Društvo| Hronika| Istorija| Obrazovanje| Politika

Ko to laže, maže, glede đenerala Draže??

Nebojša Milikić RSS / 20.01.2013. u 06:40

Drage blogerke i dragi blogeri,

šaljem vam listu učesnika treće tribine NEMA REHABILITACIJE, koja će se održati u Rexu, u sredu 23. januara od 19h a na kojoj će se diskutovati dosadašnja svedočenja istoričara na aktuelnom sudskom procesu za rehabilitaciju D. Mihailovića.

Radni naslovi izlaganja će vam dovoljno toga reći a svakoga od vas molim da ovu informaciju prosledi gde misli da je potrebno i moguće. Od posebnog značaja bi bilo prosleđivanje najave medijskim redakcijama ili lično novinarima koje poznajete a koji za sada pretežno ignorišu ove i ovakve događaje (bojeći se valjda reakcija vlasnika privatizovanih medija). U svakom slučaju, bilo bi dobro da ako ikako možete dođete na tribinu jer je to jedinstvena prilika da vidite i čujete ove ljude, njihovu argumentaciju i komentare dosadašnjih svedočenja. Osim najavljenih, verujem da će se pojaviti još neki poznati istoričari, specijalisti iz ove oblasti koji su pozvani kao diskutanti a koje obično niko ne konsultuje u tekućim debatama, tako da će događanje biti jedinstveno. Unapred sam zahvalan i na dobrovoljnim prilozima za troškove pripreme, održavanja i dokumentacije ovog i mogućih sledećih događaja jer su lične mogućnosti i resursi nas nekolicine koji ovo radimo bez ikakve finansijske podrške - na izmaku.


Tribina NEMA REHABILITACIJE 3 "Osvrti na dosadašnja svedočenja na aktuelnom sudskom procesu za rehabilitaciju D. Mihailovića", Rex, Jevrejska 16, sreda 23. januar, 19h

Dragoslav Dimitrijević "Neosnovana svedočenja"

Goran Despotović "Metodika revizionističkog i negacionističkog diskursa"

Nebojša Dragosavac "Zašto istoričari svedoci govore sudijama pravnicima o sudskoj proceduri a ne o istorijskim činjenicama"

Dubravka Stojanović "Ujedinjenje faktičkog i fikcionalnog u revizionističkoj istoriografiji"

Radovan Pantović "Sa lica mesta" (ukoliko mu zdravlje to dozvoli, govoriće kao učesnik borbi partizana protiv udruženih Nemaca, Bugara i četnika u Južnoj Srbiji 1944. godine, u kojima je zaplenjena četnička dokumentacija sa spiskovima za kažnjavanja i likvidacije)

Ko ne može da dođe na tribinu, dobrodošao je na protest ispred suda, u petak 25. januara u 10h...

 



Komentari (53)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blogovatelj blogovatelj 06:58 20.01.2013

Doprinos temi...

gedza.73 gedza.73 09:59 20.01.2013

Draga Saveta

Unapred sam zahvalan i na dobrovoljnim prilozima za troškove pripreme, održavanja i dokumentacije ovog i mogućih sledećih događaja jer su lične mogućnosti i resursi nas nekolicine koji ovo radimo bez ikakve finansijske podrške - na izmaku.


У Федеративној Народној Републици Југославији, а потом у социјалистичкој Југославији (СФРЈ), након 1944. године започела је безрезервна и систематска харанга на све оно што се не уклапа у њену идеолошко-политичку матрицу. Након преузимања имовине Краљевине Југославије, прва се на удару нашла приватна имовина домаћих и страних лица, која је мерама државне принуде као што су конфискација, секвестрација, аграрна реформа, колонизација и национализација, без обзира на вољу власника и без икаквог обештећења, одузимана и претварана у државну, односно друштвену својину.

Законом о аграрној реформи и колонизацији 1945. године су од приватних власника (сељаци и други власници, банке, предузећа, акционарска друштва, цркве) у корист државе одузети бројни земљораднички и неземљораднички поседи пољопривредног и шумског земљишта, као и земљишни поседи цркава, манастира, верских установа и задужбина.

Национализација се правдала "одузимање имовине ратним профитерима", као и познатим левичарским ставом "Имовина је крађа!"


Konfiskacija imovine u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata bila je specifična jer nije izricana samo kao sporedna krivična sankcija, već je izricana određenim kategorijama lica putem propisa opšteg karaktera, i bez vođenja krivičnog postupka, kao što je slučaj sa licima na koja se odnosi Odluka AVNOJ-a od 21. novembra 1944. godine. Uz to, odluke o konfiskaciji imovine donosili su ne samo sudovi nego i upravni organi.


Seljacima je imovina posebno rigorozno konfiskovana u slučajevima neispunjenja obaveze o otkupu poljoprivrednih proizvoda (žita, vune, pasulja, svinja, kože, sena i dr.), koji je država uvodila posebnim propisima (uredbama). Vlast, odnosno Partija, je na selu šablonski diferencirala seljake prema njihovoj imućnosti na tri kategorije: „kulaci“, „srednjaci“ i „siromašni seljaci“, ali kriteriji za tu podelu nisu svuda bili isti što je kod seljaka izazivalo nezadovoljstvo i otpor vlastima, pogotovo zbog nerealnih procena njihovih materijalnih mogućnosti i preniskih otkupnih cena. Partija je vodila oštru i nemilosrdnu kampanju protiv seljaka koji nisu ispunjavali obaveze iz obaveznog otkupa. Zbog neispunjavanja normi otkupa mnogi seljaci su lišavani slobode, novčano kažnjavani, konfiskovane su im poljoprivredne mašine, pronađene količine žitarica i nekretnine. Tako, u Vojvodini je do maja 1947. godine, zbog neizvršavanja otkupa, kroz zatvore prošlo 8.821 lice, od kojih je 720 osuđeno. Za isto vreme kroz zatvore u Srbiji sem Kosmeta, prošlo je 10.082 lica, od kojih je 1.224 osuđeno.


Mali prilog tribini.

Izricanju kazni konfiskacije nekretnina različito se pristupalo u pojedinim delovima zemlje tako da su pojedine seljake za istu „krivicu“ pogađale različite sankcije. Srbija je u tom pogledu vodila najrigorozniju kaznenu politiku. Primera radi, u Srbiji je kazna potpune konfiskacije izricana krupnim posednicima, dok je u Hrvatskoj postojala isključivo delimična konfiskacija nepokretne imovine. Konfiskacija nepokretne imovine u Sloveniji izrečena je samo u dva slučaja, a u Bosni i Hercegovini u deset slučajeva protiv imućnih seljaka i u dva protiv srednjih posednika. U Srbiji, Hrvatskoj i nekim drugim republikama najveći broj seljaka osuđen je zbog delimičnog neizvršavanja obaveze otkupa („delimičnjaci“), za razliku od Slovenije u kojoj je kaznena politika bila mnogo blaža jer su osuđivani samo oni seljaci koji u celini nisu izvršili svoju obavezu.


Nebojša Milikić
U svakom slučaju, bilo bi dobro da ako ikako možete dođete na tribinu jer je to jedinstvena prilika da vidite i čujete ove ljude, njihovu argumentaciju i komentare dosadašnjih svedočenja.
dragan7557 dragan7557 11:32 20.01.2013

Re: Draga Saveta

gedža(po citatu):
У Федеративној Народној Републици Југославији, а потом у социјалистичкој Југославији (СФРЈ), након 1944. године започела је безрезервна и систематска харанга на све оно што се не уклапа у њену идеолошко-политичку матрицу.

Na isti način ne menjajući sadržaj osim u imenu države može napisati:

U SRJ 2000 godine započela je bezrezervna i sistematska haranga na sve ono što se ne uklapa u njenu novu ideološko-političku matricu."
Након преузимања имовине Краљевине Југославије, прва се на удару нашла приватна имовина домаћих и страних лица, која је мерама државне принуде као што су

"Nakon preuzimanja društvene imovine pod upravom poslušne birokratije, prva se na udaru našla imovina svih građana(društvena imovina) imovina preduzeća u svojini udruženog rada, koja je merama državne prinude, podržavljenja sveukupne imovine radnika i društva, kako bi generacijama stvarana imovina u vlasništvu svih građana bila privatizovana, raskrčmljena na primitivan, drzak, ordinarnoj pljački ravan način:
без обзира на вољу власника и без икаквог обештећења, одузимана и претварана у државну svojinu.


Naravno ovde nije napisano već zlonamerno izostavljena činjenica:
одузимана и претварана у државну, односно друштвену својину.

da je društvena svojina koncipirana i ozakonjena u kasnijem periodu, a da 1944 nije postojala ni koncepcija samoupravljanja a ni pojam društvena svojina. Polazeći od gore navedenog citata, jasno je da se ovde pretendira u nedostatku činjenica, grubo falsifikovanje poznatih činjenica.

Mada bih mogao da nastavim dalje, samo bih da potsetim na NIS i obećanih € 1.000 koji su umesto evra postali bezvredni dinari. Eto to bi bio moj doprinos tribini.


cerski
gedza.73 gedza.73 11:40 20.01.2013

Re: Draga Saveta

U SRJ 2000 godine započela je bezrezervna i sistematska haranga na sve ono što se ne uklapa u njenu novu ideološko-političku matricu."

Dragane, ovde si me zbunio. Koja je bila stara ideološko-politička matrica?
Kertes i Co?
Ajde da si rekao da su nastavljeni i poboljšani nacini sistematske pljačke pa i da se složim.

da je društvena svojina koncipirana i ozakonjena u kasnijem periodu, a da 1944 nije postojala ni koncepcija samoupravljanja a ni pojam društvena svojina.

Poenta nije u tome jal' je društvena jal' državna već da je oteta privatna imovina i svojina.

Šta na zapadu znači privatno vlasništvo?



dragan7557 dragan7557 12:32 20.01.2013

Re: Draga Saveta

gedža:
Dragane, ovde si me zbunio. Koja je bila stara ideološko-politička matrica?
Kertes i Co?

Pa ideološko-politička matrica koja je postojala na bazi udruženog rada i drštvene svojine, sve do početka onoga što se u svetskoj literaturi danas naziva "neoliberalnom revolucijom," započeto početkom 1980 godine, a privatizacija je prvo pogodila kapitalističke države. A kad je žaba videla kako se konji uspešno potkivaju onda je i ona digla noge, pa je onda još veće divljaštvo nastalo u državama tzv. komunizma.

Jugoslavija nije spadala upravo zbog društvene svojine i samoupravljanja ni u jednu od dve spomenute kategorije država.

Kertes i Co su samo preteče propasti, čiji je začetnik Ante Marković koji je započeo privatizacioni proces a da jedna lasta ili nekoliko ne čine proleće je u Srbiji i pokazano, pun udar na imovinu celog društva je ostvaren tek posle plišane revolucije dakle 2000.

Poenta nije u tome jal' je društvena jal' državna već da je oteta privatna imovina i svojina.

Poenta je upravo u fundamentalnoj razlici između društvene i državne svojine, i lako ju je razumeti.

Državna svojina je ustvari svojina onog dela građana koji naprosto poseduje državu, i koji sebe zbog tog privilegovanog položaja smatra elitom u starogovoru Avangardom. Oni sa tom državom i samom državnom svojinom, mogu da čine bukvalno šta hoće ili šta im se ćefne.

Drštvena svojina koja je ozakonjena Ustavom je, za razliku od Običajnog prava, drukčija, zakonska pravna kategorija sa kojom elita po zakonu i Ustavu ne može da se ponaša kao sa svojom prćijom jer je u vlasništvu celog društva i de jure i de facto, pa je tu i takvu društvenu svojinu trebalo, prvo obesmisliti a onda podržaviti što je 2000 i učinjeno a onda je nastala raspodela plena.

Dakle bez podržavljenja ozakonjene društvene svojine u vreme koje spominješ(Kertes & Co) nije bilo moguće prići raspodeli tuđe svojine.

Društvena svojina je vekovno poznata pravna kategorija Običajnog Prava i stav da nije ničija(poznati slogan "svačije je ničije" ) je drska obmana.

Kako je, recimo u Engleskoj opljačkana društvena svojina (commons), i do koje propasti je to dovelo zabeležila je Istorija, isto važi i za USofA a i druge kapitalističke države.
Šta na zapadu znači privatno vlasništvo?

Odgovoriću ti kontra pitanjem, mada mi nije običaj.

Ko je titular "korporativne svojine,"? Koji karakter ima korporativna svojina?

Korporaivna svojina je, zakonom priznat oblik društvene svojine u bilo kojoj kapitalističkoj državi. Nastaje udruživanjem sredstava članova, akcionara, korporacije, a ređe udruživanjem rada(u zadnje vreme se pojavljuje udruživanje rada u Južnoj Americi). Društvena svojina i njen, po broju članova ograničeni vid, korporativna svojina su u svojoj biti privatna svojina udruživača sredstava i/ili kapitala. Da je rad kapital valjda nije potrebno objašnjavati?

Da skup više osoba, pod određenim uslovima poprima karakter društva, pa i akcionarskog društva, valjda nije porebno objašnjavati, kao ni činjenicu da društvo označava grupu ljudi(u ovom slučaju vlasnika) koja grupa može biti neograničeno velika i samim tim u sebi sadržati(kao članove) stanovništvo cele jedne države.

cerski

8c_competizione 8c_competizione 14:11 20.01.2013

Re: Draga Saveta

pun udar na imovinu celog društva je ostvaren tek posle plišane revolucije dakle 2000.



Molim?

A do tada se Karici, Miskovici, Beko-i, Markovic-Milosevici nisu nahapali milijardi, to tvrdite?

kako vas nije sramota?

nije da brani balavurdiju od posle 5. oktobra, ali stvarno preteraste. pa pola te balavurdije od posle 5. oktobra jeste bratija iz devedesetih!

sram vas bilo!
dragan7557 dragan7557 14:20 20.01.2013

Re: Draga Saveta


8c_competizione
pun udar na imovinu celog društva je ostvaren tek posle plišane revolucije dakle 2000.



Molim?

A do tada se Karici, Miskovici, Beko-i, Markovic-Milosevici nisu nahapali milijardi, to tvrdite?

kako vas nije sramota?

nije da brani balavurdiju od posle 5. oktobra, ali stvarno preteraste. pa pola te balavurdije od posle 5. oktobra jeste bratija iz devedesetih!

sram vas bilo!

No comment.

cerski
mozzart89 mozzart89 17:09 20.01.2013

Re: Draga Saveta

dragan7557
gedža(po citatu):
У Федеративној Народној Републици Југославији, а потом у социјалистичкој Југославији (СФРЈ), након 1944. године започела је безрезервна и систематска харанга на све оно што се не уклапа у њену идеолошко-политичку матрицу.

Na isti način ne menjajući sadržaj osim u imenu države može napisati:

U SRJ 2000 godine započela je bezrezervna i sistematska haranga na sve ono što se ne uklapa u njenu novu ideološko-političku matricu."
Након преузимања имовине Краљевине Југославије, прва се на удару нашла приватна имовина домаћих и страних лица, која је мерама државне принуде као што су

"Nakon preuzimanja društvene imovine pod upravom poslušne birokratije, prva se na udaru našla imovina svih građana(društvena imovina) imovina preduzeća u svojini udruženog rada, koja je merama državne prinude, podržavljenja sveukupne imovine radnika i društva, kako bi generacijama stvarana imovina u vlasništvu svih građana bila privatizovana, raskrčmljena na primitivan, drzak, ordinarnoj pljački ravan način:
без обзира на вољу власника и без икаквог обештећења, одузимана и претварана у државну svojinu.


Naravno ovde nije napisano već zlonamerno izostavljena činjenica:
одузимана и претварана у државну, односно друштвену својину.

da je društvena svojina koncipirana i ozakonjena u kasnijem periodu, a da 1944 nije postojala ni koncepcija samoupravljanja a ni pojam društvena svojina. Polazeći od gore navedenog citata, jasno je da se ovde pretendira u nedostatku činjenica, grubo falsifikovanje poznatih činjenica.

Mada bih mogao da nastavim dalje, samo bih da potsetim na NIS i obećanih € 1.000 koji su umesto evra postali bezvredni dinari. Eto to bi bio moj doprinos tribini.


cerski


Све се слажем, али напомињем да то што је ово тачно не значи аутоматски да је нетачно све оно што тврди геџа...
Да л' је постала државна или друштвена то ће на суду јасно бити разјашњено, али да је скоро у сваком појединачном случају отета - е, то никада до сада нисмо себи признали и зато је овај аспект битан, поред тога да се оштећенима исправи неправда и компензује начињена штета.
Што се тиче рехабилитације - не знам шта да кажем. Постоје појединци који су без основа осуђивани и требало би их рехабилитовати (као што су махом до сада већ рехабилитовани сви који су затражили да се пониште пресуде због вербалног деликта у виду случајног изговарања речи Совјет током оне параноје 48. године (оправдане параноје или неоправдане, мање је важно), или због других неких небулоза, па чак и намерно зато што је неки локални кулов који је хтео да им напакости због свог неког комплекса из детињсттва хтео да им намести затвор, па су измишљане лажне оптужбе за све и свашта).
Што се тиче целог покрета не знам да ли би га требало рехабилитовати. Не знам како утврдити истину везану за сва та догађања и бојим се да је то заправо и немогуће.
Али, не сме се дозволити колективизација. Дакле, ако се Дража и четници као такви рехабилитује - никако да се ослободе индивидуалне кривице и сви они који су починили злочине (таквих је било засигурно). Ако се не рехабилитује - онда бар признати јавно и да су партизанске јединице умеле да почине злочине над цивилима ако их оцене као непослушне.
Сећам се приче, вероватно смарам, ал ево да је кажем као илустрацију - покојни деда по маминој страни у свом селу је био дете, али и савременик мучног догађаја да је једна кућа запаљена и сви су из те куће без суђења и проверавања онога што тврде у своју одбрану били пострељани по директној усменој наредби командира јединице на терену. Била је негде средина рата, зима сигурно, а чини ми се да је година 1942...можда 43. ал ипак мислим да је зима 42. на 43. А наиме, радило се о томе да је кроз село пре те јединице прошла једна друга партизанска (локална) и у тој су кући, између осталих, нашли скровиште и храну. Боравили неко време и појело се више од пола онога што је било на располагању. Недељу-две након тога пролази друга јединица у покрету, која је долазила ко зна од куда и ишла ко зна куда, али не познајући терен, а прилазећи игром случаја селу иѕ правца тог засеока такође се намери на ту кућу (као очито најподеснију) и затраже такође скровиште и храну за неке од својих бораца. Прихваћени су, али пошто су затекли стање да хране нема у уобичајеној количини, ал што је пресудило - нема је довољно за планирани останак, посумњали су да се храна од њих крије, те одмах након тога и да је заправо у питању издаја и да су укућани ко зна коме продали или дали своју стоку, зимницу, брашно и шта ја знам већ... И није помогло ни то што је из те куће један син био у партизанима а други био у логору Дахау (иначе би и он извесно био у партиѕанима) и што је домаћин објашњавао како су њихови саборци прошли туда пре кратког времена и што се позвао на командира оне прве јединице и дао истините све податке о свему и објаснио зашто је то тако. Без провере ма које од тих чињеница и без икаквог поступка командир наредио стрељање. Они пострељани (укљукујучи и две жене), а кућа запаљена (сад, то деда не знаде да ли је било наређено или не, али за стрељање је сигуран). Узгред, цело село је било уз партизане, дало је два народна хероја, а четници ту никад нису ни привирили.
Епилог приче: После рата, овај случај је заташкан и никада није разјашњен. Као и све друге попаљене куће по селу - и ова је приписана Немцима (све друге истинито, али та лажно). Преживелих из те куће није било (старији син није преживео Дахау, а млађи је погинуо у НОБ). Но, било је тих сведока неколико. Како је то решено? На срећу, мирно. Сведоци су уценили локалне послератне вође. Случај је остао заташкан, али су за узврат житељи села безмало први од свих села у целој општини добили асфалтни пут, струју и градску воду за пиће. Наравно, ту су помогле и две околности које су те уступке учиниле оправданим, односно могућим: село је имало велике заслуге у рату, дало ко што рекох два народна хероја одликована још за време самог рата а више истакнутих бораца је или из села или води прекло барем; а друго је то што је село релативно блиѕу града (6-7 км), тако да је технички било сигурно лакше него да је рецимо 35 км удаљено. Такође као нагодба нису вршене никакве репресалије због верских питања. Иако је цело село било уз партиѕане против Немаца, нису баш сељаци мирисали комуниѕам као идеологију, а веровали или не били су и остали у свим кућама Срби и православци. Слабо се ко изјашњавао као Југословен. Једино се нису замерали око круцијалних питања и нису покретали расправу о функционисању читавог система после рата. Још једна сретна околност која је учинила све то могућим је да у селу нема цркве, нити свештених лица, већ се иде или у град или у неко од суседних села. Па тако није било проблема да се то житељима дозволи све док не демонстрирају своју веру јавно и док не праве препреке у раду и спровођењу идеологије локалним органима власти по круцијалним питањима - дакле, ако је задруга - ѕадруга је, ако је обавезан откуп, обавезан је... великих поседника није ни било (брдско је село и раштркано), а ионако је свима било свеједно за земљу кад су ионако после децу позапошљавали по фабрикама у граду. Данас остала само старина...
Закључак - како ту бити паметан?! Ајде нек ми неко каже. Јер, с друге стране, у једном другом селу удаљеном око 60 км од овог описаног мој деда по татиној страни одведен је на принудни рад од неколико месеци одмах после рата јер је човек у својој кући славио крсну славу и позвао као и сваке године у госте кога год је у селу било. А опет у том селу за време рата кад год су прошли четници попљачкали су и једном и попалили и поубијали...а партиѕани су само узимали ресурсе и то уз договор са сељацима...
А сигурно има и крајева Србије где су четници били популарни и омиљени у народу, тако да никад никоме није длака с главе фалилач док, кад су после завладали комунисти од сељака се наравно отимало, јер договор сигурно није могао баш глатко да се постигне...
dragan7557 dragan7557 19:25 20.01.2013

Re: Draga Saveta

mozzart89:
Све се слажем, али напомињем да то што је ово тачно не значи аутоматски да је нетачно све оно што тврди геџа...

Ja to nigde nisam ni tvrdio već naprotiv:
Na isti način ne menjajući sadržaj osim u imenu države može napisati:


Ono što sam napisao je objašnjenje ekonomskog dešavanja u SRJ a potom u Srbiji(druge SFRJ republike su prošle isto) u kojoj je jedna nepravda zamenjena drugom još većom nepravdom.

Komunistička ideologija je osiromašlia mali broj bogataša u Srbiji, neoliberalna ideologija je, osiromašila sve građane a samu državu Srbiju dovela na prosjački štap.

Srbija je bila tipičan primer korporativne države u sklopu još veće korporacije SFRJ. Da je SFRJ imala sve prerogative korporativne države je nesumnjivo, uključujući i korporativnu svojinu kao i akcionare dakle zaposlene radnike, koji su delili profit svog rada.

Primer iz korporativne prakse:

U Korporacijama gde je zakazao korporacijski Top-Level Management a druga korporacija(uobičajeno je to tzv. Investment Banking) sa uspehom izvrši neprijateljski udar na samu korporaciju, dešava se sledeći proces: matičnu korporaciju novopostavljeni management cepa na delove, usitninjava, stvarajući nove ekonomsko-tržišne celine, celine koje se lako prodaju za više novca nego što je za njih plaćeno(ipak kupljena je cela korporacija za sitne pare), usitnjava, ranije po nekom, bilo kom ekonomskom osnovu integralne delove preuzete korporacije i tako usitnjene, zaokružene u tržišne celine rasprodaje na berzi ili sporazumno ili naprosto prisvaja ili poklanja, pošto je to ipak privatna svojina.

Dakle novi management koji postavlja novi korporativni vlasnik nije iz svojih razloga zainteresovan, niti plaćen za opstanak cele korporacije, već za izvalačenje profita iz pale korporacije.

Ovde se postavlja pitanje imovine nominalno predstavljene akcijama, vlasničkim delovima, koje, treba li napomenuti(!?) na tržištu postaju bezvredna hartjia.

Onaj ko je najviše pogođen ovim udarom je mali akcionar, ali taj mali akcionar je ipak vlasnik dela korporacije čije je vlasništvo sada obezvređeno ili tačnije rečeno, takav akcionar je opljačkan.

Treba li napomenuti i zašto se tzv. institucionalni investitori(Banke, Osiguranja, Penzioni Fondovi) klone ovog posla i zašto ne učestvuju u ovoj prljavoj ujdurmi?

Osim toga jasno sam odgovorio na gedžino pitanje:
Šta na zapadu znači privatno vlasništvo?

posle svega napisanog treba li napomenuti da je korporativna svojina a samim tim i društvena svoji privatno vlasništvo?

Izvinjenje autoru bloga za ova tri teksta koji samo na prvi pogled nemaju vezu sa temom, a da postoji direktna veza je nesumnjivo.


cerski

p.s. i da napomenem da u svojoj dugogodišnjoj praksi nisam video oduševljenog vlasnika akcija neke korporacije koja je propala na opisani način. Ostaje da napomenem da su Srbi i ostali SFRJ narodi, bili oduševljeni propašću svoje korporacije SFRJ, valjda što nisu pretpostavljali da će njihove akcije biti bezvredne i da će dolaskom novog gazde situacija biti bolja, što je već u početku bilo isključeno!?

I da potsetim:
Mada bih mogao da nastavim dalje, samo bih da potsetim na NIS i obećanih € 1.000 koji su umesto evra postali bezvredni 1.000 dinara. Eto to bi bio moj doprinos tribini.

mozzart89 mozzart89 20:10 20.01.2013

Re: Draga Saveta

dragan7557
mozzart89:
Све се слажем, али напомињем да то што је ово тачно не значи аутоматски да је нетачно све оно што тврди геџа...

Ja to nigde nisam ni tvrdio već naprotiv:
Na isti način ne menjajući sadržaj osim u imenu države može napisati:


Ono što sam napisao je objašnjenje ekonomskog dešavanja u SRJ a potom u Srbiji(druge SFRJ republike su prošle isto) u kojoj je jedna nepravda zamenjena drugom još većom nepravdom.

Komunistička ideologija je osiromašlia mali broj bogataša u Srbiji, neoliberalna ideologija je, osiromašila sve građane a samu državu Srbiju dovela na prosjački štap.

Srbija je bila tipičan primer korporativne države u sklopu još veće korporacije SFRJ. Da je SFRJ imala sve prerogative korporativne države je nesumnjivo, uključujući i korporativnu svojinu kao i akcionare dakle zaposlene radnike, koji su delili profit svog rada.

Primer iz korporativne prakse:

U Korporacijama gde je zakazao korporacijski Top-Level Management a druga korporacija(uobičajeno je to tzv. Investment Banking) sa uspehom izvrši neprijateljski udar na samu korporaciju, dešava se sledeći proces: matičnu korporaciju novopostavljeni management cepa na delove, usitninjava, stvarajući nove ekonomsko-tržišne celine, celine koje se lako prodaju za više novca nego što je za njih plaćeno(ipak kupljena je cela korporacija za sitne pare), usitnjava, ranije po nekom, bilo kom ekonomskom osnovu integralne delove preuzete korporacije i tako usitnjene, zaokružene u tržišne celine rasprodaje na berzi ili sporazumno ili naprosto prisvaja ili poklanja, pošto je to ipak privatna svojina.

Dakle novi management koji postavlja novi korporativni vlasnik nije iz svojih razloga zainteresovan, niti plaćen za opstanak cele korporacije, već za izvalačenje profita iz pale korporacije.

Ovde se postavlja pitanje imovine nominalno predstavljene akcijama, vlasničkim delovima, koje, treba li napomenuti(!?) na tržištu postaju bezvredna hartjia.

Onaj ko je najviše pogođen ovim udarom je mali akcionar, ali taj mali akcionar je ipak vlasnik dela korporacije čije je vlasništvo sada obezvređeno ili tačnije rečeno, takav akcionar je opljačkan.

Treba li napomenuti i zašto se tzv. institucionalni investitori(Banke, Osiguranja, Penzioni Fondovi) klone ovog posla i zašto ne učestvuju u ovoj prljavoj ujdurmi?

Osim toga jasno sam odgovorio na gedžino pitanje:
Šta na zapadu znači privatno vlasništvo?

posle svega napisanog treba li napomenuti da je korporativna svojina a samim tim i društvena svoji privatno vlasništvo?

Izvinjenje autoru bloga za ova tri teksta koji samo na prvi pogled nemaju vezu sa temom, a da postoji direktna veza je nesumnjivo.


cerski

p.s. i da napomenem da u svojoj dugogodišnjoj praksi nisam video oduševljenog vlasnika akcija neke korporacije koja je propala na opisani način. Ostaje da napomenem da su Srbi i ostali SFRJ narodi, bili oduševljeni propašću svoje korporacije SFRJ, valjda što nisu pretpostavljali da će njihove akcije biti bezvredne i da će dolaskom novog gazde situacija biti bolja, što je već u početku bilo isključeno!?

I da potsetim:
Mada bih mogao da nastavim dalje, samo bih da potsetim na NIS i obećanih € 1.000 koji su umesto evra postali bezvredni 1.000 dinara. Eto to bi bio moj doprinos tribini.



Verovatno skrećem, ali sam radoznao: Vaše stanovište je osnovano (barem mi liči, jer stručnjak nisam). No, polazeći sada od toga da je osnovano, da li poričete ili potvrđujete i dodatno jedno stanovište da je zaduživanje i spoljni dug koji imamo danas posledica onoga što je započeto upravo u vreme SFRJ, a posle raspada se kriza samo nastavila (da ne ističem jer su toga svi svesni da su ratna zbivanja samo još ubrzala i povećala razmere opšteg propadanja)?
Da nije (moralnog) propadanja, ne bi bilo ni krađe; da nije krađe ne bi bilo ni propadanja (materijalnog).
Ali, ostaviću se kvake 22, nego ću kazati: Ako ste saglasni i sa ovim dodatnim stanovištem, onda, ipak razloge kraha ne treba tražiti samo u onome što ste napisali, već se mora suočiti i sa time da je tada supermoćan i kompaktan državni vrh (dakle KPJ, SKJ kako god se to u datom momentu zvalo) bio taj koji je nedomaćinski i nerezonski poslovao u tom (Vašim prethodnim stanovištem opisanom) preduzeću. Može se pitanje i svesi na: Da li ste saglasni s time da je dobar deo uzroka svih posledica koje vidimo danas, pored ostalog, i zaduživanje na međunarodnom planu u vreme SFRJ, a to su pare koje nisu objektivno gledajući mogle biti vraćene ni da je Jugoslavija opstala umesto što se raspala?
P.S. Verovatno bi se raspala i da je bila u suficitu, a ne u deficitu - ali nema to veze s ovim oko čega sam ja radoznao... Jer, ako je imala sve mogućnosti koje je imala - ta država nije smela da ima deficit. Dakle, preduzeće koje je funkcionisalo tako kako ste opisali po mom mišljenju ne bi smelo imati negativan bilans poslovanja...a imalo je i to daleko pre nego što su usledila dešavanja koja ste opisali (usitnjavanje korporacije i udari od spolja, pa i sve pljačke koje su se na tom tako nastalom peplu i desile). Pa mi tu nešto ne štima, i onda sam radoznao...eto, zato pitam...
G r o f G r o f 21:01 20.01.2013

Re: Draga Saveta

Priznajem, nisam očekivao na ovako olinjaloj temi ovako smisleno izlaganje gospodina cerskog.
background noise background noise 21:37 20.01.2013

Re: Draga Saveta

No comment.

cerski


Pa što si onda komentarisao?
dragan7557 dragan7557 22:46 20.01.2013

Re: Draga Saveta

mozzart89:Verovatno skrećem, ali sam radoznao: Vaše stanovište je osnovano (barem mi liči, jer stručnjak nisam).

Napisano nije moje stanovište već jedna od mogućih iterpretacija, zasnovana na korporativnom modelu koji je u ovom slučaju relevantan ovoj interpretaciji.
stanovište da je zaduživanje i spoljni dug koji imamo danas posledica onoga što je započeto upravo u vreme SFRJ,

Ovo je nejasano pitanje jer ne definiše na čega se misli da je započeto u vreme SFRJ. Ukratko pitanje nije konkretno već uopšteno i odgovor je naravno potvrdan.

Današnje stanje je prirodna posledica procesa nastalih u samoj Jugoslaviji sa početkom sedamdesetih godina prošlog veka.
Svakom dostupni podatci Svetske Banke po pitanju zaduživanja Jugoslavije, ukazuju na činjenicu da je prvo zaduživanje Jugoslavije počelo upravo početkom sedamdesetih, do tada Jugoslavija nije uzimala kredite od ove ustanove.

Spoljni dug koji postoji u Srbiji danas, je posledica novog zaduživanja koje karakteriše period od 2000 godine, a sa Jgoslavijom pre raspada taj dug nema nikakve, ili skoro nikakve veze.
posle raspada se kriza samo nastavila

Jugoslavija je pred raspad imala sistemsku ekonomsku ali i političku krizu, a ako se tome doda i politički mismanagement slika postaje potpunija.

Posmatranjem odvojeno sve tri krize moguće je izvesti i zaključke o pitanju svake od njih ponaosob. Takve analize se sigurno mogu očekivati u daljoj budućnosti.
ipak razloge kraha ne treba tražiti samo u onome što ste napisali,

Nisam i rekao da su navedeni razlozi jedini, već naprotiv osvrnuo sam se na često pominjanu disfunkcionalnost države za koju je optužen isključivo ekonomski sistem sadržan u samoupravljanju i vlasničkoj formi, pri čemu sam jasno ukazao na karakter društvene svojine, i naveo potvrde da je društvena svojina vid privatne svojine, sa tačno određenim titularom, što je najčešće pominjan argument protiv društvene svojine.
već se mora suočiti i sa time da je tada supermoćan i kompaktan državni vrh (dakle KPJ, SKJ kako god se to u datom momentu zvalo) bio taj koji je nedomaćinski i nerezonski poslovao u tom (Vašim prethodnim stanovištem opisanom) preduzeću.

U ekonomiji(privrednom sistemu) Jugoslavije je moguće razlikovati nekoliko perioda.

1. Period ideološkog managementa i posleratna ekonomija u kojoj je bilo "prirodno(za to vreme) da se eliminišu ideološki neprijatelji, o čemu gedža piše a i vi navodite. Ali to su samo parcijalni primeri i nemaju uticaja na funkcionalnost samog privrednog sistema.

2. Period je konsolidacija političke nomenklature obojene ideološkom farbom(u ovom slučaju komunističkom) sa inovacijama u samom privrednom sistemu države a čvrsto zakovanom na ideološkim principima i ideološkim greškama, koje u ono vreme politički management niti je znao niti je mogao da zna. Ovde posebno ciljam na razvoj teške industrije, inače direktno preuzet iz Marksizma, bez dovoljnog poštovanja svetskih ekonomskih trendova, zapostavljen je(iz ideoloških razloga) razvoj srednjih i malih preduzeća, a u medjuvremenu profilisana srednja klasa nije poticala iz srednjeg staleža, vezanog za razvoj malih i srednjih preduzeća, već je za svoje postojanje morala da bude zahvalna potrebama za politički podobnom i poslušnom birokratijom.

3. Šezdesetih je pokušana reforma, koja nije dala očekivane rezultate došla je 68 protesti studenata i zahtevi za više građanskih sloboda kojim je udovoljeno ali ne i dovoljno, izostao je razvoj malih i srednjih preduzeća a glavni krivac je ideološki ofarbana politička nomenklatura.

4. Ponovni zahtev za liberalizacijom, Savka Kučar & Co je pokazao razdor u samom političkom managementu vrha države, a zahtevima za povećanjem konzumerizma i put u potrošačko društvoje udovoljeno je putem zaduživanja u inostranstvu, isto kao i danas. Ovo je dovelo do pada investicija u privredu a povećanja potrošnje. Sličnu sliku imamo i danas.

5. Ustav od 1974 uvodi definitivno inokosni organ(pravo odlučivanja), je prvi udar na samoupravljanje*, a management preduzeća koji sada dobija odlučujuću ulogu se umesto po kvalitetu svog rada ocenjuje političkom podobnošću i odanošću političkom vrhu države i njegovoj tada već prevaziđenoj ideologiji.

Ovom je zacrtan kraj Jugoslavije kao funkcionalnog preduzeća odnosno prve korporativne države svih građana koju je svet video. Ovakva kvazi komunistička korporativna država nije osim narodu nikome bila potrebna.

6. Osamdesetih svet trese neoliberalna revolucija, započinju privatizacije svega što je predstavljalo javnu svojinu, i profiliše se neoliberalna država. U Jugosalviji se roba skriva po magacinima a visoko plaćeni nekompetentni, po političkoj liniji postavljeni direktori bez stvarnih management sposobnosti i znanja do tada koliko toliko funkcionalnu privredu pretvaraju u mrtvaca na odru. U kadrovanju danas i onda je mala ili nikakva razlika.

Prekasno ispunjeni zahtevi za liberalizacijom vode Jugoslaviju u propast koja konačno nastaje nasilnim cepanjem i ratovima.

Srbija u izolaciji nametnutoj spoljnim sankcijama širom otvara vrata sivoj nekontroslisanoj ekonomiji koja uništava državu i danas.

7. Uspešna neoliberalna revolucija se dešava u Srbiji 2000 gosine pod maskom demokratije, a zaduživanju se širom otvara kapija, koja uzgred i dan danas stoje širom otvorena.

Da li ste saglasni s time da je dobar deo uzroka svih posledica koje vidimo danas, pored ostalog, i zaduživanje na međunarodnom planu u vreme SFRJ, a to su pare koje nisu objektivno gledajući mogle biti vraćene ni da je Jugoslavija opstala umesto što se raspala?

Ne, zaduženje Jugoslavije niti je bilo preterano niti je postojala šansa da to zaduženje ne bude vraćeno, i kao što se zna ti dugovi su najvećim delom i vraćeni.

Potencijal jugoslovenske privrede je bio u potpunosti dovoljan da se dugovi vrate i to na vreme, pa i da se još povisi stopa zaduženosti Jugoslavije, zakazao je politički management koji je u svojim namerama domaćinski potpomognut od strane politiziranog privrednog managementa. U Jugoslaviji je zakazao management a ne privredni sistem i njegovi potencijali.
Jer, ako je imala sve mogućnosti koje je imala - ta država nije smela da ima deficit.

Na svetu se na prste mogu izbrojati države koje nisu zadužene i imaju pozitivan bilans, uzgred deficit u jednoj grani je u Jugoslaviji upravo zbog korporativnog karaktera svojine bilo moguće pokrivati suficitom drugog sektora upravo kao što se to radi u svim korporacijama ovog sveta.
a imalo je i to daleko pre nego što su usledila dešavanja koja ste opisali (usitnjavanje korporacije i udari od spolja,

Udari spolja odnosno neprijateljsko preuzimanje nije došlo bukvalno spolja već je posledica nesposobnog ideološko-politički obojenog Top-Level Managementa, da upravlja korporacijom. Dokaz tome je da su najviše delova bivše Korporacije Srbija preuzeli domaći a ne stranci.

cerski

*Ova promena u zakonodavstvu bi bila potpuno ispravna težnja za postavljanjem pravih ljudi na pravo mesto, što bi jugoslovenskoj privredi obezbedilo plaćeni i visokostručan management.

Nazalost umesto visoko stručnih managera doveden je nekompetenta, poslušan, podoban i politički kadar koji slučaj imamo i danas u Srbiji sa višepartijskim polit ustrojstvom, u javnim preuzećima je politički kadar.

Dakle rušenje jednopartijskog sistema nije u privredi donelo ništa osim stranačke bitke za mesta poslušnim kadrovima.
Umesto jedne komunističke partije nastalo je brdo neoliberalnih stranaka pa je i broj kadrovika koje treba zaposliti srazmerno povećan.

U Srbiji dakle ništa novo jer poznato je da: "vuk dlaku menja ali ćud nikada." Bez promene mentaliteta i poslovnog kao i društvenog morala, u Srbiji još dugi niz dekada godina neće biti značajnijih pozitivnih promena.

Primedba: ovo je moje viđenje stvari koje nikoga ne obavezuje.
mozzart89 mozzart89 23:18 20.01.2013

Re: Draga Saveta

dragan7557
mozzart89:Verovatno skrećem, ali sam radoznao: Vaše stanovište je osnovano (barem mi liči, jer stručnjak nisam).

Napisano nije moje stanovište već jedna od mogućih iterpretacija, zasnovana na korporativnom modelu koji je u ovom slučaju relevantan ovoj interpretaciji.
stanovište da je zaduživanje i spoljni dug koji imamo danas posledica onoga što je započeto upravo u vreme SFRJ,

Ovo je nejasano pitanje jer ne definiše na čega se misli da je započeto u vreme SFRJ. Ukratko pitanje nije konkretno već uopšteno i odgovor je naravno potvrdan.

Današnje stanje je prirodna posledica procesa nastalih u samoj Jugoslaviji sa početkom sedamdesetih godina prošlog veka.
Svakom dostupni podatci Svetske Banke po pitanju zaduživanja Jugoslavije, ukazuju na činjenicu da je prvo zaduživanje Jugoslavije počelo upravo početkom sedamdesetih, do tada Jugoslavija nije uzimala kredite od ove ustanove.

Spoljni dug koji postoji u Srbiji danas, je posledica novog zaduživanja koje karakteriše period od 2000 godine, a sa Jgoslavijom pre raspada taj dug nema nikakve, ili skoro nikakve veze.
posle raspada se kriza samo nastavila

Jugoslavija je pred raspad imala sistemsku ekonomsku ali i političku krizu, a ako se tome doda i politički mismanagement slika postaje potpunija.

Posmatranjem odvojeno sve tri krize moguće je izvesti i zaključke o pitanju svake od njih ponaosob. Takve analize se sigurno mogu očekivati u daljoj budućnosti.
ipak razloge kraha ne treba tražiti samo u onome što ste napisali,

Nisam i rekao da su navedeni razlozi jedini, već naprotiv osvrnuo sam se na često pominjanu disfunkcionalnost države za koju je optužen isključivo ekonomski sistem sadržan u samoupravljanju i vlasničkoj formi, pri čemu sam jasno ukazao na karakter društvene svojine, i naveo potvrde da je društvena svojina vid privatne svojine, sa tačno određenim titularom, što je najčešće pominjan argument protiv društvene svojine.
već se mora suočiti i sa time da je tada supermoćan i kompaktan državni vrh (dakle KPJ, SKJ kako god se to u datom momentu zvalo) bio taj koji je nedomaćinski i nerezonski poslovao u tom (Vašim prethodnim stanovištem opisanom) preduzeću.

U ekonomiji(privrednom sistemu) Jugoslavije je moguće razlikovati nekoliko perioda.

1. Period ideološkog managementa i posleratna ekonomija u kojoj je bilo "prirodno(za to vreme) da se eliminišu ideološki neprijatelji, o čemu gedža piše a i vi navodite. Ali to su samo parcijalni primeri i nemaju uticaja na funkcionalnost samog privrednog sistema.

2. Period je konsolidacija političke nomenklature obojene ideološkom farbom(u ovom slučaju komunističkom) sa inovacijama u samom privrednom sistemu države a čvrsto zakovanom na ideološkim principima i ideološkim greškama, koje u ono vreme politički management niti je znao niti je mogao da zna. Ovde posebno ciljam na razvoj teške industrije, inače direktno preuzet iz Marksizma, bez dovoljnog poštovanja svetskih ekonomskih trendova, zapostavljen je(iz ideoloških razloga) razvoj srednjih i malih preduzeća, a u medjuvremenu profilisana srednja klasa nije poticala iz srednjeg staleža, vezanog za razvoj malih i srednjih preduzeća, već je za svoje postojanje morala da bude zahvalna potrebama za politički podobnom i poslušnom birokratijom.

3. Šezdesetih je pokušana reforma, koja nije dala očekivane rezultate došla je 68 protesti studenata i zahtevi za više građanskih sloboda kojim je udovoljeno ali ne i dovoljno, izostao je razvoj malih i srednjih preduzeća a glavni krivac je ideološki ofarbana politička nomenklatura.

4. Ponovni zahtev za liberalizacijom, Savka Kučar & Co je pokazao razdor u samom političkom managementu vrha države, a zahtevima za povećanjem konzumerizma i put u potrošačko društvoje udovoljeno je putem zaduživanja u inostranstvu, isto kao i danas. Ovo je dovelo do pada investicija u privredu a povećanja potrošnje. Sličnu sliku imamo i danas.

5. Ustav od 1974 uvodi definitivno inokosni organ(pravo odlučivanja), je prvi udar na samoupravljanje*, a management preduzeća koji sada dobija odlučujuću ulogu se umesto po kvalitetu svog rada ocenjuje političkom podobnošću i odanošću političkom vrhu države i njegovoj tada već prevaziđenoj ideologiji.

Ovom je zacrtan kraj Jugoslavije kao funkcionalnog preduzeća odnosno prve korporativne države svih građana koju je svet video. Ovakva kvazi komunistička korporativna država nije osim narodu nikome bila potrebna.

6. Osamdesetih svet trese neoliberalna revolucija, započinju privatizacije svega što je predstavljalo javnu svojinu, i profiliše se neoliberalna država. U Jugosalviji se roba skriva po magacinima a visoko plaćeni nekompetentni, po političkoj liniji postavljeni direktori bez stvarnih management sposobnosti i znanja do tada koliko toliko funkcionalnu privredu pretvaraju u mrtvaca na odru. U kadrovanju danas i onda je mala ili nikakva razlika.

Prekasno ispunjeni zahtevi za liberalizacijom vode Jugoslaviju u propast koja konačno nastaje nasilnim cepanjem i ratovima.

Srbija u izolaciji nametnutoj spoljnim sankcijama širom otvara vrata sivoj nekontroslisanoj ekonomiji koja uništava državu i danas.

7. Uspešna neoliberalna revolucija se dešava u Srbiji 2000 gosine pod maskom demokratije, a zaduživanju se širom otvara kapija, koja uzgred i dan danas stoje širom otvorena.

Da li ste saglasni s time da je dobar deo uzroka svih posledica koje vidimo danas, pored ostalog, i zaduživanje na međunarodnom planu u vreme SFRJ, a to su pare koje nisu objektivno gledajući mogle biti vraćene ni da je Jugoslavija opstala umesto što se raspala?

Ne, zaduženje Jugoslavije niti je bilo preterano niti je postojala šansa da to zaduženje ne bude vraćeno, i kao što se zna ti dugovi su najvećim delom i vraćeni.

Potencijal jugoslovenske privrede je bio u potpunosti dovoljan da se dugovi vrate i to na vreme, pa i da se još povisi stopa zaduženosti Jugoslavije, zakazao je politički management koji je u svojim namerama domaćinski potpomognut od strane politiziranog privrednog managementa. U Jugoslaviji je zakazao management a ne privredni sistem i njegovi potencijali.
Jer, ako je imala sve mogućnosti koje je imala - ta država nije smela da ima deficit.

Na svetu se na prste mogu izbrojati države koje nisu zadužene i imaju pozitivan bilans, uzgred deficit u jednoj grani je u Jugoslaviji upravo zbog korporativnog karaktera svojine bilo moguće pokrivati suficitom drugog sektora upravo kao što se to radi u svim korporacijama ovog sveta.
a imalo je i to daleko pre nego što su usledila dešavanja koja ste opisali (usitnjavanje korporacije i udari od spolja,

Udari spolja odnosno neprijateljsko preuzimanje nije došlo bukvalno spolja već je posledica nesposobnog ideološko-politički obojenog Top-Level Managementa, da upravlja korporacijom. Dokaz tome je da su najviše delova bivše Korporacije Srbija preuzeli domaći a ne stranci.

cerski

*Ova promena u zakonodavstvu bi bila potpuno ispravna težnja za postavljanjem pravih ljudi na pravo mesto, što bi jugoslovenskoj privredi obezbedilo plaćeni i visokostručan management.

Nazalost umesto visoko stručnih managera doveden je nekompetenta, poslušan, podoban i politički kadar koji slučaj imamo i danas u Srbiji sa višepartijskim polit ustrojstvom, u javnim preuzećima je politički kadar.

Dakle rušenje jednopartijskog sistema nije u privredi donelo ništa osim stranačke bitke za mesta poslušnim kadrovima.
Umesto jedne komunističke partije nastalo je brdo neoliberalnih stranaka pa je i broj kadrovika koje treba zaposliti srazmerno povećan.

U Srbiji dakle ništa novo jer poznato je da: "vuk dlaku menja ali ćud nikada." Bez promene mentaliteta i poslovnog kao i društvenog morala, u Srbiji još dugi niz dekada godina neće biti značajnijih pozitivnih promena.

Primedba: ovo je moje viđenje stvari koje nikoga ne obavezuje.


U redu, iako mozda i niste razumeli sta i zasto sam Vas pitao - ipak ste odgovorili na sve sto sam hteo da saznam i na tome hvala.
Meni zapravo nije bilo cisto na osnovu napisanog da li Vi imate na umu neke stvari koje su ocigledno bile vestacke i na silu, a ne "prirodan" sled stvari. Drago mi je sto zakljucujem da ipak imate. Moje je pitanje nejasno i moje konstatacije vrlo moguce ne stoje samo iz razloga sto nisam strucnjak za datu oblast, mada znam ponesto.
Izvinicu se autoru bloga na zatrpavanju stranice...
Pozdrav svima!
alselone alselone 10:00 21.01.2013

Re: Draga Saveta

Mocart je stariji brat blogovog kolaca.
kukusigameni kukusigameni 10:30 20.01.2013

wtf

"Metodika revizionističkog i negacionističkog diskursa"

hajkula1 hajkula1 13:08 20.01.2013

Imam pitanja

Pa da doprinesem

http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%94%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0:Mihailovic_poternica_1941.jpg


tasadebeli tasadebeli 14:03 20.01.2013

Ревизионизам и рехабилитација

Ову сам причу можда већ једном и писао по блогу, не могу да се сетим. Ако јесам, опростите ми на излапелости, ко би се свега сетио.

Елем, захватам воду на једном извору киселе воде у Шумадији. Поред мене само две старине, ослоњени на штапове, сели на зидић којим је ограђен извор и чекају да и њима захватим воде у балончиће, па да се врате на њиву и у виноград, које унуци неће да окопавају, да би наставили да мотикају јер им жао што пропада земља. Поменувши летину, временске прилике, коме се отелила крава и слично, дођоше у разговору и до помињања неког лика, њиховог земљака, који им је 1945. одузимао летину, тукао их, утеривао у задругу и све остало што се већ радило у "периоду обнове и изградње земље". Тај разговор је дословце текао овако:

- Јеси л' чуо за Милорада?
- Црче пас.
- Црче.

И ни реч више. Без промене тона гласа и израза лица. Е, то је једини прави истински ревизионизам и рехабилитација за које сам ја до сада чуо.
Jukie Jukie 17:06 20.01.2013

Satnica

U 18h je otvaranje izložbe u Prirodnjačkom muzeju, malo dalje uz Kalemegdan, pa možda neko poželi da stigne na oba događaja, ne morate da počnete knap u 19
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:56 20.01.2013

Dragosavac

Recite tom Dragosavcu da odgovor na pitanje
"Zašto istoričari svedoci govore sudijama pravnicima o sudskoj proceduri a ne o istorijskim činjenicama" , glasi:
Zato što rehabiliacija nije proces u kom se utvrđuje da li je neko kriv ili ne, već da li je suđenje na kom je proglašen krivim bilo pravno, politčiko, nameštetno, pošteno nepošteno, pristrasno, nepristrasno i takoto.
I eto sad istoričari, pošto se sve to dešavalo u istoriji, svedoče o tome kakvo je to suđenje bilo.
Ne odgovara vam da se o tome priča?

Znam, ali ne pitate se više samo vi, žao mi je.
Ma to se samo tako kaže, nije mi žao, štaviše, drago mi je što je vaše prošlo.
Izuzetno dargo.
zemljanin zemljanin 23:19 20.01.2013

Re: Dragosavac

hoochie coochie man
Recite tom Dragosavcu da odgovor na pitanje
"Zašto istoričari svedoci govore sudijama pravnicima o sudskoj proceduri a ne o istorijskim činjenicama" , glasi:
Zato što rehabiliacija nije proces u kom se utvrđuje da li je neko kriv ili ne, već da li je suđenje na kom je proglašen krivim bilo pravno, politčiko, nameštetno, pošteno nepošteno, pristrasno, nepristrasno i takoto.
I eto sad istoričari, pošto se sve to dešavalo u istoriji, svedoče o tome kakvo je to suđenje bilo.
Ne odgovara vam da se o tome priča?

Znam, ali ne pitate se više samo vi, žao mi je.
Ma to se samo tako kaže, nije mi žao, štaviše, drago mi je što je vaše prošlo.
Izuzetno dargo.

U tom slučaju, ako Sud ustanovi da je samo suđenje bilo politizovano i nekoretktno, taj isti Sud može osporiti presudu i vratiti na ponovno suđenje ... ali svi znamo da to nije cilj ... e sad pošto je Homen otišao pa-pa, nema više ko da pritiska ... a istoričari nemaju potrebe da svedoče o suđenju ... postoji sudski spisi i oni su relevantni za odluku ... istoričari se pozivaju radi javnog mnenja ... i želje jednog dela društva da se istorija ponovo napiše ... naravno to je njihovo pravo da traže ali to će (ako bude) biti samo novi Hag ...
freehand freehand 23:29 20.01.2013

Re: Dragosavac

e sad pošto je Homen otišao pa-pa, nema više ko da pritiska ...

istoričari se pozivaju radi javnog mnenja ... i želje jednog dela društva da se istorija ponovo napiše ...



No pasaran kod aktuelnih neoliberalnih četnikopartizana bez programa i ideologije!

idi, bre, zemljače...
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:50 20.01.2013

Re: Dragosavac

U tom slučaju, ako Sud ustanovi da je samo suđenje bilo politizovano i nekoretktno, taj isti Sud može osporiti presudu i vratiti na ponovno suđenje .


Ne, on je može poništiti, proglasiti je nevažećom.
U tom slučaju Draža Mihailović neće zvanično biti zločinac.

Šta će ko o njemu i njegovoj ulozi u ratu da misli, priča, piše je njegova stvar.
Srećom nema više onog režima u kom je zvanično mišljenje bilo i obavezno mišljenje, pa neko ko je ni tada Dražu nije smatrao zločincem to nije smeo glasno da izgovori.

Naravno da znamo da ovo nije samo pravno već i političko, ideološko pitanje.
Ali evo, nestade srećom komunista pa time dobismo slobodu da razne ideologije i razne politike zastupamo.
Neko će Dražinu ulogu i ideologiju zvati izdajničkom, neko drugi će je smatrati antifašističkom i antikomunističkom, dakle progresivnom, ali sada ni jedni ni drugi neće imati presudu na koju će se pozivati već se mogu pozivati iskljulivo na svoja uverenja.

U slučaju kada presudu donese valjan sud onda se čak može zabraniti veličanje osuđenog.
Sada imamo situaciju da je Draža zvanični zločinac i istovremeno veliki broj ljudi koji ga slavi.
To nije normalno, ili treba videti kakva je ta presuda, ili zabraniti da se slavi zločinac.
Problem komunista (dobro, i modernih ultraliberala, komunizam i liberalizam u Srbiji očito idu skupa :) je taj što i oni znaju kakvo je to suđenje bilo pa ne bi da se pretresa.
zemljanin zemljanin 00:09 21.01.2013

Re: Dragosavac

Ne, on je može poništiti, proglasiti je nevažećom.
U tom slučaju Draža Mihailović neće zvanično biti zločinac.

Ne poznajem u dovoljnoj meri zakonsku regulativu da bih tvrdio drugačije ali mi je smisleno da (zbog svih drugih aspekata ovog slučaja) se presuda ospori i vrati na ponovno suđenje ... ovako (ako bude) se neće ustanoviti da DM jeste ili nije kriv, već da je suđenje bilo neregularno ...

Na taj način mi (društvo) nismo dostigli pravdu već smo se sakrili iza procedure ... pretpostavljam da je prilično teško očekivati pozitivni ishod ponovnog suđenja (realno) zato je poništenje presude jedini način da oni koji su simatizeri DM, ostvare svoj cilj ... nije osuđen = nije kriv

PS. Bez namere da poredim različite ljude i prilike, već da istaknem poentu zaključka, zvanično ni Hitler kao ni Milošević nisu osuđeni ...
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:21 21.01.2013

Re: Dragosavac

ovako (ako bude) se neće ustanoviti da DM jeste ili nije kriv, već da je suđenje bilo neregularno ...


I samim tim on će postati nevin, zvanično naravno.

Niko nije kriv ako presuda ne kaže da jeste, što bi sa Dražom bilo drugačije?

To što ti navodiš kao eventualni razlog (zbog svih drugih aspekata ovog slučaja) se može smatrari razlogom za bezbroj istorijskoih ličnosti, znači li to da se svakoj od njih mora suditi i sudski utvrditi da li jeste ili nije kriv.

Neko Tita smatra zločincem, treba li i njemnu suditi da se ustanivi jeste li ili nije zločinac, jer se i njegov slučaj može posmatrati i posmatra se sa raznih aspekata.
Neko Aleksandra Karađorđeviča takođe smatra krivim, i ne znam da li postoji iole značajnija istorijska ličnost za koju se ne bi našao neko ko ga smtra krivim.
Treba li svima njima suditi ili samo Draži?
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:27 21.01.2013

Re: Dragosavac

PS. Bez namere da poredim različite ljude i prilike, već da istaknem poentu zaključka, zvanično ni Hitler kao ni Milošević nisu osuđeni ...


Pa nisu, ali
Što se Hitlera tiče osuđena je ideologija koju je on sprovodio i tu nema spora da li jeste ili nije kriv.
Dražina nije.
Milošević i nije zvanični zločinac a šta če ko o njemu da misli, negova volja.
zemljanin zemljanin 01:06 21.01.2013

Re: Dragosavac

hoochie coochie man


OK, razumem tvoj stav
hoochie coochie man hoochie coochie man 01:12 21.01.2013

Re: Dragosavac

zemljanin
hoochie coochie man


OK, razumem tvoj stav


E jbg, ništa od svađe a baš se ponadah :)

Šalim se, drago mi je da smo se razumeli, i da i nas "četnike" neko hoće da razume.
freehand freehand 20:48 20.01.2013

I posebno da se notira

u sudske spise da su zlikovci pevali "marš na Drinu".
Pa su se posle i drug Krajačić, i drug Đido i Kurt Valdhajm izvinjavali žrtvama.
background noise background noise 21:41 20.01.2013

Stalno jedno te isto

I dalje sukobi oko toga koje Draža bio kao istorijska ličnost. I dalje ljudi sa agendom da ga treba svestati negde i da će time nešto biti rešeno.

Suština je u osporavanju jednog nazovi sudskog procesa, u stvari siledžijstva, jednog pristupa koji je urlao: sve bi bilo lepo samo da nije ogledala u kome se vidi koliko smo ružni i koliko smo lažni.
Kraja Kraja 02:07 21.01.2013

...mozda ce...

...neko ustvrditi da je standard sudjenja u nirnbergu bio visi od drazinog sudjenja...???
...da je "draza" izasao iz rata kao pobednik, tito i druzina bi bili zaklani u roku od odmah...po lepom cetnickom obicaju...bez minuta sudjenja...
...navedite primere nekog saveznika koji je ulozio jugoslaviji ostar protest za nacin sudjenja mihajlovicu...ko, kada, dokument...
milisav68 milisav68 08:41 21.01.2013

Re: ...mozda ce...

Kraja
...neko ustvrditi da je standard sudjenja u nirnbergu bio visi od drazinog sudjenja...???

Rehabilitacija nije utvrdjivanje standarda, već da li je kršena procedura prema postojećim tadašnjim zakonima (Jugoslavije).

Ako je bio toliko kriv, zašto ta procedura nije poštovana (nisu mu bili dozvoljeni svedoci odbrane, recimo)?

Na stranu to ko šta misli o Draži, kad neko nešto mulja u zvaničnom sudskom postupku, automatski gubi kredibilitet, a suprotna strana dobija simpatiju.

A ekstra dodatak je što mu se ne zna grob, za razliku od recimo jednog Artukovića.
zemljanin zemljanin 09:05 21.01.2013

Re: ...mozda ce...

Ima tu interesantnih stvari ... recimo osudio ga je jugoslovenski Sud a rehabilituje ga srpski ... po tom receptu mi bi (teorijski) mogli i ove naše iz Haga da rehabilitujemo ... samo da izmislimo antigravitaciju i teleportaciju i antimaterijske AAA bombe uz naravno neki plazma fazni štit ...
milisav68 milisav68 09:23 21.01.2013

Re: ...mozda ce...

zemljanin
Ima tu interesantnih stvari ... recimo osudio ga je jugoslovenski Sud a rehabilituje ga srpski ...

Srbija je pravni naslednik Jugoslavije.

Zato su recimo Srbiji pripisane sve medalje SFRJ sa olimpijskih igara....
zemljanin zemljanin 10:04 21.01.2013

Re: ...mozda ce...

milisav68
zemljanin
Ima tu interesantnih stvari ... recimo osudio ga je jugoslovenski Sud a rehabilituje ga srpski ...

Srbija je pravni naslednik Jugoslavije.

Zato su recimo Srbiji pripisane sve medalje SFRJ sa olimpijskih igara....

Nije ... proveri ... druga pravila važe za sport ...
freehand freehand 10:15 21.01.2013

Re: ...mozda ce...

Ima tu interesantnih stvari ... recimo osudio ga je jugoslovenski Sud a rehabilituje ga srpski ... po tom receptu mi bi (teorijski) mogli i ove naše iz Haga da rehabilitujemo ... samo da izmislimo antigravitaciju i teleportaciju i antimaterijske AAA bombe uz naravno neki plazma fazni štit ...

Analogija nema veze. Jer su srpski sudovi danas isto što i jugoslovenski do skora.
Dakle isti sud sa istim nadležnostima sa izmenjenim nazivom, a sa punom nadležnošću po svim kriterijumima.
Haški sud je iznad, jer je priznat i prihvaćen od strane strane Jugoslavije i Srbije.
A ovo sa bombama, anti-ovim i onim je vrlo duhovito. Hahahaha.
Ali čemu tolika muka oko izmišljanja?
Pretpostavljam da bi dovoljno bilo vaskrsnuti neumrlog Titu, ostalo bi išlo samo po sebi.
milisav68 milisav68 10:47 21.01.2013

Re: ...mozda ce...

zemljanin

Nije ... proveri ... druga pravila važe za sport ...

Zaboravio sam da stavim navodnike na "pripisane" (znam da se svaka medalja dodeljuje ličnostima a ne državi).

Ali...

MOK "nas" vodi kao Srbija-SHS-Jugoslavija-SRJ-Srbija.

Razlog je prost, jer smo se prvi i jedini (iz SFRJ) učlanili u MOK (većina nije ni imala samostalnu državu, a Crna Gora se nije prijavila).

Jel se sećaš kakva je frka bila kad je Divac izjavio da idemo po našu stotu medalju, a ne srpsku....

To ti je kao što može u jednoj kući da bude više porodica, da ima dva ili više vlasnika, ali se strujomer vodi samo na jedno lice...pravni naslednik.

dodatak.
Divac je baš naveo primer neke sportašice iz BIH, koja je zbog rata ostala bez medalje (neko joj opljačkao kuću), pa je tražila od MOK-a da joj daju ponovo, a oni su je uputili na OKS, da preko njega uputi zahtev, i da će sve da bude sredjeno (što je Divac i uradio).
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:08 21.01.2013

Re: ...mozda ce...

.navedite primere nekog saveznika koji je ulozio jugoslaviji ostar protest za nacin sudjenja mihajlovicu...ko, kada, dokument...


E super si se setio

Ajd navedi ti nekog saveznika, ili bilo koju relevantnu državu (Hrvatska i Bosna nisu relevantne države), koja je Srbiji uputila oštar protest..ko,kada, dokumet, (ili malo manje oštar) zbog procesa rehabilitacije.
I budi hrabar po ustvrdi da bi isto tako, bez protesta relevantnih država, prošao i pokušaj rehabilitacije osuđenih u Nirnbergu, ili recimo pokušaj rehabilitacije Pavelića, pošto baš volite da izjednačavate Srbe i Hrvate, pa antifašistu Mihailovića poredite sa fašistom Pavelićem.

Baš bih voleo da vidim, junače, kako bi to obrazložio.

Tvoja tvrdnja da bi Draža klao komuniste posle rata te isključuje iz ozbiljnih, ali hajd budi hrabar, junače, pa ustvrdi i da bi se Draža i Dražini useljavali u tuđu očevinu, tuđi parket ložili i u tuđe salone uvodili koze koje su doveli iz zavičaja.
A to Tita i Titina bulumenta jesu radili.
predatortz predatortz 09:08 21.01.2013

Pozdravi učesnike :)

Pozdrav učesnicima, a i gostima tribine.
I, jedna mala poruka:

Nije Srbija nikad Čiču ni osudila, pa da bi ga sada rehabilitovala.
Čiču je osudila sila koja, kao i svaka sila, ima svoj vek trajanja. Njen vek je prošao, mada njeni tragovi još zaudaraju.

Za Čiču meni, i meni sličnim, rehabilitacija nije potrebna. A ima nas...
bitnik bitnik 10:13 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)


predatortz


Za Čiču meni, i meni sličnim, rehabilitacija nije potrebna. A ima nas...


sve go pravednik...
predatortz predatortz 10:15 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)

bitnik

predatortz


Za Čiču meni, i meni sličnim, rehabilitacija nije potrebna. A ima nas...


sve go pravednik...


Ako imaš neka oprečna saznanja, ti podeli sa pučanstvom :)
bitnik bitnik 10:55 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)


predatortz
bitnik

predatortz


Za Čiču meni, i meni sličnim, rehabilitacija nije potrebna. A ima nas...


sve go pravednik...


Ako imaš neka oprečna saznanja, ti podeli sa pučanstvom :)


nema to više težinu sada kada si me provalio ko hrvata...
predatortz predatortz 11:00 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)

bitnik

predatortz
bitnik

predatortz


Za Čiču meni, i meni sličnim, rehabilitacija nije potrebna. A ima nas...


sve go pravednik...


Ako imaš neka oprečna saznanja, ti podeli sa pučanstvom :)


nema to više težinu sada kada si me provalio ko hrvata...



Opet greška, 'pučanstvo' ti ovde dođe kao pošalica... Ima blog svoj jezik, vremenom ćeš skontati da ti niko ne gura prst u oko.
bitnik bitnik 11:22 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)

predatortz
bitnik

predatortz
bitnik

predatortz


Za Čiču meni, i meni sličnim, rehabilitacija nije potrebna. A ima nas...


sve go pravednik...


Ako imaš neka oprečna saznanja, ti podeli sa pučanstvom :)


nema to više težinu sada kada si me provalio ko hrvata...



Opet greška, 'pučanstvo' ti ovde dođe kao pošalica... Ima blog svoj jezik, vremenom ćeš skontati da ti niko ne gura prst u oko.



kad smo, već, kod pošalica, pravednici odozgo i ja se razlikujemo i po tome što sa mnom samo glede podrijetla - niko ne ostane ni bez prsta, ni bez oka.
predatortz predatortz 11:27 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)


kad smo, već, kod pošalica,


Eto, lepo se pošalismo.
A, sad, da ne trolujemo čoveku blog...

moderator05 moderator05 11:37 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)

predatortz
A, sad, da ne trolujemo čoveku blog...

Da, budite ljubazni.

Hvala.
bitnik bitnik 11:46 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)

predatortz
Eto, lepo se pošalismo.
A, sad, da ne trolujemo čoveku blog...


neko u čijoj familiji, od karađorđevog vakta do danas, nijedan novorođeni sin pre njega nije zapamtio svog oca, i ko u kući ne baštini samo odlikovanja svojih poginulih predaka, već i njihovo zaveštanje o ljudskosti - je poslednja osoba koja bi trolovala tekst o časti i besčašću.
sevarlica sevarlica 21:52 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)

bitnik

predatortz


Za Čiču meni, i meni sličnim, rehabilitacija nije potrebna. A ima nas...


sve go pravednik...


Pa naravno da su goli kad su im komunisti i odela poskidali
predatortz predatortz 21:57 21.01.2013

Re: Pozdravi učesnike :)


Pa naravno da su goli kad su im komunisti i odela poskidali


Nisu to oni zbog sebe. Oni su se u kuće i stanove ideoloških neprijatelja uselili kao reprezenti radničke klase. Njihova žrtva bila je ogromna.
predatortz predatortz 13:17 21.01.2013

Pitanja?

Nebojša Dragosavac "Zašto istoričari svedoci govore sudijama pravnicima o sudskoj proceduri a ne o istorijskim činjenicama"


Možda zbog činjenice da je procedura grubo narušavana ?

Ko zna...

Nego, ja imam samo jedno pitanje:

Zbog čega se tadašnja vlast ponela razbojnički i počinila likvidaciju umesto izvršenja zakonske sankcije ?

Jer, kada država izvršava sankciju, u ovom slučaju streljanje, prave se neki zapisnici, konstatuje se ko je prisutan, navede se mesto i vreme izvršenja sankcije, mesto gde je sahranjen onaj nad kim je sankcija izvršena...

Bez svega toga, radi se o brutalnom ubistvu i svaka podozrivost u valjanost takvog čina je opravdana.
nowhereman nowhereman 15:25 25.01.2013

Re: Pitanja?

Nebojša Dragosavac "Zašto istoričari svedoci govore sudijama pravnicima o sudskoj proceduri a ne o istorijskim činjenicama"

Možda zbog činjenice da je procedura grubo narušavana ?


Logička pogreška.

Naime, o tome je li procedura na suđenju Draži Mihailoviću narušavana ili ne, ne mogu se izjašnjavati istoričari, geografi ili arheolozi, već oni koji se u tu proceduru razumeju - dakle, pravnici.

Dakle, stručni stav nekoga ko je pravnik (podrazumeva se: dobar pravnik) u ovom pitanju je - merodavan, dok se stav nekog hirurga, glumca ili veterinara (koji takođe mogu biti dobri u svom poslu, ali nisu pravnici) ne može smatrati merodavnim, pa ni od važnosti za donošenje sudske odluke.

Ovde je pitanje koje se postavlja: "da li je sudski proce protiv Draže Miahilovića ispravno vođen?" - pravno pitanje, pitanje na koje odgovor mogu pružiti pravnici.

Stoga, ako se postavlja pitanje takve vrste, dakle pravno pitanje, na njega mogu odgovoriti jedino oni koji su u pravo razumeju.

Međutim, ima jedna druga - i važnija - stvar, a to je: sudska rehabilitacija ne znači i rehabilitaciju pred istorijom, tj. istorijska nauka ne "rehabilituje" na taj način - pred sudom - nekog značajnog aktera istorijskih događaja.

Istorijska nauka se, kao i svaka nauka, ne rukovodi dnevnom politikom, već pisanim i materijalnim tragovima o našoj prošlosti.


hoochie coochie man hoochie coochie man 16:11 25.01.2013

Re: Pitanja?

Logička pogreška.


Nije
Naime, o tome je li procedura na suđenju Draži Mihailoviću narušavana ili ne, ne mogu se izjašnjavati istoričari, geografi ili arheolozi, već oni koji se u tu proceduru razumeju - dakle, pravnici.


Naravno, pravnici će i odlučiti da li je narušavana ili nije. Sudije, dakle pravnici, su ti čija je poslednja.
A oni, sudije, će uvid u to kakva je procedura bila steći svedočenjem onih koji znaju šta se dešavalo dakle istoričara.
Neće se sudijsko pitanje istoričarima svesti na, da li je narušavana procedura, več na istorijske činjenice kada je Draža dobio optužnicu, da li je imao kontakt sa advokatom, da li je bio omogućeno svedočenje svedocima odbrane i slično.
Sve su to istorijske činjenice o kojima istoričarii te kako mogu da svedoče, a na osnovu njih će pravnici svakako odlučiti da li je procedura kršena ili poštovana.

Ili ti misliš da samo pravnici iz tog perioda mogu da svedoče o proceduri?
A šta ako više ne postoje takvi, ako su pomrli?
Onda presuda postaje validna?
Ti praviš logičku grešku.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 12:06 22.01.2013

tribina sutra

zahvaljujem svima na komentarima, zbog prezauzetosti nisam uspeo da se ukljucim u diskusiju a verujem da ce izlagaci i diskutanti na sutrasnjoj tribini hteti i moci da odgovore na sva ovde postavljana pitanja. Zato sve blogere jos jednom pozivam da dodju i uzmu ucesce. A btw., mislim da nije bilo trolovanja i da je pitanje promene svojinskih odnosa u samom centru politike rehabilitacije ratnih zlocinaca i saradnika okupatora...

Tribina NEMA REHABILITACIJE 3
Kulturni centar Rex
23. 01. 2013 19:00

"Osvrti na svedočenja na aktuelnom sudskom procesu za rehabilitaciju D. Mihailovića"

U petak 25. januara pred Višim sudom u Beogradu biće održano poslednje ročište u procesu za rehabilitaciju ratnog zločinca i saradnika okupatora, ražalovanog generala JVuO Dragoljuba Draže Mihailovića. Dosadašnja svedočenja na procesu poverena su samo istoričarima koji se javno zalažu za rehabilitaciju Mihailovića i drugih ratnih zločinaca. Sudeći po dostupnim podacima, teze ovih istoričara, bez adekvatne stručne provere i rasprave, bez diskusije i verifikacije na ovdašnjim i međunarodnim konferencijama, prenesene su pravo u osnovnoškolske i srednjoškolske udžbenike, koji su time pre postali sredstvo masovnog dezinformisanja i indoktrinacije mladih ljudi nego sredstvo razvijanja sposobnosti za objektivno upoznavanje i sagledavanje prošlosti. Nažalost, u Srbiji nema aktivnih istoričara koji su specijalizovani za ovu oblast a oni koji se revizionističkoj i negacionističkoj istoriografiji protive kao samostalni istraživači i publicisti, nalaze se u medijskoj blokadi. Sudski procesi rehabilitacije odvijaju se uz redukovano prisustvo javnosti, na ročištima aktuelnog procesa u publici može da prisustvuje po svega dvadesetak ljudi koje predlaže podnosilac tužbe. Mediji o ovim procesima izveštavaju uniformno i po automatizmu, bez ikakve analitičke ili kritičke distance. Na ročištima, istoričari preuzimaju na sebe ulogu svedoka o događajima kojima nisu prisustvovali a sud traži od istoričara da objašnjavaju pravnu problematiku. Kada je Savez antifašista od suda zatražio zapisnik sa transkriptima svedočenja na procesu za rehabilitaciju D. Mihailovića, nije ga mogao dobiti jer nije strana u sporu. O svedočenjima se možete tačno obavestiti samo ako neka od tih strana odluči da ih objavi (transkripte dosadašnjih svedočenja tako možete naći na sajtu http://www.generalmihailovich.com/)
Brojne skorašnje sudske rehabilitacije, o kojima se možete obavestiti i u biltenima NEMA REHABILITACIJE (a koje uz mnoge druge kritičke članke možete pronaći na blogu projekta Poseta Starom sajmištu http://www.starosajmiste.info/blog/), ukazuju na neophodnost, hitnost ali i očekivanu dugoročnost javne rasprave o ulozi sudova i drugih javnih institucija u procesima rehabilitacija osoba koje su direktno ili indirektno učetvovale u masovnim zločinima, otvoreno pomagale ili latentno sarađivale sa okupatorima i kvislinzima, vršile masovni teror i najokrutnije zastraživanje i likvidacije civila.
Na trećoj tribini u ciklusu NEMA REHABILITACIJE razmatraće se dosadašnja svedočenja istoričara na aktuelnom sudskom procesu, kao faktora koji ovom političkom suđenju treba da obezbede pojavnost naučne zasnovanosti i objektivnosti.
Najavljena izlaganja na tribini:
- Dragoslav Dimitrijević "Neosnovana svedočenja"
- Goran Despotović "Metodologija revizionističkog i negacionističkog diskursa"
- Nebojša Dragosavac "Zašto istoričari svedoci govore sudijama pravnicima o sudskoj proceduri a ne o istorijskim činjenicama"
- Dubravka Stojanović "Ujedinjenje faktičkog i fikcionalnog u revizionističkoj istoriografiji"
- Radovan Pantović "Sa lica mesta" (ukoliko mu zdravlje to dozvoli, govoriće kao učesnik borbi partizana protiv udruženih Nemaca, Bugara i četnika u Južnoj Srbiji 1944. godine, u kojima je zaplenjena četnička dokumentacija sa spiskovima za kažnjavanja i likvidacije)
Moderator: Milan Radanović
Tribina je pripremljena u saradnji sa Savezom antifašista.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana