Bezbednosna procena je proces misaone i praktične aktivnosti u kojem se, na snovu proverenih i sređenih podataka i činjenica, uz primenu naučnih metoda i iskustva, donose zaključci o predmetu procenjivanja.
Bezbednosna procena je analiza određenih činilaca koji, pojedinačno ili skupno, utiču na stepen bezbednosti u određenoj sredini ili društvu, ali i analiza organizovanosti i spremnosti sistema (službe) bezbednosti da se suprotstavi ugrožavajućim delatnostima.
Bezbednosna procena nameće potrebu za pisanim dokumentom, odnosno materijalizovanjem činjenica do kojih se došlo primenom posebnih mera i sredstava. Naime, svaki podatak i svako saznanje treba da se iskažu tačno i potpuno u pisanoj formi, a za to je neophodna sposobnost da se rezultati rada formalizuju kroz unapred utvrđen dokument. Pisana reč, onome ko se time bavi, nameće velike obaveze i odgovornost da celokupna saznanja do kojih se došlo o određenoj pojavi, ali i predviđanju budućih oblika ispoljavanja, materijalizuje kroz bezbednosnu procenu.
Prilikom pisanja bezbednosne procene moraju se poštovati određena načela koja su značajna kako za stvaraoca tako i za korisnika procene. Doslednim poštovanjem tih načela obezebeđuje se neophodan kvalitet same bezbednosne procene kao i uspešno donošenje odluke za preduzimanje daljih akcija službi bezbednsoti. Sama načela predstavljaju sintezu odredaba Zakona i drugih normativnih akata kojima se određuje postupanje službi bezbednosti. Načela su : objektivnost, sistematičnosi, potpunost, tajnost, blagovremenosi i prognostičnost.
Načelo objektinosti se manifestuje kao određeni odnos prema stvarnosti i formalnim karakteristikama postupka dolaženja do saznanja. Bezbednosna procena može da odgovori potrebama samo ukoliko ima dovoljno odgovarajućih kvalitetnih podataka, za valjano zaključivanje i predviđanje. Osnovni problem primene ovog principa jeste momenat pojave skepticizma, subjektivizma i predrasuda onih koji prikupljaju i obrađuju podatke, ali i onih koji izrađuju bezbednosnu procenu. Ozbiljne greške u radu mogu da izazovu predrasude, koje vode u jednostranost, pri čemu se samo neki segmenti koji su pogrešno određeni uzimaju u obzir i, na osnovu toga, donosi zaključak. Predrasude se najčešće ispoljavaju u proceni dokaza i percepciji uzroka i posledica, ali i u proceni verovatnoće određenih događaja. Veći stepen objektivnosti bezbednosne procene postiže se proveravanjem svakog podatka i utvrđivanjem njegove verodostojnosti.
Načelo sistematičnosti ima izuzetan značaj prilikom stvaranja i prezentovanja bezbednosne procene. Budući da je reč o dokumentu službe bezbednosti, mora da postoji jedinstvo, tj. međusobna povezanost svih delova koji čine celinu o predmetu procenjivanja i logički red u sadržini dokumenta. Pored toga, osnovni princip sistematičnosti može da se zasniva na različitim imeniteljima: hronologiji događaja, značaju događaja, logičkom kontinuitetu događaja i unapred utvrđenoj formi. To načelo posebno dolazi do izražaja u procesu stvaranja procene, kada je neophodno da se stvori celina od mnoštva različitih podataka, jer između svih tih podataka postoji neki logički red, međusobne veze i uslovljenost.
Načelo potpunosti je direktno vezano sa određivanjem sadržine bezbednosne procene. To znači da načelo potpunosti proističe iz Zakonskih i podzakonskih normi kojima se određuje sadržaj bezbednosne procene. U procesu procenjivanja načelo potpunosti se mora dosledno sprovoditi, jer samo tako može da se postigne kvalitet potreban za valjano procenjivanje.
Načelo tajnosti znači nužna ograničenja u razmeni, tj. u protoku podataka, odnosno da se sadržaj bezbednosne procene može koristiti samo pod određenim uslovima i u službene svrhe. U primeni tog načela neophodna je potpuna disciplina, jer svako nepoštovanje tog načela može da ima štetne posledice. Da bi se bolje razumelo to načelo, treba znati da se o sadržaju procene obaveštava i po horizontalnim i po vertikalnim linijama rukovođenja. Horizontalnim se naziva obaveštavanje u okviru organizacione jedinice, a pod vertikalnim obaveštavanjem podrazumeva se obaveštavanje najviših političkih, državnih i rukovodećih organa službe bezbednosti. Za ostvarenje ovog načela neophodan je odgovoran odnos svih učesnika prema sadržaju bezbednosne procene i prema zahtevima u pogledu blagovremenosti.
Načelo predviđanja je metodološki strogo kontrolisani postupak zasnovan na činjenicama, na prethodno stečenom znanju i na iskustvu onoga koji se bavi predviđanjima i prognozom. Prognostički deo je kruna bezbednosne procene. Realizuje se tako što se na osnovu prošlih i sadašnjih činilaca predviđaju buduća kretanja, odnosi i stanja. Reč je o tome da se postojeća saznanja, do kojih se došlo u radu, koriste za predviđanje budućih događaja, pojava i kretanja, ali i intenziteta i snage uticaja pojave koja se procenjuje. Prognostički karakter procene proizilazi iz činjenice da je bezbednosna procena zamišljena slika budućeg stanja (događaja). Kao takva, dobija se analiziranjem svih uticaja i relevantnih činjenica i stalno dopunjuje i koriguje novim saznanjima. Sam postupak predviđanja je složen, ali nije nemoguć. Od predviđanja se ne može očekivati da bude precizno. Očekuje se da bude globalno i precizno u vezi s važnim činiocima, odnosno da se mogu tolerisati eventualna odstupanja od stvarnosti.
Bezbednosna procena se obavlja radi pravovremenog planiranja i preduzimanja mera protiv raznovrsnih oblika ugrožavanja bezbednosti države. Njena osnovna vrednost je u minimiziranju neizvesnosti, odnosno ako je neizvesnost u vezi s postizanjem cilja procenom svedena na minimum, ona je siguran element za definisanje važnih činilaca pri utvrđivanju varijante odluke. Vrednost predviđanja je u tome da se na osnovu onoga što je utvrđeno analizom sagledaju nužnost i verovatnoća onoga što će se desiti. Stoga prilikom predviđanja ne treba biti isključiv: uputno je da se predvidi više varijanata ispoljavanja destruktivne delatnosti. Međutim, teško se može suditi o kvalitetu procene jer se neizvesnost ne može u potpunosti eliminisati. O kvalitetu procene može se suditi tek sa određene vremenske distance, kada ona gubi upotrebnu vrednost.