Društvo| Gradjanske inicijative| Sex| Tehnologija| Život

e-peticije: magarici, mazge, koze, bradavičaste svinje...

Vesna Knežević Ćosić RSS / 19.11.2013. u 13:06

king-petition-620-624150746-3005091.jpg

U Srbiji politički obojenih e-peticija gotovo i nema, ali zato e-peticijaši zahtevaju skejt-park u Odžacima i Kraljevu, pivski festival u Babušnici, normalan vikend u Sremskoj Mitrovici, uvođenje slovenske mitologije u srpske škole, da Batajnica bude opština, a "Dubioza kolektiv" dođe na Apatisnke ribarske večeri, da se skine zabrana prodaje alkohola posle 22 h, a bojkotuju turske serije, nošenja krzna, smanji cena autobuskih karata za Beočin i pokretanje Srpski svemirski program radi osvajanja univerzuma.

Reći "ne" u formi protesta s grupom istomišljenika, najlakše je uraditi pokretanjem e-peticije na internetu. Prema evidenciji veb-sajta „Peticije24.com" u Srbiji je u 2011. bilo 411 peticija, od čega je 69 imalo jednog potpisnika. Najviše glasova je dobio „Zahtev navijača Partizana za jednogodišnji ugovor sa Rivaldom" (14.097), sledi "Bojkot koncerta Dina Merlina u Beogradu" sa 5903 parafa, sloganom "Dino marš iz Beograda" i uputstvom "ako si Srbin i voliš Srbiju potpiši". Treća peticija na rang listi (5.142 potpisa) tražila je ostavku predsednika FK Partizan, sedma je isto imala veze s ovim klubom, dok se deveta odnosila na "Crvenu zvezdu".

Između su kučkari, zagovornici besplatnog prevoza za studente u GSP-u i oni što nikako da se slože oko imena novog mosta na Adi. Tek dvanaesta je politička, s 2.127 podržavalaca koji zovu na "nepriznavanje pobunjeničke vlade u Libiji". Negde na repu je "Zahtev predsedniku Borisu Tadiću da vrati orden RS" sa 37 potpisnika, a ima i peticija da "Čak Noris bude predsednik Srbije". Iako se misli da unutrašnja politika u Srbiji najviše preokupira njene građane, tek 19. peticija konkretno zahteva "Poštedite nas predizborne kampanje", a potpisalo ju je 976 građana.

Sudeći po peticijama, građanima Srbije su trn u oku Anđelina Žoli i zabrana prodaje alkohola posle 22 h, a tražen je i bojkot turskih serija, nošenja krzna i ukidanje petardi, te da se "smanji cena autobuskih karata za Beočin". Peticijaši su zahtevali i skejt-park u Odžacima i Kraljevu, pivski festival u Babušnici, normalan vikend u Sremskoj Mitrovici, uvođenje slovenske mitologije u srpske škole, kao i da Batajnica bude opština, a "Dubioza kolektiv" dođe na Apatisnke ribarske večeri.

Potpisi su skupljani i za zaštitu pčela u Srbiji, da se imlekovoj kravici vrati cvet u kosu, ali i za legalizuju marihuane, te pokretanje Srpskog svemirskog programa radi osvajanja univerzuma.

U 2012. godini najviše potpisa je dobila peticija "Zahtev Vladi Srbije za odustajanje od ACTA sporazuma", u kojoj se traži javno izjašnjavanje protiv ACTA sporazuma (Anti-Counterfeiting Trade Agreement), jer je "protivan ustavu Republike Srbije, štetan za slobodu govora i slobodnu komunikaciju, štetan za poljoprivrednike i kvalitet hrane koju proizvodimo i konzumiramo, štetan za proizvodnju i cene lekova, štetan za kulturu, nauku i obrazovanje, i neprecizno napisan i podložan različitim tumačenjima - dakle, u svakom pogledu štetan po sve građane Srbije".

Ovu elektronsku peticiju je potpisala 3961 osoba, a u diskusiji učestvovalo 298 ljudi. Sledi peticija "Oživimo mrtve prostore!" u kojoj 1878 građana tvrdi da "vlast uporno dopušta da napušteni prostori propadaju pod zubom vremena, a mlade koji žele da ih ožive nasilno u tome sprečava", a povod je isterivanje aktivista iz kasarne dr Arčibald Rajs.

Treća peticija meri "Težinu lanaca na RTS-u", zbog neprikazivanja filma Borisa Malagurskog, mladog srpsko-kanadskog režisera, koji je snimio film o uzrocima raspada Jugoslavije, s čime se ne slaže 1844 potpisnika. Na čevrtom mestu je peticija "Bus Plus, život MINUS, stop validaciji mesečnih karata" (1363 potpisa), kojom se traži da se obavezno "validiraju" samo oni koji nemaju personalizovane karte, uz poklič "nemojmo se predati bez borbe".

Među najživopisnije eletronske peticije u prvom tromesečju 2012. su "Odbrana parka na Petlovom brdu", zahtev da "Pink ponovo pušta latino serije u pet popodne", da se "kastriraju silovatelji i pedofili", "zaustavi falsifikovanje istorije", "zabrani kretanje konjske zaprege po centru grada", kao i peticije protiv "lopova u Srbiji" i izgradnje rafinerije u Smederevu. Valja istaći da se traži i "bojkot serije Sulejman veličanstveni", da se "poprave pločice na platou kod filozofskog", da "Bavanište postane opština", ali i da se "žene vrate u kuhinje", a "porno filmovi u studentske domove".

Iako se misli da građane Srbije najviše okupira politika i kombinacije kako da dođu do para, sudeći po elektronskim peticijama, to naprosto nije tačno.

Zabrana za krave, volove, goveda i kamile je peticija kojom se zahteva od nadleznih gradskih vlasti u Srbiji da izdaju nalog komunalnoj policiji i nadleznim inspekcijama, a od državnih organa da izdaju nalog saobracajnoj policiji i nadleznim inspekcijama da striktno sprovode Zakon i propise kojima se zabranjuje "kretanje zaprega sa upregnutim konjima i drugim radnim životinjama (krave, volovi, goveda, magarici, mule, mazge, koze, kamile, psi, lame, gnu, nojevi, bradavičaste svinje i dr.) centralnim gradskim opštinama".

Pa kaže: "Ova zabrana kretanja važi i za sve vrste neregistrovanih i neatestiranih vozila sklepanih od kojekakvog otpada (vozila sklepana od bačenih vozila, bicikala, prepravljeni motokultivatori i sl.). Svako lice koje se zatekne u kršenju ove zabrane biće uhapšeno na licu mesta i poslato na odsluženje kazne prinudnog rada na sedmom horizontu Borskih rudnika u trajanju od dve godine, a vozila korišćena u prekršaju će se spaljivati u termoelektrani u Obrenovcu. Životinje iz zaprege će se trajno oduzeti na licu mesta i predavati Zoo higijeni, koja ce dalje postupati sa njima na zakonit način."

Valja reći i da je sajt peticije.rs sa sloganima "startuj peticiju, promeni svet", te "svaki glas je bitan", iako nudi lako pokretanje e-peticije u samo tri koraka, totalno zapušten. Zadnja peticija je iz decembra 2010. i protivi se izmenama Zakona o penzijama. U 2009. godini ima tek šest peticija, među kojima se traži "ukidanje naplate policijskog zapisnika" i "povećanje broja kanti za otpatke".

___________________

na margini:  Šta je E-demokratija?

Elektronska demokratija je termin koji obuhvata upotrebu ICT u jačanju demokratije, demokratskih institucija i demokratskih procesa. Po definiciji, e-demokratija pomaže u širenju demokratskih vrednosti, povezana je s tradicionalnim procesima demokracije i omogućava bolju dostupnost informacija, lakši pristup procesu odlučivanja. Smatra se i da smanjuje razmak između vlasti i pojedinaca, koji se virtuelnim putem mogu lakše povezati i organizovati da bi zaštitili svoje interese. Sastavni je deo modernog društva, koje je uvelo čitav niz novih programskih alata koji se mogu korisno primenjivati u demokratskim procesima i institucijama.

Ciljevi e-demokracije su transparentnost, razumevanje, odgovornost, angažiranost, donošenje odluka, uključenost, dostupnost, sudelovanje i socijalna kohezija.

Prevladavajući prostorne i vremenske granice, e-demokratija daje građanima mogućnost da dobiju informaciju, isteruju svoja prava kroz pritisak, uspostave bliske kontakte sa sugrađanima i zajednički deluju.
E-demokracija obuhvata: e-parlament, e-zakonodavstvo, e-pravosuđe, e-posredovanje, e-okolinu, e-izbore, e-referendum, e-inicijative, e-glasanje, e-konsultacije, e-peticije, e-kampanje, e-brojanje glasova i e-posmatranje.

Neki je vide i kao povratak korenima demokratije, grčkoj Agori, kao zajednički, javni, virtuelni prostor gde građani mogu da diskutuju o političkim pitanjima, dobijaju informacije, ili glasaju o zakonima.

Evropska komisija je 2013. godinu proglasila za Evropsku godinu građana. Sledeće godine se navršava 20 godina od uspostavljanja državljanstva EU, Ugovorom iz Mastrihta, koji je stupio na snagu 1. novembra 1993. Odbor za peticije Evropskog parlamenta obeležiće ovaj datum proglašavanjem 2013. za Godinu građana.

Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora 1. decembra 2009. uvedena je Evropska građanska inicijativa, koja predstavlja nov način neposrednog učestvovanja građana u upravljanju EZ i omogućava građanima EU da kada prikupe milion potpisa, pa onda minimum jedna četvrtina zemalja članica podnesi inicijativu Evropskoj komisiji, koja je obavezna da napravi odgovarajući predlog vezan za pitanja za koja građani smatraju da je neophodno da se donesu pravna akta ili amandmani.

Prikupljanje potpisa organizuje Građanski komitet koji se sastoji od državljana najmanje sedam država članica i broji najmanje sedam članova. Rok za prikupljanje potpisa je 12 meseci i potpisi moraju biti overeni. Tada EK u roku od tri meseca razmatra inicijativu i donosi odluku. Sve to kao i druge informacije mogu se videti na evropskom portalu "elektronsko pravo" (E-Justice).

I da ne zaboravimo: Liberte, egalite, fraternite. „Virginia Bill of Rights" i „Američko proglašenje nezavisnosti" iz 1776. godine, dva su dokumenta koja se ubrajaju u najvažnije dokumente u istoriji ljudskih prava. Dokumentom „Virginia Bill of Rights"neotuđivim ljudskim pravima proglašeni su: pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo, sloboda okupljanja i sloboda štampe, sloboda kretanja i pravo na peticiju, pravo na pravnu zaštitu i glasačko pravo.

U Evropi je ustavno-pravno ostvarenje ideje o ljudskim pravima krenulo iz Francuske. Francuska revolucija iz 1789. sa parolom „liberte, egalite, fraternite" izvršila je taj uticaj, a 26. avgusta 1789. prihvaćena je „Povelja o ljudskim i građanskim pravima".



Komentari (14)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

highshalfbooze highshalfbooze 13:15 19.11.2013

1.



Sadašnje e-peticije su pravno ništavne, tako da je možda i to razlog za "nezainteresovanost" ozbiljnijih tema.
Valja reći i da je sajt peticije.rs sa sloganima "startuj peticiju, promeni svet", te "svaki glas je bitan", iako nudi lako pokretanje e-peticije u samo tri koraka, totalno zapušten.


Inače mislim da je ovakav način pokretanja peticija obesmišljava iste.
libkonz libkonz 23:38 19.11.2013

Re: 1.

Inače mislim da je ovakav način pokretanja peticija obesmišljava iste.

Stvarno ima svega. Teoretičari zavera su tamo baš brojni.
iqiqiq iqiqiq 13:21 19.11.2013

E peticije

Ima ih i ovde
Link na peticije

a dolazi se odavde link

Hoćemo da predložimo peticiju da se granične vrednosti emisija i supstanci koje mogu imati uticaj na ljudsko zdravlja i na životnu sredinu definišu zakonima. Opciono može pravilnicima, ali ne sme da se menja bez objavljivanja u Skupštini i saglasnosti svih parlamentarnih stranki (bar kada su ovakvi pravilnici u pitanju)
Jukie Jukie 13:55 19.11.2013

Petic(ij)e

Peticije su kao petice u školi, što ih je više, svaka pojedinačna je manje važna.
BigBadWolf BigBadWolf 14:58 19.11.2013

re

I da ne zaboravimo: Liberte, egalite, fraternite. „Virginia Bill of Rights" i „Američko proglašenje nezavisnosti" iz 1776. godine, dva su dokumenta koja se ubrajaju u najvažnije dokumente u istoriji ljudskih prava.


A Magna Carta?

Virginia Declaration of Rights, Bill of Rights je zakon, cisto radi preciznosti.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 14:59 19.11.2013

Re: re

A Magna Carta?

Virginia Declaration of Rights, Bill of Rights je zakon, cisto radi preciznosti.


Bravo!
Samo dodajte, ja sam koliko sam imala živaca...:)
(hvala)
iqiqiq iqiqiq 15:19 19.11.2013

Re: re

Pitala sam neke upućene pravnike iz USA, Bill je predlog zakona koji je već u Skupštini, a Law je zakon koji je usvojen?
E sad možda nisu ni oni znali, ali eto da se javim

evo ako je verovati Vikipediji Bill
rade.radumilo rade.radumilo 16:25 19.11.2013

Tehnička (Ne)kultura

Živimo u zemlji u kojoj je prosečan građanin poprilično nepismen kada su informacione tehnologije u pitanju. Većina korisnika računara u Srbiji koristi računare:

1. Kao osnovno sredstvo na radnom mestu. Pri tome ime je ovo nametnuto i najčešće infrastrukturno je onemogućena upotreba ovog računara za bilo šta osim samog posla.
2. Kao sredstvo zabave (Youtube, Facebook, Igre itd. itbl.)

Jedna od osnovnih posledica ovoga jeste nepostojanje valjane infrastrukture i servisa:
1. Telekomunikaciona infrastruktura u Srbiji kasni u proseku 10god za razvijenim svetom.
2. Javni servisi na internetu u Srbiji su uglavnom ad-hoc realizovani, nesistematizovani i često slabo održavani:
- E-banking: Ne postoji standard koji ovaj servis banaka treba da ispuni prema građanima.
- Državna/Lokalna uprava. Rešenja su šarolika: od ministarstva do ministarstva, od jedne lokalne samouprave do druge.
- Trgovina. Zahvaljujući računovodstvenim propisima RS, koji su zapravo prepisani propisi FNRJ, a možda čak i Kraljevine SHS, trgovina putem interneta je negde u osamdesetim godinama prošlog veka u odnosu na razvijena društva.
- Obrazovanje. Većina školskih sajtova su ad-hoc "spomenari". Više škole i fakluteti nešto bolje stoje, ali je sve i dalje ad-hoc organizovano bez nekog zadatog standarda za sve obrazovne institucije. O video streaming-u predavanja jedva da postoji ideja van privatnih obrazovnih institucija.

Usled svega ovoga, imamo povratnu spregu da vrlo mali procenat građana Srbije shvata internet kao nešto više od sredtva da se:
- Zabavi,
- Proćaska sa prijateljima
- Prelista naslove i pročita poneki novniski članak ili vest.
- Razmeni službene/privatne mailove.
oskar-z-wild oskar-z-wild 22:12 19.11.2013

pozitivan blog

Preporuka! 10+ and a smile
st.jepan st.jepan 23:29 19.11.2013

Hit peticija:

Da Branka bude moja devojka.


(možda nije bila Branka, al sad me mrzi da proveravam)
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 00:34 20.11.2013

Re: Hit peticija:

Da Branla bude moja devojka.


ta je najlepsa peticija:)
g.radicevic g.radicevic 00:08 20.11.2013

a peticija

protiv e-peticija ?

ala Fića



Jelica Greganović Jelica Greganović 14:58 20.11.2013

Re: a peticija

Šta ovde piše? Šta su ljudi? Iza ovog preko namontiranog?
Jukie Jukie 15:04 20.11.2013

Re: a peticija

Jelica Greganović
Šta ovde piše? Šta su ljudi? Iza ovog preko namontiranog?

Honorarci su ljudi

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana