Istorija| Nostalgija| Region

Republika Banat - sa sunčane strane Karpata

Obren Markov RSS / 27.04.2013. u 12:43
377304_10200472645712829_1336737875_n.jpg 
 
Banat se obično definiše kao prirodni geografski region Panonske nizije. Ograničen je rekama Tisom sa zapada, Dunavom sa juga i Morišom sa severa, a planiniskim vencima Južnih Karpata sa istoka. Region je prilično pravilnog, gotovo kvadratnog oblika. Vekovima se nalazio na mestu sudara dve civilizacije, hrišćanske Evropske i otomanske Turske, ali je ipak najčešće u jednoj celini pripadao istom gospodaru; a tada je umevao biti prepoznat i kao administrativna celina. Od 1552., pod Otomanskom vlašću, zvao se Temišvarskim pašalukom (Eyâleti Temeșvar); poređenja radi, u to vreme je imao je upravni status viši od Smederevskog sandžaka (a kojeg srpska istoriografija često netačno naziva Beogradski pašaluk). Pod vlašću Habzburga od 1716., Banat je u periodu 1718. - 1778. imao status provincije. U tom periodu je, pod vlašću Marije Terezije, u Banat doseljen veliki broj etničkih Nemaca. Od 1849. do 1860. - ovaj period je verovatno svim čitaocima poznat - Banat je bio, zajedno sa Bačkom, Baranjom i Sremom, provincija koju su Srbi nazivali (danas se spominje više verzija naziva, ja ovaj najviše volim) Srpska Vojvodovina i Tamiški Banat. Što se Srba u Banatu tiče, oni se spominju još od VII veka, pre južnoslovenskog naseljavanja Balkana. Mnogi misle da su Srbi u Banat došli pod Čarnojevićem, što je samo delom tačno; neki, naravno, jesu, ali tu su zatekli svoje saplemenike koji su na tom području, u nezanemarljivom broju, živeli još od vremena seobe naroda, i čiji preci nikada i nisu nastavili put preko Save i Dunava.

No, da se vratimo osnovnoj temi ovog teksta... dešavanja vezana za Banatsku republiku su se odvijala tokom same završnice Velikog, odnosno I svestskog rata. U drugoj polovini 1918., mađarska vojska se raspala, mnogo dugih cevi je bilo van kontrole, a u zemlji je vladao haos. Stanje bezvlašća, pljačke, straha, nefunkcionisanja državnih organa i političkog rasula je zavladalo teritorijama koje (još) nisu bile pod kontrolom neke druge vojske. Ovo se odnosilo i na područje Banata. U to vreme, tu je živeo etnički vrlo šarolik živalj: nešto manje od 600.000 Rumuna, gotovo 400.000 Nemaca, blizu 300.000 Srba, oko 250.000 Mađara i još 50-100 hiljada stanovnika ostalih nacionalnosti (Slovaka, Hrvata, Bugara, Rusina, Jevreja... u to vreme Romi nisu bili naročito vidljivi na popisima stanovništva). Ukupno oko milion i 600 hiljada ljudi. Sve veće nacionalne zajednice su tada već imale ono što bi mi danas nazvali paravojnim formacijama, uglavnom u obliku neke vrste naoružanih civilnih straža. Takođe su imale i zasebne, često međusobno suprotstavljene, političke ciljeve vezane za vreme nakon završetka rata.

395606_10200472645432822_721831043_n.jpg 

Ugledni temišvarski političar nemačkog porekla, socijaldemokrata dr Oto Rot, je u takvim uslovima inicirao stvaranje Banatskog narodnog veća od predstavnika svih značajnijih etničkih zajednica. U osnovi, predlog je brzo naišao na podršku svuda osim među najbrojnijim Rumunima. Rumuni su uglavnom bili rezervisani, ali ne i neprijateljski nastrojeni prema ovoj ideji - uglavnom, njihov konačni cilj je bio da posleratna nezavisna Rumunija u sebe obuhvati čitav Banat, i u tom smislu su procenjivali i stvaranje novog entiteta.

62615_10200472644992811_1532354602_n.jpg 

Zasedanje koje je iniciralo stvaranje Banatske republike je počelo 31. oktobra 1918., a koliko sutradan, a pod dominantnim političko-ideološkim uticajem Otove Socijaldemokratske partije, sa balkona Temišvarske gradske kuće je proglašena Banatska republika, zapravo njeno otcepljenje od Mađarske. To je učinio sam dr Rot, koji je ujedno postao i Civilni poverenik, neka vrsta Predsednika Banata. Za vojnog komandanta je imenovan Albert Barta. Istog dana je formirano i Banatsko narodno veće, od 20 članova Temišvarskog gradskog veća, 60 predstavnika vojnih nacionalnih saveta, 40 predstavnika radničkih saveta i 70 predstavnika tradicionalnih političkih partija. Ovo Veće je odmah izabralo Izvršni odbor, neku vrstu privremene Vlade Banatske republike, od po pet predstavnika četiri najbrojnije nacije (Rumuna, Nemaca, Srba i Mađara). Tokom sledećih nekoliko dana, formirani su vojni odredi i civilna straža, što je u praksi uglavnom značilo da su se već postojeće snage nacionalnih straža stavile pod komandu novouspostavljene civilne vlasti. Tome je pomogla i zvanična kapitulacija Austrougarske monarhije koja je proglašena 3. novembra.

407056_10200472645152815_412930212_n.jpg 

Treba znati da ljudski i privredni resursi Banata po tadašnjim parametrima uopšte nisu bili za potcenjivanje. Banat je po svojoj površini potpuno uporediv sa npr. današnjom Vojvodinom ili pak Slovenijom, imao je u sebi nekoliko razvijenih gradskih središta, kao i relativno razvijenu poljoprivredu i industriju. Glavni grad Temišvar je pred prvi svetski rat imao preko 72.000 stanovnika, dakle bezmalo kao Beograd u kojem je u isto vreme živelo 80.000 duša; istovremeno, Rešica (danas u Rumuniji) je imala 17.000 žitelja, Pančevo i Lugoš (danas takođe u Rumuniji) po 21.000, Velika Kikinda 22.000, Veliki Bečkerek (današnji Zrenjanin) 26.000, Vršac 27.000... - to je mnogo gradova koji su svi redom, realno, po veličini tek malo zaostajali za npr Novim Sadom, sa njegovih tadašnjih 33.000 stanovnika. Naravno, politički i vojni potencijali nezavisnog Banata su bili neka savim druga priča.

Banatsku republiku je od drugih država priznala jedino Vlada Mađarske. Iz tog razloga se često, a naročito kod nas, može pronaći da je Banatska republika bila marionetska tvorevina čiji je jedini cilj stvaranja bio da spreči pripajanje teriotorije Banata budućoj južnoslovenskoj državi. Verovatnije je, ipak, da je ovakvo tumačenje tek delimično tačno, a svakako da je isuviše pojednostavljeno. Mnogo je logičnije da su svi umešani tu imali neke svoje interese. Rumuni su, kao najbrojnija nacija, i tada a i povremeno kasnije, pokušavali da čitavu teritoriju Banata zadrže za sebe; Nemci su u Banatskoj republici videli priliku da se jednoga dana, eventualno, bliskije povežu sa maticom, a Srbi da se što pre reše mađarske države, što je težnja koja aktivno nije prestajala, u to vreme, već sedam prethodnih decenija. Ali svi su, ipak, imali primaran i snažan interes da se u zemlju odmah uvede kakav-takav red i zakon.

Banatska republika nije dugo potrajala. Trupe Srpske vojske su u nju ušle 15. novembra, i bez oružanog otpora je preuzele za svega par dana. Ono što je interesantno, je da je civilni deo Banatske republike nastavio poluformalno funkcionisanje još nekoliko meseci, sve do druge polovine februara 1919.; naime, Srpskoj vojsci je za kontrolu nad teritorijom trebala civilna vlast, jer Vojska je dobra za rat, a ne i za upravljanje državom; a ni politička odluka šta će se konačno desiti sa Banatom tada još nije bila donešena.

Na Pariskoj mirovnoj konferenciji, a potom i Trijanonskim sporazumom juna 1920., Banatska republika je konačno podeljena po granicama koje danas poznajemo, primarno između Rumunije i tadašnje Kraljevine SHS, a tek mali deo oko Segedina je vraćen Mađarskoj. Etnički Nemci ("Švabe") iz Banata su od Pariske konferencije zatražili da Banat - i to proširen sa Bačkom - ostane nezavisna država pod nazivom Banatija, ali su njihovi zahtevi odbijeni. Ipak, podelom kakva je u Parizu napravljena, neki banatski gradovi su ostali bez svojih prirodnih zaleđa i na taj način osuđeni na stagnaciju; tu pre svega mislim na Kikindu i Vršac čiji je kasniji razvoj bio otežan, što se vidi i po današnjem odnosu broja stanovnika u odnosu na tadašnje stanje.

Tokom drugog svetskog rata, deo Banata koji je Pariskom konferencijom pripao Kraljevini SHS je imao status automnog entiteta u Srbiji, ali pod direktnom nemačkom okupacijom, odnosno van jurisdikcije tadašnje kvislinške vlasti Srbije. Rumunski i mađarski deo Banata su i tokom drugog svetskog rata ostali u tim državama. Uloga vojvođanskih, a pre svega banatskih Nemaca u drugom svetskom ratu (aktivno su i suviše masovno učestvovali u ratu na strani nacista) je odmah po njegovom završetku poslužila kao izgovor da budu masovno proterani u Nemačku. Tako da njih danas u vojvođanskom delu Banata praktično - nema. Na njihovo mesto (kuće, imanja, pa i čitava sela) su u sledećim godinama dovedeni etnički Srbi iz ruralnih područja BiH, pa je etnička slika Banata time trajno promenjena, što se uostalom može reći i za celokupnu Vojvodinu, čiji je Banat danas sastavni deo.

Banatska republika se sada retko spominje i relativno malo ljudi zna detalje o njenom postojanju. O njoj se čak ni u vojvođanskim školama ne uči na časovima istorije. Istina, aktivno učešće Srba u stvaranju Banatske republike se ne uklapa potpuno u opštu sliku svesrpskog nacionalnog oslobođenja 1918., pa rezervisan stav pobednika koji pišu istoriju i ne mora da čudi. Sa druge strane, postoji i glorifikovanje ove istorijske epizode i traženje nekog kontinuiteta, kroz tumačenje da je politički predak Banatske republike bila srpska autonomija u Austro-ugarskoj 1848.-1860., odakle je kasnije proizišla današnja Vojvodina. No, baštinjenje kontinuiteta i političkog nasleđa Banatske republike kroz Vojvodinu je teško opravdati čak i u teritorijalnom smislu, a kamoli u političkom.

Konačno, treba reći da gore opisani događaji nemaju ni prostorne, ni direktne političke, ni vremenske veze sa formiranjem Srpsko-mađarske republike Baranja-Baja, koja je bila proglašena pod zaštitom Srpske vojske u Pečuju avgusta 1921., a ugušena od strane Hortijevih trupa odmah nakon njenog povlačenja na trijanonske granice - a sa kojom se povremeno trpaju u istu kategoriju dešavanja.



Komentari (192)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

krkar krkar 10:32 28.04.2013

Re: A ovo

I pazi pri svemu tome ja uopšte nisam za ukidanje autonomije i sl. mikimedićizme, naprotiv, ali nema potrebe uvrtati istoriju za potrebe Odbrane.


Ovo pozdravljam!
hazar hazar 10:37 28.04.2013

Re: A ovo

krkar
da li je karađorđe neprilično ime za stadion u novom sadu?


Ne da je neprilično, nego kad ga daš 2007, posle poznatih dvodecenijskih uspeha srpskog nacionalizma, onda je sasvim maloumno.

Da je pameti trebalo bi uvesti jedno 50-godišnji moratorijum na pominjanje Cara Lazara, Karađorđa i Njegoša.

Da je. Čisto hipotetički!

Kad posle dvodecenijskih uspeha u ime demokratije (neviđene pljačke, bombardovanja, dodaj po volji raznih nepočinstava) taj oblik društvene društvenog uređenja nazivaš civilizacijskim napretkom, računam da bi, sledeći ovu mudroser logiku, najpametnije bilo ne koristiti pojmove demokratija, tržišna privreda i sl., najmanje jedno 50 godina.
krkar krkar 10:39 28.04.2013

Re: A ovo

ombardovanja


Genijalno. Ćis srbski Montipajton.

Dakle, bombardovanje je bilo zbog demokratije!

O'ma da te uzmu u Vaseljensku upravu Dveri.
freehand freehand 10:41 28.04.2013

Re: A ovo

krkar
Pazi, ja sam na isti način pokušavao da dođem do saznanja o povezanosti Nikole Tesle i beogradskog aerodroma.


Siroti Tesla je dobio aerodrom iz dva razloga:

1. Koštunica se prepao da bi aerodrom mogao da dobije ime Zorana Đinđića, što je u tom trenutku bila relativno ozbiljna inicijativa (ozbiljna po srbijanskim standardima)

2. Zato što je upravo u tom trenutku po n-ti put obnovljeno neko srpsko-hrvatsko prepucavanje oko srpskog odnosno hrvatskog porekla/pripadnosti Nikole Tesle (inače čoveka koji je jedan jedini put u životu došao u Beograd i pobegao glavom bez obzira posle jedne provedene noću, skrativši predviđeni boravak, a da se ni dan-danas ne zna šta ga je oteralo), pa "da se brzo beogradski aerodrom nazove po Tesli da ne bi slučajno Hrvati po njemu nazvali zagrebački!"

Interesantno objašnjenje.
Samo što u kontekstu ne vidim ni kakve veze Zoran Đinđić ima sa surčinskim aerodromom, sem što je sa njega poletao i sletao, te je time kao imenodavac ipak podesniji no Karađorđe koji bezbeli na stadionu u Novom Sadu nije gledao ni jednu utakmicu.

Ovo o Tesli računam da se zajebavaš, pa da ne arčim tastaturu.

krkar krkar 10:46 28.04.2013

Re: A ovo

Ovo o Tesli računam da se zajebavaš, pa da ne arčim tastaturu.


Ni za jedno ni za drugo se ne zajebavam. Čudi me da tvoje žutilo ne dopire nekoliko godina unazad da bi se ovoga sećao. Ili će biti da Lepi Boris nije bio oduševljen da se išta bitno zove po Đinđiću sa kojim se nije imao čime porediti?
freehand freehand 10:54 28.04.2013

Re: A ovo

krkar
Ovo o Tesli računam da se zajebavaš, pa da ne arčim tastaturu.


Ni za jedno ni za drugo se ne zajebavam. Čudi me da tvoje žutilo ne dopire nekoliko godina unazad da bi se ovoga sećao. Ili će biti da Lepi Boris nije bio oduševljen da se išta bitno zove po Đinđiću sa kojim se nije imao čime porediti?

A jebi ga, skloni tu kokardu da te vidim koji si, čoveče! Ništa te ne razumem:
Ovde je domatjin izneo tezu kako se stadion u Novom Sadu ne treba/ne može zvati po Karađorđu jer Karađorđe sa Vojvodinom veze nema. Ja sam pokušao da pokažem da istorijski bogami ima, a i na simboličkom nivou, itekako. I to ne kao nametnut lik i simbol, dapače.
Dal bih ja 2007. kad su ovi budući tvoji zacarili Ujvidekom davao stadionu takvo ime? Ne, sigurno, mada je to potpuno irelevantno u ovom kontekstu.
I to njegovim i tvojim opservacijama nikako ne daje logički temelj.
A iz bajčetinskog tora toliko navaljivati i pozivati se na žutog Đinđića i lajati na žutog mene malo je, bre, bljutavo, zar ne misliš?

hazar hazar 10:58 28.04.2013

Re: A ovo

krkar
ombardovanja


Genijalno. Ćis srbski Montipajton.

Dakle, bombardovanje je bilo zbog demokratije!

O'ma da te uzmu u Vaseljensku upravu Dveri.

Bombardovanje zbog demokratije je taman u ravni sa baljezganjem da je srpski nacionalizam doveo do raspada SFRJ.

P.S. Razlika između nas je što se ja bar sprdam sa takvim glupostima, a neko ih navodi kao nepobitne istine.
Obren Markov Obren Markov 11:24 28.04.2013

Re: A ovo

Bombardovanje zbog demokratije je taman u ravni sa baljezganjem da je srpski nacionalizam doveo do raspada SFRJ.


Srpski nacionalizam JESTE doveo do raspada Jugoslavije, a kako vidim ima dobru nameru i da produži.
hazar hazar 11:32 28.04.2013

Re: A ovo

Obren Markov
Bombardovanje zbog demokratije je taman u ravni sa baljezganjem da je srpski nacionalizam doveo do raspada SFRJ.


Srpski nacionalizam JESTE doveo do raspada Jugoslavije, a kako vidim ima dobru nameru i da produži.

Bravo! Dokazali ste se za šta god da ste konkurisali.
Obren Markov Obren Markov 11:33 28.04.2013

Re: A ovo

Goran Vučković

Nova vladajuća koalicija osvaja pozicije u Vojvodini na parče (pošto nisu dovoljno dobro prošli na prethodnim izborima da se samo usele), na šta inkubenti reaguju tipično - babarogizacijom Srbije.

To onda preuzimaju "nacionalni radnici", poput one Naratorke (primeti link - moj komentar na jedan, do duše mnogo banalniji i primitivniji ispad) i Obrena - koji isturaju svoj šatro-antifašizam (Mlada vojvođanka bombe bacala, a posebno kad joj se pridruže batinaši - da prokomentarišem najpoznatijeg eksponenta ove "ideologije" ) dok stvaraju malu nacionalističku ideologiju samodovoljnosti, srećne prošlosti, zlog neprijatelja, hrabrog otpora i slično.


Lepo počneš prvu rečenicu, al' onda ti pobegne misao...

A da ti ipak ne napadaš nekoga ko očigledno nije tu, pa se ne brani i ne može, i da pokušaš sebe da okarakterišeš, u onoj kategoriji u kojoj sam ja nacionalistički samodovoljan šatro anti-fašista (?!?) valjda pomognut batinašima, Naratorka "nacionalni radnik"... Malo konstruktivne rasprave, jer si svojim načinom rasprave ovde debelo zaslužio žuti karton - ono što dobiješ kad zbog manjka argumenata prestaneš da pričaš i počneš da pljuješ ?
freehand freehand 11:36 28.04.2013

Re: A ovo

Obren Markov
Bombardovanje zbog demokratije je taman u ravni sa baljezganjem da je srpski nacionalizam doveo do raspada SFRJ.


Srpski nacionalizam JESTE doveo do raspada Jugoslavije, a kako vidim ima dobru nameru i da produži.

Da, I srpski nacionalizam jeste imao priličnu ulogu u tom zbivanju. Kao i u stvaranju te države.

Ali samo da kažem da si sa ovim Vojvođanske nepravde Vojvođanima uspeo da razvališ dugogodišnji post u originalnim parolama.

Patentiraj to, obavezno!
Obren Markov Obren Markov 11:40 28.04.2013

Re: A ovo

Vojvođanske nepravde Vojvođanima


Nije baš da sam ja tako rekao, ali dragi Free, nas dvojica u paketu radimo ko jedan brain-storming kategorije 3
krkar krkar 16:01 28.04.2013

Re: A ovo

Srpski nacionalizam JESTE doveo do raspada Jugoslavije, a kako vidim ima dobru nameru i da produži.


Eh, sad i ti. A Masoni, Iluminati, Vatikan, Homeini...
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 19:31 28.04.2013

Re: A ovo

3) Šlihtali su se novoj vlasti na čelu sa dinastijom Karađorđević


To je malo sire od pukog slihtanja. To ima veze sa pokusajem da se kreira i nametne jedinstven istorijski narativ za citav prostor danasnje Srbije. U tom narativu postoje Nemanjici, pa strani zavojevaci i na kraju srbijanski ustanici. U okviru takvog narativa Karadjordje je sasvim prikladan za Novi Sad a dogadjaji kao sto je ova istorija Banata ili drustveni/ekonomski dometi vojvodjanskih Srba visak. U okviru takvog narativa Srbi svi i svuda su naravno od kad postoje stalno tezili 'prisajedinjenju sa maticom' i sve sto su radili samo je imalo to za cilj. Sad, sto od te matice dugo vremena ni m nije postojalo to je manje vazno.

Osim toga kao sto rece Krkar:

Ne da je neprilično, nego kad ga daš 2007, posle poznatih dvodecenijskih uspeha srpskog nacionalizma, onda je sasvim maloumno.


freehand freehand 19:52 28.04.2013

Re: A ovo

To je malo sire od pukog slihtanja. To ima veze sa pokusajem da se kreira i nametne jedinstven istorijski narativ za citav prostor danasnje Srbije. U tom narativu postoje Nemanjici, pa strani zavojevaci i na kraju srbijanski ustanici.

A šta je u tvom narativu između Hrebeljanovića i Karađorđevog ustanka?
O Karađorđevoj prikladnosti za Novi Sad odlučivali su Srbi iz Novog Sada, kao i za Pančevo ovi moji pančevački, kad je tome bilo vreme. A to nije bilo posle Prvog svetskog rata.



U okviru takvog narativa Srbi svi i svuda su naravno od kad postoje stalno tezili 'prisajedinjenju sa maticom' i sve sto su radili samo je imalo to za cilj. Sad, sto od te matice dugo vremena ni m nije postojalo to je manje vazno.

Pa tako kaže istorija i ono literature do koje sam ja dolazio.
Mada, iako su Mađaroni generalno vezani za Hrvate - nije da nije bilo takvih i među Srbima. Nego su, hvala Bogu, bili baš retki.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 20:22 28.04.2013

Re: A ovo

Pa tako kaže istorija i ono literature do koje sam ja dolazio.
Mada, iako su Mađaroni generalno vezani za Hrvate - nije da nije bilo takvih i među Srbima. Nego su, hvala Bogu, bili baš retki.


Tako kaze tvoje citanje istorije. U realnosti, naravno, ne postoje linearne istorije niti naivne podele na dobre i zle - to je odlika mitologija, istorijskih trilera, Tolkinove trilogija ili epske fantastike.

A šta je u tvom narativu između Hrebeljanovića i Karađorđevog ustanka?
O Karađorđevoj prikladnosti za Novi Sad odlučivali su Srbi iz Novog Sada, kao i za Pančevo ovi moji pančevački, kad je tome bilo vreme. A to nije bilo posle Prvog svetskog rata.


Sasvim sigurno ne 'turski jaram'. Ali, moj narativ je manje bitan jer ja nemam uticaj na to kako ce se istorija uciti u skoli ili koji ce simboli postati drzavni.
Karadjordje kao zivi istorijski akter i danasnja njegova interpretacija u okviru pomenutog dominantnog narativa su dva sveta. Ovaj narativ je isto toliko objektivan koliko i komunisticko tumacenje istorije u SFRJ.

hoochie coochie man hoochie coochie man 20:30 28.04.2013

Re: A ovo

a bio sam spreman da se kladim u tepsiju baklave da bi ti bio poslednji kandidat za velikosrbovanje.


Hajde Krkar, molim te, objasni šta zoveš srbovanjem, ili velikosrbovanjem.

Ne pitam ovo da bih protirečio, već me stvarno zanima kad afrimativna priča o Srbiji, Srbima, ili priča koja nije kritika Srba i Srbije, postaje srbovanje?
Ili je srbovanje sve što nije kritika?

Ako zanemarimo pojavu masovne promene naziva ulica, stadiona, trgova, devedesetih i kasnije, koja često jeste bila besmislena i preterana (ali ipak neuporedivo manje besmislena i manje preterana od one koju su komunisti sproveli) šta zameraš tome što je neko stadionu vratio ime koje je nekada nosio?

Dakle, ako osuđujemo ukupnu pojavu, to je jedna strana priče, ali meni se ne čini da je to tema, jer bi tada bilo logično da se pomene još neki primer, a ako zameramo samo primer Karađorđa, simbola i začetnika moderne Srbije, onda se stiče utisak da nisu problem promene naziva, već je problem što se u Vojvodini nešto zove po začetniku Srbije.

To je onda usmereno protiv Srbije, a ne protiv načina imenovanja stadiona.

Da li je srbovanje ako se neko tome suprotstavi?
freehand freehand 20:42 28.04.2013

Re: A ovo

Tako kaze tvoje citanje istorije. U realnosti, naravno, ne postoje linearne istorije niti naivne podele na dobre i zle - to je odlika mitologija, istorijskih trilera, Tolkinove trilogija ili epske fantastike.

Da, Crnjanski i ja...
Samo nek je nama iberintelektualaca takvog kova i umeća da sa razumevanjem čitaju krivudave istorije. Ili poželjnu epiku. Makar i da nisu spremni da nam pročitano rastumače.
Sasvim sigurno ne 'turski jaram'. Ali, moj narativ je manje bitan jer ja nemam uticaj na to kako ce se istorija uciti u skoli ili koji ce simboli postati drzavni.

Bi li pomogla mala ali usrdna molba da ipak vidimo nešto od tog narativa a što nije "turski jaram"? I koje bi ti, i čije, simbole vaspostavio?
A da ne pitam koja bi to država bila i kako bi se zvala?+
Karadjordje kao zivi istorijski akter i danasnja njegova interpretacija u okviru pomenutog dominantnog narativa su dva sveta.

Svaki istorijski akter se može prepoznati u ovome što si napisao. No ja sam na ovom blogu o Karađorđu i odnosu banatskih-pančevačkih Srba sa njim linkovao i citirao izvore, nikakve narative.
Dočim - da nije problem što su izvori crkveni i to iz SPC, te time sigurno i bez dileme otrovno-lažljivi?
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 21:05 28.04.2013

Re: A ovo

freehand


Jebiga, to je jace od tebe - ja govorim o nametanju odredjenih istorijskih predstava dok se ti, uz za tebi ocito drago podjebavanje-u-pokusaju, bavis projektovanjem nekih svojih fantazija na sagovirnika. Na stranu sto me ne zanima da se bavim amaterskom istorijom - primeti da ja gore govorim o interpretaciji istorije a ne samoj istoriji - i sto izgleda ne razumes u kakvoj relaciji su izvori i narativi.
freehand freehand 21:21 28.04.2013

Re: A ovo

i sto izgleda ne razumes u kakvoj relaciji su izvori i narativi.

E to je.
A i ono pre toga.
I da te ne zanima da se baviš amaterskom istorijom.
Mada ja meni profesionalna istorja kao pojam nova, ali potpuno odgovarajuća za neke od ovdašnjih narativa.
Makar u pokušaju, a ko zna šta će da ispadne.
Goran Vučković Goran Vučković 23:17 28.04.2013

Re: A ovo


A da ti ipak ne napadaš nekoga ko očigledno nije tu, pa se ne brani i ne može, i da pokušaš sebe da okarakterišeš, u onoj kategoriji u kojoj sam ja nacionalistički samodovoljan šatro anti-fašista (?!?) valjda pomognut batinašima, Naratorka "nacionalni radnik"... Malo konstruktivne rasprave, jer si svojim načinom rasprave ovde debelo zaslužio žuti karton - ono što dobiješ kad zbog manjka argumenata prestaneš da pričaš i počneš da pljuješ ?

Batinašima je naravno pomognut Čanak - kad treba premlatiti "udbinog provokatora". Pretpostavljam da si na njega mislio kad si rekao da napadam nekoga ko "očigledno nije tu" - pošto računam da Naratorka može da svrati kad god hoće.

A na uređivanje svog bloga svako ima pravo po pravilima kućnog reda - eno i antifašista Lambros je rešio svoj problem - sad može o islamofašizmu i ostalim fašizmima do 101 i nazad - i svi se slažu. Bar oni koji mogu da komentarišu.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 23:48 28.04.2013

Re: A ovo

E to je.
A i ono pre toga.
I da te ne zanima da se baviš amaterskom istorijom.
Mada ja meni profesionalna istorja kao pojam nova, ali potpuno odgovarajuća za neke od ovdašnjih narativa.
Makar u pokušaju, a ko zna šta će da ispadne.

Ova tvoja istorija zasnovana na linkovanim 'izvorima' zove se amaterska istorija a 'profesionalna istorja' ne postoji (osim u engleskom obliku professional history, ali to opet znaci nesto potpuno drugo). Postoji akademska istoriografija.
freehand freehand 00:12 29.04.2013

Re: A ovo

Neues aus der Nachbarschaft
E to je.
A i ono pre toga.
I da te ne zanima da se baviš amaterskom istorijom.
Mada ja meni profesionalna istorja kao pojam nova, ali potpuno odgovarajuća za neke od ovdašnjih narativa.
Makar u pokušaju, a ko zna šta će da ispadne.

Ova tvoja istorija zasnovana na linkovanim 'izvorima' zove se amaterska istorija a 'profesionalna istorja' ne postoji (osim u engleskom obliku professional history, ali to opet znaci nesto potpuno drugo). Postoji akademska istoriografija.

E komšija - pa rekoh već da se u akadesmku istoriografiju i engleske termine ne mešam. Gde ću ja sa akademskim istoriografima čije su istine toliko teške i složene da ni izvadke for damis ne možemo ovde da vidimo.

A da se ti, čoče, ne precijenjuješ malo?
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 00:31 29.04.2013

Re: A ovo


A da se ti, čoče, ne precijenjuješ malo?


Dobro pitanje, samo pogresno usmereno - u dosadasnjim postovima se u ulozi istoricara nisam pojavljivao ja nego ti. Inace, kad vec volis tu ulogu ne bi trebao da bezis od akademske istoriografije, naprotiv.

Nego, za jedno ti moram odati priznanje: uspeo si da me navuces na ovo licno prepucavanje. Tu si, nema sta, majstor.
freehand freehand 01:23 29.04.2013

Re: A ovo

Nego, za jedno ti moram odati priznanje: uspeo si da me navuces na ovo licno prepucavanje. Tu si, nema sta, majstor.

Pa nema problema, hvala ti na priznanju.
Samo, ako pogledaš niz u kome ja tebe navlačim na lično prepucavanje videćeš da si nešto za šta svi misle da je nauka koja se naztiva istorijom ti podelio na amatersku istoriju i akademsku istoriografiju.
Ono što sam ja učio zvalo se Istorijom, pa opet Istorijom, pa Novijom političkom istorijom, pa Istorijom prava. Nigde, od nižih osnovne do kraja školovanja nisam nisam čuo za podelu koju ti ovde uvodiš kao nešto o čemu se ne raspravlja, sem ako ne želiš da ispadneš glupan.
Takođe bez ikakvog objašnjenja ili argumentacije tvrdiš kako je Karađorđe prikladan za Novi Sad samo u nekom narativu za koji bih, po tonu koji koristiš, rekao da je dosta benast. Ali opet ni reč o onome što je realna slika, koju ti, naravno, vidiš i znaš, za razliku od mene koji se bavim narativnim odrazom.
Ja kažem Mađaroni, ti kažeš ovo:
Tako kaze tvoje citanje istorije. U realnosti, naravno, ne postoje linearne istorije niti naivne podele na dobre i zle - to je odlika mitologija, istorijskih trilera, Tolkinove trilogija ili epske fantastike

Eto, ja mislim da su to ukoliko uz njih ne ide to što podrazuemvaš pod realnom slikom i nelinearnom istorijom samo nekakve isprazne fraze bez značenja usmerene na to da se istakne sopstveno skrivneo znanje i diskvalkifikuje sagovornik.
I zašto je sajt Eparhije banatske SPC po tebi izvor kome treba staviti navodnike? Možeš da opovrgneš ono što na njemu o izgradnji crkve i odnosu pančevačkih Srba sa Karađorđem i ustanicima piše?
Ja sve vreme - za čudo bez uspeha - pokušavam da od tebe čujem šta je to što je stvarna slika o težnjama, političkim namerama i aktivnostima banatskih i vojvođanskih Srba ako već prisajedinjenje sa Srbijom - štagod ona u kom momentu predstavljala - to nije bilo?
Ni odgovora, ni citata ni linka na neku akademsku istoriografiju.

Ako pomenem Savu Tekeliju, Svetozara Miletića, Stevana Šupljikca pretpostavljam da ćeš me opet vratiti na neki narativ?




Obren Markov Obren Markov 08:52 29.04.2013

Re: A ovo

Goran Vučković

A da ti ipak ne napadaš nekoga ko očigledno nije tu, pa se ne brani i ne može, i da pokušaš sebe da okarakterišeš, u onoj kategoriji u kojoj sam ja nacionalistički samodovoljan šatro anti-fašista (?!?) valjda pomognut batinašima, Naratorka "nacionalni radnik"... Malo konstruktivne rasprave, jer si svojim načinom rasprave ovde debelo zaslužio žuti karton - ono što dobiješ kad zbog manjka argumenata prestaneš da pričaš i počneš da pljuješ ?

Batinašima je naravno pomognut Čanak - kad treba premlatiti "udbinog provokatora". Pretpostavljam da si na njega mislio kad si rekao da napadam nekoga ko "očigledno nije tu" - pošto računam da Naratorka može da svrati kad god hoće.

A na uređivanje svog bloga svako ima pravo po pravilima kućnog reda - eno i antifašista Lambros je rešio svoj problem - sad može o islamofašizmu i ostalim fašizmima do 101 i nazad - i svi se slažu. Bar oni koji mogu da komentarišu.


Sebe da okarakterišeš. Ne da i dalje pljuješ druge, bez reda i povoda. Ajd malo u ladovinu...
freehand freehand 08:56 29.04.2013

Re: A ovo

Obren Markov
Goran Vučković

A da ti ipak ne napadaš nekoga ko očigledno nije tu, pa se ne brani i ne može, i da pokušaš sebe da okarakterišeš, u onoj kategoriji u kojoj sam ja nacionalistički samodovoljan šatro anti-fašista (?!?) valjda pomognut batinašima, Naratorka "nacionalni radnik"... Malo konstruktivne rasprave, jer si svojim načinom rasprave ovde debelo zaslužio žuti karton - ono što dobiješ kad zbog manjka argumenata prestaneš da pričaš i počneš da pljuješ ?

Batinašima je naravno pomognut Čanak - kad treba premlatiti "udbinog provokatora". Pretpostavljam da si na njega mislio kad si rekao da napadam nekoga ko "očigledno nije tu" - pošto računam da Naratorka može da svrati kad god hoće.

A na uređivanje svog bloga svako ima pravo po pravilima kućnog reda - eno i antifašista Lambros je rešio svoj problem - sad može o islamofašizmu i ostalim fašizmima do 101 i nazad - i svi se slažu. Bar oni koji mogu da komentarišu.


Sebe da okarakterišeš. Ne da i dalje pljuješ druge, bez reda i povoda. Ajd malo u ladovinu...



Crni Vučko, baš te oće: naleteo si na ubuntu autonomaša!
tasadebeli tasadebeli 10:37 29.04.2013

Re: A ovo

hoochie coochie man
Šalim se naravno, i ne javljam se da bih ti to rekao već da kažem da je šteta što nisi izdržao.

Krenulo je korektno, vidi se napor da se bude objektivno sa naglaksom na lokalnu istoriju, što da ne, sve kako valja.

A onda probiju pritajeni (pravi?) impulsi.
Oni koji bi o Srbiji, a bogami i Srbima, ako ne svim onda o gedžama, Karađorđevim Srbima, samo najgore.



Јес, вала, а баш смо лепо диванили!

Него, ја сам дошао на отварање тестамента да питам колики је мој део пошто је једна баба рођена у Кекенди, а друга у Тителу... Кад то правно завршим, распитаћу се у Крагујевцу и Нишу шта ми припада у тим крајевима, тј. шта су ми деде тамо оставиле...
tasadebeli tasadebeli 11:23 29.04.2013

Re: A ovo

krkar
a bio sam spreman da se kladim u tepsiju baklave da bi ti bio poslednji kandidat za velikosrbovanje.


Ал' да буде из посластичарнице "Истанбул", молићу лепо!



(Снимак је из Народног позоришта у Београду где припремају хит представу за наредне сезоне...)
expolicajac expolicajac 19:14 27.04.2013

Gadni su ovi iz Dubovca

Obili mi vikendicu u "Ludvig polju" i sve mi pokupili. Veš mašinu, zamrzivač, šporet, posteljinu.
Al se nisam mnogo jedio, ipak su bili to Banaćani.
Obren Markov Obren Markov 19:27 27.04.2013

Re: Gadni su ovi iz Dubovca

Obili mi vikendicu u "Ludvig polju" i sve mi pokupili. Veš mašinu, zamrzivač, šporet, posteljinu.
Al se nisam mnogo jedio, ipak su bili to Banaćani.


To je sve policija kriva što ni ič ne radi
pape92 pape92 00:01 28.04.2013

Kad kažem Banat

Odmah pomislim na šinobus.
Obren Markov Obren Markov 00:11 28.04.2013

Re: Kad kažem Banat

pape92
Odmah pomislim na šinobus.


Iz wikipedie:

20.8.1854. - U Banatu puštena u saobraćaj prva železnička pruga na teritoriji današnje Srbije - od Oravice do Bazijaša na Dunavu (u dan. Rumuniji), prolazi kroz Jasenovo i Vračev Gaj (kod Bele Crkve) - teretni saobraćaj, putnički od 1856.
pape92 pape92 00:30 28.04.2013

Re: Kad kažem Banat

freehand freehand 00:41 28.04.2013

Ovi i ini

To su, kažu, prave Lale, starosedeoci banatski. Tako im se, naime, prezimena završavaju.
Imam sjajnog prijatelja, od tih inih.
Deda mu je, kažu, imao kafane u Dobrici, u Kozjaku, u Barandi. Takve podrume imao da je po celo leto u njima imao leda od zime, da pivo i lubenice hladi.
I kaže još da je deda Pakarda vozio, i Rols Rojsa, tih dvadesetih. A nijedan auto kao Škoda. Tadašnja.
A kaže još moj prijatelj da bi najviše voleo, kad bi mogao da bira - da se ponovo rodi kao nerast.
Ali ne bilo koji, nego jedan od šest nerasta njegovog dede.
Jer je posao tih nerasta bio da jedu i da jebu. I to samo najbolje!
Slugu imali da im čisti i kreći, donese i odnese. I obožavali dedu, kaže.
I baba je znala kad deda kući kreće, jer su nerasti u momentu kad ključ u bravu kafane po fajrontu stavi počeinjali da se raduju češkanju i maženju i dedinom glasu.
Nezgodacija je bila što je baba jednostavnom računicom znala i kad se deda po zatvaranju sa konobaricom zadržao.
E sad: što ovo pišem? Kaže taj moj prijatelj da nema ljućih Srba od Lala.
Nešto se mislim - možda su to ipak samo ti ini? Jer su se ovi malo istupili i usladunjavili vremenom?

zilikaka zilikaka 10:45 28.04.2013

Re: Ovi i ini

Kaže taj moj prijatelj da nema ljućih Srba od Lala.


Pajz sad, da ti objasnim!

Lale, jesu Srbi, al im to nije mnogo bitno.
Msm, rade, gledaju svoja posla, i nekako im je to što su Srbi stvar za po kući.
Sve dok neko drugi ne počne da insistira na tome da to ne treba da im bude bitno, i da treba da bude za po kući.

...ondak oni više nemaju važnije stvari od toga da su Srbi.



A to da je domaćin bloga sigurno Srbin, Lala, ja smem da potpišem!

Prvo, i manje važno, imam u daljem rodu njegovih prezimenjaka, Melenčovana.

Drugo, i važnije, i sama sam od Srba iz Banata, i jedino sa njim ovde na blogu ne divanim.

Ovo mi računajte kao divan sa onim Pančevcom...
disident79 disident79 09:20 28.04.2013

zaključak je..

Čitajući ovaj zanimljiv tekst, moram reći da je sudbina bantske republike bila zapečaćena od početka. Pošto su Rumuni hteli da budu deo rumunske države, Srbi srpske, Mađari mađarske, a jedino je Nemcima odgovarala neka banatska država.
Kako su Nemci(Austrijanci) bili u manjini, i u ratu poraženi stvar je bila jasna. Pohvalno je što je na ovaj način sprečeno međusobno krvoproliće(lopovi uvek koriste ovakvu priliku) i uspostavljena prelazna uprava do finalnog rešenja. Za razliku od II svetskog rata koji je sa sobom za vreme i posle rata imao stravična krvoprolića civila, preseljenja, otimanja imovine i slične zločine(inicirane, treba reći, od strane nacističke Nemačke).

O tome da je u Austrijskoj carevini bila Nemačka hegemonija(jezička, kulturna), a kasnije u Austro-Ugarskoj mađarska u delu koji pripada Ugarskoj znaju svi čije su porodice živele i obrazovale se u istoj(nemačka, odnosno mađarksa imena u zvaničnim dokumentima itd.). Moj deda je tako u školi učio mađarski i nemački, a dokumenta su bila na mađarskom.
Istorija se danas koristi na različite načine, pa se tako i često zaboravi aneksija Bosne, koja sa AU monarhijom nije nikada imala veze, dakle čista imperijalna težnja. O političkim greškama AU monarhije se još može raspravljati(prvo nemačka hegemonija, pa popuštanje Mađarima pod pritiskom što rezultira nezadovoljstvom svih ostalih, etc.). Jedino što je to davna prošlost.
Ono što treba sa druge strane pohvaliti kod AU monarhije su svakako zemljišne knjige, urbanistički planovi, arhitektura, izgradnja železničke i putne infrastrukture, pošumljavanje peščare. I to je nešto što bi se moglo koristiti čak i danas kao uzor.
Činjenica je da je 1804-1918 Austrija bila daleko uređenija država od Otomanskog carstva, kao što je Otomansko carstvo po političkom, vojnom, društvenom uređenju bilo superiorno u odnosu na zapadna u periodu osvajanja Srbije i Evrope(14.15.16 vek) i prodiranju do Beča(pre svega zahvaljujući otvorenosti prema drugim narodima u biranju ključnih administratora i političke elite, religija je bila samo oruđe lojalnosti). Ali, oba carstva su bila za Srbe i mnoge druge narode pre svega silom nametnuta vlast, dakle apsolutističke imperijalne sile.
Težnja za slobodom je, nadam se, svima nesporna.

Po mom mišljenju današnja politička borba vezana za Vojovodinu je površna i vođena ličnim interesima. Problemima decentralizacije vlasti i birokratije u Srbiji treba se kvalitetnije baviti. Ja ću lično biti na strani odbrane trenutnog uređenja(vojvođanski nivo vlasti sa sedištem u Novom Sadu) dok ne vidim šta se nudi kao alternativa. Ako postoji bolja alternativa, nju mogu da prihvatim, ukidanje kao takvo ne. Pančevci najbolje znaju da niti jedan sistem nije idealan.

E sad, ako je namera autora bloga bila da ovaj zanimljiv delić istorije bude argument za autonomiju Vojvodine, on je loš i kontraproduktivan. Ne treba nama autonomija Vojvodine zbog "istorijskih" razloga, već zbog pravednije i efikasnije države, zbog prosperiteta i napretka. Centralizovana država kakvu imamo danas, koja ima 5 puta više službenika(ministarstva, agencije, itd.) u Beogradu nego u celoj ostaloj zemlji(računajući sve opštinske, gradske, pokrajinske službenike) ne može biti ni efikasna ni prosperitetna. Trenutno je bolja bilo kakva decentralizacija nego nikakva.




krkar krkar 10:37 28.04.2013

Re: zaključak je..

disident79





hazar hazar 11:14 28.04.2013

Re: zaključak je..

Ne treba nama autonomija Vojvodine zbog "istorijskih" razloga, već zbog pravednije i efikasnije države, zbog prosperiteta i napretka. Centralizovana država kakvu imamo danas, koja ima 5 puta više službenika(ministarstva, agencije, itd.) u Beogradu nego u celoj ostaloj zemlji(računajući sve opštinske, gradske, pokrajinske službenike) ne može biti ni efikasna ni prosperitetna. Trenutno je bolja bilo kakva decentralizacija nego nikakva.

A da mi recimo ukinemo te agencije i svedeno nivo tih administrativaca na razumnu meru. Kako sad meni izgleda administracija u Vojvodini se ne smanjuje na razumnu meru, već se baš trude da je dignu na državni nivo.

Sasvim ste u pravu da onaj ko traži promene treba da ponudi alternativu, koja je bolja od postojećeg stanja. Ono što ja nisam siguran ( ne živim u Vojvodini, pa nemam najbolji uvid u stvari) je ko želi da se nešto promeni. Da li je to g.Pajtić, koji kao hoće umesto autonomije republiku ili to neka ekipa hoće da ukine autonomiju?
freehand freehand 11:19 28.04.2013

Re: zaključak je..

Da li je to g.Pajtić, koji kao hoće umesto autonomije republiku ili to neka ekipa hoće da ukine autonomiju?

O kakvoj ti sad republici pričaš?
Obren Markov Obren Markov 11:19 28.04.2013

Re: zaključak je..

Ono što ja nisam siguran ( ne živim u Vojvodini, pa nemam najbolji uvid u stvari)


Ono što sam ja sasvim siguran je da imaš nepravdi kojima ćeš se zanimati i tamo gde živiš, pa da u skladu sa tim lepo vojvođansku vlast ostaviš vojvođanima ?
hazar hazar 11:24 28.04.2013

Re: zaključak je..

freehand
Da li je to g.Pajtić, koji kao hoće umesto autonomije republiku ili to neka ekipa hoće da ukine autonomiju?

O kakvoj ti sad republici pričaš?

Pa slušam ovih dana svašta, pa čuh i te priče o republici (čini mi se da g.Kostreš, a on mu dođe neki visoki funkcioner u pokrajinskoj administraciji, reče da bi oni to želeli). Naveo sam samo dve krajnosti koje su u nekakvom opticaju.
hazar hazar 11:27 28.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Markov
Ono što ja nisam siguran ( ne živim u Vojvodini, pa nemam najbolji uvid u stvari)


Ono što sam ja sasvim siguran je da imaš nepravdi kojima ćeš se zanimati i tamo gde živiš, pa da u skladu sa tim lepo vojvođansku vlast ostaviš vojvođanima ?

Ova vaša rečenica baca poprilično drugačije svetlo na ceo ovaj blog.

Što ste uopšte stavili ovu temu, ako ne želite da mi iz centralne Srbije prozborimo koju o tome?
Obren Markov Obren Markov 11:37 28.04.2013

Re: zaključak je..

Što ste uopšte stavili ovu temu, ako ne želite da mi iz centralne Srbije prozborimo koju o tome?


Tema je Banatska republika (1918), a ne status Vojvodine i smena Vojvođanske vlasti ? Pročitao naslov, sadržaj ?
hazar hazar 11:42 28.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Markov
Što ste uopšte stavili ovu temu, ako ne želite da mi iz centralne Srbije prozborimo koju o tome?


Tema je Banatska republika (1918), a ne status Vojvodine i smena Vojvođanske vlasti ? Pročitao naslov, sadržaj ?

Nije valjda da ste toliko kratkovidi, da niste ni pretpostavili u kom pravcu rasprava može otići?
Obren Markov Obren Markov 11:54 28.04.2013

Re: zaključak je..

Nije valjda da ste toliko kratkovidi, da niste ni pretpostavili u kom pravcu rasprava može otići?


Znači, cura je nosila prekratku suknju, pa nije pretpostavila da će je silovati iza ćoška ?
Nije moje da pretpostavljam, nego gostiju da se drže teme. Mogu ja da pretpostavim i da će bar dva gosta želeti da prdnu za vreme ručka, ali je njihovo da ako osete potrebu odu u WC.
hazar hazar 12:25 28.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Markov
Nije valjda da ste toliko kratkovidi, da niste ni pretpostavili u kom pravcu rasprava može otići?


Znači, cura je nosila prekratku suknju, pa nije pretpostavila da će je silovati iza ćoška ?
Nije moje da pretpostavljam, nego gostiju da se drže teme. Mogu ja da pretpostavim i da će bar dva gosta želeti da prdnu za vreme ručka, ali je njihovo da ako osete potrebu odu u WC.

E sad možete da se koloritno izražavate koliko god hoćete, ali činjenica je da postavljanje posta o Banatu republiici (uzgred zanimljivo mi je jer sam o tome malo šta znao) u trenutku kad vojvođanska skupština raspravlja (ili bar ima nameru) o nekakvoj deklaraciji sigurno vodi ka raspravi o autonomiji.

Vaša priča tipa ostavite vojvođansku vlast vojvođanima, a vi berite svoju brigu mi ne govori da ste hteli o autonomiji Banata kao istorijskom pojmu.
Obren Markov Obren Markov 12:57 28.04.2013

Re: zaključak je..

a vi berite svoju brigu mi ne govori da ste hteli o autonomiji Banata kao istorijskom pojmu


Da ispravim, o nezavisnosti Banata kao istorijskom pojmu. Ko malo dublje razmisli, to baš i nije jak argument za snaženje integriteta Vojvodine, naravno ni za Srbiju u današnjem obliku. Disident79 je to gore lepo primetio, a -pre svega - sasvim jasno piše i u tekstu (pretposlednji pasus), samo ga treba pročitati.

(uzgred zanimljivo mi je jer sam o tome malo šta znao)


Svestan sam toga, i drago mi je ako su čitaoci dobili neke nove informacije. Eto, zato sam očekivao da će rasprava biti drugačija. Očigledno, pogrešna procena.
hazar hazar 13:10 28.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Markov


Da ispravim, o nezavisnosti Banata kao istorijskom pojmu. Ko malo dublje razmisli, to baš i nije jak argument za snaženje integriteta Vojvodine, naravno ni za Srbiju u današnjem obliku.

I nije , ali na neki način jeste argument o nekakvoj posebnosti teritorija severno od Save i Dunava, pa i Vojvodine kao takve. U svetlu svih ovih dešavanja oko Kosova, sadašnje insistiranje na temi, koja bi u krajnjoj liniji mogla imati za posledicu dalju dezintegraciju Srbije je u najmanju ruku provokativna.


Obren Markov Obren Markov 13:13 28.04.2013

Re: zaključak je..

disident79
Čitajući ovaj zanimljiv tekst, moram reći da je sudbina bantske republike bila zapečaćena od početka. Pošto su Rumuni hteli da budu deo rumunske države, Srbi srpske, Mađari mađarske, a jedino je Nemcima odgovarala neka banatska država.
Kako su Nemci(Austrijanci) bili u manjini, i u ratu poraženi stvar je bila jasna. Pohvalno je što je na ovaj način sprečeno međusobno krvoproliće(lopovi uvek koriste ovakvu priliku) i uspostavljena prelazna uprava do finalnog rešenja. Za razliku od II svetskog rata koji je sa sobom za vreme i posle rata imao stravična krvoprolića civila, preseljenja, otimanja imovine i slične zločine(inicirane, treba reći, od strane nacističke Nemačke).


Iskreno, ja nemam kvalitetan zaključak, naročito ne neki primenljiv na današnje doba; da imam, napisao bih ga gore, i najverovatnije bi veoma ličio na ovaj Vaš pasus, koji sam citirao.

Lično, smatram da je ispravna teza da je za dobar deo krvoprolića u II svetskom ratu, pa čak možda i za ceo rat, kriv način na koji su se pobednici nakon I svestkog rata odnosili prema Nemačkoj, Austriji i uopšte Nemcima. Pariska konferencija zaista nije ispala mirovna, već mesto gde je trebalo kazniti gubitnike rata. To je nesporno olakšalo kasniju krizu, bes, potom dolazak Hitlera... A da se ova konferencija odvijala drugačije, ko zna, možda bi i inicijativa za formiranje Banatije imala svoje šanse; ne zaboravimo, to je bilo vreme kada se menjao izgled Evrope, u pitanju je nesumnjivo bio istorijski region sa četiri gotovo jednakobrojna naroda (ulaskom Bačke, procenat Srba, Nemaca i Mađara bi se povećao, a Rumuna smanjio - to i jeste bila osnovna ideja te inicijative). No sve to nikada nećemo saznati i ta teza pre predstavlja materijal za pokret alternativne istorije, nego za ozbiljnu raspravu.

Hvala na konstruktivnom učešću !
Obren Markov Obren Markov 13:23 28.04.2013

Re: zaključak je..

hazar

U svetlu svih ovih dešavanja oko Kosova, sadašnje insistiranje na temi, koja bi u krajnjoj liniji mogla imati za posledicu dalju dezintegraciju Srbije je u najmanju ruku provokativna.


Ne može sve stajati zbog Kosova. Zbog Kosova sve stoji već nekoliko decenija.

Događajima koji su ovde opisani, i završetkom drugog svetskog rata uopšte, pre svega bi trebali da budu nezadovljni Mađari. Oni su tada (Trijanonskim sporazumom, kao krunom svega) prošli onako, kako će (i to, u mnogo manjoj meri nego oni tada) u ovim godinama proći Srbija - pa pogledaj koliko to nezadovoljstvo u Srbiji izaziva.

A posebnost Vojvodine nije nekakva. Ona je stvarna, samo što ne ugrožava Srbiju. Mada su mi istovremeno sasvim jasni i razlozi zbog kojih ogromna većina Srba iz Srbije ne želi (ili ne može, svejedno) to da prizna. To ne bi, samo po sebi, bio problem, da se u svakodnevnom životu ne ponašaju sasvim suprotno: reč Vojvodina budi nepoverenje, zar ne ?
hazar hazar 13:48 28.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Markov


Ne može sve stajati zbog Kosova. Zbog Kosova sve stoji već nekoliko decenija.

A događajima koji su ovde opisani, i završetkom drugog svetskog rata uopšte, pre svega bi trebali da budu nezadovljni Mađari. Oni su tada (Trijanonskim sporazumom, kao krunom svega) prošli onako, kako će (i to, u mnogo manjoj meri nego oni tada) u ovim godinama proći Srbija - pa pogledaj koliko to nezadovoljstvo u Srbiji izaziva.

A posebnost Vojvodine nije nekakva. Ona je stvarna, samo što ne ugrožava Srbiju. Mada su mi istovremeno sasvim jasni i razlozi zbog kojih ogromna većina Srba iz Srbije ne želi (ili ne može, svejedno) to da prizna. To ne bi, samo po sebi, bio problem, da se u svakodnevnom životu ne ponašaju sasvim suprotno: reč Vojvodina budi nepoverenje, zar ne ?

Ne može sve stajati zbog Kosova, ali se ne mora ni u trenutku kada se čini veliki korak ka njegovom priznavanju potezati pitanje autonomije Vojvodine. Smešno je i pomisliti da u ovoj zemlji išta stoji zbog Kosova, a ne zbog nesposobne i korumpirane političke "elite" i u centralnoj Srbiji i u Vojvodini.

Sad što se tiče WWII, mislim da je za pitanje Vojvodine i njene posebnosti mnogo bitnije vreme vezano za WWI.

Imam rodbinu u Vojvodini i vidim kod njih veliko podozrenje prema insistiranju na posebnosti Vojvodine. Mene lično ne pogađa bilo koji stepen kulturne autonomije, ali me brine ovo insistiranje na državnim osobinama. Da nemamo tako ružna iskustva iz neposredne prošlosti, pa i sadašnjosti to verovatno ne bi bilo tako.

Gore pomenuste da je dobar deo uzroka za WWII bio tretman Nemačke posle Pariske konferencije. Siguran sam da vidite veliku sličnost sa tretmanom Srbije posle građanskih ratova i raspada SFRJ. Kada u ovakvoj situaciji nemački ambasador preti secesionističkim dešavanjima u Vojvodini nekako mi dođe normalno da svaka priča o Vojvodini budi nepoverenje.
Obren Markov Obren Markov 14:10 28.04.2013

Re: zaključak je..

ali se ne mora ni u trenutku kada se čini veliki korak ka njegovom priznavanju potezati pitanje autonomije Vojvodine


Ako neko pita, ovo oko priznavanja si ti rekao, a ne ja, važi ? A Vojvodina inače ima neku, kakvu-takvu autonomiju, i prilično sam siguran da to ovih dana niko i ne bi čačkao da mangupi u vašim redovima nisu krenuli da je gase. Ko da bi se preporučio i novim vlastima, ko da bi iskoristio vrh popularnosti - ali niko ni nalik iz razloga da nešto popravi. E hbg, posle toga više nema ćutanja.

Siguran sam da vidite veliku sličnost sa tretmanom Srbije posle građanskih ratova i raspada SFRJ


Naravno. Bio sam jedan od onih koji je na vreme (pod tim podrazumevam, još pre 1990te) upozoravao kuda vodi takva politika Srbije. Takođe sam upozoravao i da su neke stvari koje su tada rađene jednostavno nepopravljive, i da nikakva buduća politika to neće moći da ispegla.

I bio sam u pravu. Sada, ja taj isti, istom logikom a sa značajno više iskustva, kažem da vojvođanskog separatizma skoro pa nema ( < 5%, po ozbiljnim istraživanjima). Vojvodina i Kosovo su imale autonomije iz sasvim različitih razloga. Opasnosti zato nema, dokle god neko ne krene da smanjuje ili ukida autonomiju, da preti... - a onda vam se zaista može desiti da otvorenih usta gledate kako odlazimo. To je tačno suprotno od onoga što propovedaju nacionalisti, ali ja jesam u pravu a oni nisu. Eto
hazar hazar 14:30 28.04.2013

Re: zaključak je..

E sad tu stižemo do moje ne baš najbolje upućenosti u stvari. Ko i na koji način ukida autonomiju Vojvodine?

Hrvatski i slovenački separatizam uz poklapanje sa nemačkim željama je prevashodni uzrok raspada SFRJ. Srbi sa svojim komunistima (Sloba, Mira and co) su im dobrano išli na ruku i potpomogli ceo proces. Ovo navodim samo reda radi, jer ne vidim da se ikako tu možemo složiti.

Vrlo je moguće da ispod 5% ljudi u Vojvodini razmišlja o separatizmu, ali poprilična nevolja je kada to pričaju visoki funkcioneri pokrajinske administracije (Kostreš i comp). Prelaženje preko svega, a da nema realne potrebe DS da lsv ekipa uopšte bude u vlasti izaziva podozrenje i kod mene, a verujem i kod mnogih u centralnoj Srbiji.

P.S.Ako bi moglo bez ovog MI i VI, jer mi jako smeta. Ako ništa a ono bar zbog dela moje bliske rodbine, koja živi u Novom Sadu i podno Fruške Gore.
maksa83 maksa83 14:35 28.04.2013

Re: zaključak je..

prilično sam siguran da to ovih dana niko i ne bi čačkao da mangupi u vašim redovima nisu krenuli da je gase.

Mislim da je ključan momenat što su se mangupi u našim redovima, a koji su isto vreme i vaši, malo utronjali da će neko da ih pita šta se zapravo desilo sa parama RBV, i sad - kako to već priliči protuvama i seronjama - ispred sebe poturaju Vojvodinu, tj. taj "napad na njih" predstavljaju kao "napad na autonomiju". Taj etatizam se npr. očituje i u tome što će na tabli pored mosta napisati "Bojan Pajtić", kao da ga je pravio njegovim sopstvenim a ne tvojim parama, ali će se setiti tvoje autonomne ugroženosti kad ga neko pita za Metals/RBV pare. Nemale.
hazar hazar 14:42 28.04.2013

Re: zaključak je..

maksa83
prilično sam siguran da to ovih dana niko i ne bi čačkao da mangupi u vašim redovima nisu krenuli da je gase.

Mislim da je ključan momenat što su se mangupi u našim redovima, a koji su isto vreme i vaši, malo utronjali da će neko da ih pita šta se zapravo desilo sa parama RBV, i sad - kako to već priliči protuvama i seronjama - ispred sebe poturaju Vojvodinu, tj. taj "napad na sebe" predstavljaju kao "napad na autonomiju". Taj etatizam se npr. očituje i u tome što će na tabli pored mosta napisati "Bojan Pajtić", kao da ga je pravio njegovim sopstvenim a ne tvojim parama, ali će se setiti tvoje autonomne ugroženosti kad ga neko pita za Metals/RVB pare.

Eh, majka mu stara, da li je moguće da se iza svake velike ideje i brige za narodni prosperitet kriju tako prozaični razlozi.
deset_slukom deset_slukom 14:46 28.04.2013

Re: zaključak je..

maksa83
taj "napad na sebe" predstavljaju kao "napad na autonomiju".

Ja sam mislio da nam država (opet) otela novce? A pretsednik kaže "takozvana APV"?
Kad oni, ne - to Pajtić nešto privatno mulja.
maksa83 maksa83 14:50 28.04.2013

Re: zaključak je..

Eh, majka mu stara, da li je moguće da se iza svake velike ideje i brige za narodni prosperitet kriju tako prozaični razlozi.

Univerzalan princip - kad god ti nije jasno zašto se nešto dešava - follow the money.
Nikad ne maši. Ni-kad.

Ali nije stvar u parama kao takvim. Stvar je u KOLIČINI para.
Obren Markov Obren Markov 15:30 28.04.2013

Re: zaključak je..

Vrlo je moguće da ispod 5% ljudi u Vojvodini razmišlja o separatizmu, ali poprilična nevolja je kada to pričaju visoki funkcioneri pokrajinske administracije (Kostreš i comp).


Niko od njih ni u jednom trenutku spomenuo otcepljenje, nezavisnost... bilo šta separatistički. Ako jeste, molim link, ali plz da nije Qrir ili takvo šta. Pominjali su da želimo visok nivo autonomije - tačno; da smo sami ušli u Srbiju - tačno. Naravno da ovo drugo u nekoj iteraciji podrazumeva pravo da sami odlučujemo i da li ćemo ostati - pa šta onda ? Da kojim slučajem ne želimo da ostanemo - obrati pažnju, u pitanju je isti narod - neko bi možda pokušao da primeni ozbiljnu silu ? Ma hajde.

Ako bi moglo bez ovog MI i VI,


Može, naravno. U pitanju je bilo čisto potcrtavanje razlika u stavovima, političkim pogledima, ma ne u geografskom poreklu ili čemu takvom.
Obren Markov Obren Markov 15:38 28.04.2013

Re: zaključak je..

Mislim da je ključan momenat što su se mangupi u našim redovima, a koji su isto vreme i vaši, malo utronjali da će neko da ih pita šta se zapravo desilo sa parama RBV, i sad - kako to već priliči protuvama i seronjama - ispred sebe poturaju Vojvodinu, tj. taj "napad na sebe" predstavljaju kao "napad na autonomiju".


Ima tu istine. Ali mnogo više ima krajnje nespretnosti malog Vučevića, Mirovića, Gojkovićeve i Tome Nikolića sa izjavama o takozvanoj Vladi Vojvodine, o opštenarodnom skupu protiv otcepljenja i sličnim notornim glupostima. Oni su se pokazali kao ljudi koji baš uopšte ništa ne razumeju i ne umeju da smisle ništa novo: da su rekli podržavamo autonomiju, Vojvodina je i naša domovina (ok, Maja je nešto takvo pokušala, ali ona ima nula stepen kredibiliteta) ali hoćemo pravdu, sigurnost, ovo-ono, garantujemo da ćemo se dogovoriti sa centralnom vlašću da se Ustav poštuje i još bolji donese - da su to uradili umesto ovog slonovskog okretanja u radnji punoj porcelana, prevremeni izbori koje su postavili za cilj bi već bili raspisani. Tvrdim. Ali posle ovog, nijedna nameštena anketa im neće pomoći da ne budu opet potraženi do nogu, kad god izbori da budu raspisani.
Obren Markov Obren Markov 15:46 28.04.2013

Re: zaključak je..

Ali nije stvar u parama kao takvim. Stvar je u KOLIČINI para


Postoji i verzija

Nije sve u parama
ima nešto i u nekretninama
freehand freehand 15:51 28.04.2013

Re: zaključak je..

Lično, smatram da je ispravna teza da je za dobar deo krvoprolića u II svetskom ratu, pa čak možda i za ceo rat, kriv način na koji su se pobednici nakon I svestkog rata odnosili prema Nemačkoj, Austriji i uopšte Nemcima.

Prvo, valjalo bi ovde dorbo promisliti šta podrazumevaš pod Nemci, to jest da li su tu i Austrijanci ubrojeni. Drugo, i oni sami, oličeni u jednima i drugima imali su neizmeran doprinos takvom ponašanju pobednika, i mimo klasičnog međusobnog lešđinarenja carevina...
Pre nekoliko dana bila je godišnjica komšijske dobrodošlice Vermahtu u mome gradu, a u nesuđenoj Banatiji:



Zločin u Pančevu 21-22. aprila 1941. su izvršili pripadnici Wehrmachta i domaći nacifikovani Folksdojčeri nad 36 građana Pančeva, u okupiranoj Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata.



Obren Markov Obren Markov 16:01 28.04.2013

Re: zaključak je..

i oni sami, oličeni u jednima i drugima imali su neizmeran doprinos takvom ponašanju pobednika, i mimo klasičnog međusobnog lešđinarenja carevina...
pre nekoliko dana bila je godišnjica komšijske dobrodošlice Vermahtu u mome gradu, a u nesuđenoj Banatiji:


Slika koju si okačio je iz drugog svetskog rata, u kome je bilo nesumnjivo više zverskih zločina prema civilima nego u prvom ratu, a moja teza je baš ta da je do tog (WWII) rata delom došlo (do nacizma pre svega, pa onda i do rata) zbog nemogućih uslova datih Nemačkoj (ne samo u vidu smanjenja države, mislim da je ključ bio u uništenju standarda stanovništva zbog plaćanja ratnih reparacija).

Ma naravno da su sami krivi za to. Samo, ni pobednici nisu pokazali zrelost da potraže možda i nepravednije ali održivije rešenje, i to ih je kasnije koštalo.

Mislio sam prevashodno na Nemačku, Austrija je platila uglavnom kroz raspad carevine; teritorijalno, grehe Austro-Ugarske su uglavnom platili Mađari.
freehand freehand 16:18 28.04.2013

Re: zaključak je..

u kome je bilo nesumnjivo više zverskih zločina prema civilima nego u prvom ratu

To jeste tendencija ratovanja u XX veku. a Mačva i Podrinje se ne bi složili sa tobom.

Ma naravno da su sami krivi za to. Samo, ni pobednici nisu pokazali zrelost da potraže možda i nepravednije ali održivije rešenje, i to ih je kasnije koštalo.

Pa i ova ti je teza interesantna: Nemci nisu prognani 1918. nego 1945.
A to je sigurno u direktnoj korelaciji i sa njihovim ponašanjem i rezultatima njihovog rada.


Obren Markov Obren Markov 16:46 28.04.2013

Re: zaključak je..


Pa i ova ti je teza interesantna: Nemci nisu prognani 1918. nego 1945.
A to je sigurno u direktnoj korealciji i sa njihovim ponašanjem i rezultatima njihovog rada.


Ja sam govorio o pojavi nacizma i razlogu nastanka WWII. On sigurno ne bi otpočeo zbog progona Nemaca iz Banata, koliko god da im se isti ne bi dopao...
freehand freehand 16:50 28.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Markov

Pa i ova ti je teza interesantna: Nemci nisu prognani 1918. nego 1945.
A to je sigurno u direktnoj korealciji i sa njihovim ponašanjem i rezultatima njihovog rada.


Ja sam govorio o pojavi nacizma i razlogu nastanka WWII. On sigurno ne bi otpočeo zbog progona Nemaca iz Banata, koliko god da im se isti ne bi dopao...

Jebiga, ti od Banata ode do Versaja...
Meni to malo preširoko, da su u Pančevu aprila '41 streljali zbog poniženja '19 u vagonu?


Obren Markov Obren Markov 18:13 28.04.2013

Re: zaključak je..

Jebiga, ti od Banata ode do Versaja...
Meni to malo preširoko, da su u Pančevu aprila '41 streljali zbog poniženja '19 u vagonu?


E izeš ga sad

Mislio sam da raspravljamo o tezi po kojoj je nacizmu značajno olakšan dolazak na vlast teškim ekonomskim ropstvom koje je nemačkoj nametnuto posle prvog svetskog rata, te da je moglo i pametnije od toga.

Da nije nacizma, mislim da ne bilo ni te slike iz Pančeva - bez obzira što su to, ako sam dobro shvatio, u sadejstvu učinile okupacione nemačke snage i lokalni folksdojčeri, a sve to zbog neke brljotine sa dva ožderana nemačka vojnika...

Znaš, moj je stav da potencijala za svinjariju ima svuda, i kod svih. Važno je samo da se ne obezbede uslovi u kojima se tvorba svinjarije smatra bogougodnim delom. A za to snose odgovornost političari i generali, a ne prost puk sa ulice.
freehand freehand 18:59 28.04.2013

Re: zaključak je..

Mislio sam da raspravljamo o tezi po kojoj je nacizmu značajno olakšan dolazak na vlast teškim ekonomskim ropstvom koje je nemačkoj nametnuto posle prvog svetskog rata, te da je moglo i pametnije od toga.

Pazi kad nekako mogu da se kladim da o ponašanju Međunarodne zajednice i NATO prema Srbiji u XXI veku ne bi bio spreman da sudiš na isti način.
Znaš, moj je stav da potencijala za svinjariju ima svuda, i kod svih. Važno je samo da se ne obezbede uslovi u kojima se tvorba svinjarije smatra bogougodnim delom. A za to snose odgovornost političari i generali, a ne prost puk sa ulice.

Tu smo se složili iz prve.
mariopan mariopan 19:06 28.04.2013

Re: zaključak je..

hazar
Obren Markov
Što ste uopšte stavili ovu temu, ako ne želite da mi iz centralne Srbije prozborimo koju o tome?


Tema je Banatska republika (1918), a ne status Vojvodine i smena Vojvođanske vlasti ? Pročitao naslov, sadržaj ?

Nije valjda da ste toliko kratkovidi, da niste ni pretpostavili u kom pravcu rasprava može otići?

Ja se o'cepila već u prvom komentaru, za svaki slučaj.
Obren Markov Obren Markov 20:13 28.04.2013

Re: zaključak je..

freehand
Mislio sam da raspravljamo o tezi po kojoj je nacizmu značajno olakšan dolazak na vlast teškim ekonomskim ropstvom koje je nemačkoj nametnuto posle prvog svetskog rata, te da je moglo i pametnije od toga.

Pazi kad nekako mogu da se kladim da o ponašanju Međunarodne zajednice i NATO prema Srbiji u XXI veku ne bi bio spreman da sudiš na isti način.


Baš sam se pitao kada će nepravedna međunarodna zajednica nekako da bude umešana

Mokrinčani (vrsta Banaćana, između ostalog) su na glasu da, citiram, 'keri malo po malo seku rep'. Kad ih pitaju što, pobogu, a oni kažu 'da ga manje boli'

Moje zalaganje da, kad je već rep viđen za odsecanje, a onda nek se više ceo seče, je očigledno razumeto kao ljubav ka sečenju repova. To je zato što je bilo slep...nedovoljno dalekovidih ljudi, koji su mislili da će repovi ostati čitavi a da se makazama maše pretnje radi.
Obren Markov Obren Markov 20:13 28.04.2013

Re: zaključak je..

Ja se o'cepila već u prvom komentaru, za svaki slučaj.


freehand freehand 20:22 28.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Marko
Baš sam se pitao kada će nepravedna međunarodna zajednica nekako da bude umešana

Obren Marko
Lično, smatram da je ispravna teza da je za dobar deo krvoprolića u II svetskom ratu, pa čak možda i za ceo rat, kriv način na koji su se pobednici nakon I svestkog rata odnosili prema Nemačkoj, Austriji i uopšte Nemcima.
...
a moja teza je baš ta da je do tog (WWII) rata delom došlo (do nacizma pre svega, pa onda i do rata) zbog nemogućih uslova datih Nemačkoj (ne samo u vidu smanjenja države, mislim da je ključ bio u uništenju standarda stanovništva zbog plaćanja ratnih reparacija).

Odavno, ne pratiš pažljivo


Obren Markov Obren Markov 20:29 28.04.2013

Re: zaključak je..

a moja teza je baš ta da je do tog (WWII) rata delom došlo (do nacizma pre svega, pa onda i do rata) zbog nemogućih uslova datih Nemačkoj (ne samo u vidu smanjenja države, mislim da je ključ bio u uništenju standarda stanovništva zbog plaćanja ratnih reparacija).


Odavno, ne pratiš pažljivo


Mi ne plaćamo reparacije, free. Ne još.
Mi smo samo nesposobni i lenji da se sami organizujemo kako treba da zaradimo za život.
disident79 disident79 21:26 28.04.2013

Re: zaključak je..

Mislio sam da raspravljamo o tezi po kojoj je nacizmu značajno olakšan dolazak na vlast teškim ekonomskim ropstvom koje je nemačkoj nametnuto posle prvog svetskog rata, te da je moglo i pametnije od toga.


Ne bih bio sklon da tako olako amnestiram Nemce za državu i zastrašujuću državnu politiku koju su sprovodili od 1933 do 1945. Da je ratna odšteta i ponižavanje bilo pogrešno je istorijska činjenica, kao i da je u strahu od komunizma iz SSSR Hitleru svašta dozvoljeno pre nego što je bilo prekasno.

Ali, Nemci su Trećim rajhom pomerili granice monstruoznosti, i državno organizovanog zločina. Prema pobedjenima su se odnosili kao da nisu ljudska bića, i to je bila zvanična državna politika. U zločinima su aktivno učestvovali milioni ljudi. U I svetskom ratu su nemački vojnici podigli spomenik braniocima Beograda, nakon osvajanja grada. U II su streljali decu u Kragujevcu. Kako je to bilo moguće bavila su se razna istraživanja nakon rata(Moć autoriteta, etc.).

Sve to ne umanjuje moje divljenje prema velikim Nemcima, Geteu, filozofima, njihovom jeziku, umetnosti i kulturi. Iako su oni danas pre svega poštovani kao inženjeri, vredni i štediše.

Sile pobednice II svetskog rata su priznanjem sopstvenih pogreški posle prvog rata, a delimično i u strahu od komunizma, zabranili i ublažili osvetu narodima koji su stradali od Nemaca u čitavoj Evropi. Nemci su neposredno posle rata praktično pomilovani, da ne bi bili istrebljeni.

Razlika između I i II svetskog rata je što je u prvom odnos stradalih vojnika/civila "bolji" nego u drugom. Tu granicu pomerio je Treći rajh. Zanimljivo je da je Britanija imala ukupno više žrtava u I nego u II svetskom ratu, a ratovali su od 1939.

Da zaključim: mislim da glavni uzrok za stvaranje zločinačke države nije u ratnoj otšeteti, već u razuzdanoj ideologiji i mitologiji. Tolerisanje nipodaštavanja ljudskih prava je suština(..kad su došli po mene, više nikog nije bilo da se buni...). Neonacizma i fašizma ima i danas, ali pošto znamo njegovu praktičnu primenu društva ga većinski odbacuju.

freehand freehand 21:52 28.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Markov
a moja teza je baš ta da je do tog (WWII) rata delom došlo (do nacizma pre svega, pa onda i do rata) zbog nemogućih uslova datih Nemačkoj (ne samo u vidu smanjenja države, mislim da je ključ bio u uništenju standarda stanovništva zbog plaćanja ratnih reparacija).


Odavno, ne pratiš pažljivo


Mi ne plaćamo reparacije, free. Ne još.
Mi smo samo nesposobni i lenji da se sami organizujemo kako treba da zaradimo za život.

Znao sam da je u lovi suština. Ono o ponižavanmju pobeđenog i duševnim bolovima je tu kao ukrasni element.
Sad kad se gospođa Olbrajt i general Klark, uz msje Kušnera namire, gospođi Klinton i njenoj porodici emocije dođu na mesto a izvesni delovi bliže istorije se sporazumno upeglaju u skladu sa poželjnim klišeom i tolkinovskim narativnim elementima - misliš da će doći do nekog odisaja?
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:33 28.04.2013

Re: zaključak je..

Slika koju si okačio je iz drugog svetskog rata, u kome je bilo nesumnjivo više zverskih zločina prema civilima nego u prvom ratu

Na žalost ne, sem ako se ne računa strahotna prednost smišljenih logora za ubijanje "manje vrednih". Inače, u WW1, austrougarska vojska se "proslavila" popriličnim primenjivanjem zločina nad civilnim stanovništvom, a ni ostali se nisu ustručavali.
Obren Markov Obren Markov 08:54 29.04.2013

Re: zaključak je..

sem ako se ne računa strahotna prednost smišljenih logora za ubijanje "manje vrednih"

Računa se, kako da se ne računa... Tu vrstu organizovanosti nisu imali u WWI - iako, slažem se potpuno da je zločina i u njemu činjeno, u do tada neviđenom obimu.
Obren Markov Obren Markov 08:57 29.04.2013

Re: zaključak je..

Sad kad se gospođa Olbrajt i general Klark, uz msje Kušnera namire, gospođi Klinton i njenoj porodici emocije dođu na mesto a izvesni delovi bliže istorije se sporazumno upeglaju u skladu sa poželjnim klišeom i tolkinovskim narativnim elementima - misliš da će doći do nekog odisaja?

Free, 'el si ti i dalje na ovom blogu ili učiš unapred ?
maksa83 maksa83 09:07 29.04.2013

Re: zaključak je..

Tu vrstu organizovanosti nisu imali u WWI

Nisu, trebao im je kompjuter.

IBM and the Holocaust
freehand freehand 10:01 29.04.2013

Re: zaključak je..

Obren Markov
Sad kad se gospođa Olbrajt i general Klark, uz msje Kušnera namire, gospođi Klinton i njenoj porodici emocije dođu na mesto a izvesni delovi bliže istorije se sporazumno upeglaju u skladu sa poželjnim klišeom i tolkinovskim narativnim elementima - misliš da će doći do nekog odisaja?

Free, 'el si ti i dalje na ovom blogu ili učiš unapred ?


Jok bre, evo tražim Vučka po stratištu, da ga nađem pre gavranova ako ikako uzmognem...
krkar krkar 10:44 28.04.2013

A okupacija i aneksija?


Sećam se kad sam bio mali i išo uškolu jedne godine prekonoć oteše parče Vojvodine i pripojiše ga Srbiji tj. Beogradu.

Po starim knjigama Vojvodina je na banatskoj strani počinjala čim pređeš Pančevački most. Ne sećam se više kako je bilo na sremskoj strani sa Zemunom, Novim Beogradom i Bežanijom. Tj. znam da je Zemun pre 1971. još uvek imao status odvojen od beogradskog ali nisam siguran gde je bila granica uže Srbije i kada je postavljena.
freehand freehand 10:46 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

krkar

Sećam se kad sam bio mali i išo uškolu jedne godine prekonoć oteše parče Vojvodine i pripojiše ga Srbiji tj. Beogradu.

Po starim knjigama Vojvodina je na banatskoj strani počinjala čim pređeš Pančevački most. Ne sećam se više kako je bilo na sremskoj strani sa Zemunom, Novim Beogradom i Bežanijom. Tj. znam da je Zemun pre 1971. još uvek imao status odvojen od beogradskog ali nisam siguran gde je bila granica uže Srbije i kada je postavljena.

To je ono kad su ti jaganjci utihnuli?
zilikaka zilikaka 10:50 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

Po starim knjigama Vojvodina je na banatskoj strani počinjala čim pređeš Pančevački most. Ne sećam se više kako je bilo na sremskoj strani sa Zemunom, Novim Beogradom i Bežanijom. Tj. znam da je Zemun pre 1971. još uvek imao status odvojen od beogradskog ali nisam siguran gde je bila granica uže Srbije i kada je postavljena.


Ja da ti kažem, moja jedna prababa je bila iz Borče. Iz Banata.
I nikad nikom nije padalo na pamet da je vezuje za Beograd, jerbo to svakako nije imalo veze s mozgom.
Obren Markov Obren Markov 11:17 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

Ja da ti kažem, moja jedna prababa je bila iz Borče. Iz Banata.
I nikad nikom nije padalo na pamet da je vezuje za Beograd, jerbo to svakako nije imalo veze s mozgom.


Ne divanimo, ali...
krkar krkar 16:09 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

I nikad nikom nije padalo na pamet da je vezuje za Beograd, jerbo to svakako nije imalo veze s mozgom.


Pa do babe im baš nije bilo stalo ali do para koje je zarađivao PKB očigledno jeste
Obren Markov Obren Markov 18:28 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

ali do para koje je zarađivao PKB očigledno jeste


Tu pritis'o demokrata na demokratu, moram priznati... Ja da sam Mirović, došao bi' pred Banovinu sa transparentom Novi Sad se brani u Čenti
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:37 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

Samo nemoj da se ureknete ovim "sunčana strana", tako Slovenci kao "Sunčana strana Alpa", a oblaci do kolena, magla 379 dana godišnje, padaju vazda i kiša i kišina deca...sunce kad se pojavi, lepo se zaprepastimo - kolika sijalica?!
Obren Markov Obren Markov 20:15 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

Samo nemoj da se ureknete ovim "sunčana strana", tako Slovenci kao "Sunčana strana Alpa"


Naslov je bio omaž toj seriji plakata, ali je trebalo 160 komentara da se neko seti. Bravo, Jelice
zilikaka zilikaka 21:03 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

Novi Sad se brani u Čenti
Pančevac, objasni mu da mi eventualno možemo samo da Čentu branimo u Čenti.
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:36 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

Naslov je bio omaž toj seriji plakata, ali je trebalo 160 komentara da se neko seti. Bravo, Jelice


U tom "sunčanom" mahom živim...kud da se ne setim...jes da zaboravim počesto kako izgleda sunce, ali slogan, ne...
freehand freehand 23:42 28.04.2013

Re: A okupacija i aneksija?

Jelica Greganović
Naslov je bio omaž toj seriji plakata, ali je trebalo 160 komentara da se neko seti. Bravo, Jelice


U tom "sunčanom" mahom živim...kud da se ne setim...jes da zaboravim počesto kako izgleda sunce, ali slogan, ne...


Meni je bilo previše očigledno da bih komentarisao.
Svakako sam pre očekivao Banat - moka dežela.

Inače, moje iskustvo kaže da je sunčana strana Alpa - ona gornja.
daniel_n daniel_n 10:39 29.04.2013

Spominjanje...

Što se Srba u Banatu tiče, oni se spominju još od VII veka, pre južnoslovenskog naseljavanja Balkana.


Hm. Koliko znam postoji samo priča o doseljavanju iz De administrando imperio, i to je sve.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana