Gost autor| Gradjanske inicijative| Zdravlje

TEŠKO BOLESNA DECA UMIRU POLAKO I NIKOGA NIJE BRIGA

Jelica Greganović RSS / 04.10.2013. u 20:05

1000997_390640907708854_213435763_n.jpg

Civilizovanost društva i uspešnost države se mere po tome koliko su sposobni da pomognu najslabijim svojim članovima. Koliko nisu gluvi na pozive u pomoć teško bolesne dece. Ne one dece koja mogu da se izleče, nego one koja neće dočekati da porastu, za čiji svaki dan života i svaki tren bez bola se bore njihovi roditelji.

"Teško bolesna deca umiru polako i nikoga nije briga.

 Rečeno im je da se nečinjenjem dešava tiha eutanazija dece . Ove godine ih je umrlo nekoliko",

 kaže Majka, kleinemutter i još jednom poziva u pomoć:

 

INICIJATIVA BLOGERA -Fond za teško bolesnu decu

 

Blogeri b92 su nedavno počeli tihu kampanju s ciljem da privole državu da osnuje fond za teško bolesnu decu. Na to su ih naveli blogovi o bolesnoj deci koje su  objavljivale Jelica Greganović, Razmišljam i Biljana 77.

Blogeri su išli u Ministarstvo zdravlja i kod Ombundsmana, gde su izložili ideju za osnivanje fonda i  objasnili da teško bolesno dete nije dete sa temperaturom, već dete bolesno od hronične, teške , retke i  neizlečive bolesti, a  kojem možda treba :

operacija, dijagnoza ( ako je nije dobio  u Srbiji)  i edukacija.

 

Teško bolesna deca umiru polako i nikoga nije briga.

 

Rečeno im je da se nečinjenjem dešava tiha eutanazija dece . Ove godine ih je umrlo nekoliko.

 

Predočena im je ideja o načinu finansiranja fonda ( poštanske, markice, igre na sreću, sms porukama, pozivima, dobrovoljnim prilozima).

 

Rečeno im je da je javnost misli da se institucije bave same sobom, rekonstrukcijama, foteljama itd., da je stanje na terenu alarmantno, da su se roditelji zdrave dece zgrozili kada su videli kroz šta sve prolaze porodice bolesne dece.

 

Oni su obećali pravilnike o retkim bolestima, o deci sa smetnjama .

 

Blogeri b92 su im objasnili  :

 

Da deca sa smetnjama zbog neadekvatne podrške sistema u edukaciji i školovanju često bivaju napuštena i smeštena u sirotišta.

 

Ako bi dobili kvalitetnu edukativnu podršku, ta deca bi čečće ostajala u porodicama, i tako na kraju krajeva i državu manje koštala.

 

Država, mesečno, plaća institucijama 900 eura po napuštenom detetu, o kome te institucije brinu..

 

Srbija je nedavno potpisala zakon o deinstitucionalizaciji, koji nalaže vraćanje napuštene dece i odraslih u porodice, koje su ih ostavile (ostavile su ih jer nisu mogle da brinu o njima, ali to za ovaj zakon nije bitno).

 

Zašto ga je  Srbija potpisala? Zato što će dobiti velike pare da to sprovede i obezbedi socijalne usluge takvim osobama i njihovim porodicama.

 

Znamo već kako to biva kod nas....od socijalnih usluga u praksi ništa neće biti, a na papiru i u pravilnicima izgledaće savršeno.

 

Tako je bilo i za podršku u obrazovanju dece sa smetnjama, svi znamo kako to u praksi izgleda.

 

Pre mesec dana je, u Beogradu, samo dvanaestoro dece dobilo odobrenog asistenta, kojeg će plaćati Grad.

 

Verujem da u Beograd ima više od dvanaestoro dece sa smetnjama, koja idu u škole.

 

U opštinama obično kažu da je mišljenje interresorne komisije samo mišljenje, a ne rešenje i da one ne moraju da ga poštuju. A i neće da ga poštuju, jer nemaju para.

 

Rekli su da će podržati našu inicijativu za osnivanje Fonda za teško bolesnu decu, ali do dana današnjeg nama se još niko nije javio.

 

Poslali smo mail ministarstvima finansija, pravde, zdravlja.

 

Svi ćute.

 

Njihova deca su zdrava, bogu i sreći hvala!

 

Nečija deca nisu te sreće i neko hleb koji jede natapa suzama nemoći dok gleda kako mu dete umire, a društvo (mislim na institucije kojima je to posao ) ne čini NIŠTA.

 

Blogeri b92 su u pokušaju da učine pomak i nekako razjasne neophodnost jednog takvog fonda, koji bi bio podrška bolesnoj deci, porodicama i bolnicama koje leče tu decu.

 

Evo šta misle neki od roditelja o njihovoj inicijativi „Roditelj negovatelj“, koju su i blogeri B92 podržali:

 

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:456959-Invalidna-deca-bez-obecane-pomoci

 

Na sajtu skupštine postoji predlog zakona i molim sve koji su zainteresovani za ovu problematiku da isti pročitaju.

 

Problem je nastao jer neki roditelji predlog zakona tumače kao što je u članku, a neki drugačije.

 

Nezadovoljni roditelji ponovo spremaju protest zbog neulaska predloga zakona u proceduru i na izglasavanje u Skupštini.

 

Roditeljima se žuri jer država  trenutno planira budžet za sledeću godinu, a roditelji se boje da u njemu ne budu izostavljena deca sa invaliditetom i njihove porodice.

 

 

 

 

 



Komentari (115)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jedi-knight jedi-knight 20:17 04.10.2013

1.

Velika je sramota za svakog pojedinačno biti gluv i slep za probleme ove vrste.
Svaka čast onima koji su pokrenuli inicijativu i nadam se da će zakon biti stavljen na dnevni red što hitnije.
Podrška !
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:21 04.10.2013

Re: 1.

a da nas nekoliko stavimo isti tekst, a komentarišemo ovde, i na taj način napunimo widget na naslovnoj B92 istim naslovom, obzirom na bitnost teme?

Da i to bude vrsta protesta i molbe u isto vreme?

Dakle jedno 5 VIP blogera, isti tekst zaključan za komentare i linkom do ovog bloga?

Šta mislite?
kleinemutter kleinemutter 20:28 04.10.2013

Re: 1.

I ja sam im zahvalna. Inicijativa se rodila na blogu kod Jelice. Sad živi nekako i teško( kao i bolesna deca zbog koje je pokrenuta ) u svim tim službama gde se predlog šalje .

Jelica Greganović Jelica Greganović 20:35 04.10.2013

Re: 1.

Hvala, viteže.
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:36 04.10.2013

Re: 1.

a da nas nekoliko stavimo isti tekst, a komentarišemo ovde, i na taj način napunimo widget na naslovnoj B92 istim naslovom, obzirom na bitnost teme?

Da i to bude vrsta protesta i molbe u isto vreme?

Dakle jedno 5 VIP blogera, isti tekst zaključan za komentare i linkom do ovog bloga?

Šta mislite?

Uroše, što se mene tiče, slažem se, podržavam sve što bi ovim ljudima pomoglo, odnosno nateralo nadležne da ih konačno ZAISTA čuju.
iqiqiq iqiqiq 22:38 04.10.2013

Re: 1.

odlično što ste ovo uradili, kod svakog pojedinačno sam preporučila tekst bloga!
Dr M Dr M 22:47 04.10.2013

Re: 1.

iqiqiq
odlično što ste ovo uradili, kod svakog pojedinačno sam preporučila tekst bloga!


I ja.

Broj preporuka je znak podrške.
mlekac mlekac 23:18 04.10.2013

Re: 1.

uros_vozdovac
a da nas nekoliko stavimo isti tekst, a komentarišemo ovde, i na taj način napunimo widget na naslovnoj B92 istim naslovom, obzirom na bitnost teme?

Da i to bude vrsta protesta i molbe u isto vreme?

Dakle jedno 5 VIP blogera, isti tekst zaključan za komentare i linkom do ovog bloga?

Šta mislite?

Nisam VIP, ali okacila i ja...
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:32 04.10.2013

Re: 1.

Nisam VIP, ali okacila i ja...

Hvala
Atomski mrav Atomski mrav 00:28 05.10.2013

Re: 1.

Nisam VIP, ali okacila i ja...


Takođe.

Re: 1.

ja vas ljudi ne razumem.

drzava srbija je siromasna i kuburi na svim poljima. ocekivati da drzava preuzme odgovornost za bolesnu decu vise nego za bilo koji drugi problem je nerealno.

ja zivim u mnogo bogatijoj drzavi. podrska deci sa posebnim potrebama i ovde varira u zavisnosti od toga koliko je bogata opstina na kojoj zive. ono sto se razlikuje je sto se ljudi medjusobno organizuju bolje. NPR:

1 jedna majka pkrene play grupu koja se simbolicno placa, tek toliko da se pokriju troskovi

2 rodjaci za svadbu kazu da nece poklone nego donacije za taj i taj charity (btw uzasava me kad pomislim koliko novca srbi pokrkaju za slave, sahrane, vencanja... a onda ocekuju da neko drugi finansira svakodnevicu)

3 crkva aktivno pomaze charities (dobro to je sad opet uplitanje institucije, ali nije mi poznato da je neko pokusao da lobira kod crkve za nesto slicno)

....

Takodje mi nije jasno zasto drzava moze da da 900 E instituciji za brigu o napustenoj deci, umesto da da iste pare porodici. to b volela da neko proveri i ako moze pozove nekog od drzavnih predstavnika da objasni. cisto boljeg uvida i razumevanja radi.

Re: 1.

oh, yes. jos da kazem da moj sin ima Cri du chat sindrom koji ide sa tezim stepenom psihomotorne retardacije i bar nekoliko fizickih problema. od pocetka smo clanovi Cri du chat support grupe koju su osnovali roditelji dece sa ovom dijagnozom. placamo godisnju clanarinu 10 funti. ja dovodim zainteresovane lekare koji bez ikakve nadoknade odgovaraju na pitanja roditelja. jedan maratonac skuplja donacije na svakoj trci. jedan deda je napravio pesmu i sav novac od njene prodaje ide support grupi.
ako mislite da mogu nesto da pomognem, rado cu. ali moram vam reci da to nije posao drzave, ni pojedinca, vec svih nas.

evo kako se to radi:
Jelica Greganović Jelica Greganović 08:32 05.10.2013

Re: 1.

ja vas ljudi ne razumem.

drzava srbija je siromasna i kuburi na svim poljima. ocekivati da drzava preuzme odgovornost za bolesnu decu vise nego za bilo koji drugi problem je nerealno.


I tačno ovde se vidi primer tvog nerazumevanja:

Takodje mi nije jasno zasto drzava moze da da 900 E instituciji za brigu o napustenoj deci, umesto da da iste pare porodici. to b volela da neko proveri i ako moze pozove nekog od drzavnih predstavnika da objasni. cisto boljeg uvida i razumevanja radi.


Ovi roditelji ne traže milostinju.
Oni traže sistemsko uređenje njihovog problema.
Traže da se zakoni poprave u korist roditelja i dece.
Da ako se već daju pare, da se to ne čini zato da deca završe u sirotištima, nego da što duže roditelji mogu da brinu o njima.
Da si pročitala prethodne blogove koje je napisala kleinemutter, u ime i drugih roditelja, videla bi da je ovo nastavak borbe koju oni vode sa sistemom koji im otežava život, umesto da proba da im ga bar olakša.
Videla bi i zbog čega su protestvovali i zašto najavljuju nove proteste.
Ono o čemu ti pričaš je dodatak. To treba uraditi, ali o tome nije ovaj blog.
Ovaj blog je poziv roditelja teško bolesne dece državi da im konačno pomogne sistemom, zakonima.
Dr M Dr M 08:44 05.10.2013

Re: 1.

ali o tome nije ovaj blog.


Jelice, mislim da je ovde po sredi mali nesporazum.

Ja sam svoje vidjenje napisao kod Ane na blogu.

Re: 1.

jelice, ja samo predlazem konstruktivne alternative koje dokazano daju brze i efektnije rezultate.

drzava mora da se pritisne na malo komleksniji nacin da bi nesto ucinila.
Jelica Greganović Jelica Greganović 09:08 05.10.2013

Re: 1.

jelice, ja samo predlazem konstruktivne alternative koje dokazano daju brze i efektnije rezultate.

Ja podržavam tvoju konstruktivnost i pozivam kleinemutter, i roditelje u čije ime je napisala ovaj blog, da ti se jave i iskoriste pomoć koju im nudiš.


drzava mora da se pritisne na malo komleksniji nacin da bi nesto ucinila.


Država mora da se pritiska na sve moguće načine, i ovo je jedan od njih.
Država je već pritiskana na kompleksnije načine, preko poslanika, kroz parlament, peticijama...i ona pokušava da to izbegne po liniji manjeg otpora, zato ovaj problem mora da bude što vidljiviji u javnosti. Javnost je najčešće najkompleksniji pritisak.
kleinemutter kleinemutter 09:23 05.10.2013

Re: 1.

Takodje mi nije jasno zasto drzava moze da da 900 E instituciji za brigu o napustenoj deci, umesto da da iste pare porodici. to b volela da neko proveri i ako moze pozove nekog od drzavnih predstavnika da objasni. cisto boljeg uvida i razumevanja radi.


Ovo je izjavila Min. zdravlja Đukić Dejanović u Narodnoj Skupštini krajem februara prošle godine, kada je pričala o deiinstitucionalizaciji. Svojim ušima sam je čula.

Njena podrška deiinstitucionalizaciji je: da se zaposli po jedan psihijatar u svakom DZ.


Da ne bude zabune ja jako podržavam deiinstitucionalizaciju!!!

Ali tu se ne sme ići grlom u jagode već se moraju napraviti socijalni programi podrške tim osobama i porodicama.

T.J. Moraju im se poonuditi celodnevne aktivnosti , radna terapija, edukacija, mogućnost da konzumiraju socijalni život itd.
natasavb natasavb 09:59 05.10.2013

Re: 1.

jelice, ja samo predlazem konstruktivne alternative koje dokazano daju brze i efektnije rezultate.

drzava mora da se pritisne na malo komleksniji nacin da bi nesto ucinila.

Daju rezultate gde? U UK?
Znaš, sve je to lepo, predlozi i to, ali kad se krene sa konkretnim radom, onda tek vidiš kako stvari funkcionišu.

Svi imamo predloge, i znamo kako bi trebalo da se radi, ali nigde nikog da to sprovede.

Poslednjih dana, čitajuči komentare, ne samo ovde, već i na drugim blogovima, počinjem da se pitam zašto je toliko ljudi otišlo odavde ako misle da je tako lako ovde promeniti stvari. Zašto nisu ostali i menjali ih zajedno sa nama, pa bi nam sada svima bilo lepo.

Gledati sa starne i govoriti to i to treba da se uradi, i biti ovde i pokušavati bilo šta da se promeni, su dve potpuno različite stvari.

Re: 1.

Ja ne mislim da je lako. Da li ti mislis da je meni lako?!

Kao sto napisah u vreme kad smo se borili sa dijagnozom I njenim posledicama aktivno Sam ucestvovala u akciji menjamo porodilista. Takodje, pokusavala Sam da se angazujem u privatnost Srbija. Pokusavala da organizujem razmenu iskustva u medicini izmedju Beogradskog univerziteta I mancesterskog. To za vreme dok Sam radila vrlo ozbiljan posao u UK 45 sati nedeljno I odgajala Dete sa teskom psihomotornom retardacijom.

Izvini, Ali mislim da si se obratila na pogresnu adresu. Ja provodim vise vremena u aktivnoj brizi o buducnosti Srbije od njenog prosecnog gradjanina.
natasavb natasavb 11:00 05.10.2013

Re: 1.

Ja ne mislim da je lako. Da li ti mislis da je meni lako?!


Naravno da ne mislim da ti je lako, ali mislim da je lakše živeti u sređenom sistemu, nevezano za to da li imaš bolesno ili dete sa teškoćama ili nemaš. Ustvari, kad imaš bilo kakav problem, tek onda vidiš koliko sistem zaista ne funkcioniše i koliko stvari postoji samo na papiru.



Izvini, Ali mislim da si se obratila na pogresnu adresu.


Nisam se obratila tebi, već sam se smao nadovezla na tvoj komentar.
Žao mi je ako si to tako shvatila.

Ja provodim vise vremena u aktivnoj brizi o buducnosti Srbije od njenog prosecnog gradjanina.


Pa ako misliš da imaš prava da kritikuješ, da se brineš i da želiš da se ovde nešto promeni, zašto onda ne bi u tome učestvovala i zašto misliš da je onda tvoje učešće vrednije od učešća onih koji žive ovde?

I da, prosečni građani nisu oni koji donose promene, bilo gde, pa ni ovde, ali je njihova animacija i podrška za njih neophodna. Ne treba im gurati prst u oko govoreći kako ništa ne čine. Time se neće dobiti.



sneza.lazarevic sneza.lazarevic 11:09 05.10.2013

Re: 1.

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
jelice, ja samo predlazem konstruktivne alternative koje dokazano daju brze i efektnije rezultate.

drzava mora da se pritisne na malo komleksniji nacin da bi nesto ucinila.


Moram da kažem da se slažem.
Roditelji moraju da budu glasni, da se čuje šta im je potrebno (i ja živim taj život), ali ovi zahtevi su prilično neartikulisani (nemojte se ljutiti molim vas, ovo kažem dobronamerno).
Jedan od razloga je taj što je inicijativa potekla od grupe roditelja čije porodice i deca imaju potpuno različite potrebe, a vi ste želeli da obuhvatite sve.
Zato je na pr. naslov "Teško bolesna deca umiru polako i nikoga nije briga" u neskladu sa daljim tekstom.
Da, nažalost ima dece obolele od teških i neizlečivih bolesti, ali neki su bolesni i mogu se upotpunosti izlečiti.
Vi zastupate i decu koja uopšte nisu bolesna, a pripadaju kategoriji dece sa smetnjama u razvoju, njima su potrebni drugačiji pristupi i drugačije vrste podrške.
Nekako mi deluje kao da je svako za sebe pisao šta je to što mu u konkretnoj situaciji treba, pa ste sve to složili u jedan zajednički tekst.

Re: 1.

natasa, mislim da je jako vazno da covek ne reaguje defanzivno. i da bude spreman da se preispita ako nesto ne ide.
kleinemutter kleinemutter 11:37 05.10.2013

Re: 1.

Nekako mi deluje kao da je svako za sebe pisao šta je to što mu u konkretnoj situaciji treba, pa ste sve to složili u jedan zajednički tekst.


Pogrešno!!!

Svi dobrovoljno prijavljeni blogeri osim mene, imaju hvala bogu i sreći zdravu decu!

Pisali smo šta smo znali. I išli smo da se podmire tri kategorije dece sa bolešću i problemima.

I insitiramo na edukaciji u svakom pogledu. dece,roditelja, lekara, službenika, građana.

I tebi je otvorena mogućnost da se uključiš, ako umeš da pomogneš.
natasavb natasavb 11:40 05.10.2013

Re: 1.

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
natasa, mislim da je jako vazno da covek ne reaguje defanzivno. i da bude spreman da se preispita ako nesto ne ide.

Ana, ja se stalno preispitujem. Mislim da smo se već dovoljno upoznale i da ne moram takve stvari da ti objašnjavam.
Ono na šta ja reagujem je način na koji se neke stvari kritikuju.
Stvarno ne mislim da je dobro ljudim stalno govoriti kako nisu sposbni nešto da urade i sigurna sam da ih to neće pokrenuti.
Opet moram da naglasim da ne mislim na tebe, da ne bi bilo nesporazuma.

kleinemutter kleinemutter 11:46 05.10.2013

Re: 1.

koju su osnovali roditelji dece sa ovom dijagnozom.


Draga, kod nas je javna tajna da se većina udruženja roditelja uz pomoć korupcije pretvaraju u porodične firme i u talu sa nekim službenicima zarađuju, nećeš verovati, na bolesnoj deci svojoj i tuđoj kroz projekte od kojih ima koristi npr. oko 5 porodica okupljenih oko vođe.


Zbog ovoga i drugih faktora kažu da je socijalno preduzetništvo vraćeno i povereno vladi da se ima bar malo ili bar nekakva kontrola.

Crkva , grabi samo sebi.
iqiqiq iqiqiq 13:00 05.10.2013

Re: 1.

Roditelji moraju da budu glasni, da se čuje šta im je potrebno (i ja živim taj život),

A gde su skupili sve te roditelje, imaš li primer da su svi roditelji pitani?

Koliko sam saznala, ne postoji ni tačan broj dece/roditelja.

Znaš li ko prikuplja izveštaje interresornih komisija i gde se objavljuju redovno na pola godine rezultati, da se upoznamo sa statistikom. Da li se u izveštajima razlikuju bolesti i kako, jel dele decu na teško obolele od raka i lako obolele od raka, obolele od retke bolesti koja je definisana u Pravilniku ili retke bolesti koju niko ne zna pa ima šifru"ne znam šta mu je"

Izvini što sam malo cinična, ali mi znači da saznam kako su prikupljene stvarne potrebe teško obolele dece i ko je bio Mali Bog da kaže "ovo vam treba, a ovo vam ne treba" i kako su ujednačeno po svim opštinama odredili da sva deca dobiju bar minimum minimuma a ne zavisno od dobre volje članova komisije.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 13:29 05.10.2013

Re: 1.

kleinemutter
Nekako mi deluje kao da je svako za sebe pisao šta je to što mu u konkretnoj situaciji treba, pa ste sve to složili u jedan zajednički tekst.


Pogrešno!!!

Svi dobrovoljno prijavljeni blogeri osim mene, imaju hvala bogu i sreći zdravu decu!

Pisali smo šta smo znali. I išli smo da se podmire tri kategorije dece sa bolešću i problemima.

I insitiramo na edukaciji u svakom pogledu. dece,roditelja, lekara, službenika, građana.

I tebi je otvorena mogućnost da se uključiš, ako umeš da pomogneš.


Onda sam ja pogrešno razumela. Mislila sam da si ti, zajedno sa još nekim roditeljima pisala ovaj tekst, a da ga je Jelica samo prenela.

Na različite načine ja sam već uključena u više incijativa, akcija, borbu kako god hoćeš.

To je veoma ozbiljan i težak posao i htedoh da kažem da se situacija neće promeniti na osnovu jednog dopisa i jednog obraćanja.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 13:40 05.10.2013

Re: 1.

iqiqiq
Roditelji moraju da budu glasni, da se čuje šta im je potrebno (i ja živim taj život),

A gde su skupili sve te roditelje, imaš li primer da su svi roditelji pitani?

Koliko sam saznala, ne postoji ni tačan broj dece/roditelja.


Pa znaš šta, ovo stvarno nije realno ni moguće. To nikada niko nije uradio, a ni ne treba. Ali treba proceniti potrebe dece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom. Njihovi interesi ne moraju se uvek i nužno podudarati sa interesima roditelja.

Da istina je da se ne zna tačan broj dece/osoba, i to je stvarno sramota. Kad čak ni broj ne znamo, kako ćemo bilo šta drugo planirati.


Znaš li ko prikuplja izveštaje interresornih komisija i gde se objavljuju redovno na pola godine rezultati, da se upoznamo sa statistikom. Da li se u izveštajima razlikuju bolesti i kako, jel dele decu na teško obolele od raka i lako obolele od raka, obolele od retke bolesti koja je definisana u Pravilniku ili retke bolesti koju niko ne zna pa ima šifru"ne znam šta mu je"

Izvini što sam malo cinična, ali mi znači da saznam kako su prikupljene stvarne potrebe teško obolele dece i ko je bio Mali Bog da kaže "ovo vam treba, a ovo vam ne treba" i kako su ujednačeno po svim opštinama odredili da sva deca dobiju bar minimum minimuma a ne zavisno od dobre volje članova komisije.


Niko ne prikuplja mišljenja IRK-a. Počelo je nešto da se radi na tu temu, formirano Zajedničko telo sa predstavnicima sva tri ministarstva i predstavnicima roditelja koje je trebalo da prati šta se događa, ali su došli izbori i sve je stalo.
kleinemutter kleinemutter 14:19 05.10.2013

Re: 1.

Onda sam ja pogrešno razumela. Mislila sam da si ti, zajedno sa još nekim roditeljima pisala ovaj tekst, a da ga je Jelica samo prenela.



Tekst jesam pisla ja uz dogovor sa drugim roditeljima.To si dobro razumela.

Inicijativu i potrebe dece i tekst inicijative pisli su blogeri okupljeni oko ove ideje.
mlekac mlekac 20:22 04.10.2013

Ponavljanje je...

majka mudrosti.

Valjda ce ovim ponavljanjem nekome KONACNO dopreti do mozga da je rec o zivim bicima a ne o tamo nekim statistickim brojevima!
ocajna_domacica.65 ocajna_domacica.65 20:23 04.10.2013

....

Srbija je nedavno potpisala zakon o deinstitucionalizaciji, koji nalaže vraćanje napuštene dece i odraslih u porodice, koje su ih ostavile (ostavile su ih jer nisu mogle da brinu o njima, ali to za ovaj zakon nije bitno).

Zašto ga je Srbija potpisala? Zato što će dobiti velike pare da to sprovede i obezbedi socijalne usluge takvim osobama i njihovim porodicama.

Znamo već kako to biva kod nas....od socijalnih usluga u praksi ništa neće biti, a na papiru i u pravilnicima izgledaće savršeno.



Управо то! Сви се баве козметиком и брину како да се додворе европским институцијама, а у суштини, сви остају незаинтересовани, глуви и неми на вапаје за помоћ.
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:37 04.10.2013

Re: ....

Sit gladnome ne veruje...pa tako i ovi gluvi izgleda nikako da shvate koja muka, strah, trud, patnja i silna volja i junaštvo je svaki dan roditelja teško bolesne dece.
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:37 04.10.2013

Re: ....

Što se deinstitucionalizacije tiče tu imam neke insjad informacije, i mislim da je to jedna dobra stvar, i da je na korist korisnika, a na užas zaposlenih u institucijama.

Taj otpor zaposlenih je uvek dobar trag da je reforma na korist korisnicima

Ugostiću uskoro moj izvor ovde, samo da nahvatamo slobodnog vremena.
arianna arianna 21:39 04.10.2013

Re: ....

Sit gladnome ne veruje..


kad ne urode plodom preventivne, prelazi se na represivne mere.

bio je tekst u nekim novinama (ne sećam se kojim), pre izvesnog vremena, da su roditelji teško bolesne dece, tužili državu Hrvatsku, Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, zbog uskraćivanja zakonom propisane pomoći.


Da nas bolje čuju.


Na kom jeziku razmišljaju rođene gluvoneme osobe?


uros_vozdovac uros_vozdovac 21:43 04.10.2013

Re: ....

arianna



Da nas bolje čuju.


Na kom jeziku razmišljaju rođene gluvoneme osobe?




Ne znam. Kad sam napisao da nas bolje čuju, mislio sam na one koji glasaju za budžet.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 21:48 04.10.2013

Re: ....

Na kom jeziku razmišljaju rođene gluvoneme osobe?


ovo nije ok.
arianna arianna 21:50 04.10.2013

Re: ....

Vesna Knežević Ćosić
Na kom jeziku razmišljaju rođene gluvoneme osobe?


ovo nije ok.


"ne postoje glupa pitanja, postoje glupi odgovori"
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 21:52 04.10.2013

Re: ....

Na kom jeziku razmišljaju rođene gluvoneme osobe?


ovo nije ok.


"ne postoje glupa pitanja, postoje glupi odgovori"


arianna, pitanje ti nije bilo glupo nego diskriminišuće.
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:55 04.10.2013

Re: ....

Taj otpor zaposlenih je uvek dobar trag da je reforma na korist korisnicima

Da. Zato i bacaju čifte.
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:56 04.10.2013

Re: ....

Da nas bolje čuju.


Na kom jeziku razmišljaju rođene gluvoneme osobe?

Maternjem.
arianna arianna 21:56 04.10.2013

Re: ....

arianna, pitanje ti nije bilo glupo nego diskriminišuće.


Rođene gluvoneme osobe svakako imaju svoj misaoni tok. Takve osobe mogu biti ispodprosečne, normalne i natprosečne inteligenicije.

Mišljenje je govor u sebi

po čemu je pitanje diskriminišuće?

arianna arianna 22:03 04.10.2013

Re: ....

Jelica Greganović
Da nas bolje čuju.


Na kom jeziku razmišljaju rođene gluvoneme osobe?

Maternjem.


Kako će čuti i razviti majčin govor, ako je dete rođeno gluvonemo (ne čuje) ili je usvojeno u neko drugo govorno područje?
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:04 04.10.2013

Re: ....

Kad sam napisao da nas bolje čuju, mislio sam na one koji glasaju za budžet.

To sam i ja mislila, to i jeste ono o čemu pričamo, ono što je važno.
iqiqiq iqiqiq 22:44 04.10.2013

Re: ....

Jelica Greganović
Kad sam napisao da nas bolje čuju, mislio sam na one koji glasaju za budžet.

To sam i ja mislila, to i jeste ono o čemu pričamo, ono što je važno.

Ma predloženi Fond ne bi ni na koji način opteretio budžet, jer je predloženo da prihoduje dobrovoljnim učešćem građana, kompanija, dijaspore i na mnoge druge načine dugoročno obezbedi kontinuirano prikupljanje novca, te spreči trenutnu situaciju da se roditelji odluče na apel kada je baš baš krajnje vreme.

Nekom je i 5000 EUR ogromna cifra koju ne može da obezbedi svom detetu za lečenje, a kada su te cifre 200.000EUR onda se to odnosi na najveći broj građana, jer niko realno nema tu sumu na računu.
ivana23 ivana23 23:23 04.10.2013

Re: ....

Na kom jeziku je razmisljala



Helen Keler


Ja vrlo rijetko mislim o mojim nedostacima, i oni me nikad ne čine tužnom.

Helen Keler - mudre misli
arianna arianna 00:07 05.10.2013

Re: ....

ivana23
Na kom jeziku je razmisljala



Helen Keler - mudre misli


bravo Ivana :)

evo nekih crtica koje sam izdvojila da budu vidljivije iz biografije HK, koju si linkovala

-Nakon dugotrajnog procesa uspjela je naučiti sporazumijevati se s okolinom...
-Dok su druga deca učila da govore, ona je živela u sopstvenoj tišini i tami, gluvonemoslepa.
- požrtvovanošću i strpljivošću ....

- Uz skoro nepremostive poteškoće, a neopisivim strpljenjem, Eni je devojčicu najpre naučila pojedinim slovima dodirom njenih dlanova svojim prstima. Zatim ju je naučila da govori i razume glasni govor, međusobnim dodirom usnica i grla.
- Helen Keler je završila svoje studije na akademskom stupnju - najviše priznanje za njenu upornu borbu i pobedu. Naučila je da čita na četiri jezika i postala istaknuta spisateljica.
-Uživala je u šalama i duhovitostima Marka Tvena čitajući ga vrhovima prstiju. I Enriko Karuzo je "izlio svoj zlatni glas" na njen dlan. Jaša Hajvec, virtuoz na violini, svirao je specijalno za nju, dok je ona prstima lagano dodirivala njegov instrument


Da bi čuli oni koji nikako ne žele ili ne mogu da čuju, a hoće da se bave ovim problemima treba da prođu kroz boldirane rečenice... i to je taj civilizacijski iskorak, na koji je malo političara spremno (naučiti jezik drugačijih i sa njima se sporazumevati-u ovom slučaju to je gestovni govor).

Ovo se naročito odnosi na one koji su limarske radionice, njive, preduzeća na veliko i kvarno, propale firme, polaznici raznih eskperimentalnih odeljenja i menaGeri, zamenili državnim foteljama i pozicionirani se tako da mogu da odlučuju o teško bolesnoj deci i njihovim sudbinama.



oni su ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 22:27 04.10.2013

Otvorili ste nekoliko tema

Pitala sam se da li da se uopšte uključim, mnogo toga ima, potrudiću se da budem sažeta, ali ću odvojiti u više komentara ono što želim da kažem jer su teme različite

Blogeri su išli u Ministarstvo zdravlja i kod Ombundsmana, gde su izložili ideju za osnivanje fonda i objasnili da teško bolesno dete nije dete sa temperaturom, već dete bolesno od hronične, teške , retke i neizlečive bolesti, a kojem možda treba :
operacija, dijagnoza ( ako je nije dobio u Srbiji) i edukacija.


Ovo je nesporno. Ali sem dijagnoze, operacija, treba im i lečenje, informacije, pomoć u kući, lekovi, pomoćna lekovita sredstva. Ono što je problem to je da se naš sistem suviše sporo prilagođava, previše je „krut“. Roditelji bi često da probaju lekove najnovije generacije, lekove koji nisu na „pozitivnim listama“, ili im čak lekari savetuju da kupuju lekove koji nisu registrovani kod nas. Veliki problem za koji ne znam kako ga rešiti.
Ali želim da podvučem potrebu za informacijama – trebalo bi da znaju da negde nešto postoji što se kod nas ne koristi, ali može biti na korist detetu. Koliko je meni poznato, retko koji lekar takve informacije pruža roditeljima.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 22:29 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Da deca sa smetnjama zbog neadekvatne podrške sistema u edukaciji i školovanju često bivaju napuštena i smeštena u sirotišta.


Deca sa smetnjama u razvoju i njihov položaj takođe je veoma problematičan i težak, ali to bih ipak odvojila od prethodne grupe dece.
Prvo, dijagnostika je, kao i kod dece koja boluju od retkih bolesti veoma loša. Deca imaju više dijagnoza, dobijaju proizvoljne i nepostojeće dijagnoze (pri tom mislim da se ne poštuje klasifikacija Svetske zdravstvene organizacije), dobijaju više dijagnoza (što više dijagnoza napišem detetu to sam bolji stručnjak), ili čak imaju dijagnoze koje se, prema već pomenutim kriterijumima međusobno isključuju.
Deca se smeštaju u domove iz različitih razloga a ne samo zbog problema u školovanju, odnosno, ja bih rekla najmanje zbog tih problema – to je veoma složena priča.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 22:31 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Srbija je nedavno potpisala zakon o deinstitucionalizaciji, koji nalaže vraćanje napuštene dece i odraslih u porodice, koje su ih ostavile (ostavile su ih jer nisu mogle da brinu o njima, ali to za ovaj zakon nije bitno).


Ne postoji zakon o deinstitucionalizaciji, ali to jeste proces za koji se Srbija opredelila. On ne podrazumeva samo vraćanje u porodice, jer mnoga deca i nemaju porodice, a naročito ih nemaju odrasle osobe koje žive u ustanovama.
Hvala bogu da se počelo makar sa razmišljanjem na tu temu. Neću dalje. Institucije su strašne i ne treba da postoje.

Zašto ga je Srbija potpisala? Zato što će dobiti velike pare da to sprovede i obezbedi socijalne usluge takvim osobama i njihovim porodicama.
Znamo već kako to biva kod nas....od socijalnih usluga u praksi ništa neće biti, a na papiru i u pravilnicima izgledaće savršeno
.

E ovo jeste važno – veoma je važno i ne znam zašto je predstavljeno kao da ćemo se unapred predati i kao da znamo da od socijalnih usluga u praksi neće biti ništa?
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 22:32 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Pre mesec dana je, u Beogradu, samo dvanaestoro dece dobilo odobrenog asistenta, kojeg će plaćati Grad.
Verujem da u Beograd ima više od dvanaestoro dece sa smetnjama, koja idu u škole.
U opštinama obično kažu da je mišljenje interresorne komisije samo mišljenje, a ne rešenje i da one ne moraju da ga poštuju. A i neće da ga poštuju, jer nemaju para.


I na kraju, moja omiljena tema, obrazovanje dece sa smetnjama u razvoju.
Prvo, ne razumem zašto se izjednačava obrazovanje dece sa smetnjama u razvoju sa postojanjem asistenata?
Ali ovo drugo što ste naveli – opštine nemaju para pa ne poštuju mišljenja interresornih komisija, e pa to i mene mnogo nervira.
Pazite ovako, opštine su i prema starim zakonima iz oblasti obrazovanja, socijalne i dečije zaštite bile dužne da za decu sa smetnjama u razvoju obezbede određena sredstva. Dakle, nisu mogle da biraju, nego je to bila njihova obaveza koju su poštovale.
To je podrazumevalo plaćanje troškova prevoza do i od škole, smeštaj i ishranu u internatu (ako je dete išlo u specijalnu školu koja je često bila udaljena od mesta stanovanja), prevoz za roditelje da bi mogli da posećuju svoje dete, ishranu u samoj školi, besplatne udžbenike, sveske, ...
To i dalje plaćaju, ali samo za decu u specijalnim školama.
I sad, hipotetička situacija (a dešava se ponekad), to dete pređe iz specijalne u redovnu školu i odjednom ista ta opština nema para?
iqiqiq iqiqiq 22:36 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Ali ovo drugo što ste naveli – opštine nemaju para pa ne poštuju mišljenja interresornih komisija, e pa to i mene mnogo nervira.


Koliko ja shvatam problem, opet se polovično uvodilo nešto u svakodnevicu, naime predviđeno je da interresorne komisije donose odluke pa da se iz budžeta lokalne samouprave obezbede potrebna sredstva.

Tu je praktično odmah napravljen kiks, tj velika greška, jer nisu sve opštine realno istog finansijskog kapaciteta, što je dovelo do toga da neko teško bolesno dete "ima sreće" da živi na opštini koja mu nešto omogući, dok negde drugde opštine čak i namerno odbiju zahtev jer znaju da nemaju novac (tako im lakše). Ili odobre, ali po principu "brigo moja pređi na drugoga" ostave opštinskoj vlasti da smisli gde će da nađe novac.

Dobar primer nedavno je opština Čukarica koja je prenela apel za teško obolelo dete koje sakuplja novac, to je najmanje što mogu da urade ako već ne mogu da pribave tih 200.000 EUR a pogotovo ne u kratkom roku.

Najstrašnije je što je predviđeno da ministarstva (zdravlja, prosvete i socijalna pomoć) kontrolišu kroz izveštaje interresornih komisija stanje na terenu, a to se ne dešava, jer čitam po blogovima da se mnogi roditelji žale da im pomoć ne stiže.

Ono gde je odmah napravljen promašaj je što su nacionalne vlasti naredile lokalnim da nađu novac bez razmišljanja da li će to u praksi biti izvodljivo.

Molbom Ministarstvu finansija da se oformi Fond za teško bolesnu decu mnogo jednostavnije bi se rešavao ovaj problem (potrebnih finansija nakon odluke interresornih komisija na lokalnom nivou).

Takođe mora da postoji jednostavan način žalbe roditelja dece koja su odbijena od strane interresornih komisija, jer trenutno po Pravilniku o radu interresornih komisija je rešeno da se žalba uputi istoj toj komisiji koja je odbila zahtev!!!

Naravno ni Ministarstvo pravde i državne uprave nije uključeno, a ono je moglo biti neka vrsta koordinatora, jer je nadležno za lokalne samouprave.

I naravno svo ovo prepucavanje ide na štetu dece, kou niko ne može da zaštiti od nezainteresovanih državnih službenika.
Jelica Greganović Jelica Greganović 22:37 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Koliko je meni poznato, retko koji lekar takve informacije pruža roditeljima.

I upravo to je deo edukacije koju traže roditelji i o kojoj piše kleinemutter u gornjem tekstu.
iqiqiq iqiqiq 22:41 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Jelica Greganović
Koliko je meni poznato, retko koji lekar takve informacije pruža roditeljima.

I upravo to je deo edukacije koju traže roditelji i o kojoj piše kleinemutter u gornjem tekstu.

da ne govorimo o pozitivnom efektu širenja znanja, ako bi lekari širom Srbije razmenjivali znanje među sobom i među pacijentima, a imaju toliko tih udruženja lekara i drugih zdravstvenih radnika, potrebno je samo da sarađuju

Pa koliko ima korisnih informacija koje se mogu dobiti od stručnjaka iz inostranstva, pa i to podeliti među lekarima/roditeljima
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 22:43 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

iqiqiq




Ono gde je odmah napravljen promašaj je što su nacionalne vlasti naredile lokalnim da nađu novac bez razmišljanja da li će to u praksi biti izvodljivo.




To jeste rizično, ali verujte da u praksi nema mnogo veze sa bogatstvom i siromaštvom opština. Mnoge bogate ne daju podršku, neke siromašne se trude i snalaze - nažalost, još uvek sve zavisi od onih koji donose odluke i koji razumeju ili ne razumeju da su dužni da pruže podršku i pomoć SVIM svojim sugrađanima.
arianna arianna 22:43 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Da bi čuli nečiji problemi, treba prvo dopreti do onih koji odlučuju o raspodeli sredstava.

a kako da "čuju" kad su "Njihova deca su zdrava, bogu i sreći hvala!" i kad se "bave same sobom, rekonstrukcijama, foteljama itd., da je stanje na terenu alarmantno, da su se roditelji zdrave dece zgrozili kada su videli kroz šta sve prolaze porodice bolesne dece."

Nije li to beg od problema i odgovornosti?

veoma složena priča.


upravo tako.... malo je ljudi koji se suštinski bave ovim životnim problemima, jer ne donose politički benefit

naravno svo ovo prepucavanje ide na štetu dece, kou niko ne može da zaštiti od nezainteresovanih državnih službenika.


iqiqiq iqiqiq 22:47 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Nije li to beg od problema i odgovornosti?

mislim da je u ovome veliki deo problema, jer je nemoguće da među tolikim brojem kontaktiranih ljudi nikoga baš nije briga. Ali to je veliki korak u nepoznato, pronaći rešenja ili poslušati savete grupe građana, niko ne sme da skoči u hladnu vodu. Samo malo hrabrosti da počnemo da rešavamo, pa ako se uvide greške, popraviće se.

I još jedan veliki problem, svi su toliko politički zavađeni, da neće da urade nešto što može da bude korist/poene nekoj drugoj partiji.
arianna arianna 22:52 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Ali to je veliki korak u nepoznato


... ili civilizacijski iskorak u kome se ogleda zrelost društva, i veoma je dobro da se o ovim temama piše

I još jedan veliki problem, svi su toliko politički zavađeni, da neće da urade nešto što može da bude korist/poene nekoj drugoj partiji.


tačno i svima je rok, plan, perspektiva "do sledećih izbora", a ova pokrenuta pitanja zahtevaju planove i realizaciju na dužu rok
iqiqiq iqiqiq 22:55 04.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

sneza.lazarevic
iqiqiq

Ono gde je odmah napravljen promašaj je što su nacionalne vlasti naredile lokalnim da nađu novac bez razmišljanja da li će to u praksi biti izvodljivo.


To jeste rizično, ali verujte da u praksi nema mnogo veze sa bogatstvom i siromaštvom opština. Mnoge bogate ne daju podršku, neke siromašne se trude i snalaze - nažalost, još uvek sve zavisi od onih koji donose odluke i koji razumeju ili ne razumeju da su dužni da pruže podršku i pomoć SVIM svojim sugrađanima.


verujem da ima svega, a pogotovo činjenice da je ovo "zadato" sa nacionalnog nivoa lokalnom nivou, pa se opštine na ovaj način prepucavaju sa nacionalnim nivoom da bi mogli da pokažu da nisu slepi poslušnici.

U svakom slučaju, ne treba ostaviti pojedincima da odlučuju na ovakav način i izigravaju bogove, pogotovo što ne mogu da zamislim da roditelji teško bolesne dece i dece sa smetnjama u razvoju imaju vremena da pišu žalbe na sto i jednu stranu, te komisijama, te jednom ministarstvu, te drugom itd

Koliko sam pročitala u Pravilniku o interresornim komisijama nije ni predviđeno da ministarstva proveravaju nekim internim revizijama kakvo je stanje po opštinama, šta je urađeno i koliko je prijava primljeno a koliko odbijeno i ako je odbijeno, zašto je odbijeno.

Tu bih predložila da se svaka prijava Interresornoj komisiji na nivou opštine odmah automatski registruje i na nacionalnom nivou i da se prati koliko brzo se rešava i kako se rešava. To bi moglo kroz bazu podataka koju iovako moraju da prave, jer je predviđeno da se ovi podaci čuvaju bez roka trajanja na nivou svake opštine.
tasadebeli tasadebeli 00:34 05.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

sneza.lazarevic
Prvo, ne razumem zašto se izjednačava obrazovanje dece sa smetnjama u razvoju sa postojanjem asistenata?


Претпостављам да је то речено због тога што, уз постојање асистената, укључивање деце са сметњама у развоју у процес образовања у школама престаје да буде пука форма, вегетирање у школским клупама само да би се тек рекло да се процес инклузије у српском образовању ипак одвија.

Асистент је велика помоћ не само наставнику, него и родитељу који у оваквој ситуацији у којој се сада налазимо ("Pre mesec dana je, u Beogradu, samo dvanaestoro dece dobilo odobrenog asistenta, kojeg će plaćati Grad." ) мора врло често да преузима и ту улогу...

Ја знам неколико случајева, а верујем да сте Ви чули за много више, да родитељ седи у учионици током наставе јер не постоји други начин да се дете са сметњама у развоју укључи у рад са остатком одељења који ће имати неког смисла... А тај родитељ треба нешто и да заради за то дете, треба да обави гомилу других послова и то онда све постаје велики напор ако се проведе пола дана у школи...

С друге стране, наставници/професори нису дефектолози и немају у учионици пред собом само дете са сметњама у развоју, већ пред собом имају и осталу децу у одељењу. Због тога је присуство или помоћ асистента неопходна у једном одређеном броју случајева (који је у Београду свакако већи од 12). Ако тога нема, тврдња да процес инклузије функционише и без учешћа асистената, постаје једноставно лицемерна...

П.С. -
Verujem da u Beograd ima više od dvanaestoro dece sa smetnjama, koja idu u škole.


У мојој школи осамнаесторо (званично 18, незванично би се ту нашло сигурно још њих десетак), а од тог броја барем трећини је потребан асистент. Немамо ниједног. Код некога је ту улогу преузела учитељица када је дете прешло у старије разреде, а у појединим случајевима нема помоћи ни од родитеља, па онда све то постаје бесмислено на часовима...

Re: Otvorili ste nekoliko tema

posebne potrebe nisu iste. za neku decu inkluzija je resenje. medjutim, postoe slucajevi kojima deca zahtevaju mnogo intenzivniju podrsku. neki roditelji su nerelani u ocekivanjima. na surovo racionalnom nivou oni sa retkim dijagnozama uvek ispastaju zato sto je finansiranje vodjeno idejom da sto veci broj ljudi prosperira. kad dodje do konflikta tipa da li dajemo pare za citostatike ili za decu sa dijagnozom koju imaju 200 ljudi u zemlji, neminovna odluka je bolna.

zato - charity.
eno kod mene na blogu primera
Jelica Greganović Jelica Greganović 08:38 05.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

zato - charity.

Ponoviću kratko ono što sam ti već napisala u komentaru.

Ovi ljudi ne traže milostinju.
Oni su poreski obveznici i imaju pravo da traže od države da ih sasluša.
Oni traže da im država pomogne sistemski, zakonima, da uradi šta je rekla da će uraditi, da ne pravi od njihove bolesne dece još i siročiće.
Ovi roditelji kažu da su spremni da se brinu za svoju decu, da država da njima novac koji daje sirotištima. Zato traže status "Roditelj negovatelj". Znaš li koliko bi njihov život bio lakši kada bi njima bilo dato 900€ koje država mesečno daje sirotištima po glavi napuštenog deteta koje su roditelji prosto morali da predaju instituciji, jer više nisu mogli da prežive?
Traže da se njihovim problemom neko bavi ozbiljno, a ne reda radi.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 09:40 05.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

tasadebeli
sneza.lazarevic
Prvo, ne razumem zašto se izjednačava obrazovanje dece sa smetnjama u razvoju sa postojanjem asistenata?


Претпостављам да је то речено због тога што, уз постојање асистената, укључивање деце са сметњама у развоју у процес образовања у школама престаје да буде пука форма, вегетирање у школским клупама само да би се тек рекло да се процес инклузије у српском образовању ипак одвија.




Hoću da kažem da pitanje obrazovanja nije SAMO pitanje asistencije. U krajnjoj liniji, nemoguće je očekivati da SVAKO dete sa smetnjama u razvoju ima asistenta, nije realno, ne samo zbog novca, nego zato što to nije dobro.
Ne postoji pravo na asistenta, postoji pravo na podršku.
Znači treba da vidimo, za svako pojedinačno dete, koja mu je vrsta podrške potrebna, ali i koji nivo podrške mu treba.
Dakle, ako na pr. kažemo da je dete nesamostalno, to ne mora neizostavno da znači da mu treba odrasla osoba koja će ga pratiti kud god da krene, ali i može da znači.
Zato moramo da budemo precizniji u proceni potreba - da li je dovoljno da ga neko opomene šta treba da uradi (na pr. izvadi svesku iz srpskog i čitanku iz ranca), ili to neko mora za njega da učini.
Ili, da li je dovoljno da mu neko kaže, pre polaska na odmor - obuci jaknu, hladno je, ili mu je potrebna fizička pomoć da je i obuče.
Znam da je jednostavnije kad postoji asistent i onda brigu prebaciš na njega, ali sa druge strane čini mi se da se ne koriste dovoljno te druge, sitne stvari koje svako može - i tetkica, i nastavnik, i školski drugovi.
A ako misliš na asistenciju u nastavi, tj. asistenciju samom nastavniku, i tu nije uvek neophodno da asistent fizički sedi pored deteta, već može jedan asistent da pruža podršku za više nastavnika i više dece pripremajući prilagođene materijale, testove i sl. prema uputstvima onih koji jesu odgovorni za nastavni proces i učenje.
tasadebeli tasadebeli 10:41 05.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

sneza.lazarevic
Znači treba da vidimo, za svako pojedinačno dete, koja mu je vrsta podrške potrebna, ali i koji nivo podrške mu treba.




Тако је, то сам и ја мислио. Оно што сам написао горе као свој коментар, долази из угла наставника - "оперативца" и сведока одређених ситуација. Треба проценити сваки појединачни случај. Моја школа ја почела са инклузијом пре шест година, пре три године су, мислим, именоване интерресорне комисије које би требало да се баве овим о чему Ви и ја овде пишемо. На жалост, ја до сада нисам уопште ни приметио учешће тих комисија у читавом процесу. Барем не у овој мојој микро средини, тј. школи, а онда и на читавој општини.

Znam da je jednostavnije kad postoji asistent i onda brigu prebaciš na njega, ali sa druge strane čini mi se da se ne koriste dovoljno te druge, sitne stvari koje svako može - i tetkica, i nastavnik, i školski drugovi.


Тачно. Али не ради се ту само о пребацивању бриге на другога. При томе мислим на образовни процес.

На пример, да учитељица не ради додатно код куће са мојим учеником (шести разред), не би он био "дауновац" вундеркинд, то нам је свима јасно у школи. Зато свака част тој мојој колегиници, али да ли је тако у сваком случају где је потребна таква подршка? (Рекох већ да у мојој школи имамо осамнаесторо деце која похађа наставу по ИОП-у, индивидуалном образоном програму. Наш вундеркинд није једини ту...

Не би смело то да зависи од добре воље учитељице, теткице, наставника,... већ да буде системски решено, на то је мислила и Јелица када је поменула асистенте у образовању. Ово је исувише озбиљна ствар да бисмо очекивали да ће функционисати само на емпатији и ентузијазму појединаца (који се троше временом, зар не?) и на вечитој српској "о, рук" филозофији која треба да замени непостојање система.

A ako misliš na asistenciju u nastavi, tj. asistenciju samom nastavniku, i tu nije uvek neophodno da asistent fizički sedi pored deteta, već može jedan asistent da pruža podršku za više nastavnika i više dece pripremajući prilagođene materijale, testove i sl. prema uputstvima onih koji jesu odgovorni za nastavni proces i učenje.


Да, видели сте горе да ја мислим баш на то... И ту сте у праву, слажем се... Један асистент код деце којој је потребан може да пружи подршку, уз добру организацију, и за више деце и за више наставника, односно школских предмета. Али, на жалост, немамо ни тог једног... У томе и јесте проблем...
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 11:01 05.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

tasadebeli

Не би смело то да зависи од добре воље учитељице, теткице, наставника,... већ да буде системски решено, на то је мислила и Јелица када је поменула асистенте у образовању. Ово је исувише озбиљна ствар да бисмо очекивали да ће функционисати само на емпатији и ентузијазму појединаца (који се троше временом, зар не?) и на вечитој српској "о, рук" филозофији која треба да замени непостојање система.



Да, видели сте горе да ја мислим баш на то... И ту сте у праву, слажем се... Један асистент код деце којој је потребан може да пружи подршку, уз добру организацију, и за више деце и за више наставника, односно школских предмета. Али, на жалост, немамо ни тог једног... У томе и јесте проблем...


E pa Taso, svet je stvarno mali, sad znam i u kojoj školi radiš , u neku ruku smo i saradnici.

Razumemo se i slažemo se u većini stvari.
Ono što mislim je da je jedan od razloga zašto asistenata nema ni tamo gde su neophodni i taj što je pritisak ogroman. Koliko je meni poznato, roditelji se interresornim komisijama listom obraćaju tražeći baš asistente (iako to nije potrebno svima, tj. može se rešiti i na drugi način), a interresorne komisije potpuno nekritički i neselektivno, opet u mišljenjima pišu da su asistenti potrebni svakom detetu.
Znači, više nam je potrebno povezivanje, saradnja, timski rad, planiranje nego što nam nedostaje para.
Kad sam pomenula tetkice, nastavnike i decu kao ljude koji mogu da podrže neko dete nisam mislila da dobru volju, mislila sam na svest da svi mogu da doprinesu onoliko koliko je u njihovoj moći. Ne zbog entuzijazma nego zato što je to neophodno - ne mogu deca sa teškoćama da budu odgovornost samo jedne struke jer onda nema ni i od inkluzije.
iqiqiq iqiqiq 12:53 05.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

Najveći problem je što se o ovome priča po blogovima i nema ozbiljno organizovanih tribina, okruglih stolova, redovnih nedeljnih emisija na RTS kao da se ovaj problem ne tiče svih nas, i roditelja sa teško bolesnom decom i roditelja sa zdravom decom i budućih roditelja pa i onih koji nikada neće biti roditelji

Koju poruku dajemo kada pokazujemo kako smo nemarni prema deci kojoj treba pomoć? Da li je dovoljno pričati u školi i u medijima i među nama: treba pomoći nemoćnima ili treba uraditi stvarno nešto da se pomogne.

Da li je dovoljno uplatiti novac ponekad kada nam se ćefne? Da li je to dovoljna briga o nama, o našem društvu, o našoj deci?

Pretvorili smo se u političare, dajemo neke izjave i floskule a ne radimo ništa. To je posledica trovanja medijima u kojima smo počeli da bivamo klonovi političara i estradnog šunda.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 13:33 05.10.2013

Re: Otvorili ste nekoliko tema

iqiqiq
Najveći problem je što se o ovome priča po blogovima i nema ozbiljno organizovanih tribina, okruglih stolova, redovnih nedeljnih emisija na RTS kao da se ovaj problem ne tiče svih nas, i roditelja sa teško bolesnom decom i roditelja sa zdravom decom i budućih roditelja pa i onih koji nikada neće biti roditelji

Koju poruku dajemo kada pokazujemo kako smo nemarni prema deci kojoj treba pomoć? Da li je dovoljno pričati u školi i u medijima i među nama: treba pomoći nemoćnima ili treba uraditi stvarno nešto da se pomogne.

Da li je dovoljno uplatiti novac ponekad kada nam se ćefne? Da li je to dovoljna briga o nama, o našem društvu, o našoj deci?

Pretvorili smo se u političare, dajemo neke izjave i floskule a ne radimo ništa. To je posledica trovanja medijima u kojima smo počeli da bivamo klonovi političara i estradnog šunda.


Opet moram da pitam - da li ti misliš da je ova akcija usmerena samo na bolesnu decu?

Ne volim kad se stvari predstavljaju tako da je neko nemoćan i traži pomoć. Pa se onda onaj koji tu pomoć pruža oseća bolje?

Niti su svi nemoćni, niti oni traže pomoć. Ja sam razumela da traže prava kao i svi drugi
zox.zox zox.zox 23:25 04.10.2013

Kako da pomognem

Preporučila sve blogove na ovu temu (možda neko i to bude gledao). Podelila na FB. Ako bude neki mail da se šalje masovno tu sam. Otvoriću mail adrese i svojoj mami i svim komšikama i pisati i u njihovo ime jer su sve informatički nepismene.

Za sad više od ovog ne mogu.
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:33 04.10.2013

Re: Kako da pomognem

Za sad više od ovog ne mogu.

I za ovo hvala samo što više ljudi da vidi, naročito onih koji nikako da čuju dovoljno dobro.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 07:55 05.10.2013

Podelila

i okacila na svoj FB nalog takodje.

Jelica Greganović Jelica Greganović 08:34 05.10.2013

Re: Podelila

Hvala.
Jelica Greganović Jelica Greganović 09:13 05.10.2013

Re: Podelila

p.s.
Ja se izvinjavam, neću moći da razgovaram do večeras, prosto neću imati dostup do neta. Javiću se čim budem mogla.
kleinemutter kleinemutter 09:14 05.10.2013

činjenica

Ovaj komentar sam ostavila kod Ane . Ostavljam ga i ovde.

Moje dete ima retku bolest CSWS/ESES ( vrsta epilepsije) koja ga je rasturila a to i dalje čini.

U ovom sistemu ja sam nemoćna.

Činim šta mogu i moram.

Od mene država očekuje svakog dana :
1. da budem detetu logoped
2. da mu budem fizioterapeut
3. da mu budem ologofrenolog
4. da mu budem somatoped
5. da mu budem instruktor plivanja
6. da mu budem instruktor jahanja
7.da mu budem medicinska sestra 24h sata dnevno
8. da mu budem asistent u školi (ako ga ikad upišem, za sada neću)

Kad ja da mom detetu budem MAJKA?

Od mene se traži da budem po zanimanju majka detetu sa smetnjama.

Ja to nisam.Ja želim da budem samo majka.

Imam zanimanje.

Ako hoću da pored majke deteta sa pp ne budem i socijalni slučaj ja moram da radim.
Pri tom ja volim da radim!

Verujem da bih bila bolji državni sekretar ili gradski za socijalu od postojećih, uz dužno poštovanje istim, podsećam ih da ništa nisu uradili za moju porodicu niti slične porodice.

U Srbiji postoji brdo dobrih pravilnika i zakona. Mana im je što se ne sprovode i što ih ti koji ih pišu , to čine samo radi sveta EU a nikako da bi se zaista i kozumirali i deci i porodicama bilo bolje.






hajkula1 hajkula1 13:06 05.10.2013

Mogu samo +




Kada su deca u pitanju uvek podržavam svaku pravu akciju.

+
Goran Vučković Goran Vučković 15:22 05.10.2013

Komentar

Hteo sam da napišem komentar šta mislim da je problem sa ovim i ostalim kloniranim blogovima, ali to je mnogo bolje od mene uradio Dejv Meslin.

Protivotrov za apatiju
redovni_citalac redovni_citalac 07:54 06.10.2013

odgovornost

Postovana gospodjo Greganovic i ostali blogeri koji ste se oglasili na ovu temu,
pokusacu da svoje misli i iskustvo svedem na dve grupe pitanja.
Bolesna deca:
Drzava, a ni institucije nemaju ideju o tome kako i kroz sta prolaze deca i roditelji u cije se kuce useli bolest, i to sa medicinske, zatim materijalne strane, ali sta reci i da li reci, da li je to vec luksuz u situaciji u kojima se te porodice nalaze, ipak cu napomenuti i jos jednu oblast pakla:ljudski odnos i profesionalni humanisticki pristup. Kod nas se jos uvek niko ne uci i ne pomislja na to da je medicina humanisticka nauka, da se tu ne moze reci roditelju umiruceg deteta:" Pa imate jos dece" (u slucaju da ima).
Deinstitucionalizacija:
Pre vise od deset godina sa prvom demokratskom vladom dosao je i veliki novac bas u sistem socijalne zastite preko UNICEFA, uz pomoc CARE International da se ucine neophodne promene u sistemu i da se ucini deinstitucionalizacija. Medjutim, to niko nije zeleo. Svi u sistemu su se opirali. institucije su prezivel. Posle sam radila na uvodjenju romskih sistenata u centre za socijlani rad, kako bi pomogli u osnazivanju romskih porodice, jer romska deca su i najcesci korisnici socijalne zastite (procentualno). Ni njih nisu zeleli da zadrze, kao od velike su im pomoci, ali neka hvala. Skoro sam citala kako im Fondacija Djokovic u to investira i pisala sam svima jer imam iskustva i znam ljude u sistemu koji su dobro obuceni za deinstitucionalizaciju, kao sto poznajem i medjunarodne eksperte na tu temu, ali niko to ne treba. sada ce oni to demokratski preko kolena, sada ce morti pa ko prezivi pricace.
Svako kukanje na temu kako su demografski podaci zastrasujuci ne treba da nas onespokoje, to je samo deo folklora, Srbija ne zeli decu, to je na hiljadu nacin pokazala. I izgleda da je to vecina. Mislecih ljudi koji su konzistentne licnoste, te kazu sta misle i isto i rade je malo. I samo necu da cujem odgovor da je kriza u srbiji, jer kriza je vec trideset godina, pa po svim socijalnim teorijama, to vise i nije kriza nego je drustvo takvo kakvo je, lici na krizu a ono je tako normalno.
Teske teme, bole a pogotovo kada se iskuse!
tasadebeli tasadebeli 09:20 06.10.2013

Re: odgovornost

Srbija ne zeli decu,


Каква црна деца! Не знају ни шта би са самим собом... Само им још деца фале па да морају да мисле и о њима...

Да ли може у историјске уџбенике да се уведе и термин егоизам као облик друштвеног уређења?

Posle sam radila na uvodjenju romskih sistenata u centre za socijlani rad, kako bi pomogli u osnazivanju romskih porodice, jer romska deca su i najcesci korisnici socijalne zastite (procentualno). Ni njih nisu zeleli da zadrze, kao od velike su im pomoci, ali neka hvala.


Још увек нема ни првог ромског буквара... Годинама је у изради... Остали су ромски асистенти у школама (неким школама), али су касније преименовани у педагошке асистенте мада се и даље искључиво баве ромском децом... Врло често су једини мост између школе и ромске породице... А и ту се често испостави да су несавладиве разлике, од језичких па надаље, а самим тим и неповерење, између асистената који су најчешће са презименима на -ић и ромских породица које су стигле са простора Косова и Метохије и имају презимена која указују на исламску вероисповест. Не чуди што већу корист у мојој школи имамо од исламског вероучитеља у којег те породице имају поверења, него у педагошког (ромског) асистента.

И тако, чак и тамо где је урађено нешто, урађено је онако отприлике и одокативно, бирократском сатаром удри, па удри, а добијени новац за све то нестаде незнано куда...

jer kriza je vec trideset godina, pa po svim socijalnim teorijama, to vise i nije kriza nego je drustvo takvo kakvo je, lici na krizu a ono je tako normalno.


iqiqiq iqiqiq 15:36 06.10.2013

Re: odgovornost

Да ли може у историјске уџбенике да се уведе и термин егоизам као облик друштвеног уређења?

pa to je izgleda najbolji opis našeg sistema trenutno, bravo Taso!

jer kriza je vec trideset godina, pa po svim socijalnim teorijama, to vise i nije kriza nego je drustvo takvo kakvo je, lici na krizu a ono je tako normalno.

ta činjenica je mene jedno jutro probudila, "ovo nije prolazno, ovo je izgleda za stalno"
jednatanja jednatanja 15:50 06.10.2013

Re: odgovornost

redovni čitalac, dobrodošli i hvala na prilogu, ako možete da pojasnite termin "deinstituonalizacija" u kontekstu vašeg teksta. Čega? Pretvaranjem u šta?
kleinemutter kleinemutter 16:36 06.10.2013

Re: odgovornost

deinstituonalizacija"


Tanja , radi se o tome da u Srbiji ima puno napuštene dece po sirotištima. Uglavnom su ometena u razvoju i bolesna od raznih bolesti.
Ima puno u te institucije zatvorenih sa psihijatrijskim problemima.

SNN je jednom obišao te ustanove i zatekao HOROR :
golu decu, ljude, vezanu decu, ljude, neuhranjenu, zapuštenu ,itd.
U maloj mračnoj, prljavoj sobi njih po 30-toro i više. Neki nikada nisu ustali iz kreveta.

Rasim Ljajić je tada bio Ministar socijale. Dao je i on intervju na tu temu..

Mislim da je natašavb nekad kačila link o tome. Ima na youtube. Nemam kada da pronađem, pa da ti ovde ostavim.

Svet je ostao zgrožen zverskim tretmanom bolesnih, ometenih, napuštenih.

Sada svet preko nekih projekata nudi novac da se insistucije zatvore. Srbija je potpisala da hoće. Doneli su zakon na tu temu deinstitucionalizacije ili zatvaranja institucija.

Krajem februara prošle godine je bila javna rasprava u N.SKUPŠTINI NA TU TEMU.

Tad je Min. Đukić Dejanović izjavila da država plaća institucijama mesečno 900 eura po osobi.
Ponuđena mera sa njene strane je da zaposle po jednog psihijatra u DZdravlja.

Predstavnici Min. socvijale tada ništa nisu rekli, o mogućim socijalnim uslugama za te ljude kad ih izmeste iz tih institucija.

Problem je šta će biti sa tim ljudima. Konstatovali su da će biti mnogo beskućnika.

Zakon o porodici obavezuje članove porodica da brinu jedni o drugima.

Verujem da se u to uzdaju. Da nateraju roditelje ili rođake da ponovo uzmu tu decu, ljude.
Pri tom nemaju nameru da pomognu te porodice.




kleinemutter kleinemutter 16:42 06.10.2013

Re: odgovornost

Srbija ne zeli decu, to je na hiljadu nacin pokazala.


Verujem da ste u pravu .


Država ne pomaže ni porodice u kojima i sada žive teško bolesna i ometena deca.

Zato su roditelji tražili da im se dodeli status roditelj-negovatelj. Skupili su 60.000 potpisa . Predali su te potpise u Skupštinu.

Do dana danšnjeg ništa nije urađeno i nisu promenjeni zakoni o radu i finansijskoj podršci porodicama sa teško bolesnom decom.

Htanitelji, koji uzimaju dobro očuvanu decu dobijaju oko 35 hiljada platu što brinu o toj deci.
Roditelji ne dobijaju nikakvu pomoć.

Postoji tuđa nega i pomoć koju dobija dete i kreće se od 8 do 25 hiljada zavisno od stanja deteta.

Roditelji ometene dece su u junu (14.6...čini mi se )održali protest ispred Min.socijale.

Gospodin PP Vučić im je obečao da će do,, srede, da predlog zakona uđe na glasanje.

Od tada do sada je prošlo mnogo dana.

Roditelji sada spremaju novi protest . Priča se da će biti krajem meseca.



jednatanja jednatanja 17:32 06.10.2013

Re: odgovornost

SNN je jednom obišao te ustanove i zatekao HOROR :
golu decu, ljude, vezanu decu, ljude, neuhranjenu, zapuštenu ,itd.
U maloj mračnoj, prljavoj sobi njih po 30-toro i više. Neki nikada nisu ustali iz kreveta.


Možda propuštam očigledno, zašto birati između IMATI LOŠU INSITUCIJU ili NEMATI JE? Zašto da se te institucije zatvore umesto da se preobliče u zlatne primere u regionu? Prvo, dovedite sposobne ljude za upravnike. Oni će i bez viška para uneti promene na bolje, to je snaga volje i sposobnost. Koncentrisati se na 3-4 institucije iz različitih regiona. Onda par seminara pa nek ostali upravnici uče na njihovim primerima.
arianna arianna 17:46 06.10.2013

Re: odgovornost

Prvo, dovedite sposobne ljude za upravnike.


to je prvi prag soplitanja

pravi i sposobni retko se javljaju za takva radna mesta, samo podobni i to bez obzira na obrazovanje i radno iskustvo
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 17:47 06.10.2013

Re: odgovornost

jednatanja
SNN je jednom obišao te ustanove i zatekao HOROR :
golu decu, ljude, vezanu decu, ljude, neuhranjenu, zapuštenu ,itd.
U maloj mračnoj, prljavoj sobi njih po 30-toro i više. Neki nikada nisu ustali iz kreveta.


Možda propuštam očigledno, zašto birati između IMATI LOŠU INSITUCIJU ili NEMATI JE? Zašto da se te institucije zatvore umesto da se preobliče u zlatne primere u regionu? Prvo, dovedite sposobne ljude za upravnike. Oni će i bez viška para uneti promene na bolje, to je snaga volje i sposobnost. Koncentrisati se na 3-4 institucije iz različitih regiona. Onda par seminara pa nek ostali upravnici uče na njihovim primerima.


Jednostavno zato što ne postoji dobra institucija. Možda postoje lepše ili manje lepe, bolje ili lošije održavane, ali institucije su se pokazale kao veoma loša mesta za život. U njima ljudi sve više propadaju u svakom smislu. I zato se ovaj oblik zbrinjavanja ljudi napušta svuda u svetu i zamenjuje uslugama u zajednici.
arianna arianna 19:09 06.10.2013

Re: odgovornost

sneza.lazarevic
jednatanja
SNN je jednom obišao te ustanove i zatekao HOROR :
golu decu, ljude, vezanu decu, ljude, neuhranjenu, zapuštenu ,itd.
U maloj mračnoj, prljavoj sobi njih po 30-toro i više. Neki nikada nisu ustali iz kreveta.


Možda propuštam očigledno, zašto birati između IMATI LOŠU INSITUCIJU ili NEMATI JE? Zašto da se te institucije zatvore umesto da se preobliče u zlatne primere u regionu? Prvo, dovedite sposobne ljude za upravnike. Oni će i bez viška para uneti promene na bolje, to je snaga volje i sposobnost. Koncentrisati se na 3-4 institucije iz različitih regiona. Onda par seminara pa nek ostali upravnici uče na njihovim primerima.


Jednostavno zato što ne postoji dobra institucija. Možda postoje lepše ili manje lepe, bolje ili lošije održavane, ali institucije su se pokazale kao veoma loša mesta za život. U njima ljudi sve više propadaju u svakom smislu. I zato se ovaj oblik zbrinjavanja ljudi napušta svuda u svetu i zamenjuje uslugama u zajednici.


Ako treba da se bira između smeštaja u hraniteljsku porodicu, u kojoj hranitelji, dete na smeštaju doživljava kao sredstvo da dođe do para, i povećanja kućnog budzeta, da ga pri tom kupaju jednom u mesec dana, hrane posnom čorbom i bajatim crnim hlebom, pod izgovorom da to tako treba i da je to zdravo, da to isto dete tera da cepa i nosi drva, obavlja teške fizičke poslove, i služi da im čuva stare roditelje, često u pomoćnim nehigijenskim prostorijama a ponekad da ih i sexualno napastvuju

i smeštaja u neku instituciju gde će dobijati tri obroka, kuvana tog dana, biti kupani najmanje jednom nedeljeno, zdravstveno nadgledani i biti u toplim i čistim sobama, ja glasam za instituciju.

zašto?

zato što svaka državna institucija za smeštaj ima: upravnika/cu, stručne saradnike, negovatelje, medicinske sestre, radnike na održavanju higijene, kuvare i servirke, svi oni podležu raznim inspekcijskim pregledima i u obavezi su da posluju u skladu za zakonom, poštuju planove, metode i organizacionu celinu ustanove.

većini hranitelja svaka čast ali ima i onih od kojih bi se i crna zemlja postidela


Atomski mrav Atomski mrav 20:00 06.10.2013

Re: odgovornost

većini hranitelja svaka čast ali ima i onih od kojih bi se i crna zemlja postidela


To isto može da se kaže i za institucije u Srbiji.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 20:20 06.10.2013

Re: odgovornost

arianna

Ako treba da se bira između smeštaja u hraniteljsku porodicu, u kojoj hranitelji, dete na smeštaju doživljava kao sredstvo da dođu do para, i povećanja kućnog budzeta, da ga pri tom kupaju jednom u mesec dana, hrane posnom čorbom i bajatim crnim hlebom, pod izgovorom da to tako treba i da je to zdravo, da to isto dete teraju da cepa i nosi drva, obavlja teške fizičke poslove, i služi da im čuva stare roditelje, često u pomoćnim nehigijenskim prostorijama a ponekad da ih i sexualno napastvuju

i smeštaja u neku instituciju gde će dobijati tri obroka, kuvana tog dana, biti kupani najmanje jednom nedeljeno, zdravstveno nadgledani i biti u toplim i čistim sobama, ja glasam za instituciju.

zašto?

zato što svaka državna institucija za smeštaj ima: upravnika/cu, stručne saradnike, negovatelje, medicinske sestre, radnike na održavanju higijene, kuvare i servirke, svi oni podležu raznim inspekcijskim pregledima i u obavezi su da posluju u skladu za zakonom, poštuju planove, metode i organizacionu celinu ustanove.

većini hranitelja svaka čast ali ima i onih od kojih bi se i crna zemlja postidela




Aha, a gde postoji takva institucija koju si ti opisala?

Pri tom, ne sumnjam u ovo što pišeš o nekim hraniteljima, verujem da ima takvih.

arianna arianna 20:31 06.10.2013

Re: odgovornost

To isto može da se kaže i za institucije u Srbiji.


Slažem se ... ali kada bi se i ako bi se na takva mesta postavljali odgovorani a ne podobni upravnici, ustanove bi bile neprevaziđeno mesto socijalnog zbrinjavanja.....jer svako ko teško dođe do državnog posla (stručni saradnici, medicinsko i pomoćno osoblje) trudi se da taj posao i zadrži, nečineći propuste u svom radu. Na takvim radnim mestima neophodne su određene obrazovne i stručne kvalifikacije .

Propusti u hraniteljstvu su teško dokazivi na sudu, a hranitelji mogu da budu ljudi gotovo svih zanimanja, koji prođu školu hraniteljstva.

Ostati bez posla, za koji se neko čitav život školovao u državnoj instituciji (soc.radnik,defektolog, pedagog, psiholog) i lišiti nekog hraniteljstva nije isto.


Aha, a gde postoji takva institucija koju si ti opisala?


U Srbiji, svaka institucija za zbrinjavanje je prstorno i kadrovski opremnjena. Kako posluju - nisam upućena
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 20:47 06.10.2013

Re: odgovornost

arianna
To isto može da se kaže i za institucije u Srbiji.


Slažem se ... ali kada bi se i ako bi se na takva mesta postavljali odgovorani a ne podobni upravnci, ustanove bi bile neprevaziđeno mesto socijalnog zbrinjavanja.....jer svako ko teško dođe do državnog posla (stručni saradnici, medicinsko i pomoćno osoblje) trudi se da taj posao i zadrži, nečineći propuste u svom radu. Na takvim radnim mestima neophodne su određene obrazovne i stručne kvalifikacije .

U Srbiji svaka institucija za zbinjavanje je prstorno i kadrovski opremnjena. Kako posluju - nisam upućena


Ovo jednostavno nije dovoljno.Samo da naglasim, Srbija nije nikakav izuzetak, institucionalno zbrinjavanje postojalo je u velikom broju država sveta i Evrope, ali se pokazalo da život u domovima nije dostojan čoveka.
Ko želi, neka otvori link

Kopiram samo mali deo iz uvoda dokumenta koji se zove Jedinstvene evropske smernice za prelazak sa institucionalne zaštite na brigu i podršku u zajednici:

"Širom Evrope, više od milion dece i odraslih žive u ustanovama.Ustanove su nekada smatrane najboljim načinom staranja o ugroženoj deci, deci iz rizičnih grupa i odraslima sa različitim potrebama za podrškom. Međutim, pokazalo se da usluge staranja koje ustanove pružaju konstantno daju lošije rezultate u smislu kvaliteta života nego što je to slučaj sa kvalitetom usluga u zajednici, što često rezultira socijalnim isključivanjem i izolacijom tokom čitavog života.
Naučna istraživanja sprovedena kod dece u ranoj razvojnoj fazi pokazuju da, kada je reč o deci mlađeg uzrasta, čak i relativno kratak period boravka u ustanovi može negativno da utiče na razvoj moždanih funkcija i može da ostavi doživotne posledice na emocionalno stanje i ponašanje.
Iz tog razloga, ali i kao rezultat usvajanja Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom (UN Convention on the Rights of Persons with Disabilities – CRPD) i drugih instrumenata kojima se unapređuju ljudska prava, institucionalizacija se sve više prepoznaje kao loša programska politika i kršenje ljudskih prava."
arianna arianna 21:06 06.10.2013

Re: odgovornost

ali se pokazalo da život u domovima nije dostojan čoveka.


Po napisanom ispada da nije dostojno da neko dete živi u državnoj instituciji u grupi svojih vršanjaka, nadgledan od strane pedagoga, defektologa, psihologa, medecinskih sestra i negovatelja, da ima svoj krevet, orman, zajedničku tv salu, dnevni boravak, trpezariju, vešeraj, kupatilo, dvorište, mogućnost izleta, ekskurzija i letovanja, organizovane i edukativne domske aktivnosti, i dnevno kuvanu hranu, propisanu od strane dijetetičara i u skladu sa razvojnim potrebama; dok stručni kadar prima državnu platu.....?


Misliš da je bolje da hranitelj bez adekvatne škole, tendenciozno hrani dete buđavim pekmezima kako bi mu podigao nivo šećera u krvi, vodio ga po bolnici i insistirao da dete proglase dijabetičarem, kako bi za taj svoj rad naplatio ne samo iznos za osnovno hraniteljstvo,već i dodatak za negu bolesnog deteta ili vodio dete po svim mogućim institutima, na teret socijalnog (čitaj:novac svih nas), sakupljajući mu gomile dijagnoza, ne bi li ga oslobodio školovanja, a sve u cilju da zadrži novac?

sneza.lazarevic sneza.lazarevic 21:29 06.10.2013

Re: odgovornost

arianna




Ne poznajem ni jednog hranitelja. Rekoh već da ne sumnjam da ih ima različitih.

Domove u Srbiji sam obilazila, pa evo da idem po tvojim tačkama:
živi u grupi svojih vršanjaka - da živi u grupi vršnjaka koji su tu smešteni na osnovu svog ličnog svojstva, to nije prirodna sredina

nadgledan od strane pedagoga, defektologa, psihologa, medecinskih sestra i negovatelja - kadrovska struktura u domovima uopšte nije ružičasta, veoma se razlikuje od ustanove do ustanove; ono što je ipak karakteristično je da u grupama gde su deca sa najvećim teškoćama radi najmanje ljudi, i gle čuda, sa njima rade samo negovateljice, dakle žene sa osnovnom školom.

da ima svoj krevet - imaš pravo, većina ima krevet, međutim neki i nemaju - ljudi u domovima spavaju i na dušecima koji su postavljeni na pod, a o izgledu tih kreveta neću ni da govorim; i da, ljudi od 20-30-40 godina u nekim od domova spavaju u dečijim krevecima - možeš li da zamisliš kako to izgleda kad ne možeš da se ispraviš, a ne možeš sam da ustaneš?

orman - veoma mali broj ljudi u našim domovima ima orman, zapravo oni nemaju nikakve lične stvari, pa se smatra da im ormani ne trebaju; nemaju čak ni noćne ormariće, nemaju ništa.

zajedničku tv salu, dnevni boravak - veoma mi je teško da opišem izgled dnevnih boravaka u domovima - prazne prostorije golih zidova, sa drvenim klupama poređanim uz zid, sa uključenim televizorom koji obično emituje narodnjake ili eventualno neku seriju, ili crtane filmove koje treba da gledaju ljudi od 50 godina; ti dnevni boravci su stvarno boravci, u njima ljudi samo sede, ne radeći ništa;

trpezariju - ovo imaš pravo, svaki dom ima; neću ti objašnjavati kako izgledaju ti stolovi i kakvi se mirisi šire po tim prostorijama, kao uostalom po većini u domovima;

vešeraj - i ovo postoji; veš se pere zajednički pošto ljudi tamo svoju garderobu nemaju (osim malog broja za koje osoblje kaže da su "sposobniji" pa razumeju)

kupatilo - kupatila sa čučavcima ili wc šoljama bez daski i obrati pažnju, bez vrata; tuš kabine bez vrata, sve to u većini domova;

dvorište - postoji dvorište, ali je pitanje da li jedan stanovnik doma tamo može da izađe i koliko često izlazi?

mogućnost izleta, ekskurzija i letovanja - ovo se dešava, ali za veoma, veoma mali broj srećnika;

organizovanih i edukativnih domskih aktivnosti - aktivnosti u domovima nema, pogotovo ne edukativnih, većini su jedine aktivnosti kupanje, hranjenje i spavanje
dnevno kuvanu hranu, propisanu od strane dijetetičara i u skladu sa razvojnim potrebama - hm, ja ne bih jela tu hranu, a verujem ni ti

dok stručni kadar prima državnu platu - ovo neću da komentarišem.

Izvinjavam se svima, domovi su mi bolna tačka
arianna arianna 21:45 06.10.2013

Re: odgovornost

Izvinjavam se svima, domovi su mi bolna tačka

Izvinjavam se i ja svima, hranitelji su mi bolna tačka


Ne poznajem ni jednog hranitelja
.
Poznajem više njih od čije "humanosti" mi je veoma loše, jer su hraniteljstvo pretvorili u biznis.



Opremenjenost domova zavisi od odgovornog i sposobnog upravnika. Za lošu opermnjenost i nerad odgovoran je upravnik. Sve institucije mogu da učestvuju projektima za opremanje. Zadnjih desetak i više godina bile su i silne donacije, koje su završavale, ne retko u tuđim dzepovima.

Dobrostojeći roditelji, koji su smestili decu u neki od domova, donirali su i doniraju sredstva, kao i anonimni humani pojedinci ...moram ovde da napišem da ima i onih koji se nikad i ne sete da su nekad, bar na kratko bili roditelji, pa za svoju decu i ne pitaju.

Postoje mnoge humanitrane organizacije koje se sete dece, naročito za praznike. npr članice Kola srpskih sestara
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 21:52 06.10.2013

Re: odgovornost

arianna



Ne postoji dobar dom, koliko god da je upravnik dobar, ustanova dobro opremljena.
To je jednostavno nemoguće.
Tamo deca nisu deca, ljudi nisu ljudi, oni su objekti.
Pri tom, ima tamo zaposlenih koji su ljudi na mestu, ali institucionalna klima nagriza i njih.
Domovi ne treba da postoje.
Ako te zanima, pročitaj naš izveštaj Sklonjeni i zaboravljeni da ne prepričavam ovde
arianna arianna 21:56 06.10.2013

Re: odgovornost

sneza.lazarevic
arianna



Ne postoji dobar dom, koliko god da je upravnik dobar, ustanova dobro opremljena.
To je jednostavno nemoguće.
Tamo deca nisu deca, ljudi nisu ljudi, oni su objekti.
Pri tom, ima tamo zaposlenih koji su ljudi na mestu, ali institucionalna klima nagriza i njih.
Domovi ne treba da postoje.
Ako te zanima, pročitaj naš izveštaj Sklonjeni i zaboravljeni da ne prepričavam ovde


ok ...hvala na razgovoru

Idelano rešenje je da deca odrastaju sa svojim biološkim roditeljima ili u srodničko hraniteljstvo
Atomski mrav Atomski mrav 22:54 06.10.2013

Re: odgovornost

Slažem se ... ali kada bi se i ako bi se na takva mesta postavljali odgovorani a ne podobni upravnici, ustanove bi bile neprevaziđeno mesto socijalnog zbrinjavanja.....jer svako ko teško dođe do državnog posla (stručni saradnici, medicinsko i pomoćno osoblje) trudi se da taj posao i zadrži, nečineći propuste u svom radu. Na takvim radnim mestima neophodne su određene obrazovne i stručne kvalifikacije .


Kada i ako... u savršenom svetu, u nekoj savršenoj državi. Trenutno, tako nešto ne postoji.
arianna arianna 01:30 07.10.2013

Re: odgovornost

Kada i ako... u savršenom svetu, u nekoj savršenoj državi. Trenutno, tako nešto ne postoji.

Postoji u uređenim državama: Nemačka, Švedska, Švajcarska....

Institucije je najlakše urušiti i najteže postaviti na zdrave noge.

Direktore i upravnike ustanova i institucija, imenuje osnivač tj. država - resorni ministar, gradonačelnik ili predsednik opštine.

Na njihove adrese šaljite ovakve blogove i tražite rešenja, stručne i odgovorene, a ne podobne ljude. Oni su izabrani predstavnici naroda, koji moraju da budu servis, pomoć i podrška svim građanima, a ne obrnuto.

Na njima je čast i odgovornost, a svima na savest.
Jelica Greganović Jelica Greganović 09:23 07.10.2013

Re: odgovornost

Srbija ne zeli decu, to je na hiljadu nacin pokazala.

Na žalost svakodnevica pokazuje da je najlakše (i jako politički unovčavajuće i popularno) deklarativno podržavati decu i roditelje, ali kada se tom napašću zvanom deca i roditelji zaista treba baviti, tu nastaje opšti beg.
Jer, deca su mnogo slatka na slikama, kada su umivena, očešljana i u karneriće obučena, ali ako im padne na pamet da zaplaču, da zaslinave do kolena, da se razbole, pa još teško razbole, e to više nije lepota koju bi svako predizborno zagrlio i u glavu cmoknuo...
tasadebeli tasadebeli 09:45 07.10.2013

Re: odgovornost

iqiqiq

ta činjenica je mene jedno jutro probudila, "ovo nije prolazno, ovo je izgleda za stalno"



Мала дигресија, што би рекли они информатички изображени, трол... Који то можда и није јер је везан за тему... Нека нам не замере остали...

Почетком деведесетих (мој први рад у школи) радио сам на одређено време (нису могли да ме приме на неодређено јер нисам поред основне дипломе имао и диплому дефектолога што је тада био законски услов) у школи за слепу и слабовиду децу поред које је и зграда интерната јер су ту често била упућивана деца из целе Србије и, пре распада, Југе. Та школа је седамдесетих и осамдесетих била узор школа тог типа у Европи и долазиле су силне делегације из много богатијих и уређенијих земаља да виде и науче како то треба да изгледа и да се организује.

Елем, кад сам радио у тој школи током 1992, нагледао сам се свакојаких људских нискости поред, наравно, и примера самопожртвовања и алтруизма. Врхунац је био када сам видео да се та деца у фебруару, на жестоком минусу и снегу "до врата" у интернату покривају само чаршавима јер су им из интерната покрали ћебад. Еј, од слепе деце! На моје изненађене упитне погледе (нов сам ту и без искуства у школи, не знам како све то треба да функционише), они добри људи у тој школи, који су из својих кућа доносили ствари за децу у интернату и бринули о њима, само би слегли раменима и смркнуто ми рекли: "Не вреди, не можеш им ништа..." А бараберија се разуларила и подивљала...

Због таквих односа у друштву, због тога што смо у претходних десетак и више година само крпили рупе на систему, а нисмо га озбиљно мењали, поред свеобухватне реформе институција требало би данас и да запитамо 'ди су новци који су се уливали у Србију у последњих десетак и више година, а који су били намењени баш за решавање (на дуже стазе, а не за крпљење рупа) оваквих проблема о којима овде причамо.

И Ана Са Презименом Које Се Тешко Изговара је потпуно у праву! Није то само задатак државе него свих нас... А држава треба да нам буде сервис за услуге у томе, а не да одмаже и служи барабама да краду чак и ћебад из интерната за слепу децу...

EDIT:

redovni_citalac

Sistem treba da obezbedi kontrolu kako bi bio sistem, a to nesto bez kontrole je samo skup besmislenih odnosa i pravila.
Peticija je odlicna za pocetak akcija, ali dalje se ne smemo predati, mi moramo pomoci tim roditeljima da ponude resenja, jer resenja koja ce ovi iz vlade nuditi mogu biti samo opasna.Mora se napraviti savet roditelja koji ucestvuje u izmenama, koji prati svaki korak i obavestava javnost inace je to samo jos jedna uzaludna akcija ili u najboljem slucaju malo zaceprkana.


milisav68 milisav68 13:21 07.10.2013

Re: odgovornost

arianna

Poznajem više njih od čije "humanosti" mi je veoma loše, jer su hraniteljstvo pretvorili u biznis.

A socijalne službe služe za vežbanje pasijansa.

Nijedna hraniteljska porodica ne može da bude toliko bezobrazna, koliko jedan državni službenik, koji je dužan da ih kontroliše.

Da ne pričam kakav su oni biznis razvili sa "izborom" odgovarajućih porodica.
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:42 08.10.2013

Re: odgovornost

Nijedna hraniteljska porodica ne može da bude toliko bezobrazna, koliko jedan državni službenik, koji je dužan da ih kontroliše.

Tačno tako, jer država je ona koja im decu dodeljuje, i to njeno pravo prati i OBAVEZA da zna ili sazna kuda zaista šalje ili je poslala decu.
milisav68 milisav68 13:52 10.10.2013

Re: odgovornost

Jelica Greganović

Tačno tako, jer država je ona koja im decu dodeljuje, i to njeno pravo prati i OBAVEZA da zna ili sazna kuda zaista šalje ili je poslala decu.

A evo šta rade u centru za socijalni rad u Novom Sadu.
MADA za to nije imao utemeljenje u važećoj sistematizaciji radnih mesta, bivši direktor Centra za socijalni rad u Novom Sadu Gojko Vujnović je 2011. i 2012. godine zaposlio 10 novih radnika. Višemilionski iznos njihovih plata je, suprotno zakonu, isplaćen novcem dobijenim od prodaje imovine štićenika te ustanove!

Ovo je pokazala kontrola poslovanja CSR u prošloj godini koju je obavila novosadska budžetska inspekcija i u čiji izveštaj su „Novosti“ imale uvid. U njemu se navodi da je za plate zaposlenih, mimo sistematizacije, ukupno potrošeno 10,3 miliona dinara.
.
.
.
.
NEDUGO posle smene sa mesta direktora CSR u Novom Sadu, Vujnović je postavljen na istu funkciju, ali u CSR u obližnjem Irigu. Tamo lokalnu vlast čine LSV i DS, pa nije teško zaključiti da mu je glavna preporuka bila upravo partijska pripadnost.


Novosti

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana