IT

Kontrola štete

uros_vozdovac RSS / 12.05.2013. u 19:07

Nedavno je NASA svemirska stanica, za verovatno najbanalniji mogući posao unutar nje, za softver na laptopovima astronuta, zamenila Windows Debianom. Hardver je IBM/Lenovo, što oba ne propuštaju da napomenu, pa zašto bi se mi softveraši uzdržavali, Windows je u desktop varijanti zamenjen Debianom iz proste činjenice da je stabilniji. i tu ni Maksa ni bilo ko ne može ništa, dobro, Maksa će par zajedljivih komentara, ali to je tako dobra vest!

tux-is-my-astronaut.jpg?w=640 

Ne na ovoj slici, ali nesumnjivo na nekoj, kroz jedan ovakav prozor, može se videti komadić planete koji se odaziva na Srbija, jer uopšteno govoreći, em nije mala 3x ratovala (što je ne znam zašto dokaz površinske veličine) em ima institucije, a te institucije imaju potrebu da nešto kompjuteraju, a ti kompovi imaju potrebe da se nahrane softverom, po želji vlasti leganim, pa se tog posla dohvatio ekspert:

680731164518e127899d29559265935_orig.jpg

Potpisan ugovor sa Majkrosoftom 

Dakle za nepoznat broj kompjutera, potpisan je ugovor za nepoznatu količinu softvera, na nepoznat vremenski okvir, za nepoznatu sumu novaca između ovog čoveka i kompanije Microsoft iz Redmonda, US, a sve u cilju, kako kaže Ivica: "Zajedničkog razvoja tehnologija"

Uprkos očekivanjima, odmah da kažem da nisam onako automatski, protivnik ovakvog sporazuma, jer je Srbija, u ovom pogledu beznadežno zaostala, softveri koji se vrte danas u institucijama pripadaju nekom drugom vremenu i zaista je potrebno da se tu nešto preduzme, a Microsoft jeste negde (teško priznati) prirodan izbor za ove i ovakve institucije, pa šta da se radi. Šta meni lično bode oči, i ne da mi da blagonaklono, ali ipak pomalo sa podsmehom gledam na ovaj ugovor:

1. Nemamo pojma koliko je to softvera, koji je softver, i u koje će se svrhe koristiti. Sam po sebi metod masovne kupovine licenci ima smisla, ali po kojem kriterijumu i kako će se kupljene licence deliti? Koje su tačno institucije pokrivene?

2. Koliko je novca u pitanju? Očigledno je u pitanju direktna pogodba, tender je bio objavljen, postoji li zakonska obaveza da saznamo koliko će nas ova vožnja sa Microsoftom koštati? Poslovna politika MS je takva da ne objavljuje detalje ovakvih ugovora, možemo li da im pokvarimo veselje upornim traženjem ove jednostavne informica, koliko nas košta?

3. Lepo je ukoliko ti neko kupi i legalizuje softver, ali kako se i na koji način nagrađuju oni koji su se svojim trudom lišili potrebe da dobiju na poklon licencu? Kako nagraditi, na primer, „Prvi osnovni sud u Beogradu je odabrao slobodan i besplatan softver OpenOffice.org umesto Microsofta. Tehničku podršku realizuje njihova služba IT održavanja, pa je trošak uključen u redovne i verovatno ne tako velike plate. Drugima koji o softveru i mogućim uštedama možda nisu ni razmišljali država kupuje softverske licence kroz objedinjenu nabavku." koji navodi Goran Rakić u svom blogu? A ima takvih primera još.

4. Ok, moj teren, mora li baš sve da bude Microsoft? Na taj način dovodimo jednu kompaniju i njene tehnologije u nezapaćeno dominantan položaj u jednom društvu, interoperabilnost jeste termin koji se mora naučiti. Microsoft u poslednje vreme izgleda da počinje da obraća pažnju na taj termin, kako je moguće da Srbija uopšte ne? Pri tom, imao sam priliku da zavirim u par oglasa za zapošljavanje u institucijama koje su nadležne za ovakva pitanja, po zahtevima za kvalifikacije te institucije vrve od stručnjaka, kako je moguće da oni do sada nikakvu strategiju nisu porodili?

5. Ima li baš ili nema domaće pameti? Ja tvrdim da ima, i to u meri da zadovolji ogroman deo potreba države za IT rešenjima, jer je u pitanju u ogromnoj većini posao koji se svodi na kancelarijske zadatke, banalnu manipulaciju dokementima. Tu ima relitivno pristojnih besplatnih rešenja. Kako je moguće da se uopšte ne razmatra da se angažuje neka domaća pamet da se prilagodi neko besplatno rešenje do iole zadovoljavajućeg nivoa i da se neki dinar uštedi?

 Potpuno je neverovatno da ono što jednoj NASA radi posao -  državi Srbiji baš ne može.



Komentari (109)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mariopan mariopan 19:22 12.05.2013

..

Čuš besplatna rešenja, da su besplatna rešenja išta valjala ne bi bila džabe?

Samo, jel svu gotovinu nosio u jednom koferčetu da mi je znati?
I baš lepo što je pazario za nas samo najbolje i najskuplje, nismo mi jajare kao ta NASA.
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:27 12.05.2013

Re: ..

mariopan

I baš lepo što je pazario za nas samo najbolje i najskuplje, nismo mi jajare kao ta NASA.


Pa i ja sam svedok da je Minesweeper na Debianu krš neopevani. Nepodnošljivo, kao i ostatak Gnome-games metapaketa. Nepremostiva prepreka.
Ovi u NASA ionako gvire kroz prozor i slikaju se.
mariopan mariopan 19:44 12.05.2013

Re: ..

Pa i ja sam svedok da je Minesweeper na Debianu krš neopevani. Nepodnošljivo, kao i ostatak Gnome-games metapaketa. Nepremostiva prepreka.

Čegačega...

Prevod - mi pazarili nešto, mnogo skupo (valjda), dajemo nekome veliku prednost ( i pare) a sve to može, ako se samo malo potrudimo, da bude jeftinije pa i džabe, ako se pokuša, pa se da prednost i domaćoj pameti da se okuša - a to se nije ni pokušalo?

Eto zašto političari ono "mi" stalno ponavljaju, jer ako se dokaže da je sve to moglo pa mi pukli za neku veeeliku lovu, onda ćemo stoposto mi da nagrabnusimO? Hm?

edit
A što sam se javila na ovu temu?

Pa ja OBOŽAVAM kad se naše pare troše, pogotovo ako se troše a (možda) ne moraju.
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:51 12.05.2013

Re: ..

Pa da manje više, tako je. Mene i dalje uzbuđuje činjenica da su standardi prilikom zapošljavanja u institucijama baš visoki, u apsolutnoj nesrazmeri sa rezultatima rada tih institucija.
Pa makar i na Windowsima, hehe.

A i vidi ovo


pa ko bi u to gledao ceo dan kad može k`o čovek

mariopan mariopan 20:00 12.05.2013

Re: ..



pa ko bi u to gledao ceo dan kad može k`o čovek

Naravno.

Ja to i gledam sa estetske strane ( tehnikalije prepuštam sinu).
lidiaz lidiaz 20:06 12.05.2013

Re: ..

Pre mnogo godina, pre no sto sam otkrila Mac, dllema izmedju windowsa i Linuxa bila je jednostavno resena.
Linux ima sve sto mi treba, za posao i ostalo, ali nema igrice. Windows ima igrice.
Dakle Linux.

Bice da je moj posao ozbiljniji nego bilo sta u drzavi Srbiji
01stefan 01stefan 08:53 16.05.2013

Re: ..

Da li može sve virtuelno. Pa može. Od sada i virtuelna hrana. Pogledajte OVDE
maksa83 maksa83 19:47 12.05.2013

wat?!

i tu ni Maksa ni bilo ko ne može ništa, dobro, Maksa će par zajedljivih komentara

Šta je sad ovo, preemptivni napad? Mislim, ok, bolje preemptivni napad nego preemptivni multitaksing.

Inače, promašio si.

Ja ću da okačim link na jedan komentar koji je poslednjih par dana uzburkao geekosferu, pojavio se prvo na hackernews gde je izbrisan (po svoj prilici na intervenciju Microsofta), pa je počeo da se pojavluje i nestaje na drugim mestima (tzv. Streisand Effect), ali kako god živi ovde zadnjih par dana:

"I Contribute to the Windows Kernel. We Are Slower Than Other Operating Systems. Here Is Why."


P.S. Gde je preemptivni napad tu je i tzv. retaliation:

srdjan.pajic srdjan.pajic 19:57 12.05.2013

Re: wat?!

Nedavno je NASA svemirska stanica, za verovatno najbanalniji mogući posao unutar nje, za softver na laptopovima astronuta, zamenila Windows Debianom. Hardver je IBM/Lenovo, što oba ne propuštaju da napomenu, pa zašto bi se mi softveraši uzdržavali, Windows je u desktop varijanti zamenjen Debianom iz proste činjenice da je stabilniji.


Nije zbog toga, nego zato što NASA konstantno kuburi sa parama, i sve što je džabe, ili gotovo džabe, uvek je dobrodošlo.

uros_vozdovac uros_vozdovac 20:27 12.05.2013

Re: wat?!

maksa83
i tu ni Maksa ni bilo ko ne može ništa, dobro, Maksa će par zajedljivih komentara

Šta je sad ovo, preemptivni napad? Mislim, ok, bolje preemptivni napad nego preemptivni multitaksing.

Inače, promašio si.

Ja ću da okačim link na jedan komentar koji je poslednjih par dana uzburkao geekosferu, pojavio se prvo na hackernews gde je izbrisan (po svoj prilici na intervenciju Microsofta), pa je počeo da se pojavluje i nestaje na drugim mestima (tzv. Streisand Effect), ali kako god živi ovde zadnjih par dana:

"I Contribute to the Windows Kernel. We Are Slower Than Other Operating Systems. Here Is Why."



P.S. Gde je preemptivni napad tu je i tzv. retaliation:


Jesam promašio, i stvari hteo sam da se našalim, ali ispalo ružno. Izvini nisam mislio tako, ta peckanja su mi baš super, ali sam preterao. Izvini molim te
maksa83 maksa83 20:30 12.05.2013

Re: wat?!

Jesam promašio, i stvari hteo sam da se našalim, ali ispalo ružno. Izvini nisam mislio tako, ta peckanja su mi baš super, ali sam preterao. Izvini molim te

Odbijam izvinjenje pošto a-pso-lut-no nema potrebe da se izvinjavaš. Verovatno je trebalo ja tamo da stavim smajlije ali izbegavam pošto su preglomazni i rasturaju tekst i onda izgleda kao neka Džeronimo Stilton knjiga:

uros_vozdovac uros_vozdovac 20:40 12.05.2013

Re: wat?!

srdjan.pajic


Nije zbog toga, nego zato što NASA konstantno kuburi sa parama, i sve što je džabe, ili gotovo džabe, uvek je dobrodošlo.



Dočim Srbija ne kuburi sa parama
cybernaut cybernaut 16:54 13.05.2013

Re: wat?!

maksa83


P.S. Gde je preemptivni napad tu je i tzv. retaliation:




Mislim da ovo ne bi smelo proći bez referenduma
maksa83 maksa83 19:59 12.05.2013

a sad ozbiljno

Kako je moguće da se uopšte ne razmatra da se angažuje neka domaća pamet da se prilagodi neko besplatno rešenje do iole zadovoljavajućeg nivoa i da se neki dinar uštedi?

Razmatra se domaća pamet, ako pogledaš onu vest detaljno videćeš da je u anturažu Dačić.NET-a bio i nezaobilazni Vesa. To znači da će domaći izda... pardon, zastupnik tj. sprovodnik cele stvari biti Komtrejd, koji će pored onih 6000 Lenovo noutbuka minimum za PU da pravi softver sledeće 2 (x2) godine.

Da l' je to moglo na nečemu što nije MS? Jeste. Da li neka država to radi na dž. softveru? Huh... teško pitanje. Je l' MS SQL Server dobra baza? Jeste. Je l' PostgreSQL dobra baza? Skroz. Je l' to dovoljno? Ne baš. Da li Microsoft ima efikasniji i zreliji development stack od konkurencije (plaćene i dž.?). Mislim da ipak ima. To opet ne znači da mislim da je trebalo otići Balmeru na noge i izvrnuti mu gomilu para. Al' Ivicu krenulo to potpisivanje...


Potpuno je neverovatno da ono što jednoj NASA radi posao - državi Srbiji baš ne može.


Ovo je NASA control room:




P.S. Dačić je zvao Balmera da dođe u Srbiju što je ovaj navodno srećno prihvatio. Sigurno mu je obećao da će da ga vodi u Simpo da tamo baca stolice od šes' do besves'.
lidiaz lidiaz 20:11 12.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Tako, sa jabukicama, izgledaju i nase sale za sastanke.
Ali sam videla bar par ljudi koji su na Macu napravili particiju za Linux :).

Inace za umrezavanje, u mojoj struci svi koriste Linux, a za to je moguce koristiti i Mac
maksa83 maksa83 20:22 12.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Ali sam videla bar par ljudi koji su na Macu napravili particiju za Linux :).

Čovek koji pravi Linux koristi Mac (11" Air) sa jednom particijom - za Linux.

Inace za umrezavanje, u mojoj struci svi koriste Linux, a za to je moguce koristiti i Mac

To je skroz normalan izbor - postoji određen broj naprednih mrežnih stvari koje Linux mrežni podsistem može a Mac ne može, npr. kad treba ispovezivati netrivijalne heterogene mreže i sl.
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:37 12.05.2013

Re: a sad ozbiljno

maksa83

Ovo je NASA control room:



Koliko sam skapirao NASA je sertifikovala Thinkpade za misije, u toj ligi Apple nema šta da traži.
Pošto će da skoče Apple fanovi da se ogradim da teram Linukse manje više na Apple hardveru, Debiana na starom G3 Lombard otkad ikad, a ovo kucam sa Ubuntu na G5 iMac, na PPC platformi.
Imam i Thinkpada, da se ponese za usput
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:25 12.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Al' Ivicu krenulo to potpisivanje...


jes vala, mogao bi neko za promenu onako na mufte da mu poturi i nešto korisno da potpiše. izgleda da taj više i ne gleda, samo lupa čage.
highshalfbooze highshalfbooze 21:45 12.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Da li Microsoft ima efikasniji i zreliji development stack od konkurencije (plaćene i dž.?). Mislim da ipak ima.


Ima zbog toga što imaju više posla i u tom radu rešavaju probleme i napreduju. A mi dajemo pare i ulažemo u njihov napredak. A šta je sa nama? I koje pare dajemo kada imamo hronični spoljnotrgovinski deficit? Odakle pare, od kredita?
8c_competizione 8c_competizione 00:16 13.05.2013

Re: a sad ozbiljno

To znači da će domaći izda... pardon, zastupnik tj. sprovodnik cele stvari biti Komtrejd, koji će pored onih 6000 Lenovo noutbuka minimum za PU da pravi softver sledeće 2 (x2) godine.


Comtrade? jel to bese ona SPSova firma iz 90ih? jel to jos zivo posle 5. oktobra ili se vec integrisalo u "demokratske" promene. stari recepti za izvlacenje para od drzave u prelivanje u SPSovu kasu i dalje funkcionisu koliko vidim.

molim objasnjenje za nas gastarbeitere, sa jeftinijim ulaznicama (sto rece Jeca G)
inco inco 02:31 13.05.2013

Re: a sad ozbiljno

8c_competizione
jel to jos zivo posle 5. oktobra ili se vec integrisalo u "demokratske" promene. stari recepti za izvlacenje para od drzave u prelivanje u SPSovu kasu i dalje funkcionisu koliko vidim.


Sposobnosti preživljavanja Željka Pink Mitrovića pod svim političkim sistemima mogu biti jedino nadmašene sposobnostima Blese Komtrejd Evroljubovića. A potonji ima i veću jahtu
rade.radumilo rade.radumilo 09:34 13.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Da l' je to moglo na nečemu što nije MS? Jeste. Da li neka država to radi na dž. softveru? Huh... teško pitanje. Je l' MS SQL Server dobra baza? Jeste. Je l' PostgreSQL dobra baza? Skroz. Je l' to dovoljno? Ne baš. Da li Microsoft ima efikasniji i zreliji development stack od konkurencije (plaćene i dž.?). Mislim da ipak ima. To opet ne znači da mislim da je trebalo otići Balmeru na noge i izvrnuti mu gomilu para. Al' Ivicu krenulo to potpisivanje...


Kao neko ko je donekle insajder u ovakvim pričama (prvo sam radio u Asseco, a sada radim u ComTrade) moram malo da se ubacim. Takođe realizovao sam projekte i na MS platformi (.NET, SQL Server) i za Linux platformu i na DB2 i na Oracle bazama itd.
Šta je ključni problem u zemlji Srbiji, kada je izrada cutom rešenja u pitanju, bez obzira da li se radi o bankama, bolnicama ili državnoj upravi? Za početak, ti treba da pokriješ njihove poslovne procedure i protokole softverom. Naše institucije imaju manje više iste potrebe kao i institucije bilo gde u svetu. Problem je samo u tome što nemaju para da plate koliko i institucije u svetu (bez obzira na to ko u Srbiji i kako dobija dilove sa državom, jedina prava tuča za dilove ovde je između domaćih firmi Asseco/ComTrade/SAGA i još poneko ako ima "vezu" stranci traže za istu stvar i po nekoliko puta više). To znači da će taj custom made softver razvijati deseti deo neophodnih developera, testera itd. Odnosno da će razvojni timovi u mesec dana praviti nekoliko puta više rešenja nego što bi smeli. Tu sada dolazimo do drugog problema, ma šta da kažeš o kvalitetu non MS platformi, ostaje činjenica da su sa PM strane noćna mora. Microsoft, na prvom mestu, razmazi developere na svojim platformama. Workload koji je potreban da se ista stvar realizuje na PL/SQL-u u odnosu na MS SQL server je nekoliko puta veći. Na DB2 jednostavno i ne možeš da napraviš neke stvari koje možeš na prethodna dva. Da bilo šta uradiš u GIT-u u odnosu na TFS treba ti tri puta više vremena. Džaba ti što posle možeš da praviš space shuttle, kada ti developeri troše previše vremena na commit koda. Trenutno vodim jedan projekat za EMC. Radi se softver u Pythonu na Linux platformi, a rešenja se commit-uju na GIT hub. Jednostavno je potreban ceo jedan radni dan da se uradi nešto za šta bi na MS platformi bilo dovoljno 2h.
Jedan od velikih problema je i u tome što za razliku od zapada gde software vendori digitalizuju poslovne procedure i protokole koji postoje desetinama godina, u Srbiji se stalno otkriva topla voda i poslovne procedure i propisi se menjaju svake godine. Više čovek sati se utroši na izmene koda prema izmeni specifikacije nego što se uopšte utorši inicijalno na razvoj.
Sledeći problem je to što domaća pamet u Srbiji uglavnom prestaje da bude domaća malte ne odmah po diplomiranju i bega u inostranstvo. Vrlo malo ljudi ostaje ovde i pri tome su već "zgrabljeni" od onih firmi koje imaju posla na ovim prostorima. To proizvodi situaciju da .NET ili recimo PHP developera imaš k'o salate na tržištu rada, a sve ono što je malo egzotičnije teško ćeš da nađeš.
Sepulturero Sepulturero 12:58 13.05.2013

Re: a sad ozbiljno

vrabac_u_steni
Al' Ivicu krenulo to potpisivanje...


jes vala, mogao bi neko za promenu onako na mufte da mu poturi i nešto korisno da potpiše. izgleda da taj više i ne gleda, samo lupa čage.


Море, лупа чаге да му не би лупали чврге. Доста му је био један 5 октобар.
uros_vozdovac uros_vozdovac 07:43 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo
Jednostavno je potreban ceo jedan radni dan da se uradi nešto za šta bi na MS platformi bilo dovoljno 2h.


Verovatno je tačno sve to što pišeš Rade, uključujući i ovu rečenicu. Ali mislim da ima par prednosti kada razvijaš svoje rešenje:

1. Imaš na kraju balade svoj softver, nezavisan od bilo čije volje, možeš sa njim šta ti je volja-potreba
2. Nemaš venodora, ne zavisiš od njegove volje
3. Kad si već u prilici pozovi zajednicu da ti pomogne, nikad se ne zna šta neko može da to odradi besplatno
4. Daješ plate svojim ljudima koje si ti izabrao, razvijaš sopstvene resurse unutar društva, ljudi nauče i postaju sposobniji

Treba li još komparativnih prednosti, kada kupuješ softver kupio si ga i gotovo, nema razvoja... A pri tom iako traje duže i uz veći napor, pa razvoj ima svoju cenu,ja sam uvek da se nešto razvija kod nas, pre nego da kupim rešenje.
Šta misliš?
maksa83 maksa83 08:08 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

2. Nemaš venodora, ne zavisiš od njegove volje

Slažem se skroz sa ostale tri tačke, ali ovo je poprilična iluzija. Ti zavisiš od volje vendora, ali njegova "volja" je omeđena i utvrđena ugovorom, to znači do tad-i-tad on ima obavezu da podržava to što ti je prodao. To što open source softver nema vendora ne znači da ćeš biti nezavistan - ti projekti mogu da zapadnu u neodržavano stanje, neki dev. može da zavuče u infrastrukturu neki OS projekat ili komad nečega koji nema nikakav support, ili support odumre u nekom neplaniranom trenutku, ili... Kako god, možeš da upadneš u sos samo tako, a to što imaš sors ti ne znači bog zna šta, pošto ako imaš ljude koji umeju da koriste bazu ili http server ili neku netrivijalnu biblioteku, štagod, to ne znači da će ti isti ljudi umeti da je oprave kad "nešto neće", tj. prilično je sigurno da neće pošto su to skroz različiti skillseti. I onda računaš na sreću da će se naći neko ko to hoće i ume.

Ali sa ostalim se, da ponovim - slažem. Uložiti te pare u domaću pamet bi bilo kudikamo korisnije, pa da upotrebim i tu reč - "patriotskije".
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:08 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Hmm, da probamo nas dvojica Makso da pojednostavimo, iako je prednost načelna, teoretska, ali ipak...

Da li je bolje imati source ili nemati? Jer je to izbor, svakako mislim da je bolje imati potpuni source, pa makar i nemao resursa, nego nemati nikakav način da mu pristupiš bez obzira na ugovor, ugovor je varijabla.

Mada si i ti u pravu, prednost jeste načelna, ali da se ne baci.
maksa83 maksa83 09:17 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Da li je bolje imati source ili nemati?

Ako poizbacuješ sve ostale parametre (što, da budemo realni, ne možeš) - da - bolje je imati source, ali netrivijalan source bez adekvatnih ljudi nema neku vrednost, tj. daje lažnu sigurnost. Kada ti softver nije osnovna delatnost (a državi svakako nije, to spada u infrastrukturu) onda je verovatno bolje imati ugovor pomoću kog ćeš nekog da uhvatiš za gušu i kažeš "ovo tvoje ne radi kao što piše, fix it". Inače, moram da priznam da meni ideja da država ima sopstveni veliki jak heterogen IT koji je kadar stići i uteći i na strašnom mestu postojati zvuči primamljivo, tj. kao beskonačno bolje ulaganje od 170 (sto-fuckin-sedamdeset!) agencija za uhlebljavanje partijskih švalerki, šurnjaja, snaja i sinovaca koje je za sobom ostavila prethodna vlast.
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:26 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

maksa83
Inače, moram da priznam da meni ideja da država ima sopstveni veliki jak IT koji je kadar stići i uteći i na strašnom mestu postojati zvuči primamljivo, tj. kao beskonačno bolje ulaganje od 170 (sto-fuckin-sedamdeset!) agencija za uhlebljavanje partijskih švalerki, šurnjaja, snaja i sinovaca koje je za sobom ostavila prethodna vlast.


A meni se čini, bez dokaza, ali sa iskustvom iz zajednice, da bi kad bi država malo pogledala IT, i uz svu razumevanje za životne potrebe šurnjaji i snajki i sinovaca, pa i devojaka iz Bgd silikonske doline, taj pristup dao rezultat, i da bi se oko tog i takvog tima uz malo ulaganja dobila ekipa vukova koji bi rezali CD golim rukama ako treba.
Imamo mnogo nadarene dece, ne mogu da ih nahvalim, kako divne pametne i posvećene dece imamo, koji uz minimum resursa, na hardveru koji je krajnje skroman postižu rezultate daleko iznad svakog očekivanja.
rade.radumilo rade.radumilo 09:40 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Treba li još komparativnih prednosti, kada kupuješ softver kupio si ga i gotovo, nema razvoja...


Mašiš priču.
Ovde je reč o vendoru koji za tebe razvija custom made rešenje na određenoj platformi. I SAGA i Asseco i ComTrade klijentima isporučuju softversko rešenje krojeno prema korisničkom zahtevu. Stvar je samo u tome na kojoj se platformi bazira to rešenje.
Jednostavno na MS platformi ti treba mnogo manje vremena da za klijenta razviješ rešenje prema njegovoj specifikaciji.
Druga stvar je što ukoliko baziraš rešenje na MS platformi, onda nemaš problema sa integracijom. Merna jedinica u pravljenju ovakvih rešenja je "1 tetka", što simbolizuje prosečnog end user-a u banci/državnoj ustanovi/javnom preduzeću. Zamisli sada cenu obučavanja dve ili tri hiljade "tetaka" za rad na Linux-u. Da svakom zaposlenom obezbediš najmanje 40 školskih sati obuke to čini, oko 80 - 120 hiljada radnih sati potrošenih na preobuku. Ukoliko to posmatraš kroz prosečan LD (u Srbiji) zaposlenog, to ti dođe 280-420 hiljada EUR čistog troška. Pored toga imaš i period od najmanje godinu dana stabilizacije sistema, u kojoj se 95% grešaka dešava zbog grešaka u korišćenju softvera (koji je ovome podložan usled toga što si zarad obaranja cene forsirao ubrzan razvoj te si najviše štedeo na korisničkom interfejsu).
Što bi rekli Englezi: Nisam dovoljno bogat da bih kupovao jeftino.
rade.radumilo rade.radumilo 09:49 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Ako poizbacuješ sve ostale parametre (što, da budemo realni, ne možeš) - da - bolje je imati source, ali netrivijalan source bez adekvatnih ljudi nema neku vrednost, tj. daje lažnu sigurnost.


Ovo ti je stalna polemika: in-house vs. outsource.

Sve ima svoje probleme i prednosti, ali jedno je sigurno: Ukoliko želiš da razvijaš in-house rešenje onda ti je potreban veliki broj zaposlenih u IT-u. Primer: Intesa, ProCredit, KBC banka itd imaju velike IT službe i otkupile su od Pexim-a (sada Asseco) source code za Core Banking rešenja i samostalno ih razvijaju i održavaju. I pored velikog broja ljudi, nisu u stanju da sve samostalno održavju, tako da Asseco održava i razvija neka od rešanja za njih.
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:52 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo
Merna jedinica u pravljenju ovakvih rešenja je "1 tetka", što simbolizuje prosečnog end user-a u banci/državnoj ustanovi/javnom preduzeću. Zamisli sada cenu obučavanja dve ili tri hiljade "tetaka" za rad na Linux-u. Da svakom zaposlenom obezbediš najmanje 40 školskih sati obuke to čini, oko 80 - 120 hiljada radnih sati potrošenih na preobuku. Ukoliko to posmatraš kroz prosečan LD (u Srbiji) zaposlenog, to ti dođe 280-420 hiljada EUR čistog troška.


Ne ne mašim. Ovde razgovaramo o strategiji, pa odakle tetki ikakvo znanje? Koliko je to koštalo? Nije valjda tetka rođena kao win user? Da ne spominjem koliko korisnika smo mi obučili, naravno bili su motivisani. Šta je problem motivisati tetke?

Ukoliko država želi strategiju, hajde nek integriše u školovanje osim win platforme još nešto, pa da u budućnosti smanji troškove, zašto da ne? Moje dete ima informatiku, hajd da ne širimo temu na tu stranu, ali uz malo strategije došli bi do rezultata
(koji je ovome podložan usled toga što si zarad obaranja cene forsirao ubrzan razvoj te si najviše štedeo na korisničkom interfejsu).

A kud se žurimo?

maksa83 maksa83 09:52 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Ovo ti je stalna polemika: in-house vs. outsource.

Ili buy vs build.

zaposlenih u IT-u. Primer: Intesa, ProCredit, KBC banka itd imaju velike IT službe

Inhaus benking IT?

Oni su belosvetska šala koja ni-kad, ni-gde ne ume da napravi ni-šta bez spoljnih kontraktora i konsultanata. Tako je od Severnog do Južnog Pola i od Japana do Kanade.

Inače, to što su ovi otkupili core banking softver je razumljivo. Njih su IT firme za sitne izmene tipa rektifikacija LIBOR-a udarale po ušima pričama "to je 4 meseca posla, 200000 EUR", a zbog čega je svaka banka ovde u prekršaju (ali im se gleda kroz prste) - oni naime tehnički nisu sposobni da ti pokažu dinamiku otplate kredita onakvom kakva će stvarno da bude.
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:54 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo
Ako poizbacuješ sve ostale parametre (što, da budemo realni, ne možeš) - da - bolje je imati source, ali netrivijalan source bez adekvatnih ljudi nema neku vrednost, tj. daje lažnu sigurnost.


Ovo ti je stalna polemika: in-house vs. outsource.

Sve ima svoje probleme i prednosti, ali jedno je sigurno: Ukoliko želiš da razvijaš in-house rešenje onda ti je potreban veliki broj zaposlenih u IT-u. Primer: Intesa, ProCredit, KBC banka itd imaju velike IT službe i otkupile su od Pexim-a (sada Asseco) source code za Core Banking rešenja i samostalno ih razvijaju i održavaju. I pored velikog broja ljudi, nisu u stanju da sve samostalno održavju, tako da Asseco održava i razvija neka od rešanja za njih.


To nije loše samo po sebi, dosta zaposlenih koji realno prihoduju, tj rade nešto korisno, ja bih to pozdravio. I mislim da država treba da pomaže zapošljavanje pa eto jednog načina za otvaranje realnih radnih mesta.
antioksidant antioksidant 09:56 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Ili buy vs build.

buy but don`t pay
rade.radumilo rade.radumilo 10:31 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

To nije loše samo po sebi, dosta zaposlenih koji realno prihoduju, tj rade nešto korisno, ja bih to pozdravio. I mislim da država treba da pomaže zapošljavanje pa eto jednog načina za otvaranje realnih radnih mesta.


Inače, to što su ovi otkupili core banking softver je razumljivo. Njih su IT firme za sitne izmene tipa rektifikacija LIBOR-a udarale po ušima pričama "to je 4 meseca posla, 200000 EUR", a zbog čega je svaka banka ovde u prekršaju (ali im se gleda kroz prste) - oni naime tehnički nisu sposobni da ti pokažu dinamiku otplate kredita onakvom kakva će stvarno da bude.


Ne računa se tako. Čak i u corporate (bankama na primer) budžet za in-house IT se knjiži na trošak bez obzira koliko nihovo delovanje štedi para u poslovanju. Sa druge strane kupljeni software se iskazuje kao dodata vrednost u bilansu stanja. Ovo čak nije ni naša izmišljotina, već je tako po međunarodnim računovodstvenim standardima.
Razlog zašto su tada otkupile source je što je tada Pexim bio suviše mali da bi hendlovao njihovo održavanje. Sada i te banke jedno po jedno rešenje postepeno prebacuju njima na održavanje.

A što se primera koji navodiš tiče, NBS tresne novu odluku i da dva-tri meseca roka bankama da uvedu (zakon o zaštiti potrošača bankarskih usluga decembar 2011-e npr.) Tada imaš opsadno stanje kako u bakama tako i u Asseco recimo, gde storine ljudi knjiže po 300-400 radnih sati tokom tih nekoliko meseci. Takođe pošto je rok sumanut, implementiraju se rešenja koja se narednih godinu dana prepravljaju i popravljaju.
Najblesaviji primer je bila odluka NBS iz novembra 2009-e kojom se menja način obračuna kašnjenja po neurednim kreditima i pozajmicama i koji stupa na snagu 31.12.2009-e, odnosno obračun za poslednji kvartal mora biti urađen po novoj metodi. E sad, izmena je menjala već postojeću odluku koja je inače napisana tako "pametno" da je u 10-ak banaka u kojima je bio implementiran obračun kašnjenja radio po četiri različita algoritma, u zavisnosti kako je koja služba rizika banke rastumačila odluku NBS, obzirom da odluka NBS nije definisala neke bitne odrednice u tome.
Sada zamisli koliko je čovek sati bilo neophodno da bi se ovo realizovalo. Dakle moraš da izmeniš sva četiri algoritma, koji takođe moraju da obuhvate sve bankarske proizvode (Ne računa se na isti način kašnjenje kod kedita građana sa jednakim mesečnim ratama, pozajmica po tekućem računu i po karticama građana. O specifičnim kreditima privrede da i ne govorim)
highshalfbooze highshalfbooze 10:54 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Ovo ti je stalna polemika: in-house vs. outsource.

Imam utisak da vodite Uroša namerno na tanak led.
Mislim da je poenta da ne mora razvoj da bude u okviru preduzeća ili institucije, već u okviru države.
Skoro neko reče da bi kao pomoć IT sektoru mogli da ih osobode doprinosa za zdravstvo. A sada ih oslobađaju i posla koji bi mogli da rade.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:06 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

A što se primera koji navodiš tiče, NBS tresne novu odluku i da dva-tri meseca roka bankama da uvedu (zakon o zaštiti potrošača bankarskih usluga decembar 2011-e npr.) Tada imaš opsadno stanje kako u bakama tako i u Asseco recimo, gde storine ljudi knjiže po 300-400 radnih sati tokom tih nekoliko meseci. Takođe pošto je rok sumanut, implementiraju se rešenja koja se narednih godinu dana prepravljaju i popravljaju.


Ma kapiram, ali ne vidim kako kupovina bulk licenci pomaže u ovom slučaju? I kolika je uopšte prednost što si na toj platformi, kapiram da je lakše naći ljude, ali mislim da se u obe kolone vlasnička i otvorena mogu naći dobri ljudi da odrade dobar posao, a da država namerno povlađuje vlasničkom modelu i uporno ignoriše otvoreni model.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:08 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

highshalfbooze
Ovo ti je stalna polemika: in-house vs. outsource.

Imam utisak da vodite Uroša namerno na tanak led.
Mislim da je poenta da ne mora razvoj da bude u okviru preduzeća ili institucije, već u okviru države.
Skoro neko reče da bi kao pomoć IT sektoru mogli da ih osobode doprinosa za zdravstvo. A sada ih oslobađaju i posla koji bi mogli da rade.


Pazi druže moj, 95% posla koje institucije ovog društva obavljaju na računarima je banalni kancelarijski posao, a ne bankarski algoritmi.
rade.radumilo rade.radumilo 11:08 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Imam utisak da vodite Uroša namerno na tanak led.
Mislim da je poenta da ne mora razvoj da bude u okviru preduzeća ili institucije, već u okviru države.


Jok samo polemišemo, a da ti pravo kažem ne mislim da je iko od nas tu više u pravu. Samo mu ukazujemo na neke stvari.

Nije u Srbiji problem da li će IT u državnim ustanovama biti ovako ili onako ustrojen. Mnogo veći problem je što se upošljava IT da digitalizuje poslovne procese i protokole koji se menjaju iz časa u čas. U našim službama sistem ne funkcioniše ni na papiru, pa neće ni digitalno.
rade.radumilo rade.radumilo 11:48 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

I kolika je uopšte prednost što si na toj platformi


Evo ti primer iz mog iskustva. U 2008-oj godini NBS je promenila odluku koja se ticala izrade kreditnog portfolia banke. Promena je bila tolika da se nije moglo izmeniti staro rešenje, obzirom da je zahtevano da se obračun nekih stvari obavlja na detaljnijem nivou nego što je prethodni model podataka to dozvoljavao. Obzirom da smo na raspolaganju imali svega tri meseca da razvijemo i implementiramo rešenje napravljeno je sledeće:
1. Baza podataka čiji model omogućava tražene obračune i izveštaje.
2. Mehanizam za prikupljanje podataka iz Core baze banke i filtriranje i hendlovanje svih nebuloza u podacima (ovde ti leži 95% problema u ovakvim sistemima. Recimo država je određenom broju ljudi izdala pogrešne JMBG ili je duplirala MB-ove i PIB-ove firmi. Ni banka ni vendor to ne mogu da isprave nego moraju da hendluju).
3. Mehanizam za obavljanje traženih obračuna.
4. Mehanizam za generisanje obaveznih i dodatnih izveštaja.
Napravljeno je sledeće rešenje:
1. Obzirom da je u pitanju centralizovani posao banke, model podataka i kompletna logika je u MS SQL bazi.
2. Napravljena je front-end aplikacija koja omogućava korisnicima da koriste rešenje, ali koja zapravo ne sadrži nikakvu poslovnu logiku.
Time je omogućeno da svim bankama isporučiš bazu i front-end aplikaciju a onda da jednostavno prilagodiš svaku bazu ponaosob specifičnostima pojedine banke i da kasnije za svaku izmenu koju banka zahteva odreaguješ slanjem skripta za bazu, umesto da praviš kompletan release.
U ovakvoj situaciji, MS SQL server je zapravo jedini izbor. Iako ti PL/SQL (PostgreSQL je manje više isti) na Oracle serveru dozvoljava da praviš kompleksne algoritme u stored procedurama, neke stvari koje možeš da izvedeš na MS SQL-u ne možeš ovde da napraviš i moraš da praviš workaround što oduzima previše vremena (recimo stored procedura ne može tek tako da vrati podatke, već moraš da praviš kursorsku logiku, što značajno komplikuje stvari kada hoćeš da iz jedne SP pozoveš drugu) ili obrada podataka predugo traje (za neke stvari koje kod svih drugih SQL-ova zahtevaju korišćenje kursora, kod MS SQL-a možeš odraditi jednim update-om i to na tri potpuno različita načina bez kursora), pa bi takvu stvar trebalo u stvari da digneš na sloj korisničke aplikacije ili da uvodiš srednji sloj itd. što bi značajno zakomplikovalo arhitekturu i njeno održavanje. Iako ti DB2 omogućava da sažvaćeš veliku količinu podataka (zato su u Kini banke mahom na IBM-u) za delić vremena u odnosu na MS SQL i deo vremena u odnosu na Oracle, tu nikako ne možeš da uglaviš neki ozbiljniji algoritam u stored proceduru (db server koji ima error: SQL too complex). Obaška što DB2 DBA možeš na prste da nabrojiš u Srbiji.
maksa83 maksa83 12:00 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Skoro neko reče da bi kao pomoć IT sektoru mogli da ih osobode doprinosa za zdravstvo. A sada ih oslobađaju i posla koji bi mogli da rade.

To sa oslobađanjem od zdravstvenog je (poslovično "briljantna" ) Dinkićeva ideja. Niko ovde ne otima posao od IT-ja, ne bih brinuo za njih, posla ima.

Ovde je pitanje da li država treba da plati licence MS-u za klijente i servere, čime će razvoj i održavanje (koji će se ipak dešavati ovde) biti jednostavniji (da, hoće) i samim tim jeftiniji, ili treba da kaže "uzećemo dž. softver, i zaposlićemo koliko-treba-već adekvatnih IT pregaoca" da to karabudže. Onda država dolazi u situaciju da se za kvalitetan kadar bije sa privatnim sektorom, a to je već pijukom-na-nejač, tj. država tu bitku ne može da dobije. Onda će ili da uzima kadar nižeg kvaliteta (što takođe nije lako, glad je velika i skoro svako može da nađe posao u IT-ju), i onda te stvari na toj strani postaju nelinearno gore. Alternativno, može da napravi budžet takav kojim će moći da pokupi i zadrži kvalitetan kadar, ali se onda postavlja skroz legitimno pitanje - da li državi, koja po svojoj prirodi ne proizvodi i ne prodaje softver, stvarno non-stop-odavde-do-večnosti treba masno budžetiran interni IT, da li je TO racionalno trošenje bužetskih para. Ovo je malo probranih dilema iz gomile pitanja, a pitanje koliko to tehnički ima smisla je skroz netaknuto.
rade.radumilo rade.radumilo 12:04 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Ne ne mašim. Ovde razgovaramo o strategiji, pa odakle tetki ikakvo znanje? Koliko je to koštalo? Nije valjda tetka rođena kao win user? Da ne spominjem koliko korisnika smo mi obučili, naravno bili su motivisani. Šta je problem motivisati tetke?


Već imaš "tetke" obučene kao win usere. Sad imaš legacy s kojim treba da računaš.
uros_vozdovac uros_vozdovac 12:35 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo
Ne ne mašim. Ovde razgovaramo o strategiji, pa odakle tetki ikakvo znanje? Koliko je to koštalo? Nije valjda tetka rođena kao win user? Da ne spominjem koliko korisnika smo mi obučili, naravno bili su motivisani. Šta je problem motivisati tetke?


Već imaš "tetke" obučene kao win usere. Sad imaš legacy s kojim treba da računaš.


Hehe, kome treba više od 16k
Zato i jeste naša ideja da se deremo i bunimo zašto naš prosvetni sistem, parama svih obveznika izbacuje win tetke? Zašto besplatno obučava korisnike jednoj firmi?
uros_vozdovac uros_vozdovac 12:45 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

maksa83
Skoro neko reče da bi kao pomoć IT sektoru mogli da ih osobode doprinosa za zdravstvo. A sada ih oslobađaju i posla koji bi mogli da rade.

To sa oslobađanjem od zdravstvenog je (poslovično "briljantna" ) Dinkićeva ideja. Niko ovde ne otima posao od IT-ja, ne bih brinuo za njih, posla ima.

Ovde je pitanje da li država treba da plati licence MS-u za klijente i servere, čime će razvoj i održavanje (koji će se ipak dešavati ovde) biti jednostavniji (da, hoće) i samim tim jeftiniji, ili treba da kaže "uzećemo dž. softver, i zaposlićemo koliko-treba-već adekvatnih IT pregaoca" da to karabudže. Onda država dolazi u situaciju da se za kvalitetan kadar bije sa privatnim sektorom, a to je već pijukom-na-nejač, tj. država tu bitku ne može da dobije. Onda će ili da uzima kadar nižeg kvaliteta (što takođe nije lako, glad je velika i skoro svako može da nađe posao u IT-ju), i onda te stvari na toj strani postaju nelinearno gore. Alternativno, može da napravi budžet takav kojim će moći da pokupi i zadrži kvalitetan kadar, ali se onda postavlja skroz legitimno pitanje - da li državi, koja po svojoj prirodi ne proizvodi i ne prodaje softver, stvarno treba masno budžetiran interni IT, da li je TO racionalno trošenje bužetskih para. Ovo je malo probranih dilema iz gomile pitanja, a pitanje koliko to tehnički ima smisla je skroz netaknuto.


Pa da u suštini mada bih mogao da smanjim očekivanja, pa da kažem, zašto država ne čini nikakav napor da makar tamo gde može i gde je lako - pokuša eksperimentalno da primeni alternativu? Zašto mora da bude sve na MS? Ne zaboravi, sad će da krenu da dele ove licence i kome treba i kome ne treba, a ovi što su se potrudili da negde uštede ispadaju budale džaba su se trudili, em svi dobijaju sve za dž em niko neće ni da ih pohvali i spomene, da su svojim radom uštedeli društvu neku kintu - jer realno i nisu, nit su licence kupovane za realan broj računara pa da možemo da izmerimo uštede, i pri tom su pokušaji da se bude odovoran i uštedi gde može potpuno obeshrabreni.

Ja sam siguran da to nije dobar put, i meni bi jako značilo kad bi me struka podržala, pa nije moguće da je ovo baš na svaki način najpametnije, pa majkumu.
Uostalom možda se jednog dana sazna koliko je to koštalo ovo društvo, pa će onda biti možda jasnije, ali sumnjam. Pre će biti da će legalna država da krene po privredi da proverava legalnost, i to ozbbiljno, sa punim moralnim pravom, a to je šansa za FLOSS projekte, svi mi kažu da je to super. Pa hajd da vidimo
Cenim da ukoliko bude taj slučaj, ima da ozbiljno poskupimo support, hihih
rade.radumilo rade.radumilo 14:18 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Zato i jeste naša ideja da se deremo i bunimo zašto naš prosvetni sistem, parama svih obveznika izbacuje win tetke? Zašto besplatno obučava korisnike jednoj firmi?


Pričaš o obrazovnom sistemu, koji ne može da uvrsti u gradivo nova naučna dostignuća iz poslednjih 20-30 godina. Pogledaj samo udžbenike. Teorije u njima navedene su iz 50-ih i 60-ih godina, a ponegde se kao nove teorije navode one iz 70-ih. Informatika je po meni najgluplje koncipirana u našim školama upravo iz razloga što škole nemaju mogućnost da fleksibilno vode nastavu i samim tim prate napredak tehnologije sa jedne strane i što je zanavljanje hardvera veliki problem u školama. Ne postoji neko sistemsko rešenje kojim bi škole svakih četiri godine menjale HW i samim tim OS-ove i ostale džidžabidže i izbacivale osnovce i srednjoškolce koji umeju da:
1. Otkucaju mail bez obzira koji im mail program podmetneš.
2. Otkucaju tekst ili naprave spread sheet bez obzira koji je Office u pitanju.
Poneke škole uspeju donacijama i nekim pranjima para da dođu do nekog boljeg HW-a povremeno, ali tada obično dobiju Win mašine i teraj.
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:39 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo
Zato i jeste naša ideja da se deremo i bunimo zašto naš prosvetni sistem, parama svih obveznika izbacuje win tetke? Zašto besplatno obučava korisnike jednoj firmi?


Pričaš o obrazovnom sistemu, koji ne može da uvrsti u gradivo nova naučna dostignuća iz poslednjih 20-30 godina. Pogledaj samo udžbenike. Teorije u njima navedene su iz 50-ih i 60-ih godina, a ponegde se kao nove teorije navode one iz 70-ih. Informatika je po meni najgluplje koncipirana u našim školama upravo iz razloga što škole nemaju mogućnost da fleksibilno vode nastavu i samim tim prate napredak tehnologije sa jedne strane i što je zanavljanje hardvera veliki problem u školama. Ne postoji neko sistemsko rešenje kojim bi škole svakih četiri godine menjale HW i samim tim OS-ove i ostale džidžabidže i izbacivale osnovce i srednjoškolce koji umeju da:
1. Otkucaju mail bez obzira koji im mail program podmetneš.
2. Otkucaju tekst ili naprave spread sheet bez obzira koji je Office u pitanju.
Poneke škole uspeju donacijama i nekim pranjima para da dođu do nekog boljeg HW-a povremeno, ali tada obično dobiju Win mašine i teraj.


Pa da, ali ko školuje korisnike, paraškolski sistem, one školice računara? Odakle onda gotovi korisnici koji volšebno baš samo za win ne trebaju obuku, a čim je nešto free treba savladaju neobično skupe obuke? Kako je moguće da tim korisnicima ni za specifične aplikacije na win ne trebaju obuke, ali za iste takve aplikacije na FLOSS i Apple rešenjima trebaju obuke? Meni se čini da je u pitanju dvostruki aršin, a pri tom ne mislim na tebe, nego na uopšteno mišljenje.

p.s. trenutno u V razredu predaju WinXP. Udžbenik doduše najavljuje Vista, koja će, citiram, "na revolucionaran način da promeni korisničko iskustvo operativnog sistema na računaru".
maksa83 maksa83 14:45 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

. Otkucaju mail bez obzira koji im mail program podmetneš.

Mejl će naučiti da otkucaju kad tad, to nije problem, i spredšit je sitan posao, ja sam malo ekstremniji, ja bih im na toj informatici uveo programiranje od drugog-trećeg osnovne - Everybody Must Get Code.

Scratch je preveden (na hrvatski doduše, ali skroz upotrebljivo, bez novogovor gluposti, krenuo sam da gledam da ga prevedem na srpski, ali vidim da je neki tip to već uradio ali se ne pojavljuje u bildu) - lako je, igra, slika, zvuk, šareno, mrda, a pravo je programiranje kroz alat koji je funkcionalno i tematski potpuno primeren dečijem uzrastu, sve što traži je da dete ume da čita. Vučko je imao blog o Scratchu, toplo preporučujem svakom ko bi informatički da do-opismeni dete.
maksa83 maksa83 14:46 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Udžbenik doduše najavljuje Vista, koja će, citiram, "na revolucionaran način da promeni korisničko iskustvo operativnog sistema na računaru".

Pa u pravu su. Vista je gomilu ljudi naterala da pređu na OSX.
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:49 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

maksa83
. Otkucaju mail bez obzira koji im mail program podmetneš.

Mejl će naučiti da otkucaju kad tad, to nije problem, i spredšit je sitan posao, ja sam malo ekstremniji, ja bih im na toj informatici uveo programiranje od drugog-trećeg osnovne - Everybody Must Get Code.

Scratch je preveden (na hrvatski doduše, ali skroz upotrebljivo, bez novogovor gluposti, krenuo sam da gledam da ga prevedem na srpski, ali vidim da je neki tip to već uradio ali se ne pojavljuje u bildu) - lako je, igra, slika, zvuk, šareno, mrda, a pravo je programiranje kroz alat koji je funkcionalno i tematski potpuno primeren dečijem uzrastu, sve što traži je da dete ume da čita. Vučko je imao blog o Scratchu, toplo preporučujem svakom ko bi informatički da do-opismeni dete.


Biće jako skoro prevod.
maksa83 maksa83 14:55 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Biće jako skoro prevod.

Biće, ali koliko sam video samo u onom Scratch 2.0, koja je zapravo neka always-online-cloud-trt-mrt Flash verzija, vidim tamo da je čak i taj 2.0 hrvatski prevod nepotpun odn. pola engleski pola hrvatski za razliku od onog 1.0 rič klijenta.
rade.radumilo rade.radumilo 15:27 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Pa da, ali ko školuje korisnike, paraškolski sistem, one školice računara? Odakle onda gotovi korisnici koji volšebno baš samo za win ne trebaju obuku, a čim je nešto free treba savladaju neobično skupe obuke? Kako je moguće da tim korisnicima ni za specifične aplikacije na win ne trebaju obuke, ali za iste takve aplikacije na FLOSS i Apple rešenjima trebaju obuke? Meni se čini da je u pitanju dvostruki aršin, a pri tom ne mislim na tebe, nego na uopšteno mišljenje.


Kapiram šta hoćeš da kažeš, ali imaš ključni problem sledećeg: Po tim istim službama i dalje rade ljudi koji su svoje školovanje završili u vreme kada je DOS bio novina na ovim prostorima. Kako tako su ih obučili da koriste Windows i ono malo stvari (Office itd.) koje su im neophodne za rad u vreme kada je bilo svejedno da li imaš Windows ili Linux na mašini jer je i jedno i drugo bilo za dž. Sada imaš legacy sa kojim ćeš se teško izboriti bez ozbiljnog ulaganja u sistem obrazovanja kadrova.
Pri tome, u državnim firmama (a na žalost i gomili velikih privatnih) odgovor: "Ja to ne znam" je legitimno obrazloženje zašto nešto nije urađeno ili je pogrešno urađeno. Koliko puta sam samo morao da menjam korisnički interfejs ili da dodajem funkcionalnosti zato što se korisnici "ne snalaze", a u stvari neko nije predvideo budžet za formalnu obuku na kojoj će oni da sede i odmore glavu od redovnog posla.
To što će oni sedeti na tih 40-ak časova obuke da bi na Linux-u ili iOS-u kliktali mišem po dugmićima na isti način kao i na Windowsu, jeste posledica toga da ti ne možeš da uvodiš neki novi sistem a da nisi formalno uradio i obuku za isti iako onaj koji je duduk će ostati duduk pa makar mu dao i papir i olovku.

ps. Da samo znaš koliko ljudi poznajem koji me u nekom trenutku zamole da im pozajmim mobilni telefon na trenutak. Pri tome ja imam Android i oni imaju Android. Nisam ništa drndao po podešavanjima interfejsa:
"Jel možeš ti da mi okreneš broj, ne snalazim se na tvom telefonu?"
"Pa isto je kao i kod tebe"
"Nije isto, sve mi je drugačije!"
maksa83 maksa83 15:39 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

"Jel možeš ti da mi okreneš broj, ne snalazim se na tvom telefonu?"
"Pa isto je kao i kod tebe"
"Nije isto, sve mi je drugačije!"

Pa fakat jeste drugačije, to je objektivno problem platforme koju svako može da zašara kako mu dune - Samsung šel, HTC Sense, stock Android, OPPO Kinezi, budžen firmver, ovaj dialer, onaj dialer, svaki proizvođač smisli svoju ikonu i stavi je tamo gde je namislio da je zgodno, i onda mu dodatno sin/sestrić "nešto namesti". Ja se bez bauljanja i nabadanja ne snalazim na tuđem Android telefonu a koristio sam Android od prvog G1 Guglafona 2008. Što kaže Stroustrup: "I have always wished for my computer to be as easy to use as my telephone; my wish has come true because I can no longer figure out how to use my telephone."
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:55 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Uh kako bih voleo da to "Ja to ne znam" bude legitimno i prilikom intevjua za zapošljavanje... Da vidim koji bi junak rekao. Inače "Ja to ne znam" odgovor sam u par prilika rešavao tako što pitam "ko od zaposlenih hoće da zadrži XP i postojeći GUI" Obično se digne šuma ruku, kad prebrojimo, onda objasnimo da se njima od plate odbija koštanje licenci, odjednom šuma nestane.

"Ja to ne znam" je argument kada neko drugi plaća licence, čim personalizuješ stvar, "Ja to ne znam" postaje "hoću da naučim".

I još samo, imamo win8. GUI nebo zemlja razlika. Kako će win korisnici, tetke da pređu na win8, uz dodatnu obuku ili kako?

A to je volja vendora, prinuđeni su. Dan danas svaki Linuks mogu da namestim da izgleda identično kao XP ili šta hoćeš, hehe.
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:57 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

maksa83
"Jel možeš ti da mi okreneš broj, ne snalazim se na tvom telefonu?"
"Pa isto je kao i kod tebe"
"Nije isto, sve mi je drugačije!"

Pa fakat jeste drugačije, to je objektivno problem platforme koju svako može da zašara kako mu dune - Samsung šel, HTC Sense, stock Android, OPPO Kinezi, budžen firmver, ovaj dialer, onaj dialer, svaki proizvođač smisli svoju ikonu i stavi je tamo gde je namislio da je zgodno, i onda mu dodatno sin/sestrić "nešto namesti". Ja se bez bauljanja i nabadanja ne snalazim na tuđem Android telefonu a koristio sam Android od prvog G1 Guglafona 2008. Što kaže Stroustrup: "I have always wished for my computer to be as easy to use as my telephone; my wish has come true because I can no longer figure out how to use my telephone."

Hihihi, da vidiš kad smo jedno androidašu instalirali MIUI, hteo je da baci telefon, njegov rođeni Android izgleda kao N9
rade.radumilo rade.radumilo 15:58 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Pa fakat jeste drugačije, to je objektivno problem platforme koju svako može da zašara kako mu dune - Samsung šel, HTC Sense, stock Android, OPPO Kinezi, budžen firmver, ovaj dialer, onaj dialer


U ovim slučajevima je raspored stvari za koje su me pitali bio isti i ikonice dosta slične. Jednostavno to su ljudi koje informacione tehnologije ič ne interesuju, a zamisli sada da pred nekoliko desetina hiljada "šalteruša" metneš Linux... lele...

rade.radumilo rade.radumilo 16:20 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Uh kako bih voleo da to "Ja to ne znam" bude legitimno i prilikom intevjua za zapošljavanje... Da vidim koji bi junak rekao. Inače "Ja to ne znam" odgovor sam u par prilika rešavao tako što pitam "ko od zaposlenih hoće da zadrži XP i postojeći GUI" Obično se digne šuma ruku, kad prebrojimo, onda objasnimo da se njima od plate odbija koštanje licenci, odjednom šuma nestane.

"Ja to ne znam" je argument kada neko drugi plaća licence, čim personalizuješ stvar, "Ja to ne znam" postaje "hoću da naučim".


Može da ti prođe u privatnoj firmi, ali po zakonu o radu poslodavac je dužan da obezbedi adekvatnu obuku za rukovanje sredstvima za rad prilikom uvođenja novog sredstva.

I još samo, imamo win8. GUI nebo zemlja razlika. Kako će win korisnici, tetke da pređu na win8, uz dodatnu obuku ili kako?


Koliko je samo stanica na sebi imalo Windows XP sa look-om Windowsa 9x. Istu stvar ćeš imati i ovde, instaliraće im Windows 8 sa uključenim look-om Viste/7-ice.
uros_vozdovac uros_vozdovac 16:22 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Pa kažem ti sad ćeš da im poturiš win8, biće lelelelele, gde je taj ZorinOS

hihihihi
uros_vozdovac uros_vozdovac 16:25 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo


Može da ti prođe u privatnoj firmi, ali po zakonu o radu poslodavac je dužan da obezbedi adekvatnu obuku za rukovanje sredstvima za rad prilikom uvođenja novog sredstva.



To ako dokažu da Linuks nije adekvatan, a uz sve predrasude to neće da prođe, poslodavac misli da je adekvatan, pa bi mogla i država da bude taj poslodavac, ah ti pusti snovi.

Koliko je samo stanica na sebi imalo Windows XP sa look-om Windowsa 9x. Istu stvar ćeš imati i ovde, instaliraće im Windows 8 sa uključenim look-om Viste/7-ice.


Da da, ali traži se XP look and feel ne win7 ili nedajbože Vista.
E pa, moraće da se obuče ili da sami razmisle, nije teško. Kukaće gore nego za Facebook Timeline
rade.radumilo rade.radumilo 16:32 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

To ako dokažu da Linuks nije adekvatan, a uz sve predrasude to neće da prođe, poslodavac misli da je adekvatan, pa bi mogla i država da bude taj poslodavac, ah ti pusti snovi.


Nisam rekao adekvatno sredstvo za rad, već adekvatnu obuku.

Da da, ali traži se XP look and feel ne win7 ili nedajbože Vista.
E pa, moraće da se obuče ili da sami razmisle, nije teško. Kukaće gore nego za Facebook Timeline


Što se toga tiče, zaposleni su uglavnom raspoloženi za obuke jer tako pobegnu od redovnog posla na neko vreme. Samo što će da kukumavče da ne mogu da rade bez obuke. Pored njih treba da obučiš i pozamašan broj admina i help desk-ovaca. E tu tek imaš problem.
uros_vozdovac uros_vozdovac 16:35 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo
To ako dokažu da Linuks nije adekvatan, a uz sve predrasude to neće da prođe, poslodavac misli da je adekvatan, pa bi mogla i država da bude taj poslodavac, ah ti pusti snovi.


Nisam rekao adekvatno sredstvo za rad, već adekvatnu obuku.

Da da, ali traži se XP look and feel ne win7 ili nedajbože Vista.
E pa, moraće da se obuče ili da sami razmisle, nije teško. Kukaće gore nego za Facebook Timeline


Što se toga tiče, zaposleni su uglavnom raspoloženi za obuke jer tako pobegnu od redovnog posla na neko vreme. Samo što će da kukumavče da ne mogu da rade bez obuke. Pored njih treba da obučiš i pozamašan broj admina i help desk-ovaca. E tu tek imaš problem.


Pa tim više, eto prilike, da pametan poslodavac odradi obuku za nešto što ne mora da plati licencu i obuku, već samo obuku.
Baš se danas javio jedan, doduše iz Hrvatske, ali je predstavništvo u Beogradu, pa eto dešava se.
rade.radumilo rade.radumilo 16:42 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

pametan poslodavac


Država? Da li lud si ti?
uros_vozdovac uros_vozdovac 16:43 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo
pametan poslodavac


Država? Da li lud si ti?


Jbt postajem Filip
inco inco 19:37 14.05.2013

Re: a sad ozbiljno

rade.radumilo
Merna jedinica u pravljenju ovakvih rešenja je "1 tetka", što simbolizuje prosečnog end user-a u banci/državnoj ustanovi/javnom preduzeću.


Mala digresija, kad pomenu banke, juče u Komercijalnoj banci u Kralja Petra čekam da nešto pretrkeljišem po svom deviznom računu i sad imaju tamo sistem s brojevima i te trte mrte - e pa jedan od televizora, na kojima im stoji lista ko su sledeći brojevi i na kojim šalterima, uporno uporno pokazivao klasičan Ubuntu desktop. Bilo mi milo oko srca i ako iz nekih ličnih razloga prezirem Ubuntu

Inače, svojedobno sam imao close encounter of the third kind sa čuvenim Peksimovim banking rešenjem, mislim gledao ono što ide 'do metala' i tako to - jedva sam sebe ubedio da ne izvadim sve pare koje imam iz banke koja je tu retardiranu aždaju atrofiranih krila koristila. Nadam se samo da je Asseco to doveo u nešto sane enough u međuvremenu...
rade.radumilo rade.radumilo 11:27 15.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Inače, svojedobno sam imao close encounter of the third kind sa čuvenim Peksimovim banking rešenjem, mislim gledao ono što ide 'do metala' i tako to - jedva sam sebe ubedio da ne izvadim sve pare koje imam iz banke koja je tu retardiranu aždaju atrofiranih krila koristila. Nadam se samo da je Asseco to doveo u nešto sane enough u međuvremenu...


Ćuti, da vidiš tek ostali krš koji banke u Srbiji koriste. Što rekla jedna žena koja je radila u Nacionalnoj štedionici, kada je spojena sa EFG pa prešli sa Peximovog na neko indijsko rešenje:
"Nisam verovala da ću plakati za Peximom!"
Sve grčke banke koje koriste to indijsko čudo moraju da zatvore ekspoziture do 17:00h u 17:30 se pale masovne obrade, jer ako se ne upale do tada neće završiti sutra do otvaranja...
Svojevremeno Volks banka dobila instrukciju da izbaci Antegrino rešenje i ujednači se sa ostatkom grupacije. Posle 7 meseci su morali da vrću dedinu sliku jer softver im nije dozvoljavao da ispoštuju propise NBS.

Glavni problem tu naravno stvara NBS sa svojim nedotupavnim propisima, ali Pexim i Antegra zapravo nemaju ozbiljnu konkurenciju iz prostog razloga što nijedan drugi softver nije u stanju da podrži nebuloze NBS bez ozbiljnog budženja.
Goran Vučković Goran Vučković 11:51 15.05.2013

Re: a sad ozbiljno


Glavni problem tu naravno stvara NBS sa svojim nedotupavnim propisima, ali Pexim i Antegra zapravo nemaju ozbiljnu konkurenciju iz prostog razloga što nijedan drugi softver nije u stanju da podrži nebuloze NBS bez ozbiljnog budženja.

Peksim i Antegra su sada uglavnom istorija. Od početka 2010. postoji samo Asseco SEE. Osim ako ovo nije referenca na PUB i Bi/bApO...
rade.radumilo rade.radumilo 22:49 15.05.2013

Re: a sad ozbiljno

Peksim i Antegra su sada uglavnom istorija. Od početka 2010. postoji samo Asseco SEE. Osim ako ovo nije referenca na PUB i Bi/bApO...


Upravo to je referenca da bi se razlikovali Core sistemi. O Asseco-see ima smisla pričati u ovom kontekstu tek kada u nekoj banci Experience zameni neki od ova dva sistema.
Goran Vučković Goran Vučković 23:32 15.05.2013

Re: a sad ozbiljno

O Asseco-see ima smisla pričati u ovom kontekstu tek kada u nekoj banci Experience zameni neki od ova dva sistema.

Mislim da će biti jednostavnije prodavati novima - nešto sam čuo da je negde već da li prodato ili već i implementirano, nisam siguran.
hazar hazar 20:07 12.05.2013

Može biti, al ne mora da znači

Srbija, u ovom pogledu beznadežno zaostala, softveri koji se vrte danas u institucijama pripadaju nekom drugom vremenu i zaista je potrebno da se tu nešto preduzme

Ne znam pouzdano, a sumnjam da i vi znate jer su državne institucije mnogo širok pojam, kakvim se softverima barata. Viđao sam i najsavremnenije softvere ( neću se izjašnjavati o legalnosti), a i potpuno zastarele.

Nego, zar ne beše ministar Dinkić u neko prošlo vreme potpisao neki ugovor sa istim tim Majkrosoftom o kupovini legalnog softvera ili se varam?
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:32 12.05.2013

Re: Može biti, al ne mora da znači

hazar


Nego, zar ne beše ministar Dinkić u neko prošlo vreme potpisao neki ugovor sa istim tim Majkrosoftom o kupovini legalnog softvera ili se varam?

Ako misliš na ono pre godinu dana, onaj sporazum o razumevanju između Microsofta i Srbije, to je bio uvodni sporazum da se ovo danas ima na šta osloniti. Ovo je tek "prava stvar".
Ne znam pouzdano, a sumnjam da i vi znate jer su državne institucije mnogo širok pojam, kakvim se softverima barata. Viđao sam i najsavremnenije softvere ( neću se izjašnjavati o legalnosti), a i potpuno zastarele.

Jesam preterao? Mislim da nisam, izostavio sam samo u ogromnoj većini. Dakle u ogromnoj većini pripadaju drugom vremenu. Ima li primera da nije tako - ima, ali jesu li primeri da je u ogromnoj većini u pitanju WinXP tehnologija - tako je.

A što se neznanja tiče, to je krivica potpisnika, i vela tajne koji obavija ovaj sporazum. Zašto on nije jasan i transparentan pa da bar znamo šta je kupljeno, u kojim količinama i po kojim kriterijumima, to jeste tema ovog bloga.
expolicajac expolicajac 20:57 12.05.2013

Re: Može biti, al ne mora da znači

Zašto on nije jasan i transparentan pa da bar znamo šta je kupljeno, u kojim količinama i po kojim kriterijumima, to jeste tema ovog bloga.

Stvarno si cepidlaka. Ti našeg borca za Evropu, tako reći evropejca da pitaš jedno tako bez veze pitanje "šta piše u ugovoru?". Uroše, Urpše, vragolane beogradsi.
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:01 12.05.2013

Re: Može biti, al ne mora da znači

expolicajac
Zašto on nije jasan i transparentan pa da bar znamo šta je kupljeno, u kojim količinama i po kojim kriterijumima, to jeste tema ovog bloga.

Stvarno si cepidlaka. Ti našeg borca za Evropu, tako reći evropejca da pitaš jedno tako bez veze pitanje "šta piše u ugovoru?". Uroše, Urpše, vragolane beogradsi.


Iju, dobro, dobro!

Samo koliko je para, ostalo će se saznati reverse engineering-om
expolicajac expolicajac 21:09 12.05.2013

Re: Može biti, al ne mora da znači

reverse engineering-om

Molim te bez vulgarnosti u prisustvu organa.
bojce bojce 21:12 12.05.2013

Re: Može biti, al ne mora da znači

uros_vozdovac

...Zašto on nije jasan i transparentan pa da bar znamo šta je kupljeno, u kojim količinama i po kojim kriterijumima, to jeste tema ovog bloga.


Ovo jeste jedino pravo pitanje: dajte ljudi, nismo deca - ako već kupujete, kažite jasno šta, zašto i za koliko? A možda bi bilo pošteno reći i: zbog čega?
Uostalom (neću o Windowsu, Linuxu i Appleu), mi jesmo i kompjuterski nepismena nacija (ne, FB i slično, ne spada u tu pismenost) i debelo kaskamo za najnovijim tehnologijama (u proseku, čast izuzecima). A o legalnosti ne treba ni trošiti reči...
Shodno tome: ovu "kupovinu na neviđeno" jedino (da ponovim: jedino) mogu podržati u smislu novih tehnologija i legalnosti. Sve ostalo što bih mogao navesti je protiv ovoga.
Pa opet u krug: pobogu, zar moraju da se daju tolike pare, u državi gde para nema ni za osnovni život?!?
Zar nije moglo, npr. da se uposli određeni broj ljudi (eto novih radnih mesta) da se prilagode malo (ako ima potrebe) neki FLOSS programi, a novac od licenci da ostane u kasi za neke pametnije namene?
8c_competizione 8c_competizione 00:18 13.05.2013

Re: Može biti, al ne mora da znači

Nego, zar ne beše ministar Dinkić u neko prošlo vreme potpisao neki ugovor sa istim tim Majkrosoftom o kupovini legalnog softvera ili se varam?


sliko se Dinkic, ali je sada doslo Dacketovo vreme da se slika

ce se pokrve kada dodju na red provizije ... nis se ne brini!
cybernaut cybernaut 16:56 13.05.2013

Re: Može biti, al ne mora da znači

uros_vozdovac
expolicajac
Zašto on nije jasan i transparentan pa da bar znamo šta je kupljeno, u kojim količinama i po kojim kriterijumima, to jeste tema ovog bloga.

Stvarno si cepidlaka. Ti našeg borca za Evropu, tako reći evropejca da pitaš jedno tako bez veze pitanje "šta piše u ugovoru?". Uroše, Urpše, vragolane beogradsi.


Iju, dobro, dobro!

Samo koliko je para, ostalo će se saznati reverse engineering-om



ajde pa javi
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:20 12.05.2013

pa šta ćeš...

... čovek izabrao između rikše i mercedesa

ok, sad ozbiljno (ovo prvo nisam mogao da izdržim a da ne pecnem)

ono na čemu se mora insistirati je javnost ugovora, u pitanju je državni "poduhvat" . u tom smislu treba i insistirati i na ovome što je napisao Rakić

Nisam siguran kako se državni sporazum sa jednom kompanijom uklapa u postupak javne nabavke



inače, off the record, ja polako gubim elan da objašnjavam ljudima da na primer Postgres može da im odradi isti posao kao Oracle, prosto sam se umorio od konstatacija da "čim je nešto džaba ne može da bude dobro". pa jebiga, plati onda kad si ovca. no to su sve uglavnom privatne firme, tako da me zabole. kada neko troši, između ostalog i moj, poreski novac onda je druga stvar u pitanju.
zemljanin zemljanin 21:45 12.05.2013

parallella

nego ljudi jel neko probao ovo

Parallella

PS. znam da je velika slika ali da ne prepravljam
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:53 12.05.2013

Re: parallella

Sutra uveče je zakazano razgledanje, donosi ga Božić iz Štutgarta, pa ću da javim utiske.
inco inco 23:25 12.05.2013

Re: parallella

Poč'o da pišem poduži post o tome koliko je cela priča sa Parallella-om naduvana i tako to, al' ajd da ne ispadnem hejter.

Ipak, ako ti je do jeftine, male i moćne zujalice, trenutno je jedan od najboljih dilova Hardkernel-ov ODROID-U2, tera i Ubuntu ako je u tome fora. A paralelizaciju možeš da teraš na Mali-400 GPU-u bez problema, pored 4 ARM core-ova ako ti to srce ište. U realnoj upotrebi, čak i za jako paralelizovane taskove, ovo bi oduvalo Parallella board, za manje para!
zemljanin zemljanin 00:29 13.05.2013

Re: parallella

@Uroš ... hajd pa javi

@inco ... nisam se upuštao u detalje, neki moj poznanik ga je uzeo pa je pun nekog oduševljenja ali on se "pali" na tehniku pa rekoh, daj da pitam i sa strane
inco inco 03:04 13.05.2013

Re: parallella

zemljanin
@Uroš ... hajd pa javi

@inco ... nisam se upuštao u detalje, neki moj poznanik ga je uzeo pa je pun nekog oduševljenja ali on se "pali" na tehniku pa rekoh, daj da pitam i sa strane


The greatest trick Adapteva ever pulled is convincing the FOSS community they're doing it for the sake of open computing

Može i alternativno to što su ubedili ljude da je njihov mikroprocesor išta drugo do GPU kome je odstranjena većina graphics-specific strukture - Mali-400 (sa 4 fragment procesora) iz gore pomenutog uređaja tako posmatran zapravo ima 4x4x2 jezgra tj. može paralelno da izvrši 32 zadatka što čak i uzevši u obzir znatno manju fleksibilnost i nemogućnost da se sve jedinice koriste za sve taskove (tj. nisu namenjene za general computing) i dalje ga čini prilično bliskim Epiphany-III varijanti kad se podvuče crta.

Mislim nemam ništa lično protiv, samo nije dobar deal a i počinje malo da ide na živce ludilo oko paralelizacije kao što je pre par godina NoSQL postao sveti gral koji će rešiti sve probleme pa danas svaki klinac koji krene da pravi sajt o'ma misli da pravi sledeći Fejsbuk/Tviter i da će imati 100 miliona korisnika i da zato mora o'ma da uzme neko ultra-skalabilno rešenje. I baš kao i u slučaju sa NoSQL-om (key/value store in general) - retko kome to zaista treba, a još su ređi oni koji to zaista znaju da upotrebe kako treba (case in point, viđao sam namerno razbijene algoritme da bi se parelizovali čija sihronizacija pojede više vremena nego da se to pustilo lepo linearno na jedan core).

Za 99.9% entuzijasta i dalje stojim iza toga da su Hardkernel-ove ponude kud i kamo bolje i isplativije od izvikane Parallella-e, i da hype oko toga namerno pravi Adapteva jer ne može da ide head-to-head with the big boys, pre svega sa ARM-om.

P.S. Kompaniji koja dizajnira mikroprocesore a izlista frekvenciju tako što pomnoži base clock sa brojem jezgara ne treba verovati jer znaš da širi čist marketing BS. Takve 'genijalne' ideje sam poslednji put video kad je 'čuveni' prevarant Žarko Radosavljević prodavao kompjutere pa konfiguracije navodio u stilu 'DVD player + CD player + Play Station 2.0' (sva sreća pa postoji web archive)
maksa83 maksa83 07:24 13.05.2013

Re: parallella

Mislim nemam ništa lično protiv, samo nije dobar deal a i počinje malo da ide na živce ludilo oko paralelizacije kao što je pre par godina NoSQL postao sveti gral koji će rešiti sve probleme


Recruiter: "do you have any SQL experience?"

Candidate: "I have no SQL experience"

Recruiter: "right, I'll put that you have NoSQL skills"

milivoje_bg milivoje_bg 09:39 13.05.2013

Re: parallella

maksa83
Mislim nemam ništa lično protiv, samo nije dobar deal a i počinje malo da ide na živce ludilo oko paralelizacije kao što je pre par godina NoSQL postao sveti gral koji će rešiti sve probleme


Recruiter: "do you have any SQL experience?"

Candidate: "I have no SQL experience"

Recruiter: "right, I'll put that you have NoSQL skills"


Хахаха !
jinks jinks 12:10 13.05.2013

Re: parallella

zemljanin

Xilinx ZYNQ, pa to je nesto ultra adaptivno.

Za razliku od mnogih novih ploca koje su manje/vise zatvorene za kacenje eksternih hardverskih periferija (PWM signala, SPI, I2C, vise UARTa, A/D i D/A, ...) tipa Raspberry PI i slicnih, sve se vise pojavljuju Embedded PC Linux + Android + WinCE, ... ploce koje su hardverski potpuno otvorene.
inco inco 05:27 14.05.2013

Re: parallella

maksa83
Recruiter: "do you have any SQL experience?"

Candidate: "I have no SQL experience"

Recruiter: "right, I'll put that you have NoSQL skills"


A bunch of RDBMS guys walk into a NoSQL bar. But they don't stay long. They could not find a table.

Ili:



Mada je meni apsolutni hit @BigDataBorat
maksa83 maksa83 20:31 14.05.2013

Re: parallella

Mada je meni apsolutni hit @BigDataBorat

Ali - vr'! tek sad stigoh da iščitam...

#bigdata grant me serenity for accept people I no can monetize, courage for upsell those I can, & wisdom for know difference.

Russian hacker say #nosql injection attack start soon as find nosql database have data worth steal.

Dmitry new #bigdata startup look at Instagram food picture history, can predict user weight, age, lifespan and how much of douche user is.

... i sve tako.

looping looping 11:40 13.05.2013

1

Windows je u desktop varijanti zamenjen Debianom iz proste činjenice da je stabilniji. i tu ni Maksa ni bilo ko ne može ništa, dobro, Maksa će par zajedljivih komentara, ali to je tako dobra vest!

Ja bih pre rekao da je to zbog security breach-a koji je NASA imala 2008. Znaci imunost na viruse. Ne vole ljudi da im virus krade informacije i eventualno obara sistem (mada, za ovo drugo nema potrebe, dovoljna je kradja informacija).
Ako izuzmemo viruse ne mislim da je Linux stabilniji od Windows-a za prosecnog korisnika..
Sepulturero Sepulturero 13:04 13.05.2013

Re: 1

looping

Ako izuzmemo viruse ne mislim da je Linux stabilniji od Windows-a za prosecnog korisnika..


Jeste. Ja koristim Windows na poslu a Ubuntu kod kuće i baš sam prosečan korisnik.
looping looping 13:38 13.05.2013

Re: 1

Sepulturero
looping

Ako izuzmemo viruse ne mislim da je Linux stabilniji od Windows-a za prosecnog korisnika..


Jeste. Ja koristim Windows na poslu a Ubuntu kod kuće i baš sam prosečan korisnik.

Ja na poslu Ubuntu (svojevoljno) a kod kuce Windows 8 na desktopu, Ubuntu na laptopu.

Edit:
Ja to iz licnog iskustva, da ne navodim primere nestabilnosti.
Sepulturero Sepulturero 13:09 13.05.2013

Од Мајкрософта баш дивота

Већ сам се питао, Уроше, како то да још нема коментара од локалних Убунтероса. Браво, међутим ниси споменуо безбедносни аспект ове приче. Да ли је тачно да МС тј. Американци могу да шпијунирају преко овог софтвера или се ради о још једној теорији завере?

Негде сам читао да руска и кинеска армија баш због тога користе Линукс.

Шта ако опет, не-дај-Боже, дође до неких санкција?
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:53 13.05.2013

Re: Од Мајкрософта баш дивота

Sepulturero
Већ сам се питао, Уроше, како то да још нема коментара од локалних Убунтероса. Браво, међутим ниси споменуо безбедносни аспект ове приче. Да ли је тачно да МС тј. Американци могу да шпијунирају преко овог софтвера или се ради о још једној теорији завере?

Негде сам читао да руска и кинеска армија баш због тога користе Линукс.

Шта ако опет, не-дај-Боже, дође до неких санкција?


Ako dođe do sankcija, onda nikom ništa. Koliko je pametna politika dovesti sebe u tehnološki podređen položaj prema jednoj kompaniji je zanimljivo pitanje, ja lično mislim da je nepostojanje bilo kakvog interesovanja države za bilo kakvu alternativu Microsoftu loša politika, makar da postoji interesovanje, i bilo kakva pomoć lokalnim zajednicama, pa da se nadamo nečemu...

Ne postoji na žalost, prethodna vlast i kako tako, ova nikako. Pri tom ne mislim na novčanu pomoć, nego na puko interesovanje i makar nadu da će nekad u budućnosti biti bilo kakav eksperimentalni projekat. Ne nema ništa, ama kao da ne postojimo ili da smo šugavi.

Neverovatno, ali današnjoj vlasti je Micrisift i Redmond otprilike sve, i ništa van toga ne postoji, u suftverskom sveti, videćemo kako će danas da prođu sa Intelom, ne mnogo bolje, mislim.
Uostalo pogledaj sliku, ti ljudi koji razgovaraju sa MS i uopšte sapredstavnicima vodećih kompanija nemaju ni jedan jedini računar za stolom, pa kako onda da razumeju potrebu da postoji alternativa i da alternativa treba da se neguje jer je domaća, ne zavisi ni od čega osim sama od sebe.
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:44 13.05.2013

#ICTmission

je na TW hashtag. Nagradno pitanje,
https://twitter.com/USEmbassySerbia/status/333275075623141378/photo/1

Ukoliko je ovo naša ICTmission, gde im je komp? Ja ni jedan jedini ne vidim na slici, srpski ICT predstavljaju ljudi bez kompjutera, e to ni Tesla ne bi umeo, da bude ekspert bez kompjutera, o bože!
maksa83 maksa83 15:53 13.05.2013

Re: #ICTmission

Ukoliko je ovo naša ICTmission, gde im je komp?

Pa ne vidi se, Vesa u džepu ima Arduino a Jasna Matić po jedan Raspberry Pi stisnut u svakoj šaci. Dačiću ne treba ništa, on je već dosegao onaj Kurzweilov singularitet tj. postao je spoj čoveka i mašine - hemijska-olovka-zarobljena-u-telu-humanoida.

Mene onako ovlaš zanima i ko je ona neznana brojna vegetacija u toj delegaciji. Svedoci Hemijske Sedmog Dana?
looping looping 15:54 13.05.2013

Re: #ICTmission

Ukoliko je ovo naša ICTmission, gde im je komp?

Nemaju komp ali zato plene osmesima.
Verovatno su dosli u USEmbassy da traze od US neki laptop uz onaj softver sto ga kupuju.
uros_vozdovac uros_vozdovac 16:13 13.05.2013

Re: #ICTmission

maksa83

Pa ne vidi se, Vesa u džepu ima Arduino


Pretpostavljam da je poneo nekom da mu preproda kit, jel` tako?

A Jasna je sad finansijski ekspert, eventualno digitron nosi, ona nije "naša" u ovoj podeli karata.
uros_vozdovac uros_vozdovac 17:04 13.05.2013

Re: #ICTmission

maksa83

Mene onako ovlaš zanima i ko je ona neznana brojna vegetacija u toj delegaciji. Svedoci Hemijske Sedmog Dana?


Najpre će biti kadar odavde:
http://bturn.com/1390/bizarre-balkan-universities
cybernaut cybernaut 17:12 13.05.2013

Re: #ICTmission

uros_vozdovac
je na TW hashtag. Nagradno pitanje,

Ukoliko je ovo naša ICTmission, gde im je komp? Ja ni jedan jedini ne vidim na slici, srpski ICT predstavljaju ljudi bez kompjutera, e to ni Tesla ne bi umeo, da bude ekspert bez kompjutera, o bože!


Na Twitteru ima live stream sa hashom #ICTmission
Ukupno njih troje se pojavljuje, Jevrosimović, novinarka i Stefan Lazarević. Da, i US ambasada
uros_vozdovac uros_vozdovac 17:13 13.05.2013

Re: #ICTmission

Pratim, pratim...
uros_vozdovac uros_vozdovac 18:26 13.05.2013

Re: #ICTmission

cybernaut
uros_vozdovac
je na TW hashtag. Nagradno pitanje,

Ukoliko je ovo naša ICTmission, gde im je komp? Ja ni jedan jedini ne vidim na slici, srpski ICT predstavljaju ljudi bez kompjutera, e to ni Tesla ne bi umeo, da bude ekspert bez kompjutera, o bože!


Na Twitteru ima live stream sa hashom #ICTmission
Ukupno njih troje se pojavljuje, Jevrosimović, novinarka i Stefan Lazarević. Da, i US ambasada


I baš nikom od navedenih ne treba kompjuter, baš neobično za IKT eksperte!
lidiaz lidiaz 03:31 14.05.2013

Re: #ICTmission

Pa neprijatno da igraju igrice pred kamerama.
Ili da twituju i slicno

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana