Budućnost| Društvo| Ekologija| Ekonomija| Politika

Plovi šajka Dunavom ... trepneš i eto je u Egejskom moru

Đorđe Bobić RSS / 30.03.2013. u 07:45

Pre sto ili više godina, ustvari krajem devetnaestog veka, Igor Eugen Hrebeljanović - Lazarević sedi tako u Americi i jedno po podne pade mu na pamet da prokopa kanal od Dunava do Soluna kroz predele Moravske i Vardarske doline te naruči projekat u Beogradu. Posle je bilo još projektovanja istog kanala tokom proteklog veka u tri maha i onda je stalo sasvim, bili neki ratovi i bilo je drugih poslova, pruga Šamac – Sarajevo, autoput Bratstva i Jedinstva,  industrijalizacija, kasnije demokratizacija i privatizacija i stvarno je bila gužva pa kanal nije bio na tapetu. Ali, pošto nada umire poslednja, eto, pre neki mesec u Beogradu čovek dužnosnik, ministar za prirodne resurse i još čega i naučnik obelodanio je javno narodu recidiv vizije o prokopavanju kanala i ne samo to, efikasan čovek poradio je na tome bez oklevanja i dogovorio sa Kineskom kompanijom da besplatno urade studiju izvodljivosti i isplativosti ovog poduhvata.

Naveo je, ali i ljudi koji su pristalice ove vizije, nekoliko prednosti koje prete Srbiji od ovog prokopavanja i to bi se mogli ukratko navesti kao sprečavanje suše, poplava, navodnjavanje poljoprivrednih obradivih površina, zaštitu oko 80.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, izgradnju pet do sedam hidroelektrana sa kapacitetom od 400 megavata, skraćivanje za oko 1.200 km puta od severa Evrope do Egejskog mora, izgradnju zaštitnih nasipa oko gradova i sela, neke luke (to je mesto gde pristaju brodovi za istovar ili utovar robe ali ima i turista), transport robe na širokom planu između kontinenata, priključivanje Srbije evropskom koridoru po šemi Rajna - Majna - Dunav - Egej, oživljavanje privrede u slivu kanala i još nekoliko stvari ali teško je popamtiti tolika dobra koja će se ovde dogoditi ako mu se san ispuni. Rekao je još da nema para ali će se o tome posle razgovarati, jedino sigurno je da neće biti novog zaduživanja i da će Srbija izgradnjom ovog vodotoka postati nezaobilazan faktor u evropskim komunikacijama. Da, rekao je još da će se razgovarati sa Makedoncima i Grcima i misli da oni neće oklevati da se prikljuće akciji.  

Nije ni novi dan svanuo a pojaviše se oponenti koji su iskazali znatne rezerve prema narečenom recidivu vizije ili su čak veoma naoštreno navodili razloge zbog kojih bi ovu inicijativu trebalo staviti u fasciklu promašenih ideja. Da bi potkrepili svoje stavove navodili su da nema dovoljno vode za ovaj kanal dubok 2,50 metara, širok 90 metara ili već koliko bude a ima raznih mera i dug oko 650 kilometara, da će to izazvati nedostatak vode za piče u celom prostoru oko kanala, da je ideja prevaziđena i anahrona i da je krajem devetnaestog veka bila doborodošla ali sada za tim nema potrebe, kažu da ekonomski gledano stvar nije isplativa a osim toga održavanje kanala je veoma skupo, pa eto i onaj kanal Dunav - Tisa - Dunav je zapušten, da će ekološki red biti poremećen, da će se mnoga sela porušiti, njive potopiti  a priroda izmeniti, da je isplatiljvije robu dovoziti do Trsta pa tu pretovarivati nego se mlatiti po Dunavu i kanalom kroz Moravsku i Vardarsku dolinu do Soluna koji je ionako slepo crevo, da Srbija nema dovoljno robe da napuni brodove pa bi oni plovili poluprazni, da je građevinski poduhvat veoma komplikovan i skup i naveli su cifru, onako od oka, od oko 15 milijardi eura, da ima veliki broj geografskih smetnji kao na primer Grdelička klisura gde i autoput jedva prolazi, mnoge denivelacije u morfologiji i tako dalje. Bilo je još nekih primedbi i zapažanja ali kao i u predhodnom slučaju kada je ministar nabrajao prednosti i ove neprednosti se teško pamte i nije moguće baš sve nabrojati.

Diskusija se rasplamsala oko kanala – žile kucavice srpske u budućnosti, ima dosta pisanog po štampi ali ni televizije ne zaostaju, argumenti se sučeljavaju, izgovaraju ih ljudi svih fela i svetonazora, inžinjeri, planeri, ekonomisti, ekolozi, političari, građanin se po neki pojavi, na blogovima takođe napominje se mogućnost protesta ratara iz sliva Morave. Uopšte, jako je zagrejana atmosfera tako da su izgradnja autoputa kroz Srbiju, onaj koridor 10, i obilaznica oko Beograda zapali u drugi plan a pitanje kako je moguće da posle deset i više godina taj posao nije završen iako košta više nego deset puta manje od nameravanog prokopavanja kanala a zbog čega bi nekome trebalo uši potegnuti i uvrnuti. Još jednom sjajna dosetka srpskih političara, kad si u problemu, izmisli novi, veliki problem , može i sasvim virtuelan i svi će se nalepiti i zaboraviti na predhodnu muku.

Naravno da je razgovor o velikim poduhvatima koji su u nameri dobar način i pametno je saslušati sve koji imaju nešto po tom pitanju da izreknu, ma šta, nešto će da opstane korisno i poučno za pregaoce. To zvuči sasvim demokratski i na liniji je evropejskog public participation modela bez čega ni u jednoj evropskoj zemlji ne bi mogao ni neki puteljak da se izgradi. Ovde je ipak malo drugačije zbog lokalne posebnosti i nebesnosti naroda kojima pripadaju i oni gorljivo uključeni u preganjanje oko narečene buduće žile kucavice u formi kanala.

Svoje misli o predloženoj viziji iskazuju ljudi, bilo oni za ili oni protiv, primenjujući odokativni metod, tarot model i ono sa izvlačenjem kraćeg palidrvca, improvizujući komentare i brojke o predlogu koji osim javno izrečene ideje o ideji ne sadrži ni jedan relevantan podatak za ocenjvanje. To ih sve zajedno ne sprečava da svoje reči plasiraju kao uverljive činjenice i podatke, da prejudiciraju odluke a sve to će možda biti dokazano ili opovrgnuto tek po izradi naručene studije.

Prilika za razgovor koji bi imao smisla bi bila oko predloga nekog urađenog idejnog projekta ili te studije izvodljivosti i isplativosti koju će Kunezi da sačine. Onda gledaš u planove, čitaš tekst, upoređuješ brojke, kao baviš se analizom, vidiš ako tamo piše šta će da bude sa ekologijom i njivama i naseobinama i koliko para treba i koliko će to da traje i ko će tuda da robu vozi i da li uopšte ima takvih. Onda pričaš i hvališ ili kudiš ili praviš neku sasvim drugu priču.

Dakle, možda je ova vizija zaista važna za državu pa bi mogla da bude kao neki srpski new deal za dugoročno vađenje ekonomije iz bule, zapošljavanje hiljada ljudi i sve što je već Ruzvelt učinio onomad. A možda je sve to samo jedna od priča koje s vremena na vreme dužnosnici puštaju u etar radi promocije svojih naprednih ideja, brige o državi i bez namere da se taj kanal uopšte prokopava. U oba slučaja sa obzirom na dimenziju namere i u jednom i drugom slučaju treba znati o čemu se govori ne bi li se posledice sagledale i izbeglo uvaljivanje zemlje u neku novu nevolju.

Bilo da se gradi, pa novo zaduživanje, godine trošenja para i energije u čemu prednjači ovaj narod hrabo srljajući u uvek nove i nepromišljene poduhvate, ili ako se odustane od ove namere bez jasnog razloga država može da bude oštećena jer je to možda i zaista neka osnova za srpski new deal a tako što ne bi bilo na odmet u ovom bedaku u kome se strefila. 

Neodgovornost i kod jednih i kod drugih, i onih što imaju vizije pa ih prerano obelodane da uhvate priključak ali i onih koji kao eksperti na brzinu i metodom pola oka donose ocene, spuštaju ili dižu palac na osnovu svog utiska, neki možda i misle tom prilikom ali bez studije izvodljivosti nije ozbiljno o tome govoriti. Onda, da se sačeka to kinesko pismo ... pa da pričamo!

 

edit:  Prvi projekat ovog kanala po narudžbini navedenog preduzeća izradio je Nikola Stamenković, profesor Univerziteta u Beogradu. Ovaj projekat je stručno i kreativno odredio glavnu trasu kanala koja je opstala do danas. Projekat je bio na srpskom jeziku stavljen na uvid javnosti 1900. godine, a  projektno rešenje objavljeno je na engleskom jeziku 1932. godine.

 Posle toga radjen je 1961. godine projekat koji je pretežno radio inženjer Konstantin Bobrov. Treci projekat je bio zajednicka razrada rešenja izgradnje kanala prilagodjena Grckoj i Jugoslaviji. Radjen je od 1973. do 1980. U sva tri projekta zadržana je glavna trasa kanala. Izgradnjom kanala Dunav -Morava-Vardar-Egejsko more skracuje se put brodovima od Beograda do Soluna za 1260 kilometara.

 

 

 

 

Atačmenti



Komentari (28)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

background noise background noise 07:53 30.03.2013

Dobro jutro

Reklo bi se da sam prvi . . . nikako da se pokrenem jutros da nešto radim, pijem kafu, pušim cigaru, kad eto Đorđa . . . lešpo društvo . . . idem da vidim šta piše
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:55 30.03.2013

Re: Dobro jutro

Dobro jutro, eto malo pisanja pa kažite šta ste videli ...
background noise background noise 08:04 30.03.2013

Re: Dobro jutro

2,50 metara, širok 90 metara


ja bre mislio oni oće nešto ozbiljno da prave

da će ekološki red biti poremećen, da će se mnoga sela porušiti, njive potopiti a priroda izmeniti


ko se vozikao i pecao na Velikoj Moravi na potezima Bagrdan - most kod Svilajnca i severno blizu ušća gde krivuda kroz obalske šumarke . . . neće mu biti svejedno . . .

Al'to će da prođe, kad nas ne bude bilo, živeće generacije koje znaju samo za kanal
zemljanin zemljanin 08:09 30.03.2013

teza

ja sam pre za direktnu liniju Beograd - Peking ... direktna linija znači, najkraćim putem a to je u principu kroz zemljinu koru ... može da se izračuna da bi to defakto bila isplativa ruta i ekološki čista ... plus sva rudna bogatstva koja se nađu usput ... plus toplotna energija koja bi se iskoristila za grejanje - energetska efikasnost ... a i kraća je putanja po tetivi nego po obimu

Svestan sam da postoje neki manji problemi ali ništa što je van dometa moćne Kine

***
Dobro sad kad manem zezanje. jako dobar tekst jer zahteva činjenice pa onda odluku ... taj pristup obično nije dobrodošao za srbske sveznalice ... preporuka
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:34 30.03.2013

Re: teza

ja sam pre za direktnu liniju Beograd - Peking ...

Zemljanine, to stvarno nije fer prema sosptvenoj državi i narodu i njegovom prosperitetu i napretku ... šta ako se Kinezi napale na ovu sasvim novu, planetarnu ideju i odustanu od Velike Morave i tog Soluna ... gde će vam duša ...
zemljanin zemljanin 18:08 30.03.2013

Re: teza

Đorđe Bobić
ja sam pre za direktnu liniju Beograd - Peking ...

Zemljanine, to stvarno nije fer prema sosptvenoj državi i narodu i njegovom prosperitetu i napretku ... šta ako se Kinezi napale na ovu sasvim novu, planetarnu ideju i odustanu od Velike Morave i tog Soluna ... gde će vam duša ...

šššš ... to je namama, mi ustvari gradimo space lift ... studija je toku
uros_vozdovac uros_vozdovac 08:23 30.03.2013

s početka

devedesetih, u vreme najjače anti-`rvatske euforije, beše ono sjajno zezanje oko vraćanja toka reke Save.

Dakle nije slučajno što se reka Sava, koja izvire u Sloveniji, a dobrim delom toka teče kroz tzv Hrvatsku uliva u Dunav baš u Beogradu. Nije nego. Zato bi mogli da negde u visini linije Karlovac-Virovitica mi to pregradimo, tok okrenemo i vratimo njima njihovu Savu, a kroz Beograd uvedemo neku pravu srpsku reku da se uliva u Dunav, recimo VELIKU MORAVU. Ovo ime se piše velikim slovima zato što je ta reka toliko velika da je osim pridevnog imena toliko velika da je celokupnom srpstvu najveća, a to zaslužuje sva slova velika.

Taj bi projekat okupio svu srpsku pamet, a kako je malo i poskupo, mogli bi da raspišemo opštenarodni zajam i da svi priložimo po malo za tako dobru stvar.
Korist bi bila što bi taj Zajam pokrenuo Veliki Investicioni Ciklus i zahuktao srpsku privredu, kako što sa zajmovima u srbalja obično i biva.

Generacije bi nam bile zahvalne, a ovaj kanal je bleda senka ove grandiozne ideje.

p.s. ne otkucah na ćirilici, mea culpa. a sad me mrzi da preslovljavam, uzdam se u maštu čitaoca.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 08:30 30.03.2013

Re: s početka

Korist bi bila što bi taj Zajam pokrenuo Veliki Investicioni Ciklus i zahuktao srpsku privredu

Ali zaboravio si da uz ovu GENIJALNU SRPSKU ideju plasiraš i recidiv BRZIH PRUGA SRBIJE ... tada bi Kinezi samo gledali i zavideli ...
8c_competizione 8c_competizione 12:34 30.03.2013

Re: s početka

Ali zaboravio si da uz ovu GENIJALNU SRPSKU ideju plasiraš i recidiv BRZIH PRUGA SRBIJE ... tada bi Kinezi samo gledali i zavideli ...


mogli bi da polozimo brzu prugu po koritu kanala, ko Turci u Istanbulu, da ne smanjujemo povrsinu oranica? ili da "premostimo" iznad kanala?

Mrka i Velja bi mogli da se ugrade u tender?

jedan.kub jedan.kub 20:06 31.03.2013

Re: s početka


uros Generacije bi nam bile zahvalne, a ovaj kanal je bleda senka ove grandiozne ideje.


Dobro veče.
Preporuka za interesantnu temu.

Tehnički je sve izvodljivo pa čak i pomenuti kanal. Zanima me tehnička strana projekta:
dužina kanala od Stalaća do prvog plovnog mesta na Vardaru,
razlika u nadmorskoj visini,
koliko bi bilo prevodnica ako bi ih bilo,
kolika dubina kanala,
da li je neko uzimao u obzir klimatske probleme kao što je suša i kakav bi uticaj ovaj kanal u tom slučaju imao na dalji tok Dunava?

Ako ovi podatci postoje u ovom poslednjem projektu?

Hvala na trudu u svakom slučaju.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 21:01 31.03.2013

Re: s početka

Ako ovi podatci postoje u ovom poslednjem projektu?

To nigde nije viđeno kao javni materijal, osim na portalima na netu, nadam se da odgovora na vaša pitanja ima ako je kanal tri puta projektovan i nadam se da je ministar pre istrčavanja sa pričom to video.
Moja priča ima za osnovu kanal Dunav - Solun ali u fokusu je pristup temi gde svi kako sam rekao metodom pola oka donose sud ili nešto autoritativno tvrde, odobravaju ili osporavaju kao da se radi o izboru jela sa menija u restoranu. Dakle, nema priče dok se ne odgovori na vaša pitanja i to ne na način kako se o kanalu sada govori, olako. Zato hvala na komentaru.
stopalo stopalo 18:02 01.04.2013

Re: s početka

Zanima me tehnička strana projekta:


to jos niko ne zna dok nam ne objasne kinezi

inace ovde ima nekih podataka

ko zna da cita bice mu sve jasno - linak
jedan.kub jedan.kub 20:23 03.04.2013

Teška blamaža


stopalo inace ovde ima nekih podataka

ko zna da cita bice mu sve jasno - linak



Nije baš nešto od podataka, kao ni ovaj linak

Ono Velika u nazivu ne predstavlja baš nešto, nije ni kao Drina te se bojim, da će se kineski projektanti smejati.


max.cohen92 max.cohen92 08:48 30.03.2013

Dno...

Dobro jutro gosn` Djordje...sa Zlatibora.

Elem, slucaj Bacevic. Da je navedena persona kojim slucajem zavrsila u Enigmi u ukrstenim recima ( Ne znam da li jos postoje Treca oka s slicni shamanski fanzini), bila bi u osam kvadratica kao "Omiljeno oruzje epskoga junaka Kraljevica Marka), popunite sami...
Prvi put kad sam video vest, reko shala, posalica...opet im neko na sastanku u kakvom cuburskom bircuzu uvalio neki spiritus umesto schnapsa, a poznato je da se infrastrukturni resorni ministri okupljaju ili po takvim mestima ili po pecenjarama u okolini Veljbourgha. Medjutim, istina. Doduse gospoda iz SRS-a ma pod novim brand name-om uvek su bila sklona nekom crtanju linija sa geografskim pojmovima iako im je ponasanje odgovaralo paraleli nakon nekog drugog "crtanja", al ajde. Vole ljudi Mission impossible triologiju, sta ces.
Medjutim, digresija...juce se vozim ka Zlatiboru Ibarskom. Brzina kretanja 40-60 km na cas, kanali i rupe na putu samo da dolijes vodu i eto mu kanala Korintskog, sa sve vrtlozima kao Bezdan. Tri puta gledam kao u chicken game kako me covek sa telefonom u ruci sa druge strane gadja drito, kao u Tudorovima. I sve to u vajnom 21. veku na putu za clanstvo u EU. Koje crno clanstvo, pa mi po infrastrukturi ne ispunjavamo standarde Kandahara. Nisu u stanju bukvalno dve decenije nikakav put da izgrade, nista. Ibarska je zila kucavica Srbije, veza centralne i Zapadne, put za Montenegro, Bosnu. Dve trake, bez bankina, signalizacije, milijardu kratera, sacekusa, strasno. I hoce kanal da grade, dzadu obicnu ne mogu da optimizuju.

Srbija.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:13 30.03.2013

Re: Dno...

juce se vozim ka Zlatiboru Ibarskom. Brzina kretanja 40-60 km na cas, kanali i rupe na putu samo da dolijes vodu i eto mu kanala Korintskog, sa sve vrtlozima kao Bezdan. Tri puta gledam kao u chicken game kako me covek sa telefonom u ruci sa druge strane gadja drito, kao u Tudorovima. I sve to u vajnom 21. veku na putu za clanstvo u EU

Dobar dan Gosn Max, lepo nadrndano pisanje i nadasve tačno ali ja posle ove lektire dođem na ideju neverovatnu ... dakle, ustanovi se novi turistički motiv i akcija, prodaje se po svetskim agencijama turističkim a može i nekim drugim IBARSKI RIZIK FROM SERBIA, ljudi dođu, naduvaju adrenalin i krenu da voze po magistrali onakvoj kako je opisaste i onda neki ne prežive, neke seronje odustanu a neki stignu živi na ćevape i rakiju negde podno Zlatibora. Cena odgovarajuća i dovoljna da zakrpi dugove državne ma MMF može samo da ga duva. To bi bio sasvim novi potencijal koji bi ne samo ekonomski uzdigao Srbiju već bi je promovisao kao vrh turističke ponude a ne tamo neko penjanje na Ande ili safari po Keniji gde lavove drogiraju umirujućim sredstvima te jedu iz turističke ruke i maze se. Razvaljena ibarska magistrala u tom slučaju se ne mora reparirati, taman posla pa da bude kao neke evropske putanje, ona bi ostala u takvom ili još gorem stanju što bi studija izvodivisti rekla kako treba, jer je osnova za razvoj. Dake, IBARSKI RIZIK FROM SERBIA ... ama kakav bre kanal ...
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 20:37 30.03.2013

Skeptično

Ni Magelan, u početku, nije uziman za ozbiljno, kao što je i sam ministar primetio.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 20:51 30.03.2013

Re: Skeptično

Ni Magelan, u početku,

Naslov komentara i tekst u blagom sukobu ... tekst je pun optimizma ! ...
Uostalom, skepticizmu, pesimizmu, optimizmu ili već biće dato odgovarajuće mesto po čitanju kineskog pisma ... a što se Magelana tiče, setio sam se, cilj mu je bio da oplovi Južni kontinent, onda je zalutao i pronašao Magelanov moreuz, sasvim neplanirano ... pa da vučemo neke paralele hipotetičke kao ovi kritičari ministrovi ili sledbenici?
antioksidant antioksidant 21:07 30.03.2013

Re: Skeptično

Nebojsa Krstic
Ni Magelan, u početku, nije uziman za ozbiljno, kao što je i sam ministar primetio.

оно што би министру можда било занимљиво је чињеница да магелан није преживео своје путовање.
интересује ме ко ће бити елкано?
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 14:45 31.03.2013

Re: Skeptično

Naslov komentara i tekst u blagom sukobu ... tekst je pun optimizma ! ...
Uostalom, skepticizmu, pesimizmu, optimizmu ili već biće dato odgovarajuće mesto po čitanju kineskog pisma ...

Meni je u čitavoj priči oko kanala nazanimljivije da su u direktnoj korelaciji nerealnost projekta i energija koju ministar ulaže u odbranu ideje. Zamislite gde bi nam bio kraj kad bi ministri s takvom energijom i posvećenošću ulazili u nešto što ima veze s mozgom.
antioksidant antioksidant 15:06 31.03.2013

Re: Skeptično

Zamislite gde bi nam bio kraj kad bi ministri s takvom energijom i posvećenošću ulazili u nešto što ima veze s mozgom.

као на пример еу интеграције, задржавање косова у оквиру суверенитета србије, подизање нивоа конкурентности српске привреде, смањења незапослености, повратка црвене звезде на трон европског шампиона...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:20 31.03.2013

Re: Skeptično

Ubedljivo rečeno!
kad bi ministri s takvom energijom i posvećenošću ulazili u nešto što ima veze s mozgom.

Iako sam pristalica zaključivanja po gledanju nekih stručno ispisanih papira ovog puta se moram složiti sa vama ... svako pravilo ima svojih izuzetaka.
milisav68 milisav68 16:54 31.03.2013

Re: Skeptično

Nebojsa Krstic

Meni je u čitavoj priči oko kanala nazanimljivije da su u direktnoj korelaciji nerealnost projekta i energija koju ministar ulaže u odbranu ideje. Zamislite gde bi nam bio kraj kad bi ministri s takvom energijom i posvećenošću ulazili u nešto što ima veze s mozgom.

Svojevremeno, `96. godine, pred lokalne izbore, lokalni bidža zvani Raf (SPS), izmedju ostalog obeća i plovnu Jasenicu.Reka je inače široka 3-4 metara, a duboka 1-2.

Prošlo to (uz veliko podsmevanje u gradu), kad `99 u leto poče da pada velika kiša - danima, i reka se izlije skoro celim svojim tokom, pa se donji deo grada pretvori u veliko jezero, stvarajući nestvarnu sliku, kao da se grad "preselio" negde, ako ne na more, onda bar uz Dunav.

I odmah se neko setio obećanja:
-Jel obećao Raf plovnu Jasenicu, a vi mu niste verovali.

Mene sad plaši da se i ministrovo obećanje tako ne ispuni.
antioksidant antioksidant 16:58 31.03.2013

Re: Skeptično

-Jel obećao Raf plovnu Jasenicu, a vi mu niste verovali.

kazu i da je tijanic izpunio obecanje o boljem zivotu u 2013. godini
milisav68 milisav68 17:05 31.03.2013

Re: Skeptično

antioksidant

kazu i da je tijanic izpunio obecanje o boljem zivotu u 2013. godini


Ribozom Ribozom 18:28 31.03.2013

plitak kanal

ovaj kanal dubok 2,50 metara, širok 90 metara i dug oko 650 kilometara


Ja sam priznajem laik za arhitekturu, ali mi ova dubina izgleda premalo za neki ozbiljniji transport.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 21:26 31.03.2013

Re: plitak kanal

dubina izgleda premalo

Ima nekoliko različitih podataka koji su jedino iz štampe ili sa raznih portala na netu pristupačni. Naveo sam u tekstu jedan od, ali ima i drugi koji govori o širini kanala od 30 - 40 metara i dubini od 4 metra.
little_radojica little_radojica 14:29 02.04.2013

Браво за текст

Иако се слажем са основном поруком сјајног текста да је потребно прво сести и озбиљно проучити, прорачунати читаву ствар, па је онда квалификовати као генијалност/будалаштину, признајем да налазим себе међу онима који ће је радо исхитрено назвати будалаштином. Ево зашто: само треба упоредити тај захват са рецимо Суецким каналом и видети огромну диспропорцију у грађевинском изазову (600/?/? према 193 километра дужине/24 метра дубине/ 200 метаре ширине) и потенцијалној користи (? према снабдевање Европе блискоисточном нафтом). Онда треба видети и геостратешку важност. Колико год да ми имамо "кућу на промаји", далеко је битније прескочити "обилажење" целе Африке него пола Балканског полуострва. Још кад упоредимо рељеф... То није одокативно, то је чиста логика (али не оно као са Мујом и Хасом у вицу са акваријумом, него логика- део математике).

Можемо да га упоредимо грубо и са каналом Рајна-Мајна-Дунав који је 171 километар дугачак, 55 метара широк и 8 метара дубок са 25 преводница који је омогућио да се пут око целе Европе скрати за око 2000 км (мерено од Суецког канала до Ротердама). Такође, кракови тог пловног пута од Београда до Констанце и од Београда до Солуна би били један другом конкуренција и поделили би у неком односу укупан обим трговине између себе, тј. не би сва трговина аутоматски прешла са Констанце на Солун.

Не кажем да је немогуће (наравно, све је могуће), али кажем да би то коштало јако пуно (питање реда величине). Још кад чујем аргументацију министра да је разлог зашто жели да спроведе то у дело "зато што је то био Маршалов план(!!!)", схватам да не причамо са озбиљним човеком...

Зато, бесплатна студија изводљивости - ДА (ако је неко стварно луд да то уради бесплатно). Нека остане за будућа поколења да виде чиме смо се ми занимали 2013-те. Чак може и да се направи план по којем било каква грађевинска, геодетска интервенција која би се ту вршила не би смела да наруши потенцијал за евентуално извођење тог канала у неком од долазећих векова (јер да је ближе-ближе је). Треба још имати у виду да би то била "наручена студија" тј да би је Кинези и Бачевић могли "улепшати"-прилагодити како би била лакша за прогутати са све удицом. У тој студији ће такође бити доста одокативних процена, а реч "екологија" и неки немерљиви бенефити ће се провлачити где год се буде могло. У сваком случују бих волео да видим и то "кинеско писмо".

А дотле имамо пречих, а јефтинијих ствари да градимо. Рецимо да завршимо те коридоре, да вратимо функцију постојећим каналима за наводњавање, па чак и унапређење телекомуникационе инфраструктуре је можда стратешки битније за развој... Овакве ствари се не праве преко ноћи, а отплаћују се још спорије, али треба их разматрати, само без тог спасоносног призвука.

И на крају, било би страшно да Кинези превале пола света да дођу овде да граде нешто што смо ми требали бити у стању сами. То је исто што и да имамо нафту, па да дозволимо Кинезима да нам је ископају, јер ми не знамо сами. Све то нас не води ка бољем, способнијем и самосталнијем и ОДРЖИВОМ друштву, него опет у неки компликован феуд-кмет однос, који траје док траје. А после ће нам ђаво бити крив...

tom tom 13:31 03.04.2013

Zar ne bi bilo bolje

da prvo napravimo prugu na istoj relaciji?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana