Gradjanske inicijative

Porazi

Boris Drenca RSS / 03.12.2012. u 00:44

133906936850b9f7aa93780433173225_640x390.jpgOno što se naziva 'državom' svakoga dana doživljava poraze. Ti porazi se ne vide zbog toga što nisu 'seksi' za medije oni koji upravljaju 'državom' i oni koji to žele da rade ne smatraju ih temama koje donose glasove. A rešavanja tih pitanja mogu, značajno, uticati na većinu možda i sve stanovnike.

Nerešavajući te probleme 'država' se predstavlja kao morsko prase. Ni prase ni morsko. I, da ne bi pravila štetu treba je držati u, kavezu. Iako je mnogima privlačna ideja o političarima u zatvoru ne mislim na to, taj kavez su pravila koja moraju postojati ili postoje kako bi se uredio životni prostor SVIH ljudi na teritoriji 'države'.

Prošle nedelje je isplivao problem koji može uticati negativno na svakog od nas. 'Državu' ne interesuje. Ili je interesuje toliko da se udostoji nekoliko saopštenja.

Izjava kompanije koja se bavi kontrolom kukuruza da je u 68 odsto ovogodišnjeg roda te biljke u Srbiji zagađeno aflatoksinom je sama po sebi toliko alarmantna da je već na nivou 'države' moralo bit uvedeno 'vanredno stanje'. Aflatoksin je otrov koji nije niko bacio iz aviona , to je otrov koji nastaje u prirodi. Smatra se najdirektnijim prirodnim kancerogenom. širi se neverovatno brzo. Ako ga ima u stočnoj hrani može se naći u mleku ili mesu...o kukuruznim proivodima ne bih da govorim. To je direktno prenošenje.

Ponavljam otrov se prema objavljenom nalazi u 68 odsto roda. Postoje pitanja na koja je država morala da odgovori do sada. Informacija je od petka.

Prvo pitanje: Da li je toliki procenat samo u uzorku ili je uzorak napravljen tako da statistički predstavlja sav rod?

Drugo pitanje: Ako je od ovogodišnjeg roda, koliko toga je već na tržištu? Šta je preduzeto da se zaražene količine povuku?

Treće pitanje: Da li 'država' ima protokol na osnovu kog postupa u ovakvim slučajevima? (nezvanično ne, odnosno ljudi koji predstavljaju 'državu' ne znaju za protokol)

Četvrto pitanje: Kakve su mere preduzete da se zagađeni kukuruz ukloni?

Peto pitanje: Koja su sve ministarstva uključena u praćenje i saniranje situacije?

Pitanja ima milion. Ono što se nudi od odgovora ne ne daje odgovor ni na jedno. U konkretnom slučaju postoje rešenja. U prvom insistirati na odgovorima, stalno, svaki dan. Tražiti akciju. Ugroženo nam je zdravlje. Javni je interes da se ta stvar razjasni i sanira.

Ako je ovo nešto što se može pripisati 'vanrednim' išto je potrebna sanacija štete, postoji nešto što je redovno i za šta ima još veoma malo vremena da se nešto učini. Naime, Sporazumo o stabilizaciji i pridruživanju podrazumeva da će Srbija četiri godineposle ratifikacije tog sporazuma morati da dozvoli stranim kompanijama da kupuju poljoprivredno zemljište.

To nije ni malo prijatna stvar. Nekoliko zemalja , Poljska, Mađarska i Hrvatska taj deo sporazuma ne primenjuju. Zakonski odlažu primenu tog dela SSP. Srbija ima još nešto više od godinu dana da to spreči. Ne deluje kao da neko u 'državi' razmišlja u tome. Naprotiv kao veliki uspeh najavljuje se prodaja zemlje stranoj kompaniji.

Zašto to nije dobro? Vlasnički sa zemljom, naročito u Vojvodini, stojimo veoma haotično. Ne zna se ni šta je nacionalizovano, šta bi trebalo da bude vraćeno u restituciji, koji deo zemljišta je oduzet zbog kredita i ko je šta uzeo u 'privatizaciji'... Na stranu to što vlasnici najvećeg dela poljoprivrednog zemljišta čekaju da dođu u situaciju da ga prodaju stranoj kompaniji 'za velike pare'. Strane kompanije ne dolaze da bi pravile hranu za Srbiju, već za izvoz u, recimo, svoje zemlje. Tako da bi se zaista moglo desiti Srbija 'hrani pola Evrope' ali da ne i sebe.

Rešenje za ovaj problem je da se, ukoliko se ne deti 'država' napravi zakonski predlog koji bi podrazumevao moratorijum na prodaju zemlje stranim kompanijama i uz dovoljan broj potpisa uputi u skupštinu. Ukoliko  zakon ne bi prošao onda bi se otvoreno znalo da političare ne zanima da zadrže zemlju 'u srpskim' rukama.

Ovi primeri pokazuju da oni koje plaćamo , u najmanju ruku, ne rade svoj posao, ili ga ne znaju. Kontinuitet ovakvih događaja godinama u nazad pokazuje da brojke i slova ne mogu doneti promenu i da je bavljenje politikom jedan sport kojim samo za ljude sa određenim sklonostima i sposobnostima. Ako za balet važi da ne može svako da ga igra za politiku važi da ne želi svako da je igra. I svi ti političari kriju se iza 'države'.

Ako oni hoće toga da se igraju onda neka im. 'Država' je plod društvenog dogovora (koji se posle izvitoperio pa je 'država' postala prilično nasilna) gde određeni broj ljudi pristaje da živi zajedno i da je odlučio da plaća određene ljude (koje sam bira) da obavljaju neke stvari na korist zajednici. Da brinu o zdravlju, bezbednosti, obrazovanju, posredovanju kod sporova, da prava budu poštovana. ..

Ako 'država' ništa od toga ne radi već predstavlja izdvojeni entitet koji se bavi nekim svojim problemima koji veoma često nanose štetu onda je za početak treba staviti u kavez. Ograničiti je pravilima koja su napravljena u korist ljudi a ne države. Uostalom, morski prasići van kaveza grickaju nameštaj i tepihe a u svom kavezu mirno žvaću svoje semenke vrte se na onom točku i dremaju u piljevini. Neko i to voli da gleda, kao i 'hapšenja'.

198033_487470394609276_921157958_n.png 

 

Zarad potpunije informacije dodajem kompletaqn tekst kompanije koja je radila analize i objavila ih. Procenti zagađenja se razlikuju zbog nepreciznosti prvobitnog izvora. Bold u tekstu je moj

 Predmet: SGS Beoqrad saopštenje za medije

U Beogradu, 03.12.2012.

Povodom objavljene informacije u sredstvima javnog informisanja o rezultatima naših ispitivanja o stepenu kontaminiranog aflatoksinima kukuruza roda 2012, izjavljujemo da se prvobitna informacija data dnevnom listu Madar so u javnosti u znacajnoj meri pogresno interpretira i time se nepotrebno stvara utisak senzacionalizma i širenja panike. Zbog toga mi naglašavamo suštinske cinjenice do kojih smo došli tokom obavljanja redovnog fosti kontrote kvatiteta kukuruza po nalogu nasih domacih i inostranih klijenata, a koji su prihvatili te rezultate kaopouzdane.

1. Prva ispitivanja su izvršena na zahtev naših klijenata posle zvanicnog objavljivanja na portalu evropske unije RASFF( Rapid Alert System for Food and Feed)10. oktobra 2012. o znacajnom sadrzaju aflatoksina utvrdenoj u pošiljci srpkog kukuruza u ltaliji koja je potom vracena u zemlju.

2. Posle tog upozorenja EU su sledili udestalizahtevi i domacih i inostranih klijenta. Rezultati su dobijeni ispitivanjem uzoraka dobijenim uzorkovanjem prema važecim metodjma (lSO, GAFTA, EU Directive), korišcenjem vakumskog automatskog dubinskog uzorkivaca ili tokom ukrcaja robe namenjenoj izvozu u plovila i prevozna sredstva , cime smo dobijali pouzdane reprezentativne uzorke za kolicinu od 500-1000 tona u zavisnostiod metode izahtevanog standarda. Ukupno je ispitano 375 uzoraka ( najnoviji podatak 416) Sto reprezentuje količinu oko 350000 tona.


3. lako suština problema nije u procentima upotrebljivosti kukuruza, jer je to u ovom slucaju relativna kategorija koja se može poboljšati primenom adekvatnih mera, ali i drasticno pogoršati i ugroziti zdravlje ljudi i životinja ako se te mere ne preduzmu, ukazujemo na to da mi nikada nismo izjavili da je 70% roda neupotrebljivo. Rezultati pokazuju da je u skladuu sa važecim regulativama, skoro 60% ispitanog kukuruza upotrebljivo, od cega 32% (do 10 mikrograma po kg) za direktnu ljudsku upotrebu, a ostatak za stočnu hranu uz odgovarajući tretman dekontaminacije poznatim metodama ( absorbenti mikotoksina) uz rigorozni monitoring.

Deo kukuruza od oko 40 % takode može biti predmet dekontaminacije poznatim praksama, ali je njegova upotreba rizicna.

S obzirom da se kukuruz uglavnom koristiza stodnu hranu, još uvek nije kasno i da se u ovoj fazi adekvatnim merama može iskoristiti deo roda.

4. Da ne bi došlo do dalje kontaminacije i pogrešne namene kukuruza bilo za ljudsku ishranu bilo za prehranu stoke neophodno je da se svi udesnici u lancu, sa povišenom svešcu o evidentnom problemu, odgovorno ponašaju, utvrdi stvarni stepen kontaminacije, primene preventivne mere za spredavanje njegovog čirenja i striktno na sistemski nacin kontrolišu njegovu dalju upotrebu u skladu sa vazedim zakonskim propisima koji se odnose na bezbednost hrane.

Srpski kukuruz je u svetu poznat i cenjen kao netoksican, genetski nemodifikovan i samo odgovornim pristupom rešavanja ovog problema i primenom etickih normi svih subjekata u lancu proizvodnje, skadištenja, predaje i prodaje, taj imidž se može ocuvati i zaštititi. Naca ispitivanja ukazuju da su domace sorte hibrida pokazale vecu otpornost na kontaminaciju aflatoksinima l naš prvenstveni interes kao kompanije je da se što više takvog kukuruza izveze.

Naša kompanija koja svoje usluge pruža potpuno neutralno i nepristrasno, primenila je najviše profesionalne standarde tokom ovih ispitivanja, a davanjem informacije javnosti kao društveno odgovorna kompanija poštovali smo i naše eticke standarde, što je ugovorna obaveza svakog zaposlenog.

 

 

Atačmenti



Komentari (54)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

dragoljub92 dragoljub92 02:00 03.12.2012

pod 1

неможе нам нико ништа, јачи смо од судбине.
Boris Drenca Boris Drenca 07:37 03.12.2012

Re: pod 1

Nadaju se u smak sveta , kao neće da se oseti ništa do 21.12 a posle i onako nema veze
antiko022 antiko022 06:26 03.12.2012

Zato moramo u eu

Odličan tekst.
Ali uzaludan.

The fact is, ješćemo kancerogenu hranu par godina.
Posle ameri krivi za porast broja kancera..
Malo sutra.
Kriv je fušeraj i nestručni, nezainteresovani i lenji ološ, u raznim kancelarijama državnih službi.
Boris Drenca Boris Drenca 07:40 03.12.2012

Re: Zato moramo u eu

Ali uzaludan.


Naivan, lud,....ja se ipak nadam da će neko kome dajem platu bar nešto uraditi za pare koje prima i smanjiti opasnost za sve nas...i sebe
Kraja Kraja 10:02 06.12.2012

...Posle ameri krivi...

...oni snose svoj deo krivice i to nema veze sa temom koju je drenca pokrenuo...
...ne razumem te naivne pokusaje prefarbavanja upotrebe onolike kolicine municije sa osiromasenim uranijumom...
...a ulazak u evropu glede ovog slucaja je takodje spin..
...nije li kroz evropu prosao "nas" tovar radioaktivnog smeca, da ne kazem djubriva...????
...kako ga ni jedan granicna kontrola nije zadrzala, vec je stigao urednim platisama... ???
...evropa bez granica...???
...kako je onda prosao kontrolu kod utovara, gde su bile deklaracije, ko je lazirao...???
...nikada nista nismo saznali...
looping looping 08:46 03.12.2012

1


Zbog cega se poljoprivreda potcenjuje kao nauka kad nam je najveci izvoz upravo od poljoprivrede?
Zasto se poljoprivredom ne bave strucnjaci i zasto se u njih ne ulaze (posto - po mojoj proceni - oko 95% svrsenih poljoprivrednih inzenjera ne moze da nadje posao u struci).
Navodnjavanje se smatra bacanjem para ocigledno s obzirom da se svega oko 5% povrsina u Srbiji navodnjava.

Drzavnici ocigledno smatraju da poljoprivreda nije "in" i koriste je iskljucivo kada treba da napune svoje dzepove.


hoochie coochie man hoochie coochie man 16:57 03.12.2012

Re: 1

Zasto se poljoprivredom ne bave strucnjaci i zasto se u njih ne ulaze (posto - po mojoj proceni - oko 95% svrsenih poljoprivrednih inzenjera ne moze da nadje posao u struci).


Naslo ga onomad svih 100%, al slaba fajda od toga ispade.
Samo, nema ovo sa kukuruzom mnogo veze sa poljoprivrednom strukom, ali to vec je objasnio dole highshalfbooze
looping looping 18:20 03.12.2012

Re: 1

Samo, nema ovo sa kukuruzom mnogo veze sa poljoprivrednom strukom, ali to vec je objasnio dole highshalfbooze

Ja sam pricao o uzroku. A moguce je da se naredne godine isto ponovi.
Boris Drenca Boris Drenca 10:53 04.12.2012

Re: 1

iz svih odgovora do sada sam shvatio da se to moglo desiti i prošle ili bilo koje godine ....ministarstvo se poziva na "samokontrolu" proizvođača a SGS na "odgovornosema poslu koji se obavlja.

Što bi se reklo pre 20, 30 godina "objektivne okolnosti i subjektivne slabosti" mogu opet dovesti do istog problema.
looping looping 11:25 04.12.2012

Re: 1

Boris Drenca
iz svih odgovora do sada sam shvatio da se to moglo desiti i prošle ili bilo koje godine ....ministarstvo se poziva na "samokontrolu" proizvođača a SGS na "odgovornosema poslu koji se obavlja.

Što bi se reklo pre 20, 30 godina "objektivne okolnosti i subjektivne slabosti" mogu opet dovesti do istog problema.

Tacno tako.
Uzrok aflatoksina je susa. Navodnjava se max 5 % povrsina.
Kada zavrsimo sa "inspekcijom" roda i uskladistimo sve to zajedno onda se ceskamo i cekamo Evropu da uskoci i pomogne.
nikvet pn nikvet pn 14:28 04.12.2012

Re: 1

looping
Uzrok aflatoksina je susa. Navodnjava se max 5 % povrsina.

Svaki veterinar velike prakse neće se sa ovim složiti. Mikotoksini nisu novost, u ovom podneblju postoje otkad i žito. Javljaju se kišnih godina, ne sušnih, kada se završni radovi na žitaricama obavljaju pod vlagom. Vlaga pogoduje svim gljivicama pa i aspergilusu. Rod iz kišne godine uvek je pod sumnjom da može izazvati indigestiju i mikotoksikozu domaćih životinja. Posledice su različite zavisno od stepena kontaminacije hraniva. Odnose se na zdravlje i prirast životinja kao i na ekonomski efekat tog biznisa, ali ne i na zdravlje potošača. Aflatoksin se neutrališe u jetri i nema ga u mesu; dakle ni na stolu. Manje ili više uspešne metode osposobljavanja kontaminiranih hraniva su odavno poznate. Drugim rečima kukuruz sa mikotoksinima upotrebljen u stočarskoj proizvodnji neće naškoditi krajnjem proizvodu niti potrošaču.

Otkud onda drama ?

hoochie coochie man
nema ovo sa kukuruzom mnogo veze sa poljoprivrednom strukom, ali to vec je objasnio dole highshalfbooze

hoochie coochie man hoochie coochie man 17:00 04.12.2012

Re: 1

Javljaju se kišnih godina, ne sušnih, kada se završni radovi na žitaricama obavljaju pod vlagom.


Da, ali objasnjenje (dosta logucno) je to sto se u susnim godinama javlja vise stetnih insekata koji ostecuju zrno pa tako prave "vrata" kroz koja prolazi gljiva i inficira kukuruz.
To nije nista neobicno jer i druge stetne gljive upravo na takav nacin zarazavaju plodove. Npr monilia fructigena (trulez plodova voca) ulazi u plod samo na mestima gde je on ostecen. Ta ostecenja mogu biti i mikronskih dimenzija, nastala dejstvom cestice prasine nosene vetrom npr, ali je neophodno da postoje "vrata".
Sta je moglo biti a nije uradjeno?
Kontrola pre zetve i razdvajanje kukuruza inficirnog od neinficiranog, ili po stepenu infekcije, jer odredjeni stepen infekcije uvek postoji, ali ako je inficiranost visika onda se sa tim kukuruzom drugacije postupa ili se trosi u druge svrhe (biodizel npr).
Najgora varijanta je da se sve pomesa pa tek onda da se konstauje zaraza.
Ali to je zaista posao inspekcija a ne agronoma, ili makar zajednicki.
looping looping 18:06 04.12.2012

Re: 1

Svaki veterinar velike prakse neće se sa ovim složiti.

Zasto bi se slozio kad veterinar ne zna fiziologiju biljaka.

Javljaju se kišnih godina, ne sušnih, kada se završni radovi na žitaricama obavljaju pod vlagom.

Ne bih se slozio.
Link.
Link.
Drought, extreme heat and corn ear injury from insect feeding stress the corn and create an environment favorable to these molds and to aflatoxin production.


Drugim rečima kukuruz sa mikotoksinima upotrebljen u stočarskoj proizvodnji neće naškoditi krajnjem proizvodu niti potrošaču.

Ovo je vec nebuloza.
Mleko krava hranjenih kukuruzom koji sadrzi aflatoksin je kancerogeno.
Guglaj malo. <----Link
Imale su i druge drzave ovakve probleme.
nikvet pn nikvet pn 20:15 04.12.2012

Re: 1

veterinar ne zna fiziologiju biljaka.

Misliš da bi trebalo ? Dovoljno mu znati je li hranivo ispravno ili nije, a ako nije kakve su posledice po zdravlje životinja. I kako ih sprečiti ili ispraviti, što mu je valjda bazni zadatak, ako se slažeš.
Praktično to zaista znači da kišne godine bude mnooogo češće alimentarnih indigestija i intoksikacija, da je potrošnja vet.medikamenata iz te zone veća. Posle 30 godina u ovom poslu poveruj mi na reč. Ove jeseni te problematike bilo je malo, u skladu sa sušom.
Ne sporim googl nalaze, uz malu zamerku - odnose se na drugi način ishrane. Te kompozitne miksture zaista uzrokuju dugotrajne subkliničke intoksikacije koje se tek na proizvodu pokažu. Taj industrijski način ishrane stoke kod nas još nije zastupljen pa ni posledična problematika koju si eto lepo izguglao. Nažalost ( ili nasreću ) ishrana naše stoke bliža je 19. nego 21. veku.
Mleko krava hranjenih kukuruzom koji sadrzi aflatoksin je kancerogeno.

Ima li nalaza za naše mleko ?
Boris Drenca Boris Drenca 20:40 04.12.2012

Re: 1

Ja sam , ne mogu da nađem link sada, našao da su prošle godine takav problem imali Slovenci. Mislim da su Mađari imali problem sa sušenom paprikom
looping looping 20:43 04.12.2012

Re: 1

Praktično to zaista znači da kišne godine bude mnooogo češće alimentarnih indigestija i intoksikacija, da je potrošnja vet.medikamenata iz te zone veća. Posle 30 godina u ovom poslu poveruj mi na reč. Ove jeseni te problematike bilo je malo, u skladu sa sušom.

Ajde da probam ovako. Ova godina je bila izuzetno susna.
Sta raditi ove godine:
What should farmers do this year? I suggest they first harvest some dryland corn and have the grain tested for aflatoxin. If it is not contaminated, then the irrigated corn will probably not be contaminated. If the dryland corn is contaminated, farmers should then harvest some irrigated corn and test it for aflatoxin. If the irrigated corn has no aflatoxin, farmers should first harvest and sell the healthy corn or store it in separate bins and then harvest the contaminated corn and store it separate from the healthy corn. Don’t blend contaminated and toxin free corn in a truck or grain bin because this may result in contamination of the entire truck load or bin of corn.

Sta raditi naredne godine:
What should farmers do to avoid aflatoxin problems next year and beyond? I suggest they only plant corn in fields that can be irrigated and treat growing corn for earworm if necessary. They may also consider planting corn varieties resistant to earworm, but the corn may still be contaminated with aflatoxin if not irrigated aggressively.


Svaki proizvod od kukuruza (takodje i stocna hrana) koji ima aflatoksine ima sanse da sadrzi aflatoksine.
Ne mozes da ga prodas, ne mozes da ga koristis... osim ako ga nekom ne uvalis.()

Resenje u ovoj situaciji? Jedino prebiranje kukuruza i analiza.




antioksidant antioksidant 21:42 04.12.2012

Re: 1

Mislim da su Mađari imali problem sa sušenom paprikom

ne zajebavaj
Boris Drenca Boris Drenca 21:45 04.12.2012

Re: 1

ma jok ozbiljno
nikvet pn nikvet pn 23:44 04.12.2012

Re: 1

looping
Ajde da probam ovako. Ova godina je bila izuzetno susna.
Sta raditi ove godine:
Jedino prebiranje kukuruza i analiza.


Idi u najbliže selo pa im lepo to objasni

Ne mozes da ga prodas, ne mozes da ga koristis...


Vidi ovako, prosečan srbijanski stočar ima jako mali broj grla - saznaćemo precizno za par dana po popisu. Većina hrani tradicionalno. Kad je suša, kukuruza je malo i skup je. Zato ga štede i nadomeštaju kabastom hranom. I nema mikotoksikoza. Kad je kišna godina onda obrnuto. U Srbiji tako, u Mičigenu kakogod.

Nego otkud tolika drama oko aflatoksina u nas a oko antibiotika u svinjetini i piletini niko ništa ? Radioaktivno mleko u prahu odavno smo pojeli, šta je sad na redu ?

Dobro je što si uporan pa ako te se sete sete, ako ne onda ništa.
looping looping 06:00 05.12.2012

Re: 1

Dobro je što si uporan pa ako te se sete sete, ako ne onda ništa.

Ako se ne sete, nikom nista... to je bila moja duznost...

djukastofitjuka djukastofitjuka 23:56 05.12.2012

Re: 1

nikvet pn

Svaki veterinar velike prakse neće se sa ovim složiti. Mikotoksini nisu novost, u ovom podneblju postoje otkad i žito. Javljaju se kišnih godina, ne sušnih, kada se završni radovi na žitaricama obavljaju pod vlagom. Vlaga pogoduje svim gljivicama pa i aspergilusu. Rod iz kišne godine uvek je pod sumnjom da može izazvati indigestiju i mikotoksikozu domaćih životinja. Posledice su različite zavisno od stepena kontaminacije hraniva. Odnose se na zdravlje i prirast životinja kao i na ekonomski efekat tog biznisa, ali ne i na zdravlje potošača. Aflatoksin se neutrališe u jetri i nema ga u mesu; dakle ni na stolu. Manje ili više uspešne metode osposobljavanja kontaminiranih hraniva su odavno poznate. Drugim rečima kukuruz sa mikotoksinima upotrebljen u stočarskoj proizvodnji neće naškoditi krajnjem proizvodu niti potrošaču.

Otkud onda drama ?



Borise,
Molim te brisi ove komentare koji relativizuju ovako opasne stvari. Tu se radi o supstancama koje su izuzetno kancerogene, kao malo koje druge.

Drzava se ponasa nedopustivo i zataskava problem. Ali molim te, nemoj ti ovde dozvoliti ljudima poput "nikvet pn" da dolaze i rade isto.
Boris Drenca Boris Drenca 09:30 03.12.2012

Re: Šta bre 'oćeš...

To hoću da kažem važnije je gledati morsko prase kao gricke tepih nego uradit nešto. Vrištaću od muke koliko nikoga nije briga
looping looping 09:35 03.12.2012

Re: Šta bre 'oćeš...

http://www.politika.rs/rubrike/tema-dana/Novi-migovi-i-S-400-stizu-u-Srbiju.sr.html

Da probamo da im uvalimo kukuruz za migove?
Руси нуде кредит, али и плаћање контраиспорукама наше робе, од пољопривредних производа до производа наше војне индустрије

rade.radumilo rade.radumilo 12:40 03.12.2012

Re: Šta bre 'oćeš...

To hoću da kažem važnije je gledati morsko prase kao gricke tepih nego uradit nešto. Vrištaću od muke koliko nikoga nije briga


Doduše mi ionako izvozimo svoju poljoprivrednu proizvodnju (meso, mleko itd.), a uvozimo isto to iz Brazila i Kine za domaću maloprodaju...
golubica.bg golubica.bg 09:39 03.12.2012

Glupo pitanje...

ali zar nisamo mi imali institut za kukuruz u Zemun Polju (vodili me tamo sa skolom kad sam bila klinka, ne znam koliko je aktivan sada)? Zar nema bar tu nekih strucnjaka kojima se moze postaviti pitanje sta i kako, kad vec drzava nema jasne protokole za ovakve situacije? Je li se uopste neko oglasio?
Boris Drenca Boris Drenca 10:06 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Pitanje nije glupo....bojim se da nemaju pamentan odgovor
freehand freehand 10:50 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Boris Drenca
Pitanje nije glupo....bojim se da nemaju pamentan odgovor

Pa rekli su ti stručnjaci, imaš sve u tekstu. Samo je sad, verrovatno, u toku osmišljavanje strategije Wag the dog, kako ne dići paniku, šta sa otrovanim kukuruzom, čime ga nadomestiti u proračinima za sledeću godinu. I kako da niko ne bude kriv.
Boris Drenca Boris Drenca 10:57 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Problem je što za sada nikoga nije briga. O strategijama ne bih da govorim, nema je ni za benignije stvari...oni bi samo da ih niko ne tera da radi posao...Plašim se da osmišljavanje strategije izgleda kao onaj razgovor u Mi nismo anđeli "Rešiće, valjda, to ona sama..."
freehand freehand 11:24 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Boris Drenca
Problem je što za sada nikoga nije briga. O strategijama ne bih da govorim, nema je ni za benignije stvari...oni bi samo da ih niko ne tera da radi posao...Plašim se da osmišljavanje strategije izgleda kao onaj razgovor u Mi nismo anđeli "Rešiće, valjda, to ona sama..."

Wag the dog.
Eto, Mišković na informativnom razgovoru, na primer.
Boris Drenca Boris Drenca 11:36 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Wag the dog.


To mi je jasno ali mislim da se Mišković koristi da se zabašuri granica sa kosovom ...ovo je sasvim drugi problem i mislim da još niko nije seo i ozbiljnije razmislio.

Ponovo: Ako je tačno može da ugrozi zdravlje svih ljudi...
highshalfbooze highshalfbooze 11:45 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

ali zar nisamo mi imali institut za kukuruz u Zemun Polju


Ne bavi se institut u Zemun Polju tim stvarima. I ne treba da se bavi.
Evo ko se bavi:

ZAKON
O ZDRAVSTVENOJ ISPRAVNOSTI ŽIVOTNIH NAMIRNICA I PREDMETA OPŠTE UPOTREBE

II NADZOR NAD SPROVOĐENJEM ZAKONA

Član 5

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove zdravlja preko sanitarnih inspektora (u daljem tekstu: inspektor), u okviru delokruga utvrđenog zakonom.

Pri vršenju nadzora nad sprovođenjem ovog zakona inspektor mora imati legitimaciju, a pri vršenju službene kontrole pri uvozu predmeta opšte upotrebe i znak kojim potvrđuje svoje službeno svojstvo.

V SLUŽBENA KONTROLA

Član 15

Službena kontrola u poslovanju predmetima opšte upotrebe obuhvata:

1) kontrolu proizvodnje predmeta opšte upotrebe u svim fazama,

2) kontrolu prometa predmeta opšte upotrebe u svim fazama,

3) kontrolu zdravstvene ispravnosti gotovog proizvoda,

4) kontrolu sprovođenja unutrašnje kontrole,

5) inspekcijsko uzorkovanje,

6) sprovođenje programa monitoringa.


Ako je neispravan kukuruz korišćen u bilo kom obliku za proizvodnju bilo koje životne namirnice i ta životna namirnica dospela u prodaju, zna se ko treba da ide u apsu. Samo što se to neće desiti. Umesto toga će da nam serviraju još neki skandal ili neku sličnu glupost.

Realnost je da su sve javne službe na budžetu pune neradnika i neznalica koje su tokom decenija brižljivo skupljali ovi što nas zasipaju svakodnevnim glupostima, i nije samo problem da oni nemaju pojma sa poslom koji rade, već je najveći problem da ne znaju da nemaju pojma.
Boris Drenca Boris Drenca 12:07 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Hvala za informaciju.

Umesto toga će da nam serviraju još neki skandal ili neku sličnu glupost.

Stvarno koga interesuje da li jedemo problematičnu hranu kada saslušavaju, prodaju kosovo i rade ne znam baš šta
blue92 blue92 12:35 03.12.2012

QQ and A-aaaaaaa*



Wag the dog = Pogledaj me nevernice!!!


*skupštinski odbor za zaštitu životne sredine



freehand freehand 13:09 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Realnost je da su sve javne službe na budžetu pune neradnika i neznalica koje su tokom decenija brižljivo skupljali ovi što nas zasipaju svakodnevnim glupostima, i nije samo problem da oni nemaju pojma sa poslom koji rade, već je najveći problem da ne znaju da nemaju pojma.

E ovde mislim da grešiš, i to dosta.
Srbija ima mnogo stručnih i obrazovanih ljudi koji dobro rade svoj posao. Naročito u poljoprivredi, a i u inspekcijama.
Onda dođe momenat u kome odlučuje politika, a ne struka.

golubica.bg golubica.bg 13:20 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

highshalfbooze

Ne bavi se institut u Zemun Polju tim stvarima. I ne treba da se bavi.


Ja lepo rek'o da mi je glupo pitanje, a oni mi ne veruju...

U svakom slucaju, hvala na informaciji.
highshalfbooze highshalfbooze 13:57 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Ja lepo rek'o da mi je glupo pitanje


Ne postoje glupa pitanja, već samo glupi odgovori.

Ulogu nadzora mora da ima nezavisna institucija da ne bi bilo sukoba interesa. Međutim, očigledno je da pojedini uvoznici i proizvođači imaju uticaj na nezavisne institucije koje plaćaju građani da bi štitili njihove interese. Takođe je očigledno da imaju uticaj na donošenje uredbi o promeni količine dozvoljenih štetnih materija u proizvodima za opštu upotrebu. Često se kao dokaz navodi "naučno" istraživanje koje je platila neka zainteresovana strana.
Zato pojedine nevladine i "nezaivsne" "naučne" institute pomažu mecene koji su vlasnici velikih korporacija.
highshalfbooze highshalfbooze 14:08 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Srbija ima mnogos tručnih i obrazovanih ljudi koji dobro rade svoj posao.
...Onda dođe momenat u kome odlučuje politika, a ne struka.



Na primer... služba za javne nabavke jednog grada dobije tri ponude za izvođenje radova od kojih je najpovoljnija ona koja je duplo skuplja od bilo koje tržišne cene. Osoba zadužena za to, odbije sve tri ponude kao nepovoljne. Gradonačelnik koristi svoje pravo da odbaci odluku nadležne službe i prihvati najpovoljniju ponudu od firme koja je, između ostalog izvodila radove na objektu u vlasništvu dotičnog gradonačelnika a za koje nije platio izvođaču.

Jel to politika?
freehand freehand 14:23 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

highshalfbooze
Srbija ima mnogos tručnih i obrazovanih ljudi koji dobro rade svoj posao.
...Onda dođe momenat u kome odlučuje politika, a ne struka.



Na primer... služba za javne nabavke jednog grada dobije tri ponude za izvođenje radova od kojih je najpovoljnija ona koja je duplo skuplja od bilo koje tržišne cene. Osoba zadužena za to, odbije sve tri ponude kao nepovoljne. Gradonačelnik koristi svoje pravo da odbaci odluku nadležne službe i prihvati najpovoljniju ponudu od firme koja je, između ostalog izvodila radove na objektu u vlasništvu dotičnog gradonačelnika a za koje nije platio izvođaču.

Jel to politika?

Šta ti misliš?
highshalfbooze highshalfbooze 14:42 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Šta ti misliš?


Nema šta da mislim... to nije politika, to je kriminal. Problem je što se u oblandu politike umotavaju kriminalne stvari koje se ne procesiraju zbog...

sada su se odjednom setili da vrate Trezoru određene funkcije nadzora iz vremena dok se zvao "SDK" i da sva budžetska davanja moraju da idu preko Trezora. Zašto se sada vraćamo unazad? Gde su sada one parole da je SDK produkt komunističkog centralizma? I ko će uopšte da odgovara zbog pronevera budžetskog novca? Kakva politika, kriminal...
antioksidant antioksidant 14:57 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

sada su se odjednom setili da vrate Trezoru određene funkcije nadzora iz vremena dok se zvao "SDK"

kad se trezor zvao sdk?
i koja budzetska davanja do sad nisu isla preko trezora?
highshalfbooze highshalfbooze 16:23 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

kad se trezor zvao sdk?
i koja budzetska davanja do sad nisu isla preko trezora?


Za vreme Narodne banke Jugoslavije platni promet je obavljan preko Službe društvenog knjigovodstva (SDK), Službe platnog prometa (SPP) i Zavoda za obračun i plaćanje (ZOP). Gašenjem NBJ i formiranjem Narodne banke Srbije platni promet javnih preduzeća i budžetskih ustanova se vrši preko trezora koji je preuzeo celokupnu infrastrukturu i kadrove od ZOP.
Od pre nekoliko dana, sva budžetska davanja korisnicima koji nisu imali obavezu da svoj račun imaju u trezoru, obustavljena su dok isti ne otvore račune (po odobrenju nadležne institucije) u trezoru.
zilikaka zilikaka 21:06 03.12.2012

Re: Glupo pitanje...

Srbija ima mnogo stručnih i obrazovanih ljudi koji dobro rade svoj posao. Naročito u poljoprivredi, a i u inspekcijama.
Onda dođe momenat u kome odlučuje politika, a ne struka.


Načelno, svi koji se zvanično bave nekakvim ispitivanjima, imaju i zvaničnu obavezu čuvanja tajnosti podataka do kojih su pri tome došli.
Podaci do kojih se došlo se saopštavaju naručiocu ispitivanja jer on po pravilu to ispitivanje i plaća.

Sa druge strane, zato postoje državne institucije koje takođe mogu vršiti ispitivanja ili angažovati nekog da to za njih uradi. Te institucije imaju i propisane mehanizme delovanja.
Da li će ih i kako upotrebiti, obično ne zavisi samo od njih, jer je po pravilu načelnik inspekcije i svi iznad njega, politički postavljena ličnost.

U ovoj priči je dobro bar to što je procurela informacija o nivou toksičnosti, ali nešto ne verujem da će država hteti da primeni ono što bi morala, kako bi se stanovništvo zaštitilo.

Jednostavno, kasa je jaaako prazna, rod je podbacio, i samim tim smo na pragu opšte gladi. Samo još da unište ili proglase neupotrebljivim i to malo u ambarima.

Bojim se da ih neće pokolebati ni opasnost po zdravlje ljudi.
Odavno furamo logiku "bolje da se jede i iz kontejnera, nego da se umre od gladi".
I tako već dugo svaka vlast sebi samo kupuje vreme.






NNN NNN 11:54 03.12.2012

Ne bojte se (puška je zakočena)

sad će lepo monsato da nam proda najkvalitetniji kukuruz (koji leči čak i nepostojeće bolesti)...
Boris Drenca Boris Drenca 12:09 03.12.2012

Re: Ne bojte se (puška je zakočena)

Mislim da ni Monsato nema zrno otporno na gljivice. Zaprašivanje i čišćenje nepohodno.

A da je ovo dobra vest za njih i njihove predstavnike jeste
Jukie Jukie 12:42 03.12.2012

Re: Ne bojte se (puška je zakočena)

Samo da bude smokija
ivana23 ivana23 15:40 03.12.2012

***

Znamo li zaista dovoljno o hrani koju svakodnevno jedemo i konzumiramo? Donosimo vam jedan odličan dokumentarni film sa prijevodom koji istražuje pozadinu hrane, i sa kakvih farmi dolazi hrana koju jedemo. Zapitajte se koliko često kupujete hranu u super marketima, koliko jedete u restoranima i fast food-ovima (koji svi zbog profita kupuju meso od jednog te istog dobavljača). U ovom dokumentarcu istraženo je iz kakvih farma izlaze pilići, koji su uzgojeni u tri tjedna i ne mogu držati svoju vlastitu težinu. Ako mislite da ste se spasili samo ako ne jedete u restoranima brze prehrane, varate se, jer isto meso stoji i na policama supermarketa i svih trgovačkih lanaca. Izmeđuostalog, kad malo bolje pogledamo stvari shvatimo da i kod nas postoje farme koje su pokupile isti model od Američkih “farmera” i koji stvaraju piliće, krave na isti način kako je prikazano u ovom dokumentarcu sa prevodom.

Pokušajmo što manje jesti takvo meso koje dolazi iz super marketa, pokušajmo što više kupovati domaće od poznanika i prijatelja, što znamo da je domaće i donekle prirodno. Probudimo svijest u ljudima da bar svi znamo što jedemo i odakle to stvarno dolazi, jer ovako nešto neće nikad prikazati na televiziji niti agresivno se oglašavati na internetu ni na velikim plakatima.


Dokumentarni film - FOOD < link

Traje 90 minuta, ali neka vas ne mrzi da pogledate.
antioksidant antioksidant 15:44 03.12.2012

Re: ***

Znamo li zaista dovoljno o hrani koju svakodnevno jedemo i konzumiramo?

taman koliko zelim da znam - mrtva je i to mi je dovoljno
Jukie Jukie 16:05 03.12.2012

Re: Pile

Meni je iskreno svejedno kakvi su sastojci određene piletine.
Dinstam je na vodici umesto da je (po maminom receptu koji je nasledila od predaka) usolim i pržim u masti ili da pile za pečenje u rerni natapkam slojem masti i soli.
To je dakle kompromis između "uopšte ne jedi piletinu" i "neka ti direktno eksplodiraju krvni sudovi".
freehand freehand 17:10 03.12.2012

Re: ***

Znamo li zaista dovoljno o hrani koju svakodnevno jedemo i konzumiramo? Donosimo vam jedan odličan dokumentarni film sa prijevodom koji istražuje pozadinu hrane, i sa kakvih farmi dolazi hrana koju jedemo. Zapitajte se koliko često kupujete hranu u super marketima, koliko jedete u restoranima i fast food-ovima (koji svi zbog profita kupuju meso od jednog te istog dobavljača).

Više puta sam uhvatio sebe kako zamišljen buljim u Idein flajer, na kome je, između ostalog, nekakva salama od 199din/kg.
Jebote, pomislim - od čega je to za te pare? Mlevene kineske reciklirane traktorske gume?
jedan.kub jedan.kub 16:01 04.12.2012

Re: ***

Boris Drenca Boris Drenca 16:33 04.12.2012

Re: ***

Hvala
jedan.kub jedan.kub 22:04 04.12.2012

Re: ***

Boris Drenca
Hvala

Nema na čemu.
Zanimalo me kakve su posledice od ovakvog kukuruza.

Sad sam u dilemi, šta od hrane izbaciti iz upotrebe?

Koliko znam ja nas, bitna je zarada a ne zdravlje.
looping looping 06:17 05.12.2012

Re: ***

jedan.kub
Boris Drenca
Hvala

Nema na čemu.
Zanimalo me kakve su posledice od ovakvog kukuruza.

Sad sam u dilemi, šta od hrane izbaciti iz upotrebe?

Koliko znam ja nas, bitna je zarada a ne zdravlje.

Ova izjava sa tvog linka iznad:
On je u izjavi za agenciju rekao da će negativne posledice kontaminacije kukuruza aflatoksina na najvećem procentu ovogodi šnjeg roda osetiti proizvođači, jer će zbog toga izvoz biti drastično smanjen.

mi govori da niko nece u inostranstvu da kupi ovaj kukuruz a da na domacem trzistu nema problema.
Valjda je drugima toksican a u Srbiji nije.
Tuga.
Naslov ovog bloga sve govori.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana