati, ko će ovo da čita?

Srećom, komentari folgen

Pratiš, pratiš?

Ti ljubomorko jedan šašavi1
taube taube 13:57 02.12.2013

Re: 1/4

1/4
Ako dajete dajte joj četvrtinu autorske opcije da malo skrati, ko će ovo da čita?

moze, moze krkar i lakonski kratko, sve moze ako je borba za ravnopravnost u pitanju

Srbi ne vole silu i nasilje i kuluk. Apeluj na dobru volju i Srbin ce rado uciniti i vise od trazenog.

eto lakonskog bloga u nekoliko reci.
taube taube 13:58 02.12.2013

Re: 1/4

Pratiš, pratiš?

Ti ljubomorko jedan šašavi1

naravno da me moj mili krkar prati
taube taube 14:11 02.12.2013

dobrota u blogodemokratskoj zajednici

" Да би човек био друштвено одговоран и освешћен, он мора прво поседовати личну одговорност. Ово подразумева свест о својој грешности и слободи. Та слобода је слобода погледа на свет, слобода речи, штампе, вероисповести, а њена граница је слобода другог. Слобода и одговорност која иде уз њу су нераскидиве. Обично верујемо да имамо неограничену слободу и да ову нашу слободу ограничава присуство других. На друге гледамо као на препреке или ограничавајуће факторе наше слободе. У стварности наша слобода је незамислива без присуства других људи који су предуслов исте (наше слободе).

Бити друштвено одговоран значи живети сада и овде, са људима који нас окружују увиђати њихове потребе, недаће, патње, радости. Бити одговоран значи волети другога и све делити са њим. Без другога нема ни мене, јер само кроз њега и ја истински постојим и живим. Тек тада када се живот не поима само и искључиво кроз мене и моје него и тебе и твоје и њега и његово, наше живљење постаје хришћански одговорно. Но, поставља се питање како све то остварити, шта све морамо да умножимо како бисмо били на корист заједници? Одговор на то треба сами да откријемо јер – не постоји универзална формула.


Бити одговоран значи пројавити љубав кроз заузимање за ближњег

Ако сам ја гладан, онда је то егзистенцијални проблем, али ако је гладан мој комшија, онда је то морални проблем.

Иако је човекољубље нешто што се изражава на личном плану, његово стално упражњавање развило је колективну свест о друштвеној солидарности и до образовања првих хуманитарних институција, а касније и до развоја социјалне заштите.

Суштина одговорности лежи у етимологији саме ове речи која у свом корену има реч „одговор“. "

kako ce ko odgovoriti , zavisi od njega samog..
moj odgovor je - borba za blogodemokratiju putem dobrote
looping looping 14:27 02.12.2013

1

Demokratija stigla na cilj u komsiluku.
taube taube 15:11 02.12.2013

Re: 1

looping
Demokratija stigla na cilj u komsiluku.


" Референдум је облик непосредне демократије, тј. облик непосредног учешћа грађана у вршењу државне власти и доношења политичких одлука. Путем референдума грађани се изјашњавају (непосредно и тајно) да ли су за или против одређеног закона, акта, политичке или друге одлуке које су већ донесене или се њихово доношење планира. "

referendum je instrument demokratije.


procitah, na demokratski nacin su konzervativci pobedili u hrvatskoj, sad ostaje borcima za ljudska prava iliti rodnu ravnopravnost ili kako god se to zvalo da se bore dalje ako imaju motivaciju i energiju.
Tomas Hobs je rekao da je naše prirodno stanje u stvari stanje konstantnog konflikta i rata, i da vlada zbog toga mora obezbediti stabilnost sistema i društva; najveći problem i najveća nesreća koju su SAD ikada imale je građanski rat koji se desio pre otprilike 150 godina. Hobs misli da demokratija ne može obezbediti stabilnost jer proizvodi frakcije, podele, sukobe interesa više ljudi i stoga je predlagao totalnu diktaturu gde će ljudi izabrati vlast jednom i posle toga sva prava koja koja imaju predaće toj istoj vlasti, bez ikakvih prava za sebe kao građani. S druge strane vlast ima samo jednu obavezu - da očuva stabilnost sistema s tim da su joj sve poluge vlasti omogućene bez ikakvog uskraćivanja.
Da li američka demokratija demantuje Hobsa? Da.
Da li hrvatski referendum demantuje Hobsa? Da

i nemacki mediji javljaju sueddeutschezeitung Kroaten stimmen gegen die Homo- Ehe Politik

welt - Der mächtigen katholischen Kirche in Kroatien ist mit ihrem Referendum am Sonntag ein großer Sieg gegen die linke Regierung gelungen.

Sta reci? preveliki uticaj katolicke crkve u hrvatskoj uzima svoj danak,
looping looping 15:17 02.12.2013

Re: 1

i nemacki mediji javljaju sueddeutschezeitung Kroaten stimmen gegen die Homo- Ehe Politik

welt - Der mächtigen katholischen Kirche in Kroatien ist mit ihrem Referendum am Sonntag ein großer Sieg gegen die linke Regierung gelungen.

Sta reci? preveliki uticaj katolicke crkve u hrvatskoj uzima svoj danak,

Vecina je iskoristila svoje puno demokratsko pravo da odlucuje o manjini.
A koristice ga i nadalje, verovatno.
taube taube 15:22 02.12.2013

Re: 1

Vecina je iskoristila svoje puno demokratsko pravo da odlucuje o manjini.
A koristice ga i nadalje, verovatno


tacno. diskriminisane grupe ce morati da nastave borbu. rezultati referenduma su jedan korak dalje od demokratije , ili cak 2 koraka dalje.
" Soziale Isolation bis hin zu offenen Anfeindungen: Schwule, Lesben, Bisexuelle und Transgender haben in Europa noch mit einigen Problemen zu kämpfen " - die Welt
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:25 02.12.2013

Re: 1

taube



Sta reci?


Šta reći? Ne ono Šimunićevo nego ono naše staro:
taube taube 15:26 02.12.2013

Re: 1

Vecina je iskoristila svoje puno demokratsko pravo da odlucuje o manjini.
A koristice ga i nadalje, verovatno

jedna od velikih dilema demokratije - otkud vecini toliki strah od manjine? kako zastiti manjinu od vecine? demokratski nacin borbe za ljudska prava su razni, i nastavice se, ovo je poraz demokratije, rezultati referenduma su pod uticajem crkve koja se ne bi smela mesati u svetovnost, ali se ipak mesa..
taube taube 15:34 02.12.2013

Re: 1

uros_vozdovac

taubeSta reci? Šta reći? Ne ono Šimunićevo nego ono naše staro:

to vam je korak unazad, ima jedan lep text u Welt-u

Kirche und Staat

nije deutschland sama u eu, kapirate?

moj stav je - neka se ljubav izrazi javno, bolje je tako nego da se sokiramo kad saznamo sta rade pravoslavne vladike sa mladim momcima, a ni katolicki biskupi ne zaostaju mnogo, protivprirodni blud u crkvi koja se bori protivprirodnog bluda?!?

dakle, bolje da znamo ko koga voli javno, a vas komentar mi lici na dacicevo ulagivanje birackoj masi - izem ti evropu u koju moras preko gej parade da udjes,

uros_vozdovac uros_vozdovac 15:41 02.12.2013

Re: 1

taube


protivprirodni blud u crkvi koja se bori protivprirodnog bluda?!?



Ma zezam se nek cveta 1000 cvetova, Love, Peace, Sex, u crkvi, van crkve, gde god...
taube taube 15:50 02.12.2013

Re: 1

Ma zezam se nek cveta 1000 cvetova, Love, Peace, Sex, u crkvi, van crkve, gde god

ok. sad mi je lakse, a verovatno i pripadnicima diskriminisanih manjina

EDIT
Referendum u Hrvatskoj je pokazao nizak nivo mišljenja koji trenutno preovlađuje u Hrvatskoj. Prvo što pada u oči je nesposobnost Ustavnog suda Hrvatske da prepozna diskriminaciju: ako je jedan oblik ponašanja dozvoljen jednog grupi građana, a isti taj oblik ponašanja je zabranjen drugoj grupi građana - to je diskriminacija. Ustavni sud je temelj države. Ako je temelj loš ....- Bloger Jaril

tek sad ugledah da njegov tekst moze da pomogne mom
taube taube 15:59 02.12.2013

Re: 1

Šta reći? Ne ono Šimunićevo nego ono naše staro


sta reci? danke Jaril
" Svaki diskriminisan čovek, koji mnogo radi, ima svesnu ili nesvesnu nadu da će svojim radom uspeti da zaradi status jednakog. Ustav je najviši državni dokument, i to što je diskriminacija ušla u hrvatski temelj ubija svaku, i svesnu i nesvesnu, nadu u Hrvata da će se sopstvenim radom i trudom zaslužiti svoje mesto u društvu. Pošto je referendum poslao poruku da opšti doprinos društvu nije potreban i ubio osećaj doprinosa zajednici u Hrvatskoj, kakvo je ponašanje preostalo Hrvatima? Maksimalno iskorišćavanje društvenih mogućnosti za ostvarivanje lične, samo lične i ničega osim lične koristi. Zvuči kao već postojeća slika današnjeg hrvatskog društva? U Hrvatskoj već cveta diskriminacija. Referendumom je zacementirana." - Jaril
apacherosepeacock apacherosepeacock 16:02 02.12.2013

Re: 1

rade pravoslavne vladike sa mladim momcima, a ni katolicki biskupi ne zaostaju mnogo,


Cuj ne zaostaju mnogo?
Pa jesi li prespavala vesti o pedofilskim aferama u katolickoj crkvi o kojima mediji bruje vec godinama a broja im se ne zna (rec je o desetinama hiljada i vise od toga)? I to samo u 20 veku gde jos ima zivih svedoka.
U kom obimu se to desavalo u pravoslavnoj crkvi pa ne samo sto si izjednacila vec si i pravoslavnu crkvu isturila u prvi plan po tom pitanju a ovi drugi (kao) ne zaostaju ?
taube taube 16:13 02.12.2013

Re: 1

jesi li prespavala vesti o pedofilskim aferama u katolickoj crkvi

nisam prespavala, upotrebih pogresne reci - ne zaostaju mnogo, trebalo je da napisem, isti su!

zbog takvih iskreni , dobri ljudi se odricu vere i postaju ateisti, a neki pravoslavni monasi beze iz manastira u manastir, jezivo !

zamaskirana borba protivprirodnog bluda zapravo je borba za opstanak crkve na vlasti jer verovali ili ne - nakon toliko vekova koji su prohujali od mracnog srednjeg veka-crkva jos drzi u rukama konce svetovne vlasti,

vracamo se dakle unazad u doba borbe za investituru,

Борба за инвеституру је најзначајнији конфликт између секуларне и црквене власти у средњовековној Европи. Почео је у 11. веку као спор између цара Светог римског царства и папе Гргура VII око тога ко контролише постављање (инвеститура) виших свештеника (бискупа).Папа Гргур VII је 1075. тврдио да је Римска црква основана од бога и да је папска власт универзална и да једино папа може постављати бискупе и свештенике. То је био отклон од средњовековне равнотеже снага и Гргур VII по томе елиминише инвеституру, по којој је божански постављени монарх имао право да поставља прелате, који би опет имали и секуларну и духовну моћ. Када је Хенрик IV престао бити дете, послао је Гргуру VII писмо, којим смењује папу и сазива избор новог папе. Гргур VII одговара 1076. писмом, којим екскомуницира краља и свргава га као краља и цара. То је било први пут да је цар свргнут од 4. века. Фактички и папа и цар су један другог свргли. Немачка аристократија је била сретна да чује да је цар свргнут. Они су користили религију као покриће за наставак побуне, која је раније започела. Аристократија је приграбила царска овлашћења, па је почела полагати право власти над сељацима и поседима. Градили су замкове, тамо где је пре било забрањено и градили су локалне феуде да би се одвојили од царства. Хенрик IV је био суочен са побунама, па му није преостало ништа друго него да се извини папи. Покајнички путује у Каносу 1077. и ту се извињава папи. Као доказ да се каје за своје грехе дошао је бос усред зиме и у кошуљи од грубе оштре длаке. Гргур VII му опрашта и скида екскомуникацију са њега. Али немачке аристократе не престају са побуном. Изабрали су ривалског краља Рудолфа Рајнфелдског itd itd

to vam je ono cuveno izvinjenje iz kanose, henrik 4. je cekao nekoliko dana pred vratima da ga papa pusti unutra, u istorijskim knjigama se ovo naziva - ponizenje iz kanose

borba duhovne i svetovne vlasti traje li traje..
apacherosepeacock apacherosepeacock 16:17 02.12.2013

Re: 1

henrik 4. je cekao nekoliko dana pred vratima da ga papa pusti unutra, u istorijskim knjigama se ovo naziva - ponizenje iz kanose


Zato je Henrik VIII obrnuo redosled
Jaril Jaril 16:24 02.12.2013

Re: 1

jedna od velikih dilema demokratije - otkud vecini toliki strah od manjine?

У основи је нагон за опстанком. Настојање да се други прогласи најслабијом антилопом. Тај страх је, у ствари, страх од сопствене слабости. Зато се он појачава у кризним временима и стишава у просперитетним.

ПС: Хвала за цитирање.
taube taube 16:55 02.12.2013

Re: 1

У основи је нагон за опстанком. Настојање да се други прогласи најслабијом антилопом. Тај страх је, у ствари, страх од сопствене слабости. Зато се он појачава у кризним временима и стишава у просперитетним.

ПС: Хвала за цитирање.

hvala tebi, tvoji citati mi spasise blog, krenuli komentari u pogresnom smeru, kao i uvek, dva koraka od blogodemokratije
taube taube 16:58 02.12.2013

Re: 1

Zato je Henrik VIII obrnuo redosled

da, bas tako
looping looping 17:03 02.12.2013

Re: 1

taube
Vecina je iskoristila svoje puno demokratsko pravo da odlucuje o manjini.
A koristice ga i nadalje, verovatno

jedna od velikih dilema demokratije - otkud vecini toliki strah od manjine? kako zastiti manjinu od vecine? demokratski nacin borbe za ljudska prava su razni, i nastavice se, ovo je poraz demokratije, rezultati referenduma su pod uticajem crkve koja se ne bi smela mesati u svetovnost, ali se ipak mesa..

Meni se ne cini da je ovo poraz demokratije. Mozda poraz moralnih nacela ali ne i demokratije. Svako moze da utice na misljenje gradjana (i to je demokratski): crkva, predsednik drzave, predstavnici opozicije, ateisti itd, a od gradjana sve zavisi na kraju krajeva.
Ako vecina demokratski odabere da zivi u blatu, u blatu ce i ziveti - u jednom savrseno demokratskom drustvu.

Edit:
A ovo je vrlo zanimljivo:
"Kako bi povećala izglede za svoj ulazak u Uniju, Hrvatska vlada je pre dve godine bila ublažila uslove za organizovanje referenduma u zemlji, tako da sada ne postoji odrednica o minimalnog odzivu učesnika niti ograničenja što se tiče teme referenduma." (Link)

Sto bi znacilo da je indirektno EU dobrim delom kriva za rezultate i efekte referenduma, i ogranicavanja prava manjinama.
I, eto motivacije srpskim desnicarima teske kategorije za ulazak u EU.

blogovatelj blogovatelj 17:31 02.12.2013

Re: 1

ovo je poraz demokratije


Zasto? Zato sto se nekome ne svidjaju rezultati?
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:55 02.12.2013

Re: 1

pod uticajem crkve koja se ne bi smela mesati u svetovnost,


Oho, ovo je baš demokratski!
Do demokratskih jj
I kome bi još oduzela pravo da se meša u demokratiju?
Opoziciji npr, što da ne?
hajkula1 hajkula1 21:14 02.12.2013

Re: 1

hoochie coochie man
pod uticajem crkve koja se ne bi smela mesati u svetovnost,


Oho, ovo je baš demokratski!
Do demokratskih jj
I kome bi još oduzela pravo da se meša u demokratiju?
Opoziciji npr, što da ne?




Kad su zaboravili indulgencije
taube taube 21:46 02.12.2013

Re: 1

Oho, ovo je baš demokratski!
Do demokratskih jj
I kome bi još oduzela pravo da se meša u demokratiju?
Opoziciji npr, što da ne?

duhovna i svetovna vlast su odvojene. tacka

EDIT
poznato vam je sta je teokratija? jel srbija teokratska drzava? nije, bar ne jos uvek ili po vasem misljenju jeste? ako jeste, onda je to iran dosao u srbiju i udaljio je jedno 100 koraka od demokratije.

ja ne oduzimam ili dajem prava. ako ste procitali text treba da vam bude jasno sta je demokratija. pluralizam misljenja kroz visestranacje. opozicija kao kontrolor, kroz stranke ali crkva kao kontrolor svetovne vlasti, hajte molim vas, hocete nazad u mracni srednji vek, i to nakon martina lutera i svega slicnog.
taube taube 21:48 02.12.2013

Re: 1

Zato sto se nekome ne svidjaju rezultati?

nije problem u svidjanju , problem je sto je hrvatska ovakvim rezultatima otisla 2 koraka od demokratije.
taube taube 21:56 02.12.2013

Re: 1

Sto bi znacilo da je indirektno EU dobrim delom kriva za rezultate i efekte referenduma, i ogranicavanja prava manjinama.
I, eto motivacije srpskim desnicarima teske kategorije za ulazak u EU.

upravo tako , recnikom ovog mog bloga ovo je koraka cak i 3 od demokratije i ovo je vetar u krila srpskim ultradesnicarima umesto da bude obratno, da srbija iskoristi ovaj momenat i pokaze kako je tolerantnije drustvo od hrvatske, bila bi to mudrost koju savetujem srpskoj diplomatiji,,

a sto se tice same eu, ne zna ona ni sama sta ce sa balkanskim zemljama, eu shvata da one jos nisu spremne za ulazak u eu, srbija odlaze stvaranje pravne drzave a kamoli neki veci domet da dosegne, jednostavno - balkan nije spreman za eu, ali se i pored toga velikodusno primaju u eu

pogledajte primer rumunije, primljena je iz odredjenih politickih razloga, a nema ni pojma o pojmu da je to zemlja po eu standardima, dobijaju novac iz fondova eu da bi resili problem pasa lutalica, a oni novac usmeravaju ko zna gde a pse lutalice su poceli masovno da ubijaju, ljubitelji zivotinja u nemackoj su zgrozeni, moja prijateljica veterinarka danima postira na svoj fb profil - rumuni, molim vas, prestanite da ubijate neduzne zivotinje!

hoochie coochie man hoochie coochie man 21:56 02.12.2013

Re: 1



duhovna i svetovna vlast su odvojene. tacka


Što znaći: ako obučeš mantiju gubiš građanska prava.



, problem je sto je hrvatska ovakvim rezultatima otisla 2 koraka od demokratije.

Tako što je raspisala referendum i što poštuje rezultate tog referenduma?

Taube,
nauči, dete, nešto o demokratiji pa posle o njoj pričaj



taube taube 22:04 02.12.2013

Re: 1

Tako što je raspisala referendum i što poštuje rezultate tog referenduma?

Taube,
nauči, dete, nešto o demokratiji pa posle o njoj pričaj


i treba da postuje rezultate referenduma, ali takvi rezultati referenduma hrvatsku udaljavaju od cilja - demokratske drzave, ako je hrvatskoj cilj - demokratsko drustvo , rezultati referenduma cine da je ona sada udaljenija od tog demokratskog drustva kojem tezi,
taube taube 22:09 02.12.2013

Re: 1

Što znaći: ako obučeš mantiju gubiš građanska prava

klischee

toliko puta upotrebljen da se " odbrani " nesto sto je jednostavno pogresno.
ne gubi gradjanska prava, moze da glasa na izborima, ali ne sme u politiku da se mesa, sta trazi patrijarh u skupstini prilikom donosenja ustava? mesto mu je na crkvenom saboru a ne u skupstini,,alo, osvestite se,,
taube taube 22:18 02.12.2013

Re: 1

nauči, dete, nešto o demokratiji pa posle o njoj pričaj

Abraham Linkoln je definisao demokratiju kao vladavinu naroda, od naroda i za narod. Srce demokratije je činjenica da narod upravlja sobom. Komunistički koncept demokratije nije bio usmeren ni na vladu naroda, ni na vladu od naroda, već na na vladu u interesu naroda. U slučaju Nemačke, na primer, Komunistička Rusija gledala je na Zapadnu Nemačku kao na zemlju koja nema demokratski sistem jer je uređena na kapitalistički način privatne svojine koji je tamo funkcionisao. Zapadna Nemačka bi bila demokratska samo ako bi komunistički element u njoj - oko 2% populacije preuzeo vladu i ukinuo kapitalistički sistem. Činjenica da ostalih 98 % Zapadnih Nemaca se protivi komunizmu značila je malo Moskovskoj verziji demokratije. Komunisti su verovali u svoju izabranost i da samo oni znaju šta je interes naroda. Komunisti su insistirali da je demokratski kapitalizam -diktatorski jer kapitalizam se po njihovom rezonovanju nalazio u definiciji diktature. Činjenica da ljudi koji žive u kapitalističkom sistemu to žele dobrovoljno, dokazivala je komunistima samo to da većina baš i ne zna uvek šta je to najbolje za nju. Kao kontrast, Rusija je smatrala da je Istočna Nemačka - demokratija jer je vlasništvo nad proizvodnjom u posedu i upravljanju od strane i države i to im je bio sasvim dovoljan dokaz. Ono što je bilo porazno je činjenica da je narod Istočne Nemačke odbacivao komunističku tiraniju koja im je bila nametnuta, i samo uz pomoć metoda tajne policije i '' popravnih '' radnih logora komunistička vlada je mogla sebe održati. Ipak, ovo nije toliko važno za komunističku verziju demokratije. Važna stvar u vezi demokratije, naravno, sa komunističke tačke gledišta je, ne šta narod želi, već ono što bi trebalo da želi. Ako ono što komunistička vlast želi može biti nametnuto samo uz pomoć sile, onda sloboda znači silu u dvosmislenom komunističkom rečniku. Ili, kako bi branioci Komunističkog terora često voleli da kažu : '' ne možete napraviti omlet ako ne razbijete jaja ''. Ironično, stoga, Komunistička policijska država u Istočnoj Nemačkoj je mogla da postoji jedino naporom ruskih bajoneta, a zvanično je naziv države bio '' Nemačka Demokratska Republika ''. Slično, kad je Ruska Crvena Armija nametnula komunizam u nekoliko istočnoevropskih zemalja posle 2. Svetskog rata semantičari su im odmah našli prikladno ime '' Narodne Demokratije ''.



Što se tiče bazičnih principa demokratije, moglo bi se reći da demokrate veruju u razum i iskustvo. Kao suprotnost, dogmatisti ( kao što su bili Komunisti i Fašisti ) su odbacili ovo verovanje u razum i iskustvo: oni su sigurni kako znaju šta je istina, i stoga su zatvorili svoje umove za argumente razuma ili praktičnih lekcija iskustva. Za komuniste, koncept klase je odgovor za ljudske nedaće, a za fašiste rasa i nacija su neiscrpni ključevi za istinu. Još više od toga politički dogmatisti znaju sa apsolutnom sigurnošću da njima nisu potrebna dalja istraživanja, i ako im, bilo kakva pitanja bazirana na suprotnim dokazima postavite, vi ćete biti tretirani kao neprijatelj. Preziranje razuma i iskustva se u psihološkom smislu reflektuje u fanatizam; komunisti ne trpe kompromise i njihovo političko pravilo akcije u odnosu na njihove oponente nije '' live and let live '' već '' live and liquidate ''; znači ne dopuštaju ono pravilo '' živi i pusti druge da žive '' nego pravilo '' živi i likvidiraj '', u slobodnijem prevodu '' moraš likvidirati druge da bi živeo ti, i da bi tvoja ideja opstala ''. Kao kontrast, demokratski način života je baziran na ideji da je istina '' sa malim i '', probna, promenljiva, i predmet stalnog proveravanja i verifikacije. Racionalni empirista – osoba koja veruje u razum i iskustvo – odbija, stoga, da veruje da je čovečanstvo ikad stiglo na kraj svog traganja za istinom i znanjem. U nauci, nijedan naučni istraživač bez zdrave doze duboke sumnje ili skepticizma neće uzimati ništa za sigurno, odnosno zdravo za gotovo, i on će uvek izazivati prihvaćene istine imogla da postoji jedino naporom ruskih bajoneta, a zvanično je naziv države bio '' Nemačka Demokratska Republika ''. Slično, kad je Ruska Crvena Armija nametnula komunizam u nekoliko istočnoevropskih zemalja posle 2. Svetskog rata semantičari su im odmah našli prikladno ime '' Narodne Demokratije ''.


hoochie coochie man hoochie coochie man 22:29 02.12.2013

Re: 1

Ajd da te naućim nečemu
(ali očekujem hvala, i to velikim slovima)

rezultati referenduma cine da je ona sada udaljenija od tog demokratskog drustva kojem tezi,


To Hrvatsku udaljava od poštovanja ljudskih prava, a ne od demokratije.
Demokratija jeste potreban ali nikako dovoljan uslov da se ljudska prava poštuju.
Dakle demokratija nije garant da će ta prava biti poštovana, štaviše, nekada im je i smetnja.
Ovaj primer Hrvatsle je idealan.
Da nije demokratije, da vlast može mimo volje naroda da odlučuje, ona bi u ustav unela drugačiju definiciju braka, ali pošto je Hrvatska demokratska država u kojoj se poštuje volja većine, ta prava moraju da trpe.

Mogao bih još o ovome ali da skratim, zapamti, demokratije nije jednako poštovanje ljudskih prava, to su različite stvari.


moze da glasa na izborima, ali ne sme u politiku da se mesa


demokratija na kašićicu?
Može malo demokratije, može malo ljudskih prava, al ne može sve.

Zašto?
Popovi su pored toga što su popovi ravnopravni građani ovog društva i imaju sva prava kao i svi ostali.
Mogu da biraju i da budu birani (pasivno i aktivno pravo) tako da mogu i da se kandiduju na izborima ako im se prohte.
Mogu pojedinačno ili u okviru svoje organizacije da iznose svoje političke stavove, da agituju i kritikuju, sve što zakonom nije zabranjeno mogu da rade.

Šta će ko da misli o njima zbog toga, kao i o bilo kome drugom, je stvar svakog pojedinca.

Odbvojenost crkvene i svetovne vlasti je nešto sasvim drugo, to niakako nije ovo o čemu ti pišeš.
Mogu i to da ti objasnim ali prvo ono hvala da vidim.


hoochie coochie man hoochie coochie man 22:30 02.12.2013

Re: 1

O demokratiji, za vasu informaciju, znam mnogo,,


Ništa ti ne znaš
taube taube 22:36 02.12.2013

Re: 1

O demokratiji, za vasu informaciju, znam mnogo,,

o demokratiji, za vasu informaciju, znam mnogo,,

Abraham Linkoln je definisao demokratiju kao vladavinu naroda, od naroda i za narod. Srce demokratije je činjenica da narod upravlja sobom. Komunistički koncept demokratije nije bio usmeren ni na vladu naroda, ni na vladu od naroda, već na na vladu u interesu naroda. U slučaju Nemačke, na primer, Komunistička Rusija gledala je na Zapadnu Nemačku kao na zemlju koja nema demokratski sistem jer je uređena na kapitalistički način privatne svojine koji je tamo funkcionisao. Zapadna Nemačka bi bila demokratska samo ako bi komunistički element u njoj - oko 2% populacije preuzeo vladu i ukinuo kapitalistički sistem. Činjenica da ostalih 98 % Zapadnih Nemaca se protivi komunizmu značila je malo Moskovskoj verziji demokratije. Komunisti su verovali u svoju izabranost i da samo oni znaju šta je interes naroda. Komunisti su insistirali da je demokratski kapitalizam -diktatorski jer kapitalizam se po njihovom rezonovanju nalazio u definiciji diktature. Činjenica da ljudi koji žive u kapitalističkom sistemu to žele dobrovoljno, dokazivala je komunistima samo to da većina baš i ne zna uvek šta je to najbolje za nju. Kao kontrast, Rusija je smatrala da je Istočna Nemačka - demokratija jer je vlasništvo nad proizvodnjom u posedu i upravljanju od strane i države i to im je bio sasvim dovoljan dokaz.

Ono što je bilo porazno je činjenica da je narod Istočne Nemačke odbacivao komunističku tiraniju koja im je bila nametnuta, i samo uz pomoć metoda tajne policije i '' popravnih '' radnih logora komunistička vlada je mogla sebe održati. Ipak, ovo nije toliko važno za komunističku verziju demokratije. Važna stvar u vezi demokratije, naravno, sa komunističke tačke gledišta je, ne šta narod želi, već ono što bi trebalo da želi. Ako ono što komunistička vlast želi može biti nametnuto samo uz pomoć sile, onda sloboda znači silu u dvosmislenom komunističkom rečniku. Ili, kako bi branioci Komunističkog terora često voleli da kažu : '' ne možete napraviti omlet ako ne razbijete jaja ''. Ironično, stoga, Komunistička policijska država u Istočnoj Nemačkoj je mogla da postoji jedino naporom ruskih bajoneta, a zvanično je naziv države bio '' Nemačka Demokratska Republika ''. Slično, kad je Ruska Crvena Armija nametnula komunizam u nekoliko istočnoevropskih zemalja posle 2. Svetskog rata semantičari su im odmah našli prikladno ime '' Narodne Demokratije ''.

Što se tiče bazičnih principa demokratije, moglo bi se reći da demokrate veruju u razum i iskustvo. Kao suprotnost, dogmatisti ( kao što su bili Komunisti i Fašisti ) su odbacili ovo verovanje u razum i iskustvo: oni su sigurni kako znaju šta je istina, i stoga su zatvorili svoje umove za argumente razuma ili praktičnih lekcija iskustva. Za komuniste, koncept klase je odgovor za ljudske nedaće, a za fašiste rasa i nacija su neiscrpni ključevi za istinu. Još više od toga politički dogmatisti znaju sa apsolutnom sigurnošću da njima nisu potrebna dalja istraživanja, i ako im, bilo kakva pitanja bazirana na suprotnim dokazima postavite, vi ćete biti tretirani kao neprijatelj. Preziranje razuma i iskustva se u psihološkom smislu reflektuje u fanatizam; komunisti ne trpe kompromise i njihovo političko pravilo akcije u odnosu na njihove oponente nije '' live and let live '' već '' live and liquidate ''; znači ne dopuštaju ono pravilo '' živi i pusti druge da žive '' nego pravilo '' živi i likvidiraj '', u slobodnijem prevodu '' moraš likvidirati druge da bi živeo ti, i da bi tvoja ideja opstala ''. Kao kontrast, demokratski način života je baziran na ideji da je istina '' sa malim i '', probna, promenljiva, i predmet stalnog proveravanja i verifikacije. Racionalni empirista – osoba koja veruje u razum i iskustvo – odbija, stoga, da veruje da je čovečanstvo ikad stiglo na kraj svog traganja za istinom i znanjem. U nauci, nijedan naučni istraživač bez zdrave doze duboke sumnje ili skepticizma neće uzimati ništa za sigurno, odnosno zdravo za gotovo, i on će uvek izazivati prihvaćene istine i verovanja, i nigde se neće zaustaviti u svojoj potrazi za još većim znanjem. Slično tome, demokratija podrazumeva prepoznavanje skepticizma kao vitalnog elementa i stava u životima slobodnih ljudi.


taube taube 22:40 02.12.2013

Re: 1

Ajd da te naućim nečemu
(ali očekujem hvala, i to velikim slovima)

ja te molim da se ne ponasas kao moj mentor ili profesor, imala sam mentora i imala sam profesore, to nisi bio ti!!
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:41 02.12.2013

Re: 1

Srce demokratije je činjenica da narod upravlja sobom.


i?
Šta ćemo sad ako narod koji upravlja sobom nešto oodlući?

Da procenjujemo sviđa li nam se ili se nam se ne sviđa takva odluka, pa da na osnovu toga kažemo da li jeste ili nije demokratska.
Demokratija je po tebi samo onda kad večina donese odluku koja se tebi dopada.

sdit

imala sam mentora i imala sam profesore, to nisi bio ti!!


pa zato ti ja samo za "hvala" objašnajvam.

taube taube 22:42 02.12.2013

Re: 1

To Hrvatsku udaljava od poštovanja ljudskih prava, a ne od demokratije.

a sta je postovanje ljudskih prava ako ne jedna od vrednosti demokratije?? das kann nichts war sein
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:47 02.12.2013

Re: 1

demokratija može postoji i bez poštovanja nekih ljudskih prava.
Nepoštovanje nekih prava ne znači nepostojanje demokratije.
Demokratija je šira oblast od ljudskih prava, sva ljudska prava ne mogu biti poštovana ako ne postoji demokratija, ali demokratija može postojati i bez poštovanja nekih ljudskih prava.
taube taube 22:50 02.12.2013

Re: 1

Ništa ti ne znaš

Iz razloga što liberalni demokrata ne može imati apsolutnu sigurnost svojih viđenja, on je voljan da potvrdi da i njegov oponent može biti delimično u pravu. Pitanje skepticizma u nauci i demokratiji je usko povezan sa načinom na koji će se tretirati oponenti tj. protivnici. Naučno mišljenje ne može biti prihvaćeno kao ispravno ako je bazirano na autoritetu, već mora biti verifikovano preciznim metodama opažanja. Naučnik je sve vreme svestan nepotpunosti svojih činjenica odnosno podataka; zato on ne oseća animozitet prema osobi koja se ne slaže s njim, ali je u najboljoj nadi da će dokazne činjenice na kraju pokazati njegovu ispravnost tj. da je on bio u pravu. Iz razloga što on zna da bi možda mogao biti u krivu, naučnik ne gleda na druge naučnike ili saradnike koji se ne slažu sa njim, kao na neprijatelje ili izdajnike, ili moralne delikvente koje treba ućutkati ili likvidirati, već kao na kolege i časne protivnike koje treba respektovati. Povrh svega, naučnik je svestan primarne važnosti pravih standarda u proceduri naučnih istraživanja. Nauka je osuđena na uništenje ako je vladavina zakona ( u ovom slučaju verifikovanih metoda istraživanja i eksperimenata ) zamenjena vladavinom čoveka koji tvrdi da je naučna istina bazirana u njegovom ličnom autoritetu.

Demokratski ideal – koji nije uvek praktikovan – je da su sve razlike manje važne od prava svakog ljudskog bića na život, slobodu i traganje za srećom. U ovoj fundamentalnoj tački, sva ljudska bića su jednaka, prema demokratskom konceptu. U svakom slučaju, demokratija ne obećava sreću individui, već pravo da traga za srećom prema svom sopstvenom uverenju ili prosvetljenju.

Ostavite me da tragam prema svom uverenju, i ne vredjajte me vise.
taube taube 22:52 02.12.2013

Re: 1

Demokratija jeste potreban ali nikako dovoljan uslov da se ljudska prava poštuju.
Dakle demokratija nije garant da će ta prava biti poštovana, štaviše, nekada im je i smetnja

i zato je potrebno kretati se ka demokratiji, a ne od demokratije..
taube taube 22:54 02.12.2013

Re: 1

jeste potreban ali nikako dovoljan uslov

kretanje ka tom uslovu ucinice ga dovoljnim,,

kretanje unazad od tog uslova ucinice ga nedovoljnim ili nikad dovoljnim,,
omega68 omega68 22:54 02.12.2013

Re: 1

imala sam mentora

Počne zec da pičkara lisicu i lisica uhvati zekana pa počne ona njega da lema sa velikom verovatnoćom da će ga na kraju i pojesti.
Kad je ovaj već obamro, pojavi se medved, uhvati liju i natakne je na onu stvar.
- Hehehe, nasmeja se oporavljeni zekan.Nije važno ko si, važno je ko ti je mentor
taube taube 22:57 02.12.2013

Re: 1

Dakle demokratija nije garant da će ta prava biti poštovana

naravno da nije garant, kako bi mogla biti garant citav sistem vrednosti demokratije ako su ispostovani do kraja, mogu da budu garant, ali to je ideal! tome se tezi, ka tome se ide, demokratija je proces, ona nikada nije zavrsena, nije final product, uvek je u procesu stvaranja i popravljanja,,
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:03 02.12.2013

Re: 1

Ostavite me da tragam prema svom uverenju,


Važi, ali mudro bi bilo da ne gubiš vreme tragajući za nečim što je več otkriveno, za šta se zna, to se jednostavno pročita, nauči, pa onda tragaš za još uvek nepoznatim

Recimo, kako otkloniti nedostatke demokratije kao što su nepotojanje mehanizama za zaštitu manjine, neuvažavanje znanja pojedianca (istu težinu oima glas onoga ko dosta zna i koji je svesatn posledica svog izbora i onog ko ih nije svestan jer nema dovoljno znanja da ih sagleda)....
i ne vredjajte me vise.


Izvini, ali kad pročitam, ja mnogo znam, ne mogu uvek da se kontrolišem, pripazi
taube taube 23:04 02.12.2013

Re: 1

Da nije demokratije, da vlast može mimo volje naroda da odlučuje, ona bi u ustav unela drugačiju definiciju braka, ali pošto je Hrvatska demokratska država u kojoj se poštuje volja većine, ta prava moraju da trpe.

Prava trpe nedostatke demokratije, a i sloboda izrazavanja trpi. Mozete pomoci da proces ide ka smanjivanju nedostataka ali mozete i odmoci sto radije cinite.
Sloboda izražavanja ispunjava intelektualne potrebe da se obelodani sopstveno mišljenje, da se da na znanje javnosti. Sve dok komunikacija među ljudima teče slobodno, pomirenje je uvek moguće. Kad ljudi prestanu da pričaju jedni sa drugima zato što im to nije dozvoljeno da rade iz političkih razloga, ili zato što mrze jedni druge toliko mnogo, onda se ljudski odnosi suočavaju sa katastrofom. U demokratskoj vladi, političari mogu biti '' nokautirani '' vatrenim govorima svojih oponenata, ali ovaj akt verbalnog nasilja je socijalno manje opasan nego završiti diskusiju sa oponentom pištoljem, ili dželatovom omčom. Sloboda izražavanja u demokratskim društvima ne otklanja neprijateljstvo i ozlojeđenost, ali dozvoljava im da budu izražene u malim dozama, što doprinosi mentalnoj higijeni i kako individualnom tako i socijalnom miru čitave zajednice. Istinska demokratija se ne plaši zdravih vrednosti u protestima i pobunama, i pozitvno ih ohrabruje, zato što je mala individualna pobuna izražena danas mnogo bolja solucija nego velika masovna pobuna sutra. Maksimum komunikacije u slobodnom društvu implicira da nema tabu pitanja za razliku od totalitarnih društava.

Iskustvo nam daje dve lekcije o funkciji tabua u životu pojedinca kao i grupe. Prvo, bekstvo u sigurnost tabua se više dešava u uslovima krize i straha nego u normalnim uslovima. Totalitarnim režimima je potrebna atmosfera permanentne krize zbog njihovog opstanka; oni tvrde da su ugroženi od unutrašnjih i spoljnih neprijatelja koji žele njihovo uništenje, i ovako oni opravdavaju kontinuiranu potrebu za visoko represivnom vladom. Druga lekcija iskustva je da sigurnost obezbeđena tabuom samo privremena. Odlaganje racionalnog rešavanja realnih životnih problema samo će učiniti to rešavanje bolnijim i težim u budućnosti. Ova lekcija se često uči zakasnelo i u demokratijama
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:11 02.12.2013

Re: 1

Prava trpe nedostatke demokratije


Nedostatke u smislu nesavršenosti demokratije ili nedostatke u smislu nepostojasnja demokratije u Hrvatskoj u ovom slučaju?

a i sloboda izrazavanja trpi


Sloboda izražavanaj u Hrvatskoj postoji, nju je obezbedila demokratija, ali demokratija ne može da obezbedi sva prava.

tabui i ostalo očemu pričaš nemaju veze sa demokratijom
taube taube 23:12 02.12.2013

Re: 1

Popovi su pored toga što su popovi ravnopravni građani ovog društva i imaju sva prava kao i svi ostali.
Mogu da biraju i da budu birani (pasivno i aktivno pravo) tako da mogu i da se kandiduju na izborima ako im se prohte.
Mogu pojedinačno ili u okviru svoje organizacije da iznose svoje političke stavove, da agituju i kritikuju, sve što zakonom nije zabranjeno mogu da rade.

Šta će ko da misli o njima zbog toga, kao i o bilo kome drugom, je stvar svakog pojedinca

da te nesto profesorka nauci, hvala ne trazim,,

Kako je moguće da se demokratija stvorila baš u americkim kolonijama u kojima su isti ti puritanci bili prvi doseljenici? Kako je moguće u jednom takvom ekskluzivno konzervativnom društvu gde je jedini Ustav bio Biblija i samo Biblija uspe demokratija?
Puritanci su prihvatili kalvinizam kao učenje koje je tvrdilo i zagovaralo teoriju predestinacije, a to znači da je sve određeno unapred, a na tim osnovama se stvorila demokratija u kojoj će mobilnost društva postati jedna od vrednosti sistema.

Kad danas čitamo o puritanskoj zajednici U Novoj Engleskoj ne mogu a da ne napravim paralelu između islama u Iranu. I kod jednih i drugih religiozne knjige ( Novi Zavet i Koran ) su bile osnova zakona. I jedni i drugi su gledali na svoje religoizne knjige kao na svoje zakone. I sad , evo pitanja za sve istraživače i naučne radnike – Kako je moguće da se u takvim uslovima rodila demokratija? Je li se nešto promenilo u puritanskoj doktrini ili je nešto drugo u pitanju? Ako je nešto drugo u pitanju, najnevinije bi bilo postaviti pitanje šta je to drugo? Da li je konzervativnost puritanaca prestala da postoji? A , da li je možda, činjenica što su i pripadnici drugih naroda i vera došli u Ameriku i doneli svoje običaje bila od presuđujućeg uticaja? Da li dolazak novih emigranata ublažio puritanski ekskluzivizam?Na primer, dolazak Nemaca u mnogome promenio život u Americi. Božićno drvo ili jelka, kupovina za Božić, pivo, kuglanje, piknik, sve ono što nije postojalo unutar puritanske zajednice nalazilo se kod Nemaca? Ali, novi doseljenici su, uglavnom, išli u u Pensilvaniju, ne u Boston? Da li je možda dolazak Iraca u Boston promenio puritance sredinom 19.veka? Da li je, odista američki Ustav ustvari bio pisan za teokratiju a ne za demokratiju? Džon Adams, prvi predsednik posle Vašingtona, u jednom obraćanju lokalnoj miliciji je rekao : '' Our Constitution is made only for moral and religious people '' – '' naš Ustav smo kreirali za moralan i religiozan narod ''.

Krajem 17.veka kada su se počele rađati prve generacije Amerikanaca i kad su prvi puritanski doseljenici polagano starili, slabio je i radikalizam puritanske zajednice. Sve manje muškaraca su bili članovi crkve, tako da je na kraju veći bio beći broj žena članica crkvene zajednice. To znači da je lagani pa i potpuni prestanak dolazaka puritanaca u Ameriku učinio svoje. Prestanak dolazaka puritanaca, i istovremeno dolazak drugih na ovo popdručje i njihov uticaj omogućili su slabljenje i na kraju prestanak postojanja teokratske političke zajednice na novom kontinentu.
'' City upon hill '' – '' Grad na brdu '' ostaće dugo učvršćen u američkoj istoriji, samo je problem što niko ne ramišlja u kom kontekstu je ovo napisano. I danas, neki baš u toj izreci traže objašnjenje za ponašanje Američke politike danas. Ljudi koji su koristili '' Grad na brdu '' kao frazu, Indijance su smatrali za opsednute đavolom i tako su se prema njima i ponašali. Još jednom je religija postala instrument jedne politike. Mene zanima konekcija puritanaca i kasnija izgradnja američke demokratije jer je jako teško naći vezu između tako represivne i ekskluzivne političke puritanaca jeste činjenica da su došli na novi kontinent radi religioznih razloga i traženja mesta za svoju slobodu. Organizacije crkve na lokalnom nivou gde će svaka kongregacija za sebe voditi svoju politiku autonomno bez centralne vlasti i bez biskupa predstavljala je demokratizaciju crkvenog ustrojstva.

ovo je samo slicica iz americke istorije da nesto naucite,,

a sto se tice popova, moze on da kritikuje ali ne sme da kreira javno mnjenje tako da pocne da lici na teokratsko, neka kritikuje na pijaci, na ulici, ali ne moze da kritikuje vladu, parlament i da time utice na sudbonosne odluke, i to uvek na poguban nacin,
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:16 02.12.2013

Re: 1

Kako je moguće da se demokratija stvorila baš u americkim kolonijama


Nije se tu stvorila demokratija

sad odoh da čitam dalje, a ako opet naletimna ovak onešto ozbiljnom razgovoru je kraj
taube taube 23:18 02.12.2013

Re: 1

demokratija na kašićicu?

das kann nichts war sein?

pop moze da kritikuje vladu i parlament, ponavljam, na pijaci, na ulici, u kafani ali ne sme da kreira javno mnjenje koje ce pod takvim uticajem zaliciti na teokratsko,

sta biste vi? da patrijarh bude i predsednik pa da dobije celu kasiku demokratije jer mu je kasicica malo??
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:24 02.12.2013

Re: 1

ovo je samo slicica iz americke istorije da nesto naucite,,


ovo si trebala da staviš na početak da odmah preskočim.
Sve traćeči neki smisao pročitah ceo komentar, a onda shvatim da si to kopipejstovala od nekle da bi zvućala pametno.


ovo je tvoje
ali ne moze da kritikuje vladu, parlament

Znači popovi mogu da kritikuju cene luka na pijaci ali ne vladu i parlament
Važi
taube taube 23:25 02.12.2013

Re: 1

Da procenjujemo sviđa li nam se ili se nam se ne sviđa takva odluka, pa da na osnovu toga kažemo da li jeste ili nije demokratska.
Demokratija je po tebi samo onda kad večina donese odluku koja se tebi dopada.

da li je moguce da toliko ne razumes?

vecina donosi odluku. meni se ta odluka ne dopada. ta odluka je demokratska i doneta je na demokratski nacin ali ta odluka narod koji ju je doneo udaljuje od demokratije , zasto? narod koji je glasao na referendumu nije svestan procesa demokratizacije, reaguje na prvu loptu i impulsivno, ne poznaje osnovne principe i sisteme vrednosti demokratije.

odluku hrvatskog referenduma smtram pogresnom, a ta odluka je na demokratski nacin doneta, hrvati ce trpeti posledica svojih pogresnih odluka, necu ja, ja samo isticem da mi se odluka ne svidja ali je na demokratski nacin doneta. koliko jos puta da ponovim?
milisav68 milisav68 23:27 02.12.2013

Re: 1

taube
sta biste vi? da patrijarh bude i predsednik pa da dobije celu kasiku demokratije jer mu je kasicica malo??


Ti ne znaš ni kako funkcioniše država.

Jel znaš šta stoji u opisu radnog mesta predsednika Srbije?


A svako može da bude predsednik, ako ispunjava uslove za kandidaturu, i ako bude izabran na izborima.
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:28 02.12.2013

Re: 1

pop moze da kritikuje vladu i parlament,


A sad im to ipak dopuštaš, reče prvo da to ne mogu.
sta biste vi? da patrijarh bude i predsednik


ako se kandiduje na izborima i dobije te izbore, šta bi ti uradila,
Suspendovala volju birača i uspostavila čiju?



ali ne sme da kreira javno mnjenje koje ce pod takvim uticajem zaliciti na teokratsko,


Dakle ima se popovima odrediti šta smeju da pričaju da slučajno ne bi lajali nešto politički nepodobno.
Sećam se ja tog vremena.
taube taube 23:28 02.12.2013

Re: 1

demokratija može postoji i bez poštovanja nekih ljudskih prava

moze, ali nije u tom slucaju potpuna i nedovrsena je kao proces,,
taube taube 23:33 02.12.2013

Re: 1

Nepoštovanje nekih prava ne znači nepostojanje demokratije.
Demokratija je šira oblast od ljudskih prava, sva ljudska prava ne mogu biti poštovana ako ne postoji demokratija, ali demokratija može postojati i bez poštovanja nekih ljudskih prava

nepostovanje nekih prava znaci udaljavanje od demokratije, a ona i dalje postoji samo sto ste od nje dalji,,
moze postojati bez postovanja nekih ljudskih prava ali je tada tuzno nepotpuna i nedovrsena,,
ljudska prava ne mogu biti postovana ako ne postoji demokratija, i zato je potrebno boriti se za sva ljudska prava, a ne samo za neka, zato demokratija treba da postoji i da se usavrsava odn. da se tezi priblizavanju demokratiji, svaki korak ka demokratiji veliki je plus za ljudska prava, korak od demokratije minus je za ljudska prava,,
omega68 omega68 23:37 02.12.2013

Re: 1

Puritanci su prihvatili kalvinizam kao učenje koje je tvrdilo i zagovaralo teoriju predestinacije, a to znači da je sve određeno unapred, a na tim osnovama se stvorila demokratija u kojoj će mobilnost društva postati jedna od vrednosti sistema.

Kad danas čitamo o puritanskoj zajednici U Novoj Engleskoj ne mogu a da ne napravim paralelu između islama u Iranu. I kod jednih i drugih religiozne knjige ( Novi Zavet i Koran ) su bile osnova zakona. I jedni i drugi su gledali na svoje religoizne knjige kao na svoje zakone. I sad , evo pitanja za sve istraživače i naučne radnike – Kako je moguće da se u takvim uslovima rodila demokratija? Je li se nešto promenilo u puritanskoj doktrini ili je nešto drugo u pitanju? Ako je nešto drugo u pitanju, najnevinije bi bilo postaviti pitanje šta je to drugo? Da li je konzervativnost puritanaca prestala da postoji? A , da li je možda, činjenica što su i pripadnici drugih naroda i vera došli u Ameriku i doneli svoje običaje bila od presuđujućeg uticaja? Da li dolazak novih emigranata ublažio puritanski ekskluzivizam?Na primer, dolazak Nemaca u mnogome promenio život u Americi. Božićno drvo ili jelka, kupovina za Božić, pivo, kuglanje, piknik, sve ono što nije postojalo unutar puritanske zajednice nalazilo se kod Nemaca? Ali, novi doseljenici su, uglavnom, išli u u Pensilvaniju, ne u Boston? Da li je možda dolazak Iraca u Boston promenio puritance sredinom 19.veka? Da li je, odista američki Ustav ustvari bio pisan za teokratiju a ne za demokratiju? Džon Adams, prvi predsednik posle Vašingtona, u jednom obraćanju lokalnoj miliciji je rekao : '' Our Constitution is made only for moral and religious people '' – '' naš Ustav smo kreirali za moralan i religiozan narod ''.

Krajem 17.veka kada su se počele rađati prve generacije Amerikanaca i kad su prvi puritanski doseljenici polagano starili, slabio je i radikalizam puritanske zajednice. Sve manje muškaraca su bili članovi crkve, tako da je na kraju veći bio beći broj žena članica crkvene zajednice. To znači da je lagani pa i potpuni prestanak dolazaka puritanaca u Ameriku učinio svoje. Prestanak dolazaka puritanaca, i istovremeno dolazak drugih na ovo popdručje i njihov uticaj omogućili su slabljenje i na kraju prestanak postojanja teokratske političke zajednice na novom kontinentu.
'' City upon hill '' – '' Grad na brdu '' ostaće dugo učvršćen u američkoj istoriji, samo je problem što niko ne ramišlja u kom kontekstu je ovo napisano. I danas, neki baš u toj izreci traže objašnjenje za ponašanje Američke politike danas. Ljudi koji su koristili '' Grad na brdu '' kao frazu, Indijance su smatrali za opsednute đavolom i tako su se prema njima i ponašali. Još jednom je religija postala instrument jedne politike. Mene zanima konekcija puritanaca i kasnija izgradnja američke demokratije jer je jako teško naći vezu između tako represivne i ekskluzivne političke puritanaca jeste činjenica da su došli na novi kontinent radi religioznih razloga i traženja mesta za svoju slobodu. Organizacije crkve na lokalnom nivou gde će svaka kongregacija za sebe voditi svoju politiku autonomno bez centralne vlasti i bez biskupa predstavljala je demokratizaciju crkvenog ustrojstva.

ovo je samo slicica iz americke istorije da nesto naucite,,


Vidim da te ta tema baš interesuje, pa sam se potrudio da iz svoje arhive OBAVEZNE leterature, koju sam otkrio tek kad su me skinuli sa ovog bloga i odučili od gubljenja vremena, izvadim jedan tekst koji će moći da te nečemu nauči, ako hoćeš da ga pročitaš i ako želiš da razmisliš o njemu: ( odlomak )

Postojanje drugih naroda, njihovih tradicija i kultura, u tom slučaju, za Ameriku ima značenje incidenta. Poput Vudroa Vilsona, mnogi među američkim političkim vođama smatrali su da će, pre ili kasnije, čitav svet sasvim dobrovoljno prihvatiti američka rešenja i njeno društveno ustrojstvo; ukoliko se to ne desi, međutim, bilo bi sasvim opravdano primeniti silu.

S druge strane, ovo je za mnoge mislioce bio razlog da u američkoj civilizaciji prepoznaju pojedine patološke crte ili čak potpuno i „istinsko zastranjivanje“ (T. Molnar). Kakvo god predubeđenje imali o njenoj kulturi i nasleđu, ovakvom načinu mišljenja moramo priznati nepobitnu zasnovanost. Zaista, postoji li bilo šta u Americi što, po svom karakteru, nije ekstremno, karikaturalno ili groteskno?

Istoričari nas podsećaju da su „oci osnivači“ Amerike bili puritanci, kao i da su mnoge druge ekstremne protestanske sekte, ubrzo po otkriću Amerike, kao magnetom bile privučene na krajnji Zapad, tražeći utočište na „Novom kontinentu“.

Svima njima bilo je zajedničko propovedanje ekstremnog moralizma i radikalne demokratije, ali samo u okvirima uskih, strogo odvojenih zajednica „posvećenih“. Maks Veber ukazuje da je kalvinizmu u Engleskoj uspelo da prvo duboko promeni tradicionalni sistem privređivanja, a potom i da sruši ili suštinski izmeni tradicionalnu monarhiju.

BOŽJI GRAD NA ZEMLJI Ali kalvinizam je predstavljao pre novu religiju nego jednu od mnogobrojnih hrišćanskih zajednica ili sekti. U osnovi Kalvinovog učenja bila je ideja o predodređenosti za spasenje – ono je pripadalo malobrojnoj šačici „izabranih“ – i, na drugoj strani, „večito prokletstvo“ i stradanje, namenjeno prezrenoj masi „ljudi sveta“.

Puritanizam je stoga u potpunosti isključivao milosrđe („Božju osudu“ ni na koji način nije bilo moguće izmeniti), donoseći „izabranima“ osećanje posvemašnje izolovanosti i nadmoći, često i neprijateljstva prema ostalom čovečanstvu. Krajnji cilj ove revolucionarne i, „u samom svom osnovu, nihilističke ideologije“ (I. Šafarevič) bilo je, međutim, uspostavljanje savršenog društva, građenog „na novim osnovama“, po primeru nove gradnje Jerusalimskog hrama.

Od posebnog je značaja činjenica da za puritance pojam nacije nije imao nikakvu važnost i da su se puritanci, čak i u vlastitoj otadžbini, osećali kao emigranti, odnoseći se neprijateljski prema svakoj istorijskoj tradiciji: „Omiljeni lik njihove literature“, uočava Šafarevič, „jeste stranac, izbeglica, hodočasnik“.

Ipak, zahvaljujući u prvom redu puritanskom nasleđu, kao i političkim tradicijama koje su iz njega proistekle, u Americi je, za relativno kratko vreme, uspelo da se razvije društvo koje se u potpunosti emancipovalo od evropske tradicije i koje zbog toga, za dugi niz godina, nije prestajalo da izaziva evropsku radoznalost.

Podvucimo, međutim, još jednom: radikalni cilj puritanske ideologije – uspostavljanje Božjeg grada, „Nebeskog Jerusalima“ na zemlji – pre je mističan nego čisto racionalan, i moguće ga je razumeti tek u okvirima neoprotestantske političke teologije amerikanizma, premda upravo ta činjenica, očigledno, stoji u čudnoj kontradikciji s „horizontalnošću“ i krajnjim pragmatizmom američkog društva. I kada je sam Vašington izjavio: „Sjedinjene Države su Novi Jerusalim, Božjim Promislom predodređene“, itd., nije to bila nikakva isprazna stilska figura ni puka retorička konvencionalnost. Bila je to jasna i precizna formulacija političke misije Amerike, eshatološke po svojoj sadržini, jedna vrsta mesijanske objave. I baš je ta ideja „Novog Jerusalima“ (i, ništa manje, nejasne eshatološke nade koje je ona budila), pokretala šarene povorke vernika ove nove religije ka novoj „Obećanoj zemlji“, ka „Novom Hananu“, na tako čudesan način izronjenom iz mora, ka onoj „mitskoj Americi“ u čijoj iznenadnoj pojavi na horizontu evropske i svetske istorije zaista ima nešto duboko zagonetno.

BUJICE KRVI „PROKLETIH“ Ali postoji jedna još značajnija protivurečnost u toj veri u novo „Zlatno Doba“, začeto na tlu Amerike. Veri neprihvatljivoj jednom hrišćaninu jer, kao što je to dobro poznato, u eshatološkoj drami Drugog dolaska Hristovog, silazak „Grada Gospodnjeg“ ne prethodi nego, naprotiv, usleđuje pojavi Antihrista i samom Kraju sveta. Štaviše, upravo je Antihrist taj koji obećava lažno „Zlatno Doba“, mimo (ili pre) Drugog dolaska.


CEO TEKST
taube taube 23:39 02.12.2013

Re: 1

Izvini, ali kad pročitam, ja mnogo znam, ne mogu uvek da se kontrolišem, pripazi

izvini ali kad ja procitam : ma nista ti ne znas sta ocekujes kao odgovor? znam da nesto znam, znam da nesto ne znam, ali ne znam da nista ne znam,,
taube taube 23:40 02.12.2013

Re: 1

kopipejstovala od nekle

od sebe i svojih ranih radova
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:40 02.12.2013

Re: 1

moze, ali nije u tom slucaju potpuna i nedovrsena je kao proces,,


Uh, opet moram ozbiljno alio vo je stvarno poslednju put

Demokratija je način uređenja društva koji obezbeđije da se poštuje i sprovodi volja večine članova tog društva, gde su tačno ustanovljeni mehanizmi kako se utvrđuje kakva je volja većine, i gde se ti ustanovljeni mehanizmi poštuju.

Poštovanje nekih prava zavise od toga da li je volja većine članova tog društva da se ta prava poštuju, tj da li je svest većine razvijenija, a ne da li je demokratija razvijenija.

I u idealno razvijenoj demokratiji, dakle gde su mehanizmi do savršenstva razvijeni, gde se do savršenstva sprovodi volja većine, je sasvim moguće da neka prava ne budu zadovoljena.



taube taube 23:43 02.12.2013

Re: 1

kako otkloniti nedostatke demokratije kao što su nepotojanje mehanizama za zaštitu manjine, neuvažavanje znanja pojedianca (istu težinu oima glas onoga ko dosta zna i koji je svesatn posledica svog izbora i onog ko ih nije svestan jer nema dovoljno znanja da ih sagleda)....

bavila sam se time, ali ne u ovom blogu,,
taube taube 23:46 02.12.2013

Re: 1

Znači popovi mogu da kritikuju cene luka na pijaci ali ne vladu i parlament
Važi

vazi jer kroz kritiku cene luka kritikuju i vladu, pametnome dosta,,
taube taube 23:50 02.12.2013

Re: 1

tabui i ostalo očemu pričaš nemaju veze sa demokratijom

bekstvo u sigurnost tabua se više dešava u uslovima krize i straha nego u normalnim uslovima.

sigurnost obezbeđena tabuom samo privremena. Odlaganje racionalnog rešavanja realnih životnih problema samo će učiniti to rešavanje bolnijim i težim u budućnosti. Ova lekcija se često uči zakasnelo i u demokratijama.

itekako tabui imaju veze,
taube taube 23:53 02.12.2013

Re: 1

Nedostatke u smislu nesavršenosti demokratije ili nedostatke u smislu nepostojasnja demokratije u Hrvatskoj u ovom slučaju?

u smislu nesavrsenosti, u ovom slucaju, i ako se trend pogresnih odluka nastavi, u smislu nepostojanja demokratije, takodje,
taube taube 23:55 02.12.2013

Re: 1

A svako može da bude predsednik

ok. ako moze svako, nek bude i hodza sto da ne?
taube taube 23:58 02.12.2013

Re: 1

I u idealno razvijenoj demokratiji, dakle gde su mehanizmi do savršenstva razvijeni, gde se do savršenstva sprovodi volja većine, je sasvim moguće da neka prava ne budu zadovoljena.

slazem se,,
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:58 02.12.2013

Re: 1

taube
A svako može da bude predsednik

ok. ako moze svako, nek bude i hodza sto da ne?


Ne može, izgubio je izbore pa zato ne može.
A kandidovao se bio
Ili mu je trebalo zabraniti?
blogovatelj blogovatelj 23:59 02.12.2013

Re: 1

ali ne sme da kreira javno mnjenje koje ce pod takvim uticajem zaliciti na teokratsko,


Au sestro. Koliko ti nemas pojma, to je cudesno.
Zasto pop ne bi smeo da kreira javno mnjenje? Koji zakon u slobodnom drustvu brani takve stvari?
1. Jesi li ikada videla svesteno lice na TV-u u Nemackoj, za koju tvrdis da je demokratska?
2. Je li to svesteno lice pricalo nesto, ako ga je bilo na malom ekranu?
3. Da li tom pricom, kakva god prica bila, to svesteno lice kreira javno mnjenje?
taube taube 00:00 03.12.2013

Re: 1

ako se kandiduje na izborima

onda mora skinuti mantiju,

ovo je total wahnsinn!!
blogovatelj blogovatelj 00:03 03.12.2013

Re: 1

kroz kritiku cene luka kritikuju i vladu,


Cenu luka odredjuje ponuda i potraznja, a ne vlada.
Koliko ti veze nemas, to je cudo nad cudima. Aj sto ne znas, nego sto svaki drugi dan objavljujes blog i ponosno pokazujes blogonarodu svoju kolicinu neznanja.
freehand freehand 00:03 03.12.2013

Re: 1

Ljudi koji su koristili '' Grad na brdu '' kao frazu, Indijance su smatrali za opsednute đavolom i tako su se prema njima i ponašali.

Taube, da te pitam nešto: vidim ovde papazjaniju pojmova i podataka, i onda preskačući (izvini, ali prenaporno je sve to čitati) naletim na puritance. Mislim, ti znaš za salemske događaje, zar ne?
taube taube 00:05 03.12.2013

Re: 1

Dakle ima se popovima odrediti šta smeju da pričaju da slučajno ne bi lajali nešto politički nepodobno.
Sećam se ja tog vremena

totalno pogresna interpretacija mojih reci i podmetanje neceg sto nisam rekla i asociranje na nesto sto nema nikakve veze sa svim ovim!!

svestenstvo treba da je svesno ozbiljnosti situacije u kojoj je srpski narod pa sledstveno tome malo manje pricati, a vise moliti se za taj narod,,

spocitavate mi da zelim da " ucutkam " svestenstvo na komunisticki nacin, zar je moguce da ste moje pisanje povezali s tim?

kratko za kraj - svestenstvo da ne sabotira drzavu koja vec vekovima putuje u Jevropu
freehand freehand 00:06 03.12.2013

Re: 1

taube
ako se kandiduje na izborima

onda mora skinuti mantiju,


Kuku!
Sveže udata, majka malog deteta...


taube taube 00:12 03.12.2013

Re: 1

Znači popovi mogu da kritikuju cene luka na pijaci ali ne vladu i parlament

Sve dok komunikacija među ljudima teče slobodno, pomirenje je uvek moguće. Kad ljudi prestanu da pričaju jedni sa drugima zato što im to nije dozvoljeno da rade iz političkih razloga, ili zato što mrze jedni druge toliko mnogo, onda se ljudski odnosi suočavaju sa katastrofom. U demokratskoj vladi, političari mogu biti '' nokautirani '' vatrenim govorima svojih oponenata, ali ovaj akt verbalnog nasilja je socijalno manje opasan nego završiti diskusiju sa oponentom pištoljem, ili dželatovom omčom. Sloboda izražavanja u demokratskim društvima ne otklanja neprijateljstvo i ozlojeđenost, ali dozvoljava im da budu izražene u malim dozama.

Svestenstvo ne treba vatrenim govorima da nokautira predstavnike svetovne vlasti. Sta je Amfilohije postigao rekavsi da ce uzjahati konja kao sv. petar cetinjski i krenuti u boj? na koga? na sta? i to jos na konju? i kako eu da uzme za ozbiljno drzavu gde vatreni govori amfilohijevi " drmaju " politicare dok ih na kraju ne prihvate kao sopstveno misljenje.

kod amfilohija cak nisam sigurna da je rec samo o verbalnom nasilju, on preti da ce uzjahati konja i krenuti na nekog, pitaj boga, na kog,

ako amfilohije izrazava svoj stav u malim dozama i bez agresivnosti onda nema opasnosti za demokratiju
taube taube 00:16 03.12.2013

Re: 1

blogovatelj
ali ne sme da kreira javno mnjenje koje ce pod takvim uticajem zaliciti na teokratsko, Au sestro. Koliko ti nemas pojma, to je cudesno.Zasto pop ne bi smeo da kreira javno mnjenje? Koji zakon u slobodnom drustvu brani takve stvari?1. Jesi li ikada videla svesteno lice na TV-u u Nemackoj, za koju tvrdis da je demokratska?2. Je li to svesteno lice pricalo nesto, ako ga je bilo na malom ekranu?3. Da li tom pricom, kakva god prica bila, to svesteno lice kreira javno mnjenje?

imaju svoje tv kanale pa ko hoce da ih gleda neka ih gleda, daleko su od kreiranja javnog mnjenja, nisam cula da je ijedan rekao kao amfilohije za gej populaciju - drvo koje ne radja ploda treba saseci! kakva neotesanost, surovost i varvarizam, takvo nesto od nemackog svestenstva nikad cula nisam, brale,,
omega68 omega68 00:17 03.12.2013

Re: 1

Šta ste je napali, uf, kao da ti fri znaš ko su Salimi koji su osnovali Jer- u --Salim
Ja se bre ovde jedini mučim da dete naučim
taube taube 00:20 03.12.2013

Re: 1

kandidovao se bio

kao hodza ili svetovnjak? razlika je velika,,
freehand freehand 00:20 03.12.2013

Re: 1

omega68
Šta ste je napali, uf, kao da ti fri znaš ko su Salimi koji su osnovali Jer- u --Salim
Ja se bre ovde jedini mučim da dete naučim



Salem, Omega. Salem. Guglaj malo, preteci Taube.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:21 03.12.2013

Re: 1

Ja se bre ovde jedini mučim da dete naučim

A svi ti prete :)

Ma dobro je da ste se uključili, u jednom meomentu pomislih, samo mene uhvati na bućkalo, sad mije lakše
omega68 omega68 00:22 03.12.2013

Re: 1

A sad ozbiljno - taube nemoj da širiš ovde DISPENZACIJALIZAM i nekakve sekte pobornike istog.
I ono o reklamiranju ekumenizma pu, pu, ...ti je dno dna.
Aj' oladi malo
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:23 03.12.2013

Re: 1

kao hodza ili svetovnjak? razlika je velika,,


Nije se skidao ni menajo odelo, sa sve onom kapicom bio u kampanji
taube taube 00:23 03.12.2013

Re: 1

ti znaš za salemske događaje, zar ne?

svakako, americko drustvo je imalo svoje " izlete " u ludilo i povratke iz istog,,
freehand freehand 00:26 03.12.2013

Re: 1

taube
ti znaš za salemske događaje, zar ne?

svakako, americko drustvo je imalo svoje " izlete " u ludilo i povratke iz istog,,

Dobro, ali ti si načela te pilgrim face iz šuma Masačusetsa, koji su ostali očevi i politički krem američke nacije?
taube taube 00:26 03.12.2013

Re: 1

Cenu luka odredjuje ponuda i potraznja, a ne vlada.
Koliko ti veze nemas, to je cudo nad cudima. Aj sto ne znas, nego sto svaki drugi dan objavljujes blog i ponosno pokazujes blogonarodu svoju kolicinu neznanja.

a vlada nema veze sa tim niti bilo cim,

moja kolicina neznanja nije ni priblizna kolicini vaseg znanja kojim me pobedjujete iz dana u dan, a presrecni ste kad mi jedno pogresno slovo nadjete a kamoli nesto vise,,
taube taube 00:29 03.12.2013

Re: 1

Kuku!
Sveže udata, majka malog deteta

omega68 omega68 00:30 03.12.2013

Re: 1


Salem, Omega

Aha greška, učinilo mi se da zalaziš na moju teritoriju pre Starog Zaveta

EDIT Taube, pročitaj onaj tekst koji sam ti linkovao pa da pričama malo, pusti popove

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana