Obrazovanje

Srpska basna

Krugolina Borup RSS / 27.11.2012. u 20:58

lafontaine6.png

Nakon finske bajke vreme je za srpsku basnu. Elementi su preuzeti iz Strategije o obrazovanju u RS do 2020. godine, iz onog dela koji opisuje trenutno stanje stvari, kada je o kvalitetu osnovnoškolskog obrazovanja reč.

***

- Планови и програми су обимни и нефлексибилни, једнако се спроводе у школама с великим бројем ученика у разреду и у комбинованим одељењима.

- Концепт изборне наставе није разрађен нити добро постављен, по актуелним наставним програмима не постоји никаква могућност избора ни за ученике ни за саму школу.

- Програми су још увек писани као листе тема, садржаја, предмети су слабо повезани и то онемогућава интегрисање садржаја и тематску наставу, а постоји стални притисак да нови садржаји постану школски предмети.

- Изузетно је мала заступљеност модерних облика рада у школи – доминира предавачка настава, а мало се примењују активно учење, истраживачке методе, индвидуализирана настава и други начини рада који су усмерени на ученика и омогућавају њихово веће учешће у наставном процесу, развијају њихове више менталне процесе, мотивацију за учење, оспособљавају их за функционалну примену знања и даље учење и рад. Иако су кроз разне пројекте развијени такви облици рада и неки од њих су прошли и међународну проверу, они веома тешко постају део редовног система, вероватно зато што се изискују радикалне промене у схватању природе процеса наставе/учења и улоге настаника и ученика у њему.

- Због рационалности је смањиван број одељења и повећаван број ученика у разреду, што има негативне ефекте на педагошку ефикасност (превелик број ученика у одељењу је препрека за примену модерних облика рада и за примену инклузивног приступа).

- Нажалост, и поред одговарајуће квалификационе структуре евидентна је ниска обученост наставника за савремени концепт учења/наставе и реализацију постављених циљева и стандарда.

- Концепт усавршавања наставника је проблематичан јер је акценат на улазу (прикупљању поена од семинара), а не на излазу (ефикасној примени наученога у пракси).

- У номенклатури занимања не постоји занимање наставник.

- Здравствено-спортска подршка развоју деце веома је слаба. Спорт је доступан углавном талентованим ученицима, али и поред тога што јесте део редовних школских активности усмерених на развој деце и улагање у њихово здравље, спортске секције се плаћају по школама, велики број ученика се ослобађа наставе физичког васпитања, а објективне потребе су све веће (деца много седе у школи и код куће, све више времена проводе за рачунаром, млађима су школске торбе претешке, деца једу нездраву брзу храну и сл.).

- Начин оцењивања рада школе, наставника и ученика није довољно добар и информативан, не разликује школе и наставнике који раде савесно, добро и постижу резултате од оних који формално отаљавају свој посао.

- Ученичке оцене су недискриминативне и необјективне (веома је чест случај да је 2/3 одељења има одличан успех, просечна оцена ученика у ОШ је преко 4, 3/4 ученика на крају ОШ имају одличан или врло добар успех), а начин оцењивања већином је оцењивање успешности репродукције градива.

- Ако је настава доминантно предавачка, оцењује се репродукција с разумевањем наученог, оцене су недискриминативне, мало ваљане и поуздане, школа окренута ка уско когнитивном аспекту а не целовитом развоју личности ученика, нема партиципације ученика у процесу наставе/учења, не обраћа се пажња на читав сет важних циљева, онда је јасно да такав модел у најбољем случају може формирати особу која добро познаје чињенице али није самостална, способна за повезивање и примену знања те за сарадњу с другима, није обучена за тимски рад, за преузимање одговорности, доношење одлука, препознавање и приступање решавању проблема, и ниска јој је мотивација за учење и интелектуални рад

- Школе немају свој препознатљив идентитет и у многима влада генерално лоша атмосфера (неугодна општа клима, често рђави међуљудски односи унутар наставничког колектива, између ученика, ученика и наставника, наставника и управе школе, дешава се насиље у школама), пад етичких стандарда (наставници касне на часове, велики број часова се не одржава или се настава скраћује, огроман је број изостанака ученика с наставе, низак осећај припадности школи код ученика).

- Ваннаставне активности по школама су сиромашне, негде скоро и не постоје, нема васпитно-образовних активности на екскурзијама, настави у природи или рекреативној настави. Веома често наставници своју радну недељу своде само на држање часова наставе. Ретко где се држи допунска и додатна настава – стога су ученици знатно више упућени на приватне часове.

- Сарадња школе и породице није базирана на партнерству, доминира стари концепт који се већином своди на информисање родитеља и комуникацију када се јаве проблеми.

- Управљање школом важно је за остварење њених функција. Нажалост, управа школе се чешће поставља по политичким критеријумима, него по образовним.

- Директори још увек не пролазе обуку за савремено управљање у образовању и не одговарају колективу за ефикасност управљања школом.

***

Naravoučenije?

Proučite ceo tekst Strategije, naročito onaj deo u kome se predlažu rešenja (koja ovde nisam spominjala) i uključite se u javnu raspravu. Naročito nastavnici. Iako 5. deo strategije, koji se odnosi na obrazovanje nastavnika, nisam detaljno čitala, uspela sam da uočim da se negde pominje nekakav reizbor. Što bi bio spas za one roditelje koji mečku rađaju zbog problematičnih nastavnika koji im maltretiraju decu. Ali verovatno normalnim nastavnicima može da iskomplikuje život. Nemoj da vam posle đavo bude kriv što zbog 20% nenormalnih kolega sistem maltretira vas 80% normalnih! Angažujte se, smislite neka druga rešenja kako da se sistem reši nenormalnih, i predložite ih!

Na vebsajtu Ministarstva prosvete stoji otvoren poziv da to učinite:

"Своје сугестије и коментаре у вези Стратегије развоја образовања у Републици Србији до 2020. године можете послати на адресу strategija@mpn.gov.rs."

 

Atačmenti



Komentari (90)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jukie Jukie 21:41 27.11.2012

Prvi

:)

Komentar o trenutnom stanju stvari je:
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:45 27.11.2012

Re: Prvi

Jukie Jukie 21:51 27.11.2012

Re: Prvi

U jednoj školi je ta pesmica (sa malo drugačijom slikom) bila okačena na zidu u školi, tako da te dočeka kad pun entuzijazma dođeš na posao, i otprati kući dok razmišljaš da li si danas išta postigao...
nurudin nurudin 22:01 27.11.2012

Препорука ко врата

... и за претходни, и за овај блог.
tasadebeli tasadebeli 22:09 27.11.2012

Тактика ин стратегија, товариш!

Још само када би се при изради силних стратегија развоја образовања узимали у обзир услови спровођења замишљене стратегије и мишљење оних који извршавају тактичке задатке, не бисмо морали после сваке реформе образовања да јочемо...








Хвала ти за линк, Кру! Ширимо информацију даље... Гарантујем ти да у мојој школи нико и не зна да је овај документ окачен на сајт Министарства.


(Да будем искрен, ја такође одавно не одлазим на тај сајт и не пратим шта се тамо догађа јербо они и ја одавно нисмо на истом послу...)
Ribozom Ribozom 23:04 27.11.2012

za pocetak

Moze li neko da postavi u nekom drugom formatu.
Krugolina Borup Krugolina Borup 23:10 27.11.2012

Re: za pocetak

Ribozom
Moze li neko da postavi u nekom drugom formatu.


Evo, pretvorila sam u PDF fajl:

http://blog.b92.net/user_stuff/upload/911/Strategija2020.15911.pdf
Jukie Jukie 23:41 27.11.2012

Re: za pocetak

Spisak lepih želja, "kako idealan sistem obrazovanja treba da izgleda"
Mislim da se ništa od ovoga ne može postići sa trenutnom populacijom u Srbiji (sem da im se svima ispere mozak i da se onda indoktriniraju finskim sistemom)
BigBadWolf BigBadWolf 23:52 27.11.2012

Re: za pocetak

Ovo ima vrlo malo veze sa finskim sistemom, ovo je klasicna EU socijalisticka uravnilovka.

A sto se tice populacije:

kleinemutter kleinemutter 14:21 29.11.2012

Re: za pocetak

Jukie
Spisak lepih želja, "kako idealan sistem obrazovanja treba da izgleda"
Mislim da se ništa od ovoga ne može postići sa trenutnom populacijom u Srbiji (sem da im se svima ispere mozak i da se onda indoktriniraju finskim sistemom)



Deca u šestom razredu ne znaju da čitaju. Deca u 8 razredu mešaju ćirilicu i latinicu.

Roditelji i deca imaju pravo da im deca ne gube vreme u školi već se opismene.
BigBadWolf BigBadWolf 23:21 27.11.2012

Reizbor

uspela sam da uočim da se negde pominje nekakav reizbor


Kaze ovako:

Систем ће бити ефикасан како би се обезбедило награђивање квалитетних наставника и постепено елиминисање лоших наставника из наставе системом реизбора, и то за све нивое образовања.


A odmah ispod toga

Предуслов за достизање најбољег решења је деполитизација рада свих образовних установа и увођење обавезе да сваки запослени има искључиво стручне компетенције.


Tako da....

Ali ovo mi zapalo za oko:

Što bi bio spas za one roditelje koji mečku rađaju zbog problematičnih nastavnika koji im maltretiraju decu.


Odakle ta fama da direktori sada nemaju ovlascenja da kazne, pa i otpuste, nekog nastavnika koji ne radi svoj posao?

Krugolina Borup Krugolina Borup 23:24 27.11.2012

Re: Reizbor

Odakle ta fama da direktori sada nemaju ovlascenja da kazne, pa i otpuste, nekog nastavnika koji ne radi svoj posao?


Vraćamo se na politizaciju: ako je problematični nastavnik dobar s direktorom, moš' da se slikaš. A i štiti ih zakon o radu. Ja još nisam čula da je ikad igde ijedan nastavnik dobio otkaz zato što je loš nastavnik. Čula sam zbog droge, zbog alkohola... ali zbog nestručnosti: nikad.

Znaš ti neki primer?
BigBadWolf BigBadWolf 23:33 27.11.2012

Re: Reizbor

Naravno da ne znam, jer se nije desilo, bar da sam ja cuo. Ali to ne odgovara na moje pitanje. To sto direktori ne rade nesto, ne znaci automatski da ne mogu. To je jedan od najvecih problema, kako naterati direktore da rade svoj posao, za nastavnike je lako. Direktor je taj koji mora da ocisti zito od kukolja.

Ovaj reizbor, mada nije jasno definisan, ce im samo dati u ruke jos jednu motku kojom mogu da uteruju neposlusne i bundzije iz kolektiva u red. Cik sad da vidim nekog da galami protiv direktora.
dragoljub92 dragoljub92 00:58 28.11.2012

тешко

немамо ми довољно нафте да би се пофинили.
ivana23 ivana23 01:08 28.11.2012

Re: тешко

dragoljub92
немамо ми довољно нафте да би се пофинили.


Ni Finska nema naftu, a ni Kuba
dragoljub92 dragoljub92 02:12 28.11.2012

Re: тешко

ivana23
dragoljub92
немамо ми довољно нафте да би се пофинили.


Ni Finska nema naftu, a ni Kuba

моја грешка, мислио сам на норвешку,а то и није нека разлика гледано одавде,зар не?
Krugolina Borup Krugolina Borup 13:32 28.11.2012

Re: тешко

моја грешка, мислио сам на норвешку,а то и није нека разлика гледано одавде,зар не?


Razlika je, Dragoljube, kako nije, naročito gledano odavde.
Norveška ima naftu, prebogata je.
Finska ima samo šume, ko mi što imamo samo maline.
Ako je Finska mogla da iskoči u svetski vrh, a bez nafte, onda i mi možemo.
U slučaju Norveške, svako razmišljanje o dostizanju njenih sandarda odmah se prekida uz "lako je njima, imaju naftu".
barese barese 13:45 28.11.2012

Re: тешко

Ni Finska nema naftu, a ni Kuba


Zanimljiv taj kubanski primer.
Mozda je Srbiji blizi nego finski model, jer slicno kao i kubanci, ne mozemo da imamo moderne skole sa puno kompjutera (odnosno, sramota je imati ih na Vracaru dok puno skola nema ni najosnovnije).

usprkos nestašici papira i knjiga kao i starim školskim zdanjima, zbog kojih moraju učitelji djecu često podučavati čak i u gradskim parkovima, "obrazovanje u Havani – i u cijeloj Kubi – ostaje jedno od čuda ove socijalističke zemlje u razvoju".
Kako navodi Independent, "statistike su same po sebi dovoljne da bi roditelji prosječnog školarca u Velikoj Britaniji pozelenjeli od zavisti. U osnovnoj školi važi striktno pravilo o najviše 25 učenika u razredu, a u mnogima je ta brojka ispod 20. U srednjim školama se broj učenika kreće oko 15 učenika u razredu – upola manje od norme, koja važi u Velikoj Britaniji". Za bolesne ili hendikepirane brinu se "mobilni učitelji", a uniforme i obroci u školama su besplatni. Škole su često otvorene više od 12 sati dnevno, od pola sedam ujutro, kako bi roditelji koji rade imali gdje zbrinuti djecu.

Velika većina od 150.000 kubanskih učitelja završila je fakultet u trajanju od pet godina, a polovina njih ima i magisterij. Država svake godine za obrazovanje odvoji od sedam do deset posto bruto društvenog proizvoda, u usporedbi sa samo 4 posto u Velikoj Britaniji i svega 2 posto u SAD.
Upravo zato dvije trećine Kubanaca starih 16 godina ili više ima neku vrstu više naobrazbe. Kuba je tako razvila jedan od najboljih besplatnih sistema obrazovanja i bilježi bolje rezultate u usporedbi s državama kao što su Velika Britanija, Kanada ili Novi Zeland, u kojima se daje prednost privatnom školstvu.



Zanimljivo bi bilo videti i kako su organizovane kubanske skole.

Nisam sigurna da se ustrojstvo skola moze posmatrati odvojeno celokupnog drustva ili jos generalnije od mentaliteta ljudi. Deca generalno podrazavaju odrasle i njihov obrazac ponasanja.

Konkretnije, da li finsko liberalno organizovanje skole odgovara svakom mentalitetu?

Generalno, finsko drustvo je dobro organizovano, a pojedinci postuju pravila. U takvom drustvu mi deluje logicno u skoli decu uciti kreativnom razmisljanju, pa i improvizaciji.

Italijani na primer, cesto porede svoj sistem vaspitanja dece sa skandinavskim. U odnosu na male Skandinavce, mali Italijani od najranijeg detinjstva imaju veliku slobodu, jesu kreativni i istrazivacki orijentisani, ali i bucni, zivahni, "nevaspitani". Ovo je naravno jedna velika generalizacija, i postoje razlicita deca, ali mislim da mozemo generalno govoriti o mentalitetu. Na jugu Evrope, pojedinci su skloniji iznalazenju rupa u zakonima, improvizaciji, razmisljanju izvan zadatih pravila.

Mozda nije lose u okviru juznjackog mentaliteta decu u skolama uciti disciplini?

Ponekad u okviru odredjenih nauka, da bi dosli do interesantnog nivoa akademskih tema, moramo da razumemo i predjemo dosadniji deo, za koji jeste neophodna odredjena disciplina...

Kubanski mentalitet je slicniji nasem, zanimljivo bi bilo videti uredjenje njihovih skola...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:58 28.11.2012

a šta posle?

Opis stanja je ok, tačno je tako i to vidim to po mojim unucima. Ajte ako vas ne mrzi pokažite šta piše u strategiji o promenama u budućnosti, bar za nas iz drugih profesija pa da se radujemo ako je nešto sasvim lepo. unapred hvala
Jukie Jukie 10:10 28.11.2012

Re: a šta posle?

Đorđe Bobić
Opis stanja je ok, tačno je tako i to vidim to po mojim unucima. Ajte ako vas ne mrzi pokažite šta piše u strategiji o promenama u budućnosti, bar za nas iz drugih profesija pa da se radujemo ako je nešto sasvim lepo. unapred hvala

Sad mi se ne da da opet otvaram ovaj pdf fajl, ali sva deca idu u srednju školu gde su pedeset odsto gimnazije, i devedesetak odsto malih prvaka će kroz 12 godina završiti srednju školu. Sve fercera savršeno, sva deca imaju podršku koja im treba da postignu svoj maksimum, svi odrasli savršeno sarađuju jedni sa drugima, ne postoji nasilje i ksenofobija, odeljenja nemaju 22-25 učenika (????? baš lepa štamparska greška koju će pravnici da tumače kao "mora da bude 26 i više" )
fireworks fireworks 09:37 28.11.2012

moj komentar

Ja sam im poslao ovo:

Pre nekih skoro 25 godina sam, kao tadašnji omladinski funkcioner, bio jedan od predlagača uvođenja informatike u škole. To je bilo vreme kada su se računari tek pojavili i kada su se mogli prebrojati na prste u čitavoj Srbiji. Danas, kada većina domova u našoj zemlji ima računar, kada većina građana ima mobilne telefone koji su neuporedivo moćniji nego tadašnji računari, nastava informatike je anahrona i nepotrebna. Predlažem da u potpunosti ukinete ovu nastavu, jer iz svedočenja moje dece shvatam da se informatički kabineti koriste za igranje Counter Strikea i sličnih igrica, te da je, samim tim, njihova svrha potpuno neispunjena. To isto mogu da rade i kod kuće, pa zašto bi onda škole trošile novac na opremanje i grejanje kabineta, plate nastavnika i slično?

Takođe izričito zahtevam da ukinete tzv. izborne predmete, veronauku i građansko vaspitanje, jer nijedan od njih nema nikakvu svrhu osim zapošljavanja dodatnih nastavnika i nepotrebnog opterećivanja dece knjigama koje moraju da nose, "znanjem" koje im ničemu ne služi i vremenom koje provode u školi. Ako crkvama treba verska nauka, neka je organizuju o svom trošku, u svojim prostorijama i za svoje vernike. Što se tiče građanskog vaspitanja, ne vidim da je, od kako je uvedeno, kultura u ophođenju poboljšana, ili da je dalo ikakvog učinka u ponašanju dece. Čemu onda i ono?

Moja deca, zbog ova tri navedena predmeta, često ostaju u školi (osnovci su) i po 6-7 časova, umorni su od nastave, a kada su išli posle podne (što na sreću više nije slučaj), dešavalo se da imaju tzv. "predčas", zbog koga je bilo vrlo teško organizovati im normalan ručak. Dete koje je umorno i gladno ne može da uči, tako da smo došli u paradoksalnu situaciju da deca, zbog potpuno nebitnih predmeta, ne mogu da se posvete onome što je u obrazovanju ključno, a to su stvarni naučni predmeti.

Vratite u škole osnove domaćinstva, na primer u 6 razredu - to nije ni rano ni kasno. Neka deca uče o tome kako treba da se hrane, šta je zdravo, a šta nije, uvedite im tu i neku osnovnu higijensko-medicinsku nastavu. Ne mora da bude ocenjena, ali neka nauče nešto što će im koristiti u životu.

Što se gradiva tiče, smatram da je konfuzno i opterećeno nepotrebnim činjenicama: iz matematike deca ne uspeju da shvate osnove, a preskaču sa teme na temu - pretvaraju se u kalkulatore, umesto u mislioce. Od toga nema vajde. Iz srpskog jezika uče suvu teoriju, a ne znaju da napišu ni najjednostavnije pismo ili sastav. Čemu priča o tim silnim glagolskim oblicima, kad ne znaju ni osnovne stvari, niti umeju da se izraze? Osnovna škola, pogotovo iz oblasti maternjeg jezika, ne treba da se bavi naučnom teorijom koja se izučava na fakultetu, nego da osposobi ljude za OSNOVNA znanja - da znaju da čitaju, da razumeju, da pišu, da napišu.

Ukinite udžbenike koji se popunjavaju (za pisanje treba da služe sveske), ukinite milion izdavača udžbenika, dosta je jedan. Ako je bitna konkurencija, onda napravite konkurs za pisanje udžbenika pre štampe. Ovo je mala zemlja, nema potrebe da imamo 5 vrsta knjiga za svaki predmet. Knjige treba da budu jeftine i da se ne menjaju svake godine, kako bi deca mogla da ih koriste u više naraštaja. To je i jeftinije za građane, i ekološki održivije.
Krugolina Borup Krugolina Borup 13:30 28.11.2012

Re: moj komentar

Ukinite udžbenike koji se popunjavaju


Ja bih ukinula udžbenike koji se NE POPUNJAVAJU. Da imaju samo ove s popunjavanjem, i da im ostaju za uspomenu.

Za ostalo: skidam kapu, slažem se sve od reči do reči.
Jukie Jukie 13:50 28.11.2012

Re: moj komentar

Ukinite udžbenike koji se popunjavaju

Ja bih ukinula udžbenike koji se NE POPUNJAVAJU.


Ukinuti udžbenike i uvesti enciklopedije

Da sam se oslanjao na učenje iz udžbenika ne bih se upisao u gimnaziju

Udžbenik: dosadne suvoparne rečenice koje ništa ne razumeš, nepoznate reči samo pomenute i upotrebljene jednom u nejasnoj rečenici nepovezanoj sa ostatkom teksta, odvratan font, odvratan prelom teksta, nejasne ilustracije koje služe da se popuni prostor bojama (ako su u boji) ili komplikovane šeme ukradene sa strane 328. fakultetskog udžbenika (ako su crno-bele)

Enciklopedija: napisano zanimljivim i jasnim jezikom, nepoznate reči objašnjene i korišćene u daljem tekstu tako da se usvoje dok čitaš, lep font, lep prelom teksta, jasne i detaljne ilustracije (strelice idu od naziva do dela slike na koji se odnose, obeleženo je nekoliko stvari na slici)
barese barese 14:06 28.11.2012

Re: moj komentar

Vratite u škole osnove domaćinstva


Vise nema domacinstva???

Ja sam samo zbog toga naucila osnovni klot-frket i najgluplji vez.

Ucili smo i o vitaminima, sto se kasnije opet ponavljalo u srednjoj skoli iz biologije, ali nastava domacinstva uopste nije bila losa.

Super bi bilo i povesti odeljenje u skolsku menzu i nauciti ih osnovama kuvanja, to je nama falilo.
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:16 28.11.2012

Re: moj komentar

Super bi bilo i povesti odeljenje u skolsku menzu i nauciti ih osnovama kuvanja, to je nama falilo.


Jes', kad se školske kuhinje ne bi izdavale radi zarađivanja para...
barese barese 14:20 28.11.2012

Re: moj komentar

Jes', kad se školske kuhinje ne bi izdavale radi zarađivanja para...




Ne mogu da verujem!

Plus sale za fizicko! Potpuno smo komercijalizovali skolsku infrastrukturu...
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:32 28.11.2012

Re: moj komentar

Plus sale za fizicko! Potpuno smo komercijalizovali skolsku infrastrukturu...


Plus, časovi stranih jezika koji se plaćaju u popodnevnim časovima, nekon što se u besplatnom školovanju pre podne deca na istim ne nauče ničemu.

Kako to nije sukob interesa, nikada mi neće biti jasno.
Jukie Jukie 15:30 28.11.2012

Re: moj komentar

barese
Super bi bilo i povesti odeljenje u skolsku menzu i nauciti ih osnovama kuvanja.


Samo napred ako se ne plašiš da će jedni druge, sebe i tebe iseći noževima, otrovati i/ili posuti vrelim tečnostima ili ljutom paprikom, sve se cerekajući kako je dobra fora

Čak je i Džejmi Oliver napravio trijažu pre nego što se usudio da uvede decu u kuhinju, nije pustio baš svako dete sa ulice
lintu lintu 15:57 28.11.2012

Re: moj komentar

fireworks
Danas, kada većina domova u našoj zemlji ima računar, kada većina građana ima mobilne telefone koji su neuporedivo moćniji nego tadašnji računari, nastava informatike je anahrona i nepotrebna. Predlažem da u potpunosti ukinete ovu nastavu


Sefe, mora da se salis sa ovim? Reci mi da je ovo bila sala, molim te. kako u danasnje vreme nastava informatike moze da bude anahrona i nepotrebna? U danasnje, informaticko vreme?

Ko ce onda da nauci decu kako da:
- nadju informacije na Internetu?
- sacuvaju svoj profil/identitet, da ne bi postali zrtve?
- sta sme a sta ne sme da se radi?
- kako da se bore sa problemima cyber-bullying-a?
- kako rade virusi?
- kako da se zastite, da njihove golisave slike slucajno ne dodju na Internet?
- itd...

To su vazne teme; mnogo vaznije danasnjoj deci nego sto je racunar bio nama pre 25 godina.
arianna arianna 16:05 28.11.2012

Re: moj komentar


je...

uvedite zdravstveno (od I-IV) i specijalno obrazovanje (od V-VIII) u redovan školski sistem - kao jedan predmet, gde bi predavači bili: lekar, defektolog, psiholog ili sociolog

i pokrenite Projekat o ranoj dijagnostici dece u predškolskom i osnovnoškolskom uzrastu



A

Zašto zdravstveno i specijalno obrazovanje?
- zato što nam deca dolaze u školu sa alarmantnim neznanjem o očuvanju zdravlja i održavanju lične higijene
-zato što su nam deca nesocijalizovana tj. nemaju nikakava predznanja, niti slična znanja dobijaju kroz postojeće predmete, znanja o raznim socijalnim veštima (izbegavanje i rešavanje konflikta, suzbijanje i vrstama nasilja, prevencija polnoprenosivih bolesti, maloletničkih trudnoća i suicida...), do evidentnog porasta i sve veće procentualne zastupljenosti bolesti zavisnosti (duvan, alkohol, razne vrste psihoaktivnih supstanci, zavisnost od interneta, kocke, kupovine itd)

B

Zašto Projekat o ranoj dijagnostici?
Svidelo se to nekom ili ne (u svim kulturama sveta i u najrazvijenijim društvima) minimum jedna trećina dece ima neki problem (razvojni, čulni - vidni, slušni, problem u ponašanju, zdravstveni, porodični)

Ukoliko se ovi problemi ne otkriju, dijagnostifikuju i tretiraju na vreme, zanemaruju, zapuštaju, stručno ne saniraju, deca sa problemima mogu imati trajna ireverzibilna oštećenja.

Gubitak vremena koje može da se iskoristi za korekciju je nenadoknadiv, a efekti individualnih tretmana smanjuju se protokom vremena i odrastanjem dece.

Uvođenjem lekara, defektologa, psihologa ili sociologa kroz gore naveden predmet, deca će svakako biti bliža onima koji mogu da im pomognu, u samoj školi, kontinuirano.
Jukie Jukie 16:13 28.11.2012

Re: moj komentar

Pa strategija lepo kaže da sem nastave škola treba da organizuje i različite oblike vannastavnih aktivnosti, kao što su različiti treninzi: kako da učiš, kako da ne dobiješ polne bolesti ili ne postaneš maloletni roditelj, itd itd i onda tu spadaju i ove internetske obuke
ivana23 ivana23 16:24 28.11.2012

Re: moj komentar

arianna
...znanja o raznim socijalnim veštima (izbegavanje i rešavanje konflikta, suzbijanje nasilja, prevencija polnoprenosivih bolesti, maloletničkih trudnoća i suicida...), do evidentnog porasta i sve veće procentualne zastupljenosti bolesti zavisnosti (duvan, alkohol, razne vrsta psihoaktivnih supstanci, zavisnost od interneta, kocke, kupovine itd)


U gimnaziji u koju isla moja deca, bas te teme su bile zastupljene na casovma gradjanskog vaspitanja.
arianna arianna 16:28 28.11.2012

Re: moj komentar

ivana23
arianna
...znanja o raznim socijalnim veštima (izbegavanje i rešavanje konflikta, suzbijanje nasilja, prevencija polnoprenosivih bolesti, maloletničkih trudnoća i suicida...), do evidentnog porasta i sve veće procentualne zastupljenosti bolesti zavisnosti (duvan, alkohol, razne vrsta psihoaktivnih supstanci, zavisnost od interneta, kocke, kupovine itd)


U gimnaziji u koju isla moja deca, bas te teme su bile zastupljene na casovma gradjanskog vaspitanja.


a šta da rade oni koji ne idu u gimnaziju, slušaju veronauku ili oni koji ne stignu do srednje škole?

Jukie Jukie 16:35 28.11.2012

Re: moj komentar

ivana23

arianna...znanja o raznim socijalnim veštima (izbegavanje i rešavanje konflikta, suzbijanje nasilja, prevencija polnoprenosivih bolesti, maloletničkih trudnoća i suicida...), do evidentnog porasta i sve veće procentualne zastupljenosti bolesti zavisnosti (duvan, alkohol, razne vrsta psihoaktivnih supstanci, zavisnost od interneta, kocke, kupovine itd)

U gimnaziji u koju isla moja deca, bas te teme su bile zastupljene na casovma gradjanskog vaspitanja.



Gimnazija je škola u koju idu deca koja su uspešno preživela osnovnu školu (da ne upadnu u gorenavedene zamke) i uspela da ostanu odlični učenici. Njima baš i ne treba mnogo priče o ovome. Ovo je potrebno raditi sa decom u petom razredu pre nego što počnu da imaju seksualne odnose i da se drogiraju.
fireworks fireworks 16:42 28.11.2012

Re: moj komentar

Ti možda bi, pošto u Beogradu deca dobijaju besplatne učenike. Kod nas se udžbenici plaćaju, pa sad ti vidi kako je meni sa, od sledeće godine, tri đaka. Ja sam učio iz tih udžbenika koji se nisu popunjavali, uspomene su ostale i ovako, znanje takođe. Ako će ti udžbenici da budu besplatni, mogu i na popunjavanje.
fireworks fireworks 16:48 28.11.2012

Re: moj komentar

Ne šalim se. Pročitaj ponovo šta sam napisao.

Sigurno se neće naučiti na nastavi informatike na kojoj igraju Counter Strike i gledaju porno sajtove. Niti ih ičemu od ovoga što si napisao mogu naučiti sadašnji priučeni nastavnici informatike koji ni sami ne znaju ništa na temu ovoga o čemu ti pričaš, niti je program ovog predmeta napisan tako da se ovime bavi.

Predlog ti je OK, ali bi predmet trebalo da se zove nekako drugačije i da traje 1 godinu (npr. 5-6 razred, pre kog uzrasta deca ni ne bi trebala sama da idu na net), a ne čitavo školovanje.
lintu lintu 17:02 28.11.2012

Re: moj komentar

fireworks,

ostatak tvog komentara je sasvim OK.

Sto se tice Informatike - ne mislim da bi informatika u skolama trebalo da se ukine zato sto su nastavnici informatike priuceni i nestrucni. Niti zato sto klinci igraju CS ili pornjavu. (i ja to radim :) ). Ali predmet i njegova svrha ne moze i ne sme da se ukida zbog lose obrazovanog dela nastavnickog kadra.

Ali znanje informatike (u prosirenom smislu) je apsolutno esencijalno danas. Sve ono sto sam naveo + racunari i njihova arhitektura + opasnosti Interneta, itd.

Naprimer, zasto ne zadati klincima da naprave youtube video? Onaj koji bude imao vise od 1000 pregleda, dobije peticu, preko 10 000 dobije sta ja znam, postave ga na billboard skole "mali genijalac".

Krugolina Borup Krugolina Borup 17:08 28.11.2012

Re: moj komentar

Naprimer, zasto ne zadati klincima da naprave youtube video? Onaj koji bude imao vise od 1000 pregleda, dobije peticu, preko 10 000 dobije sta ja znam, postave ga na billboard skole "mali genijalac".


Šališ se?
Ponovo: moje dete, drugak, to već radi. I njegovi drugari.
Pravi dete i svoj sajt.
Ovih dana se nešto mislim da probam da ga zainteresujem da pravi školske novine, tj. odeljenske novine, pa da mu i Word totalno objasnim.
Moje je iskustvo da je dovoljno JEDNOM detetu nešto vezano za računare i internet pokazati, i oni to odmah ukapiraju i primenjuju.
Deca u školu polaze znajući računare i engleski više od 80% učitelja/učiteljica.

Informatika koja bi ih učila kako da smisle i isprogramiraju neku svoju igricu - to bih mogla da shvatim. Učiti ih kako da guglaju, kako da snimaju video-kamerom pa da to prebacuju na youtube - besmisleno. Ona to uglavnom znaju, a ako ne znaju - tri i po minute treba da se potroši da im se to objasni, te stoga ne vidim kako bi se i čime popunili silni časovi informatike koji traju po 45 minuta...
westvleteren westvleteren 18:18 28.11.2012

Re: moj komentar

Učiti ih kako da guglaju, kako da snimaju video-kamerom pa da to prebacuju na youtube - besmisleno. Ona to uglavnom znaju, a ako ne znaju - tri i po minute treba da se potroši da im se to objasni


To zapravo i ne treba da bute deo nastave informatike vec da bude inkorporirano u nastavu ostalih predmeta. Na primer, za domaci iz fizike obraditi podatke merenja i nacrtati grafik koriscenjem excela (ili Libre Office), na casu biologije odrzati kratku prezentaciju na odredjenu temu, i naravno da se podrazumeva da ces koristiti google i wiki za trazenje informacija.
lintu lintu 19:52 28.11.2012

Re: moj komentar

Šališ se?
Ponovo: moje dete, drugak, to već radi. I njegovi drugari.


ne razumem, pa tvoje dete prica i engleski. Znaci, ne treba ni engleski u skole?

Potpuno mi je jasno da deca imaju razlicite nivoe znanja, a prema tome i predmetni nastavnik treba da motivise decu zavisno od njihovog nivoa znanja. Npr. ako je za tvoje dete nista da stavi video na youtube, mozda moze da koristi softver da edituje filmice. Pa da ubacuje efekte, renderuje u low i high-res codere, sta ti ja znam. Ako ga to zanima.

Ali sta cemo za onu decu sto niti imaju racunar, niti znaju da ga koriste? Skola je i za njih.
dragan7557 dragan7557 20:18 28.11.2012

Re: moj komentar

barese 14:06 28.11.2012 / *novo
Re: moj komentar

Vratite u škole osnove domaćinstva



Vise nema domacinstva???

Kad nema domaćina domaćinstvo prestaje da postoji!

cerski
Jukie Jukie 20:27 28.11.2012

Re: moj komentar

lintu
Ali sta cemo za onu decu sto niti imaju racunar, niti znaju da ga koriste? Skola je i za njih.


Link na ovaj isti tekst dole

“menne” posted the following about challenges to implementing the flipped classroom model.

The flipped classroom is an interesting concept, we are attempting it on a small scale at our school.

Some issues we are running into:

1) Not all households have computers, much less access to the
internet or a printer.

2) In many households that do have computers there is only
one. This is especially an issue when there are several
students in the house or the parents need the computer for
their own job.

3) On nights that the students have away games, they do not
have access to the internet while at the game or on the bus.
This also includes younger brothers and sisters who are taken
to the games by their parents.

4) In our rural areas, the dial-up is incredible slow.

5) We can say that kids can stay after school to watch the
videos at school, but we have run into more than a few cases
where the bus is their only transportation or they are the
baby-sitters for younger brothers and sisters so cannot stay.

6) Many of our students have discovered they prefer getting
the information first hand from a teacher or a book rather
than off of the computer, especially true in the written
format. We knew there would be some, but the numbers
surprised us. IT surprised the kids also.

7) Another issue for the History type classes, how do you
ensure that the students actually viewed the materials the
night before? If you have a small class you can monitor it by
the discussion the next day, but in class sizes of 25-35, this
is not so easy.

8) Several of our most vocal parents on the subjects have be
those who limit there children’s computer time to so many
minutes a night. They have been very outspoken about this,
especially since several of the textbooks in the non-flipped
classes went on-line this year also.

Currently with very limited flipped classes, we are able to work through most of these issues. However, if most of the classes in the school were flipped, several of these would become serious issues.
Krugolina Borup Krugolina Borup 20:41 28.11.2012

Re: moj komentar

ne razumem, pa tvoje dete prica i engleski. Znaci, ne treba ni engleski u skole?


Pa, nisam to htela da kažem, i verujem da to znaš.
Nije samo moje dete u pitanju - sva, bre, deca oko mene se razumeju u te kompjutere ko blesavi. Odrasli su s njima, i jako, jako brzo kapiraju kako ona rade. Ne treba im predmet iz toga kako da ih koriste. A ovde je sugestija bila da se uče kako se gugluje. Treba im, eventualno, predmet kako da prave programe za te kompjutere. Naročito ako uzmemo u obzir da se informatika kao predmet javlja tek u starijim razredima.

Dobro, nemaju sva deca kompjutere kod kuće, kao što to Jukie kaže. Ali, VEĆINA ima, bar u urbanim sredinama. Mogu tu zadaci da se deci daju i tako što će da se razdele u grupe, pa kao tim da nešto rade. Onda se oni koji kući nemaju kompjuter rasporede s onima koji ga imaju, i rešen problem. Tako će ona deca koja ne znaju da rade na kompjuteru najbrže i naučiti: PREKO VRŠNJAKA, a ne da im profesori palamude o nekakvoj teoriji.
lintu lintu 23:56 28.11.2012

Re: moj komentar

Deca sigurno brzo kapiraju; a i tvoje dete (i deca tvojih prijatelja) raste u porodici u kojoj je racunar svakodnevno koristi, roditelji su obrazovani, tako da ce ona svakako biti naprednija.

Ali i takvoj deci se mogu dati interesantni i edukativni zadaci. Recimo, da nadju sve dostupne podatke sa Interneta o nekoj osobi (recimo njihovom vrsnjaku) - da bi uvidela koliko je vazno cuvanje informacija i privacy.

Deca sigurno ne znaju sta je identity theft; a to im se moze jako lepo objasniti. Kako da biraju jake sifre, a ne 123456. Kako da zastite svoj racunar. Pokazati im kako je lako da neko promeni identitet. Nauciti ih da polemisu na forumima argumentima, a ne da budu trolovi. :) Nauciti ih da budu pristojni u online diskusijama. To nasa omladina ne zna, a veruj mi da u Finskoj zna, zato sto ih uce u skolama.

Kako da placaju preko interneta. Kako da izbegavaju manijake; ili da izbegnu da postuju nesto o sebi sto ce kasnije zazaliti. Internet post je zauvek, po prvi put u istoriji covecanstva, svaka glupost sto postujes ostaje zauvek. To moze da izazove strasne traume ako je dete nepazljivo.

To je sve vaznije nego programiranje. Za veliku vecinu djaka.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:39 29.11.2012

Три и по минута

Krugolina Borup
Deca u školu polaze znajući računare i engleski više od 80% učitelja/učiteljica... Ona to uglavnom znaju, a ako ne znaju - tri i po minute treba da se potroši da im se to objasni...

Прилично је чудно како исхитрене и необичне закључке доносиш. То би било као да на основу тога што неко пише ћирилицом судиш о његовом карактеру.

Сигурно је да живиш у Београду, који је спрам остатка Србије у сваком погледу надмоћан. Вероватно у некој од његових богатијих општина -- Стари Град, Врачар, Нови Београд... Већ у Земуну све ове твоје перспективе падају у воду (Дунав). А онда до Врања и Власотинца не можемо ни да стигнемо. Није ни важно, ионако оданде Србија нимало не личи на оно што ти описујеш.

За три и по минута једва ровито јаје може да се скува, а не да се дечји мозак претвори у професионалног интернет сурфера. Једноставно: из моје перспективе твоје су перспективе суштински погрешне.

А другде у Србији такође живе људи.
Krugolina Borup Krugolina Borup 02:08 29.11.2012

Re: Три и по минута

Gosn. Brajoviću, moja je teza da su deca pametna i podjednako sposobna da računare savladaju u rekordnom roku, bez obzira da li su se rodila i žive u Novom Beogradu ili Vlasotincu. Samo im treba obezbediti računar, a s obzirom da smo mi 2008. godine krenuli u ofanzivu uvođenja računara u škole, i za sada pokrili 95% škola u Srbiji, kao i da statistike govore da u urbanim sredinama skoro 100% domaćinstava poseduje računar, a u seoskim sredinama (koje čine... koliko posto populacije? mnogo manje nego u urbanim sredinama) 40% domaćinstava, ni to nije problem.

Ako dete nema računar kući, a ima ga u školi - pokazaće mu vršnjak koji ima računar kod kuće, na školskom računaru (ili na svom kućnom) kako se gugluje i jutjubuje. Onih 40% će da nauči onih 60%. Ne zato što to škola zahteva, nego zato što su deca prosto radoznala i to žele! To im je igra! I pre nego što pođu u školu, naučiće osnove.

Moja je teza, dakle, da časovi informatike ne treba da služe za to da se deca uče guglovanju, jutjubovanju i sličnim nebulozama. Ako ćemo te časove, pak, koristiti da se deca obaveste o opasnostima interneta, onda nikako ne treba čekati do petog, ili kojeg već višeg razreda, već to treba raditi već od prvog razreda.

Časovi informatike takođe ne treba da služe ni za teorijska palamuđenja, ni za igranje igrica.

Uzgred, ova me raspravi podsetila na prelep filmić koji je neko svojevremeno postavio na blog - o tome kako su deca u Indiji sama samcata savladala i rad na računaru i internet, a da im niko nije ništa pokazivao. Samo im je neko turio računar u nekakvu rupu u zidu.

Iz moje perspektive, teza da su deca u Vlasotincu gluplja od dece u Beogradu, jednostavno je pogrešna.
uninamama uninamama 10:04 29.11.2012

Re: Три и по минута

Nastava informatike je svakako potrebna. Uvek postoji neki novi alat koji treba savladati. Problem u Srbiji je taj da informatiku predaje svako ko je slušao informatiku na fakultetu bar 4 semestra. To je jednostavno suludo. I tačno je da imamo veliki problem kadra nastavnika informatike. Ali to ne znači da predmet treba ukinuti.
tasadebeli tasadebeli 10:30 29.11.2012

Re: moj komentar

barese
Vratite u škole osnove domaćinstvaVise nema domacinstva??? Ja sam samo zbog toga naucila osnovni klot-frket i najgluplji vez.Ucili smo i o vitaminima, sto se kasnije opet ponavljalo u srednjoj skoli iz biologije, ali nastava domacinstva uopste nije bila losa. Super bi bilo i povesti odeljenje u skolsku menzu i nauciti ih osnovama kuvanja, to je nama falilo.


Има домаћинства, сада је изборни предмет.
Jukie Jukie 10:40 29.11.2012

Re: moj komentar

tasadebeli

Има домаћинства, сада је изборни предмет.

Ima, a pitanje je koliko su predavači stručni. Ja kao dipl.biolog teoretski smem da predajem domaćinstvo, ali ne umem ni da šijem ni da vezem ni da pletem, niti se razumem u razna sredstva za pranje (kućnu hemiju)
jer (zamislite!) na biološkom fakultetu nismo imali nijedan predmet ili seminar na kome bi me neko to naučio
Jedino u šta se razumem je hranljiva vrednost namirnica i sastojaka (i to zbog rođene borbe sa kilogramima), i umem da iglom zakrpim rupu na odeći (trapavo)
arwenna arwenna 11:07 29.11.2012

Re: Три и по минута

Krugolina Borup


Moja je teza, dakle, da časovi informatike ne treba da služe za to da se deca uče guglovanju, jutjubovanju i sličnim nebulozama. Ako ćemo te časove, pak, koristiti da se deca obaveste o opasnostima interneta, onda nikako ne treba čekati do petog, ili kojeg već višeg razreda, već to treba raditi već od prvog razreda.

Časovi informatike takođe ne treba da služe ni za teorijska palamuđenja, ni za igranje igrica.



Da, ima mnogo toga da se doda na temu palamuđenja, ali pre toga neko treba da zna šta se tačno radi na časovima inforamtike. Plan i program je u prethodnih desetak godina nekoliko puta menjan, poslednji put oktobra 2011. Kad pročitaš šta se radi, javi se da nastavimo diskusiju. Interesuje me koje oblasti bi dodala, a šta izuzela kao vrhunski stručnjak iz oblasti IT.

To oko nastavnog kadra jeste problem, neko je već objasnio u komentaru.

Ovo mi je posebno interesantno:
Krubolina
On je, pored toga, ulupavao dodatno vreme i na domaći.
Da nema tog domaćeg, već bi programirao!


U kojim programskim jezicima tvoje dete programira za vreme letnjeg raspusta, kad ne ulupava vreme na domaći?
Krugolina Borup Krugolina Borup 11:31 29.11.2012

Re: Три и по минута

U kojim programskim jezicima tvoje dete programira za vreme letnjeg raspusta, kad ne ulupava vreme na domaći?


Dobro, bre, to je bila šala, zar se to ne vidi? Komentar je usledio kao odgovor na Jukijev, isto tako šaljivi komentar. A ti odmah đonom. Leeeleee...
barese barese 12:28 29.11.2012

Re: moj komentar

Jukie

Ima, a pitanje je koliko su predavači stručni. Ja kao dipl.biolog teoretski smem da predajem domaćinstvo, ali ne umem ni da šijem ni da vezem ni da pletem, niti se razumem u razna sredstva za pranje (kućnu hemiju)
jer (zamislite!) na biološkom fakultetu nismo imali nijedan predmet ili seminar na kome bi me neko to naučio
Jedino u šta se razumem je hranljiva vrednost namirnica i sastojaka (i to zbog rođene borbe sa kilogramima), i umem da iglom zakrpim rupu na odeći (trapavo)


Mislim da je borba sa kilogramima mozda i najvaznija od svega sto si nabrojao.

Srbija ima epidemiju gojaznosti (dok sa druge strane imamo i ljude koji umiru od gladi, sto je svojevrstan fenomen). 60% smrtnosti u Srbiji izazivaju kardio-vaskularne bolesti, a vazan faktor je pravilna ishrana.

Sto se opasnosti od kuvanja u skolama tice, da li mislis da postoji dovoljno veliki uzrast, eventualno na primer samo u gimnazijama (mozda samo na zavrsnoj godini kada su deca punoletna), za koji bi bilo bezbedno organizovati kuvanje u praksi, a da se ne poubijaju? Znam da srednje skole nemaju menze, sto bi bio dodatni organizacioni problem prakticnoj nastavi pravilne ishrane.

Onda je mozda u sadasnjim uslovima ponajbolje barem teorijski uciti decu pravilnoj ishrani, pa bi ti zapravo bio odlican kandidat za profesora
Vazno je i zakrpiti odecu i usiti dugme



Mi smo iz domacinstva umesto kuvanja bubali napamet razlike u dostignutoj temperaturi izmedju kuvanja, dinstanja, przenja i pecenja, sto je poprilicno nebulozno.
Krugolina Borup Krugolina Borup 12:53 29.11.2012

Re: Три и по минута

Kad pročitaš šta se radi, javi se da nastavimo diskusiju.


Evo, pročitala, da ne kažem izvukla operativne zadatke i sadržaje programa od V do VIII razreda, i spremna sam da nastavim diskusiju. Probaću da je vodim bez sve šale, da iste ne bi bile pogrešno shvaćene. Dakle, evo operativnih zadataka i sadržaja programa za više razrede osnovne škole, kada je o INFORMATICI REČ:
---------
V RAZRED OŠ, operativni zadaci:

Učenici treba da:
- знају називе и функцију основних и допунских уређаја рачунара;
- науче да укључе рачунар и знају функцију тастатуре, упознају неке могућности употребе рачунара са готовим програмима;
- науче да користе рачунар за исписивање текста и за једноставније техничке цртеже без програмирања;

Sadržaj programa:
Увод у информатику и рачунарство. Примена рачунара. Рачунарски систем (основни делови, додатни уређаји и софтвер). Повезивање и укључивање рачунара. Коришћење оперативног система рачунара, радно окружење. Програм за обраду текста. Програм за техничко цртање.


VI RAZRED OŠ, operativni zadaci:

Učenici treba da:
- науче како се користи CD-ром, флеш меморија и штампач;
- науче да користе готове једноставне софтверске алате за цртање;

Sadržaj programa:
Програм за једноставно цртање. Рад са CD-ом и флеш меморијом. Снимање цртежа. Рад са штампачем. Коришћење Интернета.

VII RAZRED, operativni zadaci:

Učenici treba da:
- комуницирају на језику технике (користе стручну терминологију и израђују технички цртеж - основним прибором и рачунаром)
- користе рачунар у прикупљању информација као и у њиховој обради и презентацији
- одаберу једноставнији програм за управљање рачунаром

Sadržaj programa:
Цртање коришћењем рачунара и израда презентације. Интерфејс - систем веза са рачунаром. Управљање моделима помоћу рачунара. Рад са конструкторима на бази интерфејс-технологије.

VIII RAZRED, operativni zadaci:

Ученици треба да :
- прошире знања о основним командама оперативног система,
- прошире знања окоишћењу интернета и електронске поште,
- прошире знања о коришћењу основних програма за обраду текста, табела и слике
обуче се за припрему презентација,

Sadržaj programa:
Практична примена рачунара. Рачунарске мреже. Коришћење интернета- приступ светској рачунарској мрежи (www), електронска пошта.
Управљање помоћу персоналних рачунара са окружењем. Примена рачунара коришћењем интерфејс технологије – управљање моделима.
Коришћење претходно савладаних програма за обраду текста, података, табела, графика, припремати презентације у различитим областима.
Израда техничке документација у електротехници коришћењем одабраних програма.
----------

Elem, ako mi čekamo do V razreda da decu počnemo da učimo kako da uključuju računar, i šta je to tastatura; do VI razreda da bismo im objasnili šta su to CD, fleš memorija i štampač; do VII razreda da bismo ih upoznali s guglovanjem; do VIII razreda da bismo im proširili znanje o internetu... onda, mislim stvaaaaaaarno.

NO COMMENT.

Izuzev, eventualno: treba ukinuti.
arwenna arwenna 13:21 29.11.2012

Re: Три и по минута

Nismo se razumeli, mislila na plani i program za gimnazije i srednje škole. Informatika u OŠ jeste problematična jer je izborni predmet, održava se u suprotnoj smeni, ocena ne ulazi u prosek itd...Osim toga, deca dosta toga (kao) rade iz predmeta koje se zove Tehičko i informatičko obrazovanje. Još pre n godina je neko iz MP pričao kako planiraju da ukinu informatiku u OŠ i implementiraju ga u tehničko, izgleda da će se to na kraju i desiti.


Ovi mi je između ostalog zasmetalo. Tvoj stav da...

Odrasli su s njima, i jako, jako brzo kapiraju kako ona rade. Ne treba im predmet iz toga kako da ih koriste.


Iz iskustva mogu da kažem da na početku svake školske godine dam neku vrstu ulaznog testa (ili jednostavno razgovaram sa decom) da vidim sa kakvim predznanjem dolaze. Uvek i uvek sam kretala sa gradivom od nule. Ono što deca znaju je korišćenje društvenih mreža, pomalo pretraživača, nešto malo od aplikativnog sw i igrice.

Inače, kucaju ovako: pre polaska u scholu sam sekla siske, a jowana je rekla da je to chist smor.

I da...često dolaze roditelji da pitaju zašto dete nema peticu iz informatike kad je po celi dan za računarom, ili igra igre ili je na FB-u.
Vidiš, takvo znanje nije po planu da se oceni.

Ne znam koliko dugo radiš u prosveti i kakvo je tvoje iskustvo.
Krugolina Borup Krugolina Borup 13:34 29.11.2012

Re: Три и по минута

Nismo se razumeli, mislila na plani i program za gimnazije i srednje škole.


Aaaaa... pa onda ja pričam o babama, a ti o žabama. Nesporazum.

Osim toga, deca dosta toga rade iz predmeta koje se zove Tehičko i informatičko obrazovanje. Još pre n godina je neko iz MP pričao kako planiraju da ukinu informatiku u OŠ i implementiraju ga u tehničko, izgleda da će se to na kraju i desiti.


Već se desilo. Ove operativne zadatke i sadržaje programa vadila sam iz sveukupnog programa predmeta koji se zove TEHNIČKO OBRAZOVANJE I INFORMATIKA. Ovo citirano - to je ono što se u celoj priči odnosi na informatiku.

Ono što deca znaju je korišćenje društvenih mreža, pomalo pretraživača, nešto malo od aplikativnog sw i igrice.

Inače, kucaju ovako: pre polaska u scholu sam sekla siske, a jowana je rekla da je to chist smor.

I da...često dolaze roditelji da pitaju zašto dete nema peticu iz informatike kad je po celi dan za računarom, ili igra igre ili je na FB-u.
Vidiš, takvo znanje nije po planu da se oceni.


Verujem ti. Zato i mislim da je informatiku u osnovnoj školi neophodno tretirati kao SREDSTVO rada, a ne PREDMET koji će se učiti - i to tek u višim razredima. Mislim da deca tebi u srednju školu dolaze s tim i takvim izvitoperenim znanjem računara zbog toga što su prirodno uz njih odrastala, a nije bilo pravilnog usmerenja da ih savladaju na koristan način. Ako se ne počnu u tome usmeravati OD PRVOG RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE, drugi rezultat i ne možemo očekivati.

Hoću da kažem - deca će, NEIZBEŽNO, steći neko znanje o računarima i njihovoj primeni. Ako ih ostavimo da to sami rade, pa naravno da će ona ići linijem manjeg otpora, i držati se FB-a i igrica. Ako mi do 5. razreda čekamo da im održimo prvu lekciju o tome kako se uključuje računar - onda, mislim, time samo pravimo više štete nego koristi.

Deca i pre polaska u školu dolaze u kontakt s računarima. Na školi je da to prepozna, i da ih od 1. razreda usmerava kako da ih koriste u pametne svrhe, ako već roditelji nemaju kad, ili ne znaju. I stvarno mislim da ne treba da postoji poseban predmet kroz koji be se deca učila da to rade, nego da to treba da bude deo SVAKOG PREDMETA.

E, sad, šta se radi u srednjoj školi - stvarno ne znam. Nadam se nešto pametnije, što uključuje i neko programiranje? Da ne tražim sad i to, ako te ne mrzi, u kratkim crtama, samo osnove... može? Pliz.

Ne znam koliko dugo radiš u prosveti i kakvo je tvoje iskustvo.


Ne radim u prosveti, nikad nisam ni radila. Ali imam dete koje će kroz tu prosvetu da prođe (trenutno je 2. razred osnovne), te sam vrlo zainteresovana na koji način će to i takvo iskustvo da ga oblikuje za budući život. Konačno, obrazovanje i vaspitanje dece je zajednički zadatak na kome škola i roditelji treba da sarađuju, ne?
arwenna arwenna 13:50 29.11.2012

Re: Три и по минута

I moje mišljenje je da su roditelji i prosvetni radnici na istom zadatku.

Sad žurim, ali ću ti odgovoriti večeras oko ovih stručnih stvari.
golubica.bg golubica.bg 14:52 29.11.2012

Re: Три и по минута

Krugolina Borup
E, sad, šta se radi u srednjoj školi - stvarno ne znam. Nadam se nešto pametnije, što uključuje i neko programiranje?


Eh, i u moje vreme se programiralo. U Turbo Pascal-u. U 21. veku. I to tako sto bi profesorka informatike koja ni sama nije sigurna sta predaje ispisala gotovo resenje zadatka na tabli, mi bismo precukavali, pa ako programcic ne radi, gledaj gde ti fali ;
Jukie Jukie 15:04 29.11.2012

Re: moj komentar

barese

.Sto se opasnosti od kuvanja u skolama tice, da li mislis da postoji dovoljno veliki uzrast, eventualno na primer samo u gimnazijama (mozda samo na zavrsnoj godini kada su deca punoletna), za koji bi bilo bezbedno organizovati kuvanje u praksi, a da se ne poubijaju? .

Verovatno bi, ali bi ti učenici tada spremali maturu (prijemni za upis na fakultete) tako da ne bi imali vremena da ga provode kuvajući

Možda početno kuvanje treba raditi sa mlađom decom, npr. oko 10 godina starosti. Time bi istovremeno vežbali tablicu množenja i deljenja, razlomke i decimale (3 kašike brašna na jednu kašiku putera itd.)

Krugolina Borup Krugolina Borup 15:09 29.11.2012

Re: moj komentar

Možda početno kuvanje treba raditi sa mlađom decom, npr. oko 10 godina starosti. Time bi istovremeno vežbali tablicu množenja i deljenja, razlomke i decimale (3 kašike brašna na jednu kašiku putera itd.)


Fenomenalan predlog, i pravi način da se postigne povezivanje gradiva iz različitih predmeta, te krene ka funkcionalnom znanju!

U Finskoj (ko o čemu, baba o Finskoj), deca od prvog razreda osnovne škole učestvuju u pripremi obroka u školskoj kuhinji. U Danskoj, kada idu na rekreativnu nastavu, imaju smeštaj u velikoj hali u kojoj su svi kreveti (ništa dvokrevetne sobe s kupatilom), i takođe sami spremaju svoje obroke. Uz superviziju odraslih, naravno.
barese barese 19:47 29.11.2012

Re: moj komentar

Krugolina Borup
Možda početno kuvanje treba raditi sa mlađom decom, npr. oko 10 godina starosti. Time bi istovremeno vežbali tablicu množenja i deljenja, razlomke i decimale (3 kašike brašna na jednu kašiku putera itd.)


Fenomenalan predlog, i pravi način da se postigne povezivanje gradiva iz različitih predmeta, te krene ka funkcionalnom znanju!

U Finskoj (ko o čemu, baba o Finskoj), deca od prvog razreda osnovne škole učestvuju u pripremi obroka u školskoj kuhinji. U Danskoj, kada idu na rekreativnu nastavu, imaju smeštaj u velikoj hali u kojoj su svi kreveti (ništa dvokrevetne sobe s kupatilom), i takođe sami spremaju svoje obroke. Uz superviziju odraslih, naravno.


Redari za ispomoc u skolskoj kuhinji

Dopada mi se ideja.

Kuvanje nije neka velika nauka, a kad se vide osnovne stvari posle je zanimljivo samostalno eksperimentisati.
Kao i u mnogim drugim oblastima, vazno je poceti...
arwenna arwenna 22:53 29.11.2012

Re: moj komentar

@Krugolina

Plan i program koji si okačila nije dobar.

link za VII razred, možeš da uporediš. Na istom mestu možeš pogledati kompletan plan i program za sve razrede OŠ.

Plan i program za gimnazije možeš pogledati ovde

Plan i program za stručne škole možeš pogledati ovde

Nevezano za informatiku, zasmetalo mi je u tekstu potenciranje na tome da deca znaju gradivo bolje od nastavnika. Ako je to istina, sasvim je u redu da roditelji odvedu svoju decu na odgovarajući fakultet i traže da im zvanično izdaju diplome.
Inače, ovako napisano deluje maliciozno i omalovažavajuće, a to nije dobra osnova za saradnju, zar ne?
Krugolina Borup Krugolina Borup 13:26 30.11.2012

Re: moj komentar

Nevezano za informatiku, zasmetalo mi je u teksu potenciranje na tome da deca znaju gradivo bolje od nastavnika. Ako je to istina, sasvim je u redu da roditelji odvedu svoju decu na odgovarajući fakultet i traže da im zvanično izdaju diplome.
Inače, ovako napisano deluje maliciozno i omalovažavajuće, a to nije dobra osnova za saradnju, zar ne?


Pa, vezano je za informatiku, kako nije, pošto sam ja rekla da deca, kada krenu u osnovnu školu, engleski i kompjutere znanju bolje od većine učitelja/učiteljica. Znači, nisam nikakve nastavnike pominjala, niti gradivo uopšte, držala sam se engleskog i kompjutera, i trenutka polaska u školu. Ti si verovatno opet zamišljala srednju školu.

Ali, dobro, mogu da prihvatim tvoju kritiku da takvim izjavama (koje u mojoj glavi više deluju kao neka vrsta metafora o tome kako su danas deca mnogo drugačija nego mi što smo bili) vređam neke prosvetne radnike, što mi nikad nije svesna namera. Neke od mojih izjava neizbežno su i emotivno obojene, usled lošeg iskustva koje sam imala s prvom učiteljicom moga deteta, i ma koliko se ja stvarno trudim da u diskusijama učestvujem što hladnije glave, ne možemo mi od sebe pobeći, kao što ni nastavnici u tim diskusijama ne mogu uvek da pobegnu od trauma koje vuku od problematičnih roditelja. Ljudi smo.

A da ti ne pričam da svako-malo nailazim na primere koji neke moje izjave, koje deluju tako uvredljive i nipodaštavaju znanje nastavnika/učitelja, prosto podržavaju. Evo, svež primer od juče. Obiđem staru školu, i na ulaznim vratima me dočeka istaknuto obaveštenje:

"Mole se roditelji da ne ulaze u školu, pošto zadržavanjem u hodniku ometaju neometano izvođenje nastave."

Na čelu te škole je inače prof. srpskog jezika. Ne znam ko je pisao to obaveštenje, tetkice sigurno nisu, a nije verovatno ni direktorka. Ali, brate mili, sestro mila - po meni je to blam neopevanih razmera. I naravno da će da utiče na moje mišljenje o tome šta i koliko oni koji uče našu decu znaju. Nije fer što sve trpam u isti koš, svesna sam toga, ali takvih primera ima na svakom koraku u tolikoj meri da ti se na kraju svi ti i takvi primeri povežu u jedan beskrajan niz, pa počneš da uopštavaš i da iznalaziš kojekakve pregrube fraze.

Ako tome dodamo činjenicu da i sami prosvetni radnici priznaju da među kolegama ima onih koji nikako s decom ne bi smeli da rade, što zbog sklopa ličnosti, a što zbog neznanja (nikako mi iz glave ne izbija onaj Tasin nastavnik građanskog koji deci objašnjava da država DRŽI narod), nadam se da ti je jasno poenta čak i pregrubih ocena nije vređanje, već pokušaj da se o problemima koji u prosveti postoje raspravlja i priča. Ma koliko to ponekad, možda, grubo zvučalo.
Krugolina Borup Krugolina Borup 13:29 30.11.2012

Re: moj komentar

Plan i program koji si okačila nije dobar.


Uzela sam ga sa sajta Ministarstva prosvete, na kome je i ovo što si ti okačila, tako da mi sad više ništa nije jasno. Kako može Ministarstvo da kači dve verzije programa? Valjda, ako ima nova verzija, treba da izbriše staru, pobogu!
arwenna arwenna 17:07 30.11.2012

Re: moj komentar

Krugolina Borup
Nevezano za informatiku, zasmetalo mi je u teksu potenciranje na tome da deca znaju gradivo bolje od nastavnika. Ako je to istina, sasvim je u redu da roditelji odvedu svoju decu na odgovarajući fakultet i traže da im zvanično izdaju diplome.
Inače, ovako napisano deluje maliciozno i omalovažavajuće, a to nije dobra osnova za saradnju, zar ne?


Pa, vezano je za informatiku, kako nije, pošto sam ja rekla da deca, kada krenu u osnovnu školu, engleski i kompjutere znanju bolje od većine učitelja/učiteljica.


Koliko ja znam u nižim razredima OŠ nema informatike, a engleski predaju nastavnici. Ovo bi trebalo da važi u celoj zemlji. Tako da učiteljice treba da znaju informatiku i engleski onoliko koliko im treba da bi kvalitetno obavljale svoj posao. Ovo mislim o svim profesijama. Mislim da se razumemo.

Tačno je da je neko drugi pominjao nastavu informatike u OŠ, izvinjavam se što sam povezala sa tobom. Ako se časovi informatike svode na igranje i gledanje porno sadržaja, roditelj bi o tome trebao da porazgovara sa razrednim i sa upravom škole. Ako to ne da rezultate, legitimno pravo roditelja je da napiše prijavu protiv takvog nastavnika, jer niko ne treba da trpi takav nerad i neprofesionalizam na poslu. Ipak, ne bih se složila da zbog takvog nastavnika treba ukinuti ceo predmet. Moj omiljeni primer iz zdravstva (svima nam je važno kao i prosveta): mnogi od nas imaju primedbu na rad ginekologa, ali do sada nikome nije palo na pamet da traži da se porodilišta zatvore zbog toga. Verujem da se i oko ovog dobro razumemo.

KB
Ako tome dodamo činjenicu da i sami prosvetni radnici priznaju da među kolegama ima onih koji nikako s decom ne bi smeli da rade, što zbog sklopa ličnosti, a što zbog neznanja (nikako mi iz glave ne izbija onaj Tasin nastavnik građanskog koji deci objašnjava da država DRŽI narod), nadam se da ti je jasno poenta čak i pregrubih ocena nije vređanje, već pokušaj da se o problemima koji u prosveti postoje raspravlja i priča. Ma koliko to ponekad, možda, grubo zvučalo.


Ne znam za Tasin komentar, ne provodim mnogo vremena na Blogu. Meni nije problem da kažem kako među prosvetnim radnicima ima „čudnih“ ali takvih je jednocifren procentat. Većina se stvarno trudi da svoj posao obavlja najbolje što ume i zna. Kad bih počela da ti nabrajam primere iz prakse o tome kakve nerealne zahteve ponekad roditelji imaju za svoju decu, bila bi šokirana. Sa druge strane mirne savesti mogu da kažem kako je veliki procenat roditelja izuzetno korektan i fer u saradnji.
anastasija.p anastasija.p 12:45 01.12.2012

Re: moj komentar

Na sajtu ministarstva je oduvek bilo okaceno sve i svasta neorganizovano, nabacano. Trenutno ti linkovi i ne rade.
Tako da mi je logicno da mozes da nadjes i stari i novi plan...
A obavezni je predmet u osnovnoj je Tehnicko i informatika.
Pored toga postoji i izborni predmet Informatika.

rinocerosa rinocerosa 15:55 28.11.2012

REmoj komentar

Ok,
Shvatam da se navedeni komentar odnosio na nastavu informatike
u osnovnim skolama. Verujte mi, ni u srednjim skolama nije mnogo drugacije.
Kao primer navescu vam nastavu iz Racunarstva i informatike, gde je
profesor terao djake da crtaju tastaturu u svesku.

Drugo, koliko god pricali o informatickim kabinetima,
bar u mojoj srednjoj tehnickoj skoli su racunari veoma zastareli, a pri tome treba
da izvodimo nastavu ( predvidjenu planom i programom, naravno), koja
zahteva veoma brze masine.Pa tako dolazimo u situaciju da 30% razreda radi, a ostali ,,bleje,,, i cekaju na red. Mislim nije bas istina da se nema para za nove nabavke.

U vezi izbornih predmeta, sa slazem sa komentarom, niti je nasilje bar u stagnaciji, nit smo postali ,,verniji,,, casniji...vec sta.

Gradivo...E tu bi se imalo stosta reci.
Posto radim u tehnickoj skoli, gde je nivo pismenosti u velikoj vecini razreda na niskom nivou, ne vidim insistiranje na lektiri, kao na primer ,,Ep o Gilgamesu,,, koju i odrasli imaju poteskoca da razemeju, a kamoli deca.Nauci ga brate mili, ili sestro slatka da pise...molbu, zalbu, CV, pismo, vec sta, samo ne inisistirajte na prokletoj formi!.

Na dalje, cesto deci postavim pitanje znaju li sta da poprave, jesu li ucili nesto tako. Gledaju me bledo, i samo se smeju. Mislim da bi dobar metod bio, bar za tehnicke struke nesto kao u nemacki model, tri dana skola, dva dana ljuta praksa.

Ne znam da li cete se sloziti sa mnom, ali sam pobornik toga, da se uvedu kamere u ucionice, pa da se tacno ima presek stanja, ko i kako radi.
Naravno, direktor bi trebao da ima dobar mehanizam u rukama, pa da pojedince i otpusta.( Imamo primer gde profesorica jezika psuje, ogovara, vristi,...itd, itd, dugacka je lepeza gafova...a nema sanse da se otpusti, te u penziju ce, te ovo je, te ono je, ta man'te me!)
fireworks fireworks 16:43 28.11.2012

Re: REmoj komentar

Bez prakse nema znanja. Što se tiče tehničkih škola, umesto informatike uvesti programiranje (isti recept: malo teorije, malo prakse), bar nešto klinci da mogu da nauče.
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:55 28.11.2012

Re: REmoj komentar

umesto informatike uvesti programiranje


Baš to htedoh reći.

Ono što je gore u komentaru pobrojano kao nešto što treba da se uči na časovima informatike, koja se pak dobija kao predmet u višim razredima - moje dete, drugak, već zna. A za one koji ne znaju - može se obraditi kroz Svet oko nas u nižim razredima, odnosno kroz neki drugi u višim razredima.

Plus, tačno je da se na tim časovima informatike deca razvaljuju od igranja igrica...
angie01 angie01 17:43 28.11.2012

Re: REmoj komentar

ona strategija na sajtu ministarstva je kao politicki govor, mnogo reci, nafilovano svim pojmovima koji su potrebni da zvece, okolo, naokolo, ovo/ono, a dok dodjes do kraja, nemas pojma od cega si poceo i sta treba da si zapamtio- bas kao nase obrazovanje!

i najosnovnije- ko je to napisao?
arianna arianna 18:42 28.11.2012

Re: REmoj komentar

i najosnovnije- ko je to napisao?


prenosim zaključak kolega, nakon javne rasprave


Strategiju su pisali eminentni univerzitetski profesori pred penzijom, dobri teoretičari, koji nisu skoro ušli u učionice i ne poznaju praktične probleme sa kojima se susreće sadašnja generacija učitelja i nastavnika
Jukie Jukie 19:02 28.11.2012

Re: REmoj komentar

Krugolina Borup
Ono što je gore u komentaru pobrojano kao nešto što treba da se uči na časovima informatike, koja se pak dobija kao predmet u višim razredima - moje dete, drugak, već zna...

E, a da je to vreme provodio radeći domaći, sada ne bi umeo sve to da uradi pa bi imao šta da radi na informatici, ne bi mu bilo dosadno...
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:36 28.11.2012

Re: REmoj komentar

E, a da je to vreme provodio radeći domaći,


On je, pored toga, ulupavao dodatno vreme i na domaći.
Da nema tog domaćeg, već bi programirao!
Jukie Jukie 22:01 28.11.2012

Finska bajka

Ako sam dobro zapisao (išla je najava između reklama), sutra (29.11.2012) u 21:35 će na kanalu HRT1 biti emitovana emisija sa nekoliko priloga, od kojih je jedan o školstvu u Finskoj.
ivana23 ivana23 23:00 28.11.2012

Re: Finska bajka

Jukie
Ako sam dobro zapisao (išla je najava između reklama), sutra (29.11.2012) u 21:35 će na kanalu HRT1 biti emitovana emisija sa nekoliko priloga, od kojih je jedan o školstvu u Finskoj.


Tacno si zapisao, jos samo da dodam:

Edit: emisija Paralele

Paralele o obrazovanju i visokom školstvu. Je li zemlja znanja samo politički mit? Je li znanje roba ili pravo? Treba li sveučilišta voditi logika profita ili javnog dobra? U krizi za obrazovanje novca nema, ali može li se iz krize bez obrazovanja? Zašto je finski sustav najbolji, objasnit će Pasi Sahlberg, autor knjige "Lekcije iz Finske", kojega mnogi nazivaju guruom prosvjete.
Krugolina Borup Krugolina Borup 22:29 29.11.2012

Re: Finska bajka

emisija Paralele


Iju, ljudi, kud mi uopšte rekoste za ovo, sad sam odgledala i navatah se straha da se i kod nas ide istim pravcem ko u Hrvatskoj. I zamisli, molim te, blesavu braću Hrvate, imali onog Finca u ekipi pri osmišljavanju reforme školstva, hteo čovek da se pare ne ulažu u udžbenike (mora da je predlagao nešto tipa: hendouti i piši u svesku, pa eto ti ga udžbenik), nego da se te pare ulažu u nastavnike. I ladno ga otkačiše braća Hrvati, gde će im duša...
arianna arianna 10:17 29.11.2012

stvarnost

babasera ispred stručnosti

mesto događaja: jedna škola u Srbiji

na današnji dan: i pored date saglasnosti za upotrebu toaleta od strane inspekcije, direktorka je zabranila upotrebu istog za određeni broj nastavnika i vaspitača.
zašto? tako, može joj se!!

Srbi su vazda ratovali, nekad za ideale, danas za klozet

- umesto isplata jubilarnih nagrada zaposlenima, kupuju se skupoceni novogodišnji ukrasi (jer svake godine nestaju oni kupljeni prethodne, i tako zadnjih 12 godina)

i ne samo to....

gde su novinari da rasvetle ovakve slučajeve samovolje malih "faraona", pošto im inspekcije i ministri ne mogu ništa?!?
barese barese 12:44 29.11.2012

Re: stvarnost

kupuju se skupoceni novogodišnji ukrasi


Kupuju se ukrasi?

Recimo da donekle razumem industrijske ukrase u glavnim ulicama iz turistickih razloga, ali sta ce skolama industrijski ukrasi?

Zar decji radovi na ulaznim vratima i na panoima unutar skole vise nisu dovoljni ukrasi?
arianna arianna 12:53 29.11.2012

Re: stvarnost

Zar decji radovi na ulaznim vrata i na panoima unutar skole vise nisu dovoljni ukrasi?


ko je pomenuo dečije radove? "deca samo bezveze troše materijal i nemaju pojima"

za estetiku su zadužemi odabrani, a za finansiranje država i ktitori .... tj. oni što ne mogu da ostvare pravo na jubilarnu negradu
kleinemutter kleinemutter 13:14 29.11.2012

Re: stvarnost

Srbi su vazda ratovali, nekad za ideale, danas za klozet



Ne mogu da verujem da sam doživela da i tebi dam preporuku.


tasadebeli tasadebeli 12:15 29.11.2012

Бруто, нето, тара, шара, бара, мала Мара,.

...'ајмо погодит' ђе је кугл'ца!

Кад већ поредимо системе образовања у Финској, на Куби и у Србији, да погледамо мало и бројке које се ту врте...

Куба - Бруто национални доходак по глави становника 9900 долара и по томе су на 112. месту у свету. Издвајање за образовање на Куби износи 13,6% и по томе су на 2. месту у свету.

Финска - БНД по глави становника 36000 долара, заузимају 34. место на свету. Издвајање за образовање износи 5,9% и по томе су на 33. месту у свету.

Србија - БНД по глави становника је 10400 долара и по томе смо на 108. месту у свету. Издвајање за образовање износи 4,7% и по томе заузимамо 73. место у свету.


Све ове податке сам преузео са сајта CIA - The World Factbook.


А како ови сувопарни подаци изгледају када се преточе у праксу?

У мојој школи је прошле године отворен дневни боравак. Родитељи дају 220 динара дневно за оброк. У питању је кетеринг јер школа нема услове да направи сопствену кухињу (За сада... Нада последња умире... Џилас обећао, обећавали су и они пре њега, да ће нам завршити школу, па ћемо поред кухиње добити и салу за физичко, канцеларије за директора, ПП службу, секретарицу, рачуноводство, магацин, зборницу - све је то тренутно (већ 25 година) у неким привременим просторијама намењеним учионицама и наставничким кабинетима испреграђиваним привременим зидовима - као и 8 нових учионица). Дакле, оброци у дневном боравку (отворен због великог интересовања родитеља и силних молби током година) су кетеринг, а две васпитачице, сервирку и чистачицу запослила је школа тако што средства за плате тих жена (узгред, све су високо образоване, али не могу да нађу посао у својој струци) даје Градски секретаријат за образовање. Оне добијају по 15 000 динара месечно. И сваки пут када прођем поред њих ходником, јавим им се, али погнем главу јер ме је срамота и стидим се зато што те жене за бригу о деци по васцели дан добијају три пута мање од мене. У боравку је за сада 90 деце (цифра рапидно расте), а моја школа у једној генерацији уписује 4 одељења (100-120 првачића).

Случај број два сам већ помињао на неким блоговима, поновићу га зато што има везе са финским моделом образовања. Отпочели смо процес инклузије. У почетку су нам говорили да је та племенита идеја замишљена по финском моделу. А онда смо дошли до података да се у Финској инклузивном наставом баве само они наставници који се добровољно пријаве, тј. заинтересовани су за такав начин рада и рад са децом са посебним потребама. И, наравно, у Финској су ти наставници и додатно финансијски мотивисани, а о опремљености школа за такву наставу не морам ни да вам причам, то већ претпостављате и сами.

Код нас инклузивном наставом, хтели људи то или не, морају да се баве сви, додатне финансијске мотивације нема, а и сами знате да наше школе нису довољно опремљене ни за процес редовне наставе, а камоли за наставу са децом са посебним потребама. О личним асистентима које треба да обезбеди локална заједница нема ни говора. Читали сте, вероватно, то овде на блогу. Покушали су пролетос на Новом Београду и Звездари, па су у септембру то укинули због недостатка средстава.

Моја школа је ушла у процес инклузије 3-4 године пре званичног озакоњења ове идеје која заиста може да оплемени читаво наше друштво. Да не помињем да школа свих ових 25 година ради неку врсту специфичне инклузивне наставе због великог броја ромске деце којима српски језик није матерњи језик. За то време сама школа је добила као награду за свој труд 6 компјутера и 4 видео бима. Учитељи и наставници (који, напомињем, нису по струци дефектолози, па троше и силно време на додатну самосталну едукацију) углавном сами измишљају и праве наставна средства за рад са децом са посебним потребама. Организовано стручно усавршавање се само делимично надокнађује, па учитељи и наставници барем 70% котизација за семинаре плаћају из свог џепа. Долазе нам у посету разни регионални и европски координатори за инклузију (једна госпођа је била и из Финске), одушевљавају се нашим радом, тапшу нас по рамену, хвале наш ентузијазам и онда оду, а ми наставимо како смо и до сада. Само, све има своје границе издржљивости и због тога, због оваквих услова о којима сам овде писао, плашим се да ће та заиста племенита идеја почети полако да одумире.

И тако, драги моји, када причамо о стратегијама образовања у Србији, реформама, модернизацији и деци, родитељима и наставницима у свему томе, могу само да вам поновим ону стару народну мудрост коју мени каже мој кум када му причам о проблемима на које наилазим радећи у српској просвети: "Не иде се голог дупета међу пијане Турке!"





kleinemutter kleinemutter 12:51 29.11.2012

basna, da rekla bih

Ovaj blog je odličan!

Svašta ste vi ovde napisali , ali stanje na terenu t.j. u učionici je drugačije.

Mi imamo dobru decu, pametnu decu , koja bi takođe mogla da budu izuzetno obrazovana kad bi se obrazovanje cenilo.

Meni je učenik na moju molbu da uči i zameni me jednog dana rekao da nema nameru, već će da vozi kamion đubretar i ima dva puta veću platu od moje.
tasadebeli tasadebeli 13:24 29.11.2012

Re: basna, da rekla bih

kleinemutter
Ovaj blog je odličan!Svašta ste vi ovde napisali , ali stanje na terenu t.j. u učionici je drugačije.Mi imamo dobru decu, pametnu decu , koja bi takođe mogla da budu izuzetno obrazovana kad bi se obrazovanje cenilo.Meni je učenik na moju molbu da uči i zameni me jednog dana rekao da nema nameru, već će da vozi kamion đubretar i ima dva puta veću platu od moje.







Krugolina Borup Krugolina Borup 13:40 29.11.2012

Re: basna, da rekla bih

Ovo je još bolja Kefalica - Šta je horoskop?
(Rak, Lav, Lavica, Udovica...)

kleinemutter kleinemutter 13:02 29.11.2012

etiketiranje

Molim da se prestanu više etiketirati deca!

Nervira me što se deci stalno traži neki poremećaj , a sve u cilju da bi defektolozi imali posla. Imaju posao u specijalnim školama, pa što ga ne odrađuju kako treba?


Sva deca mogu da uče, a koliko nauče zavisi od kompetencija onog ko ih uči.To važi i za decu sa teškoćama u razvoju.

Našoj deci fali samopouzdanja , slobode u razmišljanju i poštovanja kako kod kuće tako i među ljudima koji s njima rade.

Sami uništavamo ono što nam je najvažnije. To mora da prestane.

Psiholozi , pedagozi , socijalni radnici i defektolozi takođe bi trebalo da zarade svoje plate deci , nastavnicima i roditeljima da drže radionice. U suprotnom ta radna mesta bi trebalo ukinuti.

Sve škole bi trebalo da rade do 16 h.
Deca posle nastave u školi u produženom boravku za sve razrede, bi trebalo da vežbaju naučeno i da eksperimentišu sa istim. Kad dođu kući trebalo bi da se druže sa roditeljima i vežbaju socijalne veštine.
arianna arianna 13:16 29.11.2012

Re: etiketiranje

Psiholozi , pedagozi , socijalni radnici i defektolozi takođe bi trebalo da zarade svoje plate deci , nastavnicima i roditeljima da drže radionice. U suprotnom ta radna mesta bi trebalo ukinuti.



pa nisu problematični roditelji i nastavnici, nego je problem sa decom

Psiholozi , pedagozi, socijalni radnici i defektolozi treba da rade sa decom, nastavnici imaju svoje stručne kvalifikacije, a roditeljima bi svakako više pomogli psihijatri
kleinemutter kleinemutter 14:37 29.11.2012

Re: etiketiranje

arianna
Psiholozi , pedagozi , socijalni radnici i defektolozi takođe bi trebalo da zarade svoje plate deci , nastavnicima i roditeljima da drže radionice. U suprotnom ta radna mesta bi trebalo ukinuti.



pa nisu prblematični roditelji i nastavnici, nego je problem sa decom

Psiholozi , pedagozi, socijalni radnici i defektolozi treba da rade sa decom, nastavnici imaju svoje stručne kvalifikacije, a roditeljima bi svakako više pomogli psihijatri


Pojma Vi nemate!

Nemam vremena da Vam objasnim, jer od te Vaše jurnjave za poremećajima propustili ste mnogo toga da vidite.

Kaže moja drugarica vaspitačica na moju priču da je jedno dete teža mentalna retardacija u razvojnoj grupi jelo svoju kaku u wc-u, budući da ga je defektolog ostavila samog u toaletu:,,defektni defektolozi!,,.

Bilo mi je neprijatno od te izjave, ali svakog dana uviđam da je vaspitačica donekle imalo pravo.
arianna arianna 14:46 29.11.2012

Re: etiketiranje

Kaže moja drugarica vaspitačica na moju priču da je jedno dete teža mentalna retardacija u razvojnoj grupi jelo svoju kaku u wc-u, budući da ga je defektolog ostavila samog u toaletu:,,defektni defektolozi!,,.


postoje poslovi koje ne obavljaju defektolozi

odvodjenje i briga o deci dok su u toaletu, presvlačenje je posao medicinske sestre /tehničara i negovateljice tj. negovatelja i to ISTOG POLA kao dete

naglašavam istopolnog jer postoji lobi roditelji koji na tome insistiraju, kako im deca ne bi kojim slučajem bila zlostavljana i sexualno iskorišćavana. Raspitajte se o tome pa javite

Jukie Jukie 15:08 29.11.2012

Re: etiketiranje

arianna

naglašavam istopolnog jer postoji lobi roditelji koji na tome insistiraju, kako im deca ne bi kojim slučajem bila zlostavljana i sexualno iskorišćavana.

Šašavi roditelji, nisu čuli za homoseksualnost
Nisu baš svi pedofili heteroseksualni
kleinemutter kleinemutter 16:06 29.11.2012

Re: etiketiranje

Super. Pošto postoje poslovi koje ne obavljaju defektolozi (arriana tvrdi ) onda neka deca i pišaju i kake u gaće, kad nema medicinske sestre i nek to i pojedu i to je super....I kad izađe neki snimak iz neke spec.škole na tv , ma jok deca nisu ni upišana , niti ukakana, niti gladna , niti zatvorena, oni su sjajni , oni rade sa ,, takvom decom,, i niko to ne poštuje .

Pa , šta rade s tom decom. Šta im je posao?



Meni se čini da više nismo u socijalizmu i da više ne postoje podele ,,opis radnog mesta,,. Ima bre da se decom bave oni koji rade s njima.

Roditelji nisu dužni da kod kuće uče decu ono što su nastavnici trebali da urade u školi.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana