Obrazovanje

Finska bajka

Krugolina Borup RSS / 24.11.2012. u 22:31

santa-finland_1207504i.jpg

Ima jedna zemlja u kojoj učenici polaze u školu kasnije (napomena: sa 7 godina), imaju manji broj časova, uživaju u tromesečnom letnjem raspustu, provode manje vremena u školi dnevno, skoro uopšte nemaju domaće, a tek retko imaju kontrole zadatke.

Ima jedna zemlja u kojoj su nastavnici cenjeni profesionalci, brzo dobijaju stalan posao, retko se evaluiraju, primaju prosečnu platu, imaju jak sindikat.

Ima jedna zemlja u kojoj su škole skromno finansirane, razvijaju sopstveni nastavni plan i program, istražuju i usvajaju nove tehnologije, nemaju razliku u postignućima učenika i nijedno dete ne ostavljaju na cedilu.

Ta zemlja nalazi se u vrhu top liste svih zemalja sveta po skoro svim merilima.

Dobrodošli u Finsku.

***

Ovako počinje dokumentarni film The Finland Phenomenon: Inside the World's Most Surprising School System koji se iz četiri dela u celosti može pogledati i na Youtube-u, što vam toplo i preporučujem.

Reče mi jedan bloger nedavno (neka mi oprosti što ne zapamtih koji tačno): "Prouči malo finski obrazovni sistem."

Rečeno, učinjeno.

Njihov je obrazovni sistem stvarno na nivou prelepe bajke. Iz bilo čije perspektive da ga pogledamo, deluje gotovo nestvarno. Učenici, nastavnici i ministarstvo podjednako su prezadovoljni svojom ulogom u njemu. Baziran je na POVERENJU.

Sve je počelo ranih sedamdesetih godina prošlog veka, kada su političari rešili da "mozak" proglase za najvredniji nacionalni resurs. Mislim, izuzev šuma, malo šta drugo od resursa i imaju. Pet godina su vodili javnu raspravu o tome šta žele da imaju kao krajnji rezultat obrazovanja. I smislili su sistem koji je nakon 25 godina počeo da proizvodi mlade ljude spremne za život u ovom našem vrlom, novom, globalizovanom svetu, mlade ljude koji na PISA testovima iz godine u godinu postižu vrhunske rezultate.

U čemu je trik?

***

- Osnovna škola traje 9 godina, a deca u nju polaze u godini u kojoj pune 7 godina.

- Jedan čas traje 60 minuta, od čega 45 minuta otpada na nastavu, a 15 minuta na igru/odmor. Plus pauza za ručak. Deca dnevno imaju u proseku 75 minuta odmora dnevno. Na odmorima izlaze napolje, bez obzira na vremenske prilike. Izuzev ako je -15 i duva vetar.

- U mlađim razredima, igri se posvećuje posebna pažnja. Što reče jedan nastavnik u intervjuu jednim novinama: "Deca moraju da se igraju. Ako se deca ne igraju, deca ne mogu da uče."

- Sva deca imaju besplatan ručak u školi, a često i besplatnu užinu.

- Domaći zadaci bukvalno ne postoje do sedmog razreda. Nakon toga se uvode u minimalnoj meri. Najčešće, pak, domaćih zadataka nema sve do srednje škole, a tada na njih otpada oko pola sata dnevno.

- Kontrolni zadaci i testovi ne postoje sve do kraja osnovne škole.

- Numeričke ocene ne postoje do poslednjeg razreda osnovne škole, tj. školama je ostavljeno da same procene kada će ih uvesti, s tim što su obavezne da ih imaju na kraju poslednjeg razreda. U praksi, škole ne uvode numeričko ocenjivanje do viših razreda osnovne škole (od sedmog nadalje), i to samo na kraju godine.

- Škole su obavezne da naprave pisani izveštaj o postignućima svakog učenika na kraju svake godine. Uglavnom opisno. Školama je ostavljeno da same odluče da li će izveštaje o postignućima učenika pisati i jednom do dva puta tokom školske godine, ili ne.

- Odeljenja su mala, u proseku imaju 19 učenika u prvih 6 razreda, a 21 učenika u višim razredima. Sindikat nastavnika izborio se da časovi nauke budu ograničeni na maksimum 16 učenika, da bi svako od njih uspeo da na času sprovede neki eksperiment.

- Nacionalni prosvetni savet propisuje samo srž nastavnog plana i programa. Škole same razrađuju sopstvene nastavne planove i programe, u skladu sa tim opštim smernicama.

- Deca su prvih 6 razreda sa jednim nastavnikom/nastavnicom, koji im drži sve predmete izuzev, eventualno, časova fizičkog, muzičkog i likovnog, za koje škole mogu da angažuju posebne nastavnike. Od 7. do 9. razreda, deca dobijaju predmetne nastavnike.

- Nastavnici dnevno izvode do 4 časa nastave, ne više. Nedeljno su u obavezi da u školi provedu 20 sati. Šta će i koliko će nakon toga raditi - nije propisano. Veruje im se da će preostalo vreme utrošiti na rad s učenicima koji imaju poteškoća u savladavanju gradiva, i na lično usavršavanje. Što oni i rade, od prvog razreda osnovne škole. Zato je ponavljanje razreda u Finskoj skoro misaona imenica, a razlika između najslabijih i najboljih učenika - najmanja na svetu.

- Visina plate nastavnika u osnovnoj školi je na nivou prosečne plate u zemlji.

- Da bi neko mogao da radi kao nastavnik, mora da stekne master diplomu. Školovanje se izvodi na Nastavničkom univerzitetu i traje 5 godina. Prve tri godine pohađaju fakultetske, a poslednje tri master studije. Oni koji žele da budu razredni nastavnici, master rade iz oblasti opšteg obrazovanja. Oni koji žele da budu predmetni nastavnici, master rade iz odabranog predmeta.

- Samo najbolji srednjoškolci uspevaju da upišu studije za nastavnika. Tipično, za predviđeni broj studentskih mesta prijavi se 10 puta više zainteresovanih. U 2010. godini, 6600 kandidata konkurisalo je za 660 studentskih mesta. Tako u Finskoj posao nastavnika dobijaju najsposobniji.

- Tokom studija, budući nastavnici su slobodni da posećuju časove u bilo kojoj školi, na bilo kom času. Nakon posete časovima, imaju sastanke s nastavnicima čije su časove pratili, i međusobno razgovaraju. Nastavnici daju savete studentima, studenti daju povratne informacije nastavnicima. Uprava škole upravo te povratne informacije smatra najboljom evaluacijom nastavnika. Uzgred, i jedinom.

- Idealnim časom se smatra onaj u kome nastavnik priča 40%, a učenici 60% vremena. Deci se ne predaje, već se deca podstiču da razmišljaju, pitaju, istražuju, otkrivaju. Deca se uče da misle svojom glavom.

- Prosvetna inspekcija pri Ministarstvu obrazovanja ukinuta je 1991. godine. Ministarstvo veruje lokalnoj samoupravi. Lokalna samouprava veruje školama. Škole veruju nastavnicima. Nastavnici veruju učenicima.

Rezultat - Finska bajka.

Koliko smo mi daleko od nje?

Statistički gledano, Srbija i Finska imaju dosta sličnosti.

Školske 2009/10. godine, u Srbiji je u osnovnim školama bilo 583.799 učenika u 3.505 škola; u Finskoj 586.381 učenika u 3.579 škola. Prosečan broj učenika po školi u Srbiji, dakle, iznosi 166,56, u Finskoj 163,84.

U Srbiji je iste godine u osnovnim školama radilo 50.886 nastavnika, od čega 32.591 sa punim radnim vremenom. U Finskoj 44.433 - svi sa punim radnim vremenom. Odnos učenik/nastavnik u Srbiji iznosi 11,47 učenika po nastavniku, odnosno 17,91 po nastavniku s punim radnim vremenom. U Finskoj: 13,20 učenika po nastavniku.

Finska na finansiranje obrazovanja troši 6,1% GDP-a. Srbija: 4,7% GDP-a. Evropski prosek je oko 5,00% GDP-a.

Jeste, Finska ima deset puta veći GDP per capita (49.349 USD) od nas (4.917 USD).

Ali šta je tu starije, kokoš ili jaje? Da li je naš obrazovni sistem loš zato što nam je GDP mali, ili je finski GDP veliki zato što im je obrazovni sistem dobar?

Da li bi poboljšanje našeg obrazovnog sistema povećalo i GDP države? Konačno, ne mogu se oteti utisku da i mi, baš kao i Finska pre 40 godina, nemamo drugog izbora nego da "mozak" proglasimo najvrednijim domaćim resursom. Alternativa su maline.

Uostalom, da li je novac najvažniji element kojim bi se objasnila razlika između uspešnosti njihovog i našeg obrazovnog sistema?

Meni se nešto čini da bi se element koji bi najbolje objasnio tu razliku mogao najpre naći u načinu na koji Finska neguje, odgaja i poštuje nastavnike, stvarajući uslove da to postane jedna od najcenjenijih i najpoštovanijih profesija u zemlji, osiguravajući tako da se za nastavničke studije prijavljuju najbolji i najsposobniji.

A možda objašnjenje treba tražiti i u Deda Mrazu iz Laponije, ne znam...

Znam samo da je osnovnu primedbu mog deteta nakon prvog susreta sa školom ("Kakav im je to veliki odmor, kad čas posla prođe? I zašto nema igranja kad je u predškolskom bilo?") Finski obrazovni sistem prepoznao. Kao što je prepoznao i drugu njegovu veliku primedbu - postojanje domaćih zadataka.

I ne samo što je to prepoznao, nego je svojom uspešnošću finski obrazovni sistem - mene ako pitate - jednom za svagda usta zatvorio svima koji postojanje domaćih zadataka i vojnički poredak u školi pravdaju potrebom o "stvaranju radnih navika".

Džaba nama stvaranje radnih navika branja malina.

Bolje bi nam bilo da uložimo u stvaranje mislioca, preduzetnika i inovatora.

A toga nema bez igre i motivacije učenika, bez gajenja odnosa prema učenju kao nečemu zanimljivom, umesto nečemu što treba da se prosto odradi i istrpi.

Bez muke nema nauke?

Kako gde.

U Finskoj ima.

Dakle, i kod nas može biti.

Ima li neko ideju: kako?

 

 



Komentari (205)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

dragan7557 dragan7557 22:41 24.11.2012

Re: dakle

poslušala si me i pogledala kako to rade pametni.

cerski
Krugolina Borup Krugolina Borup 22:47 24.11.2012

Re: dakle

poslušala si me i pogledala kako to rade pametni.


E, hvala ti što si me podstakao da se sa finskom pričom upoznam.
Uživala sam!


dragan7557 dragan7557 23:30 24.11.2012

Re: dakle

Krugolina Borup
poslušala si me i pogledala kako to rade pametni.


E, hvala ti što si me podstakao da se sa finskom pričom upoznam.
Uživala sam!



Nema na čemu ipak si otvorenija za inovacije od onog nsarskog koji ništa ne prihvata!

cerski
milivoje_bg milivoje_bg 23:56 24.11.2012

Re: dakle

Krugolina Borup
poslušala si me i pogledala kako to rade pametni.E, hvala ti što si me podstakao da se sa finskom pričom upoznam.Uživala sam!

Чиме се ти иначе бавиш ? Образовањем или ... ?
Krugolina Borup Krugolina Borup 23:57 24.11.2012

Re: dakle

Чиме се ти иначе бавиш ? Образовањем или ... ?


'El ovo pitaš mene ili Dragana?
milivoje_bg milivoje_bg 23:58 24.11.2012

Re: dakle

Krugolina Borup
Чиме се ти иначе бавиш ? Образовањем или ... ?'El ovo pitaš mene ili Dragana?

Тебе ! Драгана нема потребе да то питам.
Krugolina Borup Krugolina Borup 00:07 25.11.2012

Re: dakle

Тебе !


Pa, kako da ti kažem, obrazovanje mi nije strano, samo reč je o obrazovanju odraslih - s decom nisam radila, osim sa sopstvenim, i to onoliko koliko sam pripitkuje da mu nešto objasnim (što nije malo) i koliko iz škole kući donosi domaćih zadataka - mada otkad ide u boravak, uglavnom to obavi tamo.

A što pitaš?
blogovatelj blogovatelj 01:57 25.11.2012

Re: dakle

Nema na čemu ipak si otvorenija za inovacije od onog nsarskog koji ništa ne prihvata!



blogovatelj blogovatelj 01:58 25.11.2012

Re: dakle

Тебе ! Драгана нема потребе да то питам.


horheakimov horheakimov 22:41 24.11.2012

zasto se kaze fin ko da je iz Finske?

'Koliko smo mi daleko od nje?'

oko 2000 km, isto toliko i u godinama

kukusigameni kukusigameni 22:56 24.11.2012

Re: zasto se kaze fin ko da je iz Finske?j

Kad neko kaže Finska, ja pomislim Aki Kaurismaki.



EDIT. Sjajno je što si ovo napisala.
jedna_jelena jedna_jelena 23:03 24.11.2012

Re: zasto se kaze fin ko da je iz Finske?j

kukusigameni
Kad neko kaže Finska, ja pomislim Aki Kaurismaki.



I ja, i ja, Aki je naaaaaj! Samo kako sad da povezem ono sto sam videla kod njega sa ovim sto je Krugolina prenela, :)? A ovo stvarno zvuci kao idealna socijalisticka prica.
8c_competizione 8c_competizione 14:48 25.11.2012

Re: zasto se kaze fin ko da je iz Finske?

oko 2000 km, isto toliko i u godinama


Jelica Greganović Jelica Greganović 22:46 24.11.2012

Zaključak,

fina zemlja Finska.

Što se poslednjeg zadatka tiče, ja mislim da nauke nema bez muke, ali bi učenje itekako moglo da bude bez muke.
arianna arianna 22:58 24.11.2012

Re: Zaključak,

nemamo drugog izbora nego da "mozak" proglasimo najvrednijim domaćim resursom. Alternativa su maline.


sve možeš da proglasiš alternativom i domaćim resursom, sem mozga

Na ovim prostorima, oni koji ga bar malo imaju, bivaju prognani, ismejani, omalovažavani. Sujeta, jad i ljudska beda su neprikosnoveni na ovim prostorima.

Zato je u Finskoj bajka, a kod nas drama.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 23:41 24.11.2012

motivacija

meni ono "poverenje" što si napisala, bitno zvuči. poverenje i motivacija. plus zdravo okruženje.

a zdravo okruženje podrazumeva razvijenu toleranciju, pri tom pod "tolerancija" ne mislim ništa epohalno, već za početak sasvim obične stvari, da i kad se ne slažeš s nekim, umeš to da kažeš bez agresije i ponižavanja, sebe i drugog. i poštovanje pravila, naravno.

danas sam bila u sportoskom centru Tašmajdan. Kružila sam tri sata, red saune, pa bazen, pa tursko kupatilo, pa sauna... Sauna se raspada, bukvalno, otpadaju drvene ploče, jedna, da nisam bila hitra, bi mi razvalila palac. Klonja smrdi... i tako, da ne nabrajam.

Kažu nezadovoljni korisnici: "to je zato što nije privatizovana", to je zato "što ih dotira grad", "to je zato što mnogi idu za dž", "gledaju me mrko kad ostanme do kraja" itd. Ili, "nek košta 100 evra mesečno, al neka valja" (košta 50).

Ja ne znam zašto je to tako. Šta fali dotacijama? I Finci dotiraju ovo i ono. I nije sve privatno i ne stoji gazda s korbačem. Ja sam u Stokholmu plaćala godišnju kartu za bazen i saunu 200 evra. Ok, nije bio neki ekskluzivni centar, već običan, meni simpa, sportski centar, baš ličio na naš Taš. I sve je bilo lepo i sredjeno, ne besno, al funkcionalno i čisto.

Ja sam skeptična prema sistemskim rešenjima na nivu celog društva, ali stvaranje malih oaza koje dobro funkcionišu mi je realno. Uostalom, te oaze i postoje. Pa mic po mic.


8c_competizione 8c_competizione 14:53 25.11.2012

Re: motivacija

meni ono "poverenje" što si napisala, bitno zvuči.


apsolutno tacno!

evo i jednog primera iz mog zivota. kao srednjoskolac sam zhiveo u "internatu". "Osoba zaduzhena" za moje odelenje je imala fenomenalan pristup poverenju. Naime, svi smo dobili pravo redovnog izlaska u grad (kao shto samo peticari zasluzhuju). Njegov pretpostavljeni se bunio, ali nas je ipak zashtitio. E onda je doshlo polugodje i da se pokazhu prvi rezultati. Lezilebovici su izgubili deo svoje "slobode i prava" jer nisu vodili racuna i o "duzhnostima". Vec nakon sledeceg polugodja (kraj godine) situacija se bitno promenila. Inicijalno neograniceno poverenje je odlicna motivacija umesto konstantnog postavljanja nekih ciljeva koji u tom trenutku nekome mogu delovati nedostizhni.

a sve potice izvorno od one narodne: da Bog da imao pa nemao!
Krugolina Borup Krugolina Borup 23:18 24.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Evo i ovo je jednako tupavo:

UNOŠENJE OCENA << LINAK

U pravu su Finci, treba ukinuti prosvetnu inspekciju.
Ovakva kakva je, ova naša ama baš ničemu ne služi.
Samo zadovoljava neku formu.
Ako i to radi.
arianna arianna 23:20 24.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Krugolina Borup Krugolina Borup 23:23 24.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

arianna
60 000 neupotrebljivih diploma!!


Samo što sam pročitala vest!
U principu, ako ćemo po finskom modelu, svi koji rade u osnovnoj školi, morali bi imati master.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 23:45 24.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

ako ćemo po finskom modelu, svi koji rade u osnovnoj školi, morali bi imati master.


ma ne moraju da imaj master. ali bi morali da imaju pristojne plate (nemam pojma kolike su, možda i imaju), ali i da se prostojno ponašaju, ne doživljavaju školu kao poligon za svoje frustracije.
Krugolina Borup Krugolina Borup 23:53 24.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

ali i da se prostojno ponašaju, ne doživljavaju školu kao poligon za svoje frustracije.


Da bismo bili sigurni da u školama nema takvih, morali bismo stvoriti uslove da se za nastavnike školuju, i na posao primaju - najbolji od najboljih. Kao u Finskoj.

Što reče onaj čika iz dokumentarca, inače Amerikanac, dok se u USA za nastavničko zvanje opredeljuju oni koji nisu uspeli nigde drugde, u Finskoj je to prestižno zanimanje za kojim čeznu najbolji i najsposobniji.

Povećanje plate nije dovoljno da se to radno mesto učini prestižnim. Neće se ovi postojeći nastavnici ništa drugačije ponašati ako budu imali veću platu. I ne verujem da se postojeći nastavnici mogu promeniti.

Rešenje je u smeni generacija. Da bi do dobrih rezultata došlo za 25 do 30 godina, mora da se počne sada. A ovo što se počinje sada (insistiranje na masteru, na primer) ne može trenutno da pokaže rezultate, već tek za 20-30 godina.
arianna arianna 00:03 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Da bismo bili sigurni da u školama nema takvih, morali bismo stvoriti uslove da se za nastavnike školuju, i na posao primaju - najbolji od najboljih. Kao u Finskoj.



uslove smo stvorili odavno

hogubadagri hogubadagri 04:51 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Auu neko ima 0 iz nekog predmeta, ja to nisam uspeo ni iz srpskog jezika a ni iz muzickog obrazovanja.

Sto se tice Finske ne treba ni pomisljati o tome dalek je put do toga treba prvo ovo ispred da se resi, ali svakako interesantan pogled na problem.
uninamama uninamama 10:55 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Krugolina Borup

Da bismo bili sigurni da u školama nema takvih, morali bismo stvoriti uslove da se za nastavnike školuju, i na posao primaju - najbolji od najboljih. Kao u Finskoj.

Što reče onaj čika iz dokumentarca, inače Amerikanac, dok se u USA za nastavničko zvanje opredeljuju oni koji nisu uspeli nigde drugde, u Finskoj je to prestižno zanimanje za kojim čeznu najbolji i najsposobniji.

Povećanje plate nije dovoljno da se to radno mesto učini prestižnim. Neće se ovi postojeći nastavnici ništa drugačije ponašati ako budu imali veću platu. I ne verujem da se postojeći nastavnici mogu promeniti.

Rešenje je u smeni generacija. Da bi do dobrih rezultata došlo za 25 do 30 godina, mora da se počne sada. A ovo što se počinje sada (insistiranje na masteru, na primer) ne može trenutno da pokaže rezultate, već tek za 20-30 godina.

Proces smene generacija je u toku. Ima sve više nastavnika koji zaista uživaju u stručnom usavršavanju i rade svoj posao skoro perfektno. (Uvek može bolje )

Međutim, pitanje plate je takođe jako bitno. Ako mi kao nastavnici imamo samo duplo veću platu od minimalca, onda osim rada u školi moramo da se bavimo i nečim drugim da bi obezbedili svojoj deci egzistenciju. A to onda ostavlja manje vremena za pripremu nastave i stručno usavršavanje. I samo zato je plata bitna. Nigde u svetu se nastavnik neće obogatiti od svoje plate - zato se taj posao isplaćuje na drugom mestu - svi volimo i uživamo u svom poslu.

Mi već imamo zahtev za Masterom da bismo radili u školi. Već moramo da imamo dovoljno obimno pedagoško znanje da bi počeli da radimo u školi. U školovanju nastavnog kadra po fakultetima nedostaje samo mnogo više prakse - posete školama, sedenja na časovima, skupljanja tih dosadnih znanja - kako se upisuje čas, ocene, kako se pišu pripreme, šta je godišnji plan rada škole, školski program, ... i onih zanimljivih znanja - kako se ponašati u pedagoškim situacijama, kako se pravi plan, kako se osmišljava čas, kako se gradi radna atmosfera, pobuđuje radoznalost, motivišu učenici, ...
Ovako moramo sve to da učimo tek kada počnemo da radimo i to prvo dosadne stvari - prvih tri do pet godina, a onda zanimljive - do kraja radnog veka

Inspekcje treba potpuno ukinuti. Pedagoške savetnike treba ostaviti, ali im promeniti namenu - treba za svaku školu da bude nekoliko njih raspoloženih da dođu na čas po pozivu, da bi ukazali šta je bilo dobro, a šta ne. Mladim kolegama je i to potrebno. Ne da ih neko kritikuje, da se boje. Već da im iskreno kaže gde greše i kako da poboljšaju svoje časove. Dakle, po pozivu ne nekog sa strane, već samog nastavnika. I to treba da budu ljudi koji su godinama radili u školi, napravili nešto inovativno u svom domenu, pa zaslužili da budu savetnici, a ne "obični" nastavnici. Takođe treba da imaju i svoje časove u nekom smanjenom procentu - čisto da ne izađu iz "forme" sa promenama generacija dece.

Škola bi morala da radi u jednoj smeni, učenici bi morali da imaju neku vrstu besplatne užine na nekom podužem odmoru. Ne bi smelo da bude više od 24 učenika u jednom razredu (jer kada je učenika više, ne može se izvesti rad sem frontalnog, a već su i vrapci naučili da je takav rad skoro pa uzaludan za današnje generacije).

Učionice bi morale da budu opremljene bar sa po jednim računarom i video-bimom (meni stalno pričaju da je to nemoguće, jer bi ih deca slomila - ja mislim da ne bi, jer im to čini čas zanimljivijim, ali ne mogu da se ubedim sa nadređenima).

Sad, nisam sigurna za domaće zadatke... Za matematiku su oni jaaako bitni (ne moraju da zahtevaju više od 15-20 minuta rada). Mogle bi da se serviraju lekcije za učenje kod kuće, pa da se na časovima samo vežba, ali i to je domaći zadatak - pogledati lekcije... Možda kad bih imala Finski program za matematiku, pa da ukapiram kako to rade... ali za sada nisam ubeđena.

Mislim da nisam ništa izostavila. Dakle, recept za Srbiju: dosta veće plate, ukinuti inspekcije, promeniti funkciju savetnika (da budu ono što im ime kaže), opremiti škole, obezbediti deci bar jedan obrok i imati puuuunooo poverenja da će adekvatno školovani kadar sam umeti da izvuče maksimum iz dece
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:34 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Međutim, pitanje plate je takođe jako bitno.


Nisam ni mislila da nije bitno, i nisam ni mislila da ih ne treba povećati. Samo sam htela da naglasim da će dobri nastavnici raditi dobro i sa malom i sa velikom platom, a loši nastavnici neće postati bolji sa većom platom. Drugim rečima, plata treba nastavnicima da bude nagrada, a ne motivacija za dobar rad. Tj. i ne verujem da veća plata može biti motivacija. Ko radi loše, radiće loše bez obzira na to kakva mu je plata.

Ako me razumeš šta htedoh reći?
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:40 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Sad, nisam sigurna za domaće zadatke... Za matematiku su oni jaaako bitni (ne moraju da zahtevaju više od 15-20 minuta rada). Mogle bi da se serviraju lekcije za učenje kod kuće, pa da se na časovima samo vežba, ali i to je domaći zadatak - pogledati lekcije... Možda kad bih imala Finski program za matematiku, pa da ukapiram kako to rade... ali za sada nisam ubeđena.


Matematiku je važno vežbati, međutim ne slažem se da to neophodno mora da se dešava preko domaćeg zadatka. Sve to može da se obavi i u školi. Onda je to "školski zadatak", a ne "domaći".
8c_competizione 8c_competizione 14:55 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

uhm, ovo vec podseca na GATACA
8c_competizione 8c_competizione 14:58 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

oko Apple-a i Facebook-a se ne slazhem. I Jobs i Zackerberg su stigli do studija, koje su prekinuli!

Ovde ste trebali staviti ipak Palmine i Veljine "magistarske" portrete!

ajmo sada malko ozbiljnije: ko bi i kako trebao da popuni drushtvo ljudima iz poslednje tri stavke sa slike?
Ribozom Ribozom 15:19 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

@uninamama
Međutim, pitanje plate je takođe jako bitno. Ako mi kao nastavnici imamo samo duplo veću platu od minimalca, onda osim rada u školi moramo da se bavimo i nečim drugim da bi obezbedili svojoj deci egzistenciju. A to onda ostavlja manje vremena za pripremu nastave i stručno usavršavanje. I samo zato je plata bitna. Nigde u svetu se nastavnik neće obogatiti od svoje plate - zato se taj posao isplaćuje na drugom mestu - svi volimo i uživamo u svom poslu.


Bold iritira. Sta treba da rade radnici sa minimalcem?
Ljubav prema poslu, cvetici, duga i pticice je isuvise bajkovito da bi bilo stvarno.

Ovo je odlican predlog:
učenici bi morali da imaju neku vrstu besplatne užine na nekom podužem odmoru

KIFLA, JOGURT I JABUKA besplatno za ucenike.
ladyhawk ladyhawk 18:48 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

uninamama

Mislim da nisam ništa izostavila. Dakle, recept za Srbiju: dosta veće plate, ukinuti inspekcije, promeniti funkciju savetnika (da budu ono što im ime kaže), opremiti škole, obezbediti deci bar jedan obrok i imati puuuunooo poverenja da će adekvatno školovani kadar sam umeti da izvuče maksimum iz dece

U vecini se slazem, medjutim, dobra opremljenost skola atraktivnim tehnickim dostignucima je nesto sto uopste ne mora da doprinese kvalitetu nastave. Dokaz za to je Norveska gde kosu cupaju sto kao najbogatija zemlja gde su ucionice i kabineti vrh vrhova, ucenici imaju znatno slabije rezultate nego u Finskoj. Lupali su glave zbog PISA rezultata i dosli do sledecih zakljucaka:
-Dok se u Finskoj nastavnicki poziv smatra prestiznim zanimanjem, u Norveskoj je to drugorazreno zanimanje.
-Drugorazredno zanimanje biraju drugorazredni djaci koji posle budu ne bas dobri pedagozi.
-Plate u prosveti su znatno nize nego u privredi, posebno privatnom sektoru.
-Obrazovanje za nastavnika traje 4 godine, godinu dana manje nego u Finskoj.
-Nastavnici nisu bas neki autoritet za djake jer nisu bas dobro placeni i stoga nisu bas previse cenjeni.
-U Finskoj su glavna ucila i dalje tabla i kreda, a ne kompjuteri, "pametne table", video-bimovi i druga cuda tehnike na koja se u Norveskoj nemilice rasipa novac.

Eto, to su njihovi zakljucci.

A kod nas je prvo vlast srozala nastavnicki kadar (setite se Seselja koji je vitlao pistoljem iznad glava prosvetara u strajku devedesetih godina), a onda su se i mnogi prosvetari okrenuli korupciji i neradu i sami sebe kao struku zacementirali. S druge strane, nema instrumenata kojim bi problematicna deca bila sankcionisana pa se takvi klinci dodatno osile i dobijemo bukvalno dva suprotstavljena fronta, s jedne strane su djaci i roditelji, a s druge isfrustrirani nastavnici. I taj se jaz sve vise produbljuje umesto da shvate da im je svima zajednicki jedan cilj, obrazovana, osposobljena i lepo vaspitana deca koja ce imati primenljivo znanje nakon zavrsetka skole.
Krugolina Borup Krugolina Borup 18:55 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

-Dok se u Finskoj nastavnicki poziv smatra prestiznim zanimanjem, u Norveskoj je to drugorazreno zanimanje.
-Drugorazredno zanimanje biraju drugorazredni djaci koji posle budu ne bas dobri pedagozi.
-Plate u prosveti su znatno nize nego u privredi, posebno privatnom sektoru.
-Obrazovanje za nastavnika traje 4 godine, godinu dana manje nego u Finskoj.
-Nastavnici nisu bas neki autoritet za djake jer nisu bas dobro placeni i stoga nisu bas previse cenjeni.
-U Finskoj su glavna ucila i dalje tabla i kreda, a ne kompjuteri, "pametne table", video-bimovi i druga cuda tehnike na koja se u Norveskoj nemilice rasipa novac.


E, pa mi smo onda u prednosti nad Norveškom makar u ovoj poslednjoj tački.
mlekac mlekac 22:44 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

ladyhawk


A kod nas je prvo vlast srozala nastavnicki kadar (setite se Seselja koji je vitlao pistoljem iznad glava prosvetara u strajku devedesetih godina), a onda su se i mnogi prosvetari okrenuli korupciji i neradu i sami sebe kao struku zacementirali. S druge strane, nema instrumenata kojim bi problematicna deca bila sankcionisana pa se takvi klinci dodatno osile i dobijemo bukvalno dva suprotstavljena fronta, s jedne strane su djaci i roditelji, a s druge isfrustrirani nastavnici. I taj se jaz sve vise produbljuje umesto da shvate da im je svima zajednicki jedan cilj, obrazovana, osposobljena i lepo vaspitana deca koja ce imati primenljivo znanje nakon zavrsetka skole.

Ako cemo pravo, srozavanje je pocelo jos pocetkom osamdesetih. Ja vec zvucim kako papagaj, ali generacije ucitelja koje sada spadaju u one sa povecim tridesetogodisnjim iskustvom su, otprilike, neka moja genereacija. A to su Suvarice t.j. tada su smer "ucitelj" upisivali dobri i dovoljni koji nisu hteli da idu na proizvodna zanimanja. Nazalost.
Tada je pocelo propadanje prosvete.
ladyhawk ladyhawk 23:48 25.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

mlekac

Ako cemo pravo, srozavanje je pocelo jos pocetkom osamdesetih. Ja vec zvucim kako papagaj, ali generacije ucitelja koje sada spadaju u one sa povecim tridesetogodisnjim iskustvom su, otprilike, neka moja genereacija. A to su Suvarice t.j. tada su smer "ucitelj" upisivali dobri i dovoljni koji nisu hteli da idu na proizvodna zanimanja. Nazalost.
Tada je pocelo propadanje prosvete.

Potpuno tacno. Medju najgorim djacima iz tih generacija, ukljucujuci i moju, otisli su u ucitelje.
uninamama uninamama 09:24 26.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Krugolina Borup
Samo sam htela da naglasim da će dobri nastavnici raditi dobro i sa malom i sa velikom platom, a loši nastavnici neće postati bolji sa većom platom. Drugim rečima, plata treba nastavnicima da bude nagrada, a ne motivacija za dobar rad. Tj. i ne verujem da veća plata može biti motivacija. Ko radi loše, radiće loše bez obzira na to kakva mu je plata.

Ako me razumeš šta htedoh reći?

Razumem, samo usput kukam kako je sada ta plata toliko srozana, da i najmotivisanije da rade kako treba tera da nađu dodatni posao, a to automatski znači da će imati manje vremena da svoj inicijelni nastavnički posao rade kako treba :)
uninamama uninamama 13:18 26.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Krugolina Borup

Matematiku je važno vežbati, međutim ne slažem se da to neophodno mora da se dešava preko domaćeg zadatka. Sve to može da se obavi i u školi. Onda je to "školski zadatak", a ne "domaći".

Domaći zadatak iz matematike i jeste uputstvo učenicima šta mogu da vežbaju... Ne znam, po meni mora da postoji. Ili, da deca imaju po 6 časova matematike nedeljno, po 2 dnevno - jedan pre podne za obradu novog gradiva, a jedan popodne gde bi uradili ono što bi u našim okolnostima nazvali domaćim zadatkom...

Mada, čitajući ostale komentare, imam utisak da je njihovo gradivo matematike recimo prepolovljeno naše, pa zato ostaje dovoljnovremena za vežbanje na času... Što opet ima pozitivne, ali ima i negativne posledice.
uninamama uninamama 13:25 26.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Ribozom

Bold iritira. Sta treba da rade radnici sa minimalcem?

Nisam ja ništa mislila protiv radnika sa minimalcem.

Posmatramo to ovako: koliki god da je minimalac, on je rezervisan za ljude koji nisu završili nikakvu školu osim obavezne osnovne. Sa druge strane, za profesorski poziv, složili smo se, potreban je Master (dodatnih 9 godina školovanja). Zar nije logično da toliko školovani ljudi imaju bar tri puta veću platu? Pri tom mislim i da ljudi sa bilo kojom srednjom školom treba da imaju duplo veću platu od minimalca. To je logično, posmatrano i kao društvo i roditelji: u okruženju u kome nije tako, kako da objasnimo svojoj deci da je uopšte bitno završiti bilo koju školu?!?

Ljubav prema poslu, cvetici, duga i pticice je isuvise bajkovito da bi bilo stvarno.

Samo takve stvari nas i održavaju u psihičkoj "normali". Uostalom, i strategije bilo čega se pišu iz te perspektive: hajde da zamislimo šta bi bilo idealno, pa da korak po korak stremimo tome...
uninamama uninamama 13:33 26.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

ladyhawk
dobra opremljenost skola atraktivnim tehnickim dostignucima je nesto sto uopste ne mora da doprinese kvalitetu nastave. Dokaz za to je Norveska gde kosu cupaju sto kao najbogatija zemlja gde su ucionice i kabineti vrh vrhova, ucenici imaju znatno slabije rezultate nego u Finskoj.


Tehnika nikako ne može da reši sve. Džaba najbolja prezentacija, ako nemate viziju cilja. Međutim, postoje stvari koje će jedan trominutni snimak, ili animacija objasniti mnogo bolje od hiljadu reči i petnaest crteža. Pogotovu što su današnje generacije toliko navikle na multimedijalne sadržaje, da je pojedincima problem da isprate seriju crteža i povežu ih. Video bim uveliko pomaže u iznošenju nekih činjenica, atraktivnom prikazu tabela i grafikona i tim multimedijalnim sadržajima.

-U Finskoj su glavna ucila i dalje tabla i kreda, a ne kompjuteri, "pametne table", video-bimovi i druga cuda tehnike na koja se u Norveskoj nemilice rasipa novac.


Niko ne spori da je glavno nastavno sredstvo ipak tabla i kreda. I njih nikada ni nećemo izbaciti iz škola, ma koji oblik da preuzele :)
Ribozom Ribozom 20:58 26.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

uninamama
Posmatramo to ovako: koliki god da je minimalac, on je rezervisan za ljude koji nisu završili nikakvu školu osim obavezne osnovne. Sa druge strane, za profesorski poziv, složili smo se, potreban je Master (dodatnih 9 godina školovanja). Zar nije logično da toliko školovani ljudi imaju bar tri puta veću platu? Pri tom mislim i da ljudi sa bilo kojom srednjom školom treba da imaju duplo veću platu od minimalca. To je logično, posmatrano i kao društvo i roditelji: u okruženju u kome nije tako, kako da objasnimo svojoj deci da je uopšte bitno završiti bilo koju školu?!?


Vidis u jednoj sredjenoj zemlji (gde ja zivim) master ima 20-30% vecu platu od plate cistacice. Ti govoris o 200%. Uzasnut sam. U stvarnom zivotu bih pobeg'o od ljudi sa takvom filozofijom.
Bolje da nisi odgovarala.
barese barese 00:35 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Ribozom

Vidis u jednoj sredjenoj zemlji (gde ja zivim) master ima 20-30% vecu platu od plate cistacice. Ti govoris o 200%. Uzasnut sam. U stvarnom zivotu bih pobeg'o od ljudi sa takvom filozofijom.
Bolje da nisi odgovarala.


Kod mene, ja kao inzenjer imam zapravo manju neto platu od radnika kojima rukovodim. Bruto doduse jeste 10-20% veci. Njima je porez manji jer svi izdrzavaju i zenu i decu.

Zemlja u kojoj ne moze da se prezivi sa minimalcem gura siromasne slojeve u kriminal i unistava socijalnu mobilnost. To nije dobro uredjena zemlja.
Jukie Jukie 01:00 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Sve je to lepo, ali kako onda nagovoriti nekoga da potroši mladost studirajući ako će skoro istu platu imati sa osnovnom školom
Onda bismo studije završavali samo mi štreberi
Krugolina Borup Krugolina Borup 01:30 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Sve je to lepo, ali kako onda nagovoriti nekoga da potroši mladost studirajući ako će skoro istu platu imati sa osnovnom školom


Tako što znaš da ćeš sa osnovnom školom da kopaš kanale i bereš maline, a ako studiraš, možeš sutra da bude menadžer, da dobiješ lepu državnu službu, je l', i tako to... I moje dete već kapira šta je od ta dva bolje i lakše.
Jukie Jukie 09:46 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Krugolina Borup
Sve je to lepo, ali kako onda nagovoriti nekoga da potroši mladost studirajući ako će skoro istu platu imati sa osnovnom školomTako što znaš da ćeš sa osnovnom školom da kopaš kanale i bereš maline, a ako studiraš, možeš sutra da bude menadžer, da dobiješ lepu državnu službu, je l', i tako to... I moje dete već kapira šta je od ta dva bolje i lakše.

Pa ko zna, ljudi sa masterom i doktoratom idu okolo po planinama i sakupljaju biljke za herbarijum, prate medvede onim antenama, kopaju arheološke artefakte, moraju sami da sve rade kao drvoseče (peru, cepaju drva, lože vatru, kuvaju ručak, paze da ih medved ne pojede) ili rade kao nastavnici u školi pa pola dana pišu kojekakve pripreme (isključivo svetloplavom olovkom da se inspektor raduje) a drugih pola dana pokušavaju da ispredaju gradivo istovremeno pazeći da divlja deca ne povrede pitomu decu (dok oni koji prate medveda ne moraju da pišu toliku papirologiju, hmmm.... medved postaje sve primamljivija opcija)
uninamama uninamama 10:25 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Jukie
Sve je to lepo, ali kako onda nagovoriti nekoga da potroši mladost studirajući ako će skoro istu platu imati sa osnovnom školom
Onda bismo studije završavali samo mi štreberi

Hvala Jukie

Vidis u jednoj sredjenoj zemlji (gde ja zivim) master ima 20-30% vecu platu od plate cistacice. Ti govoris o 200%. Uzasnut sam. U stvarnom zivotu bih pobeg'o od ljudi sa takvom filozofijom.
Bolje da nisi odgovarala.


Da je ovde situacija takva da imam samo 20% veću platu od čistačice, odložila bih dnevnik i uzela metlu - manje odgovornosti
A koliki je minimalac u toj zemlji? A koliki minimalac za one sa Masterom? I u ovoj zemlji kafe-kuvarica u Skupštini ima veću platu od mene, ali ja nisam mislila na to.
Niste me ubedili da ne treba da postoje platni razredi i da se drastično razlikuju - 1:4, ako upoređujemo minimalac sa platom doktora nauka.
tetkino tetkino 10:40 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Setimo se:

- poslovi su različiti, za njih treba različita škola, fizička snaga, psihički napor, stepen znanja, obrazovanja i opasnosti (recimo rudari, radiolozi), radno vreme...
- znači visinu plate ne određuje samo jedna komponenta

- koji god posao da radiš ti doprinosiš društvu u kome živiš i tvoj rad zaslužuje poštovanje i priznanje
Ja se recimo ježim onih koji prstom upirući u čistače ulica uče svoju decu da uče, da ne bi završili na ulici kao "ovi". A da nam nema tih čistača mi bi u roku nedelju dana završili do obrva u đubretu i pojeli bi nas pacovi, jer većina tih finih nije u stanju ni iza sebe da pokupi.

- nije bitno kojim se poslom baviš, sve dok se trudiš da ga radiš najbolje što možeš

- svako ko radi svoj posao pošteno i odgovorno trebalo bi da od istog može i da živi

- ako ideš u školu, ne ideš da bi jeo leba bez motike, nego da bi se bavio profesijom koja te interesuje, ispunjava, u kojoj možeš da daš neki doprinos

Tako bi bar trebalo da bude. Za većinu nas nije, ali da li treba srozavati cilj, samo zato da bi mogao da sebi kažeš, "eto, ostvario sam cilj".

Ja nikad neću zaboraviti jednog čistača septičkih jama, koji je inače po obrazovanju dip. psiholg i koga su pitali zašto je promenio zanimanje.
Njegov odgovor je bio "Dosadilo mi je da se celi dan valjam u tuđim sranjima, pa da ih onda i posle posla nosim kući. Ovako bar završim u 5 istuširam se i živim svoj život."
barese barese 11:11 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

A koliki je minimalac u toj zemlji? A koliki minimalac za one sa Masterom? I u ovoj zemlji kafe-kuvarica u Skupštini ima veću platu od mene, ali ja nisam mislila na to.
Niste me ubedili da ne treba da postoje platni razredi i da se drastično razlikuju - 1:4, ako upoređujemo minimalac sa platom doktora nauka.


U zemlji u kojoj od minimalca moze da se prezivi, tesko je napraviti platne razrede u odnosu 1:4. Zalagati se za takve platne razrede znaci zalagati se da najsiromasniji moraju da rade dva posla da bi preziveli, ili umiru od gladi.

Da li ste sigurni da zelite da zivite u takvom drustvu?

Deluje kao logika "vazno da je meni dobro, a drugi neka umru od gladi".

Onda nije ni cudo sto Srbija svoje najsiromasnije sve vise gura ispod granice siromastva, i sto u novinama imamo prve slucajeve smrti od gladi.
barese barese 11:25 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Da je ovde situacija takva da imam samo 20% veću platu od čistačice, odložila bih dnevnik i uzela metlu - manje odgovornosti


Ovo nije losa ideja, jedino je konkurencija za posao cistacice u drzavnoj sluzbi mnogo veca nego za posao nastavnika. Koliko god bilo tesko dobiti posao nastavnika u drzavnoj sluzbi.
Ribozom Ribozom 20:42 27.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Da je ovde situacija takva da imam samo 20% veću platu od čistačice, odložila bih dnevnik i uzela metlu - manje odgovornosti
A koliki je minimalac u toj zemlji? A koliki minimalac za one sa Masterom? I u ovoj zemlji kafe-kuvarica u Skupštini ima veću platu od mene, ali ja nisam mislila na to.
Niste me ubedili da ne treba da postoje platni razredi i da se drastično razlikuju - 1:4, ako upoređujemo minimalac sa platom doktora nauka.


Pet puta brisem vec napisani komentar.

Generalno, mislim da tebi nema pomoci - ne kao Masteru, vec kao coveku.
uninamama uninamama 10:30 28.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

U ovoj zemlji, s obzirom na to koliki je minimalac, ta predložena minimalna plata za doktora nauka je manja od minimalca u normalnoj zemlji :( Dok ne bude drugačije, ne vidim zašto imate potrebu da me vređate, ako se ne slažete s mojim stavom :(
dragan7557 dragan7557 15:40 28.11.2012

Re: Štreberizam

Jukie 01:00 27.11.2012 / *novo
Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija
Sve je to lepo, ali kako onda nagovoriti nekoga da potroši mladost studirajući ako će skoro istu platu imati sa osnovnom školom
Onda bismo studije završavali samo mi štreberi

Pa jel ti bre studiraš zbog znanja ili zbog veće plate i ostalih privilegija?

Dakle osnovna motivacija nije znanje već Diplometina, Diplomčina kaj Kapija koja(je ranije obezbeđivala plate i privilegije) sa znanjem(u ovom slučaju štreberi)? Što godinama od "Završene" Velike Škole i pored Diplomome(beskorisne) nema vajde to je eto Bogom dano stanje???

Znači ono: "jel završio šta," tačnije "jel bre ima kakvu Ćagu?!?

Što u glavi zvrji promaja i neznanje nije važno!

E kad je tako ja recimo spadam u Gromadu Štreberizma.



cerski
fireworks fireworks 16:55 28.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Krugolina Borup
Evo i ovo je jednako tupavo:

UNOŠENJE OCENA

U pravu su Finci, treba ukinuti prosvetnu inspekciju.
Ovakva kakva je, ova naša ama baš ničemu ne služi.
Samo zadovoljava neku formu.
Ako i to radi.


Služi tome da neko ko ne radi ništa dobija nešto: platu, staž, zdravstveno. Malo li je?
mlekac mlekac 22:55 28.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Ribozom
Da je ovde situacija takva da imam samo 20% veću platu od čistačice, odložila bih dnevnik i uzela metlu - manje odgovornosti
A koliki je minimalac u toj zemlji? A koliki minimalac za one sa Masterom? I u ovoj zemlji kafe-kuvarica u Skupštini ima veću platu od mene, ali ja nisam mislila na to.
Niste me ubedili da ne treba da postoje platni razredi i da se drastično razlikuju - 1:4, ako upoređujemo minimalac sa platom doktora nauka.


Pet puta brisem vec napisani komentar.

Generalno, mislim da tebi nema pomoci - ne kao Masteru, vec kao coveku.


Gresis, druze.
Vodis raspravu sa matematicarkom - nemo' da se strecas sto se izrazava u brojevima. :)

To nema veze sa empatijom, samo je u pitanju matematicka logika. Broj godina skolovanja u proporciji prema plati. Cisto matematicki.

barese barese 13:35 29.11.2012

Re: Bajka: Ima jedna zemlja, ne zove se Srbija

Gresis, druze.
Vodis raspravu sa matematicarkom - nemo' da se strecas sto se izrazava u brojevima. :)

To nema veze sa empatijom, samo je u pitanju matematicka logika. Broj godina skolovanja u proporciji prema plati. Cisto matematicki.



Problem sa njenom proporcijom "godina:plata" je u drugim brojevima i proporcijama.

Onim koji se ticu odnosa plata i ukupnog budzeta.

Lepo bi bilo organizovati drzavu koja istovremeno moze da plati minimalac od koga moze da se prezivi i odnos plata 4:1 za najobrazovanije.
Kada ne moze i jedno i drugo, ukupan budzet uslovljava neophodan izbor: ili manji minimalac, ili manji odnos plata.

Ne, ne radi se samo o empatiji.

Drustvo u kome od minimalca ne moze da se prezivi nije stabilno drustvo: najsiromasniji ili moraju da rade dva posla ili bivaju gurnuti u kriminal (ili umiru od gladi).
Porodice u kojima odrasli rade dva posla imaju problem sa odgajanjem dece (ukoliko se uopste i odluce na potomstvo). U kombinaciji sa lose organizovanim skolstvom, siromastvo se onda propagira kroz generacije, a socijalna mobilnost smanjuje.

"Empatija" je zapravo ponekad korisna za drustvo, i omogucava da se iskoriste potencijali kako dobrostojecih tako i najsiromasnijih clanova.
blogovatelj blogovatelj 01:56 25.11.2012

Samo bih napomenuo

Ima jedna zemlja u kojoj su nastavnici cenjeni profesionalci, brzo dobijaju stalan posao, retko se evaluiraju, primaju prosečnu platu, imaju jak sindikat.


Boldovano vazi i za Srbiju.
lady_d lady_d 10:50 25.11.2012

skolstvo, obrazovanje i ostalo...

kad kazem ostalo mislim i na rupe na putu, i na drsko ponasanje roditelja i dece, i glup TV program .... su slika drustva. A tvrdim da je obrazovanje koje je ranijih godina dobijao cak i prosecan student na BG Univerzitetu bio dva u celo sa hvaljenim finskim, svedskim,norveskim i ostalim sistemima (a ovo odgovorno tvrdim jer sam radila PhD na Stockholmskom Universitetu,o susretu sa njihovim prodekanom za nauku i diskusiji sta sam ja naucila a sta njihovi studenti,zatim o tome da njihovi studenti nisu znali ni da procitaju uputstvo za koriscenje uredjaja, do toga da im je obican osciloskop bio najveca enigma... mogla bih roman da napisem. Vecina grupa je gle slucaja imala za PhD studente strance...znam sad ce neko da se nadje pametan pa danapise kao su PhD studenti robovi i ne znam sta vec...ali to je druga prica).
Od neke 2000 skolski sistem se ciljano urusava i kvari. Roditelji se mesaju u sve i svasta (ranije je u svakom selu uca bio posle popa i doktora glavna faca, sad sluzi kao seoska zabava-ovo je grubo receno ali odnosi se na svaku sredinu).
Moje dete ide u irsku skolu, i mogu reci da mi uopste nije jasno zasto ide tamo! Evo vec trecu godinu utvrdjuje prepoznavanje slova i brojeva do 10, a sabiranje do 5 su evo sad poceli da praktikuju. Mislim da se prilicno vremena igraju. S obzirom da roditelji imaju slobodu da dete od 4 godina uguraju u prvi razred (to je besplatno, vrtici kostaju oko 600 eura mesecno) mislim da sva ona druga deca koju roditelj drze van skole posle stradaju, moje dete se ubi od dosade. Kako uspe sve da uradi kad joj zadaju, najveci deo vremena bleji u skoli. Uciteljica radi sa decom koja imaju manje godinicai realno jos im nije mesto tu, a ovu drugu decu zapostavlja. Posto nema ocena (a skola je Katolicka i samo Bog zna za 5) moje dete je zbunjeno koliko zna i da li je dobro u tome sto radi (uciteljica nema vremena da je pohvali!). Domaci joj deluje laganica, i od prvog dana ga uradi sama, ali uvek ima dodatnih pitanja koji su daleko van skolskog sistema. Zasto ovo pisem.... nije samo kod nas u SRbiji skolski sistem los. Mislim da je gotovo svuda los jer se nalazimo na jednom istorijskom prelazu (pitanje je da li ce buduce generacije uopste drzati olovku i njom pisati), nov sistem rada nema, ovo je prelaz i kao kod svakog prelaza: prvi macici se bacaju u vodu (na zalost nas roditelja neko od nase dece bice tu).
Iskreno mislim da domaci zadatak (ako se shvati pravilno od djaka i ucitelja, a posebno roditelja) moze mnogo detetu da pomogne (da vidi sta ne zna, da stekne sigurnost u svoj samostalni rad; ucitelju da vidi gde i sta skripi kod svakog deteta, a roditelj da bude kao posmatrac neko ko ce u pricu da uskoci ako treba detetu pomoci da shvati skolu kao obavezu prema sebi samom).
I mislim da nije mera koliko vremena dete provede u skoli i koliko domaceg ima za neki skolski sistem, vec koliko korisnog znanja stekne, zadrzi i ponese sa sobom.
Ribozom Ribozom 15:37 25.11.2012

Re: skolstvo, obrazovanje i ostalo...

Mislim da se skolstvo svesno urusava u Evropi. Imamo u Italiji da phd imaju platu 1000€ i kamiondzija 1500€. Naravno sa vecim procentom vrlo obrazovanih konkurencija na za radna mesta je velika. Ostatak obrazovanih mora da sljaka i bude nezadovoljno celog zivota. Za sada je odluceno da se osnovne skole srozaju toliko da deca sa 12-13 godina ne znaju jednu obicnu proporciju da izvedu. O matematici da ne pricam. Misli da su PISA testovi zato i napravljeni, da aminuju neznanje . Samim tim i ova prica o uspesnosti finskih djaka.
'Bez muke nema nauke' da ponovim.
Uspeh finske ekonomije je samo delimicno uslovljen njihovim obrazovanjem. Stvar je mnogo kompleksnija i ima veze sa geopolitikom.

Mislim da je resenje za nase visoko obrazovanje uvodjenje kurseva kojim ce se nadogradjivati strucnjaci (i oni koji to nisu) koji ne moraju biti u sklopu univerzitetskog obrazovanja.
tetkino tetkino 15:43 25.11.2012

Re: skolstvo, obrazovanje i ostalo...

Ribozom


Mislim da je resenje za nase visoko obrazovanje uvodjenje kurseva kojim ce se nadogradjivati strucnjaci (i oni koji to nisu) koji ne moraju biti u sklopu univerzitetskog obrazovanja.


Ovo je jedna od stvari koja nam zaista ne dostaje. Da odeš na faks, bilo koji faks i da imaš pravo da odslušaš semestar predavanja iz nekog predmeta ili oblasti koji nisu bili zastupljeni kad si ti išao u školu ili se desio neki proboj ili te prosto ta tema zanima, kao običnog čoveka sa ili bez diplome fakulteta.

Mi se ponašamo kao da je znanje nešto što je dostupno samo članovima nekog tajnog društva i to nakon što prođu sve provere kojima će dokazati da isto nikad neće podeliti sa ne posvećenima.
Ribozom Ribozom 16:49 25.11.2012

Re: skolstvo, obrazovanje i ostalo...

Bas sam diskutovao sa prijateljima (van bloga) o tom pitanju.

Koliko bi smisleno bilo da oni agronomi pocnu da drze predavanja onim istim seljacima sto ih savetovali i davali im bonove. Ovde ne mislim na strucne seminare koji su osmisljeni po komercijalnom principu (uvaljivanje strane tehnologije)i predavanje tipa 'kako je Brazil utrostrucio polj.proizvodnju'.
Predavanja bi trebala biti skoncentrisana od povecanje proizvodnje, pronalazenje trzista (upotreba interneta) do banallnih stvari, kako uzeti kredit u banci, subvencije od drzave, kako zaradjeni novac ne trositi na budalastine vec na prosirenje proizvodnje i ulepsavanje sela (da im deca ne beze za gradove).
O pozitivnim aplikacijama na socijalizaciju sela da ne pricam.

To isto moze da se preslika na 'poduzetnicke kurseve' i motivisu gradjani na svoj biznis.
vladaxy vladaxy 12:01 25.11.2012

A da nije vera u pitanju?

Protestanizam vidi žrtvu, štedljivost i rad kao put u spasenje i to mora ima nekog efekta na formiranje vrednosti, navika i neformalnih institucija ljudi na određenim teritorijama, makar oni uopšte i ne bili vernici.

Dokrinarno, pravoslavlje nije oduševljeno zemaljskim vrednostima, radom i sticanjem -- pre će kamila kroz iglene uši nego bogataš u raj. link


Čitav naš obrazovni sistem je zasnovan na izjednačavanju loših i dobrih kako profesora tako i učenika. Uravnilovka. I tu se jednostavno gube svi motivi. Direktorima, da bi koliko toliko držali stari pod kontrolom su data ovlašćenja da se ugrađju gde stignu, profesori koji se ne bune će dobijati neke sitne podstcaje (dnevnice za ekskurzije, privatni časovi...) neposlušni će biti maltretirani itd.

Da li ste ikad čuli da štrajkuju nastavnici (profesori) po privatnim školama? Da li štrajkuju đaci (studenti) po privatnim školama? Ne, zato što je sve na dobrovoljnoj osnovi.

Evo još jednog odličnog teksta:

I na kraju, da budem malo konstruktivan, i svetu, ali pre svega Srbiji je pod hitno potreban nov sistem školovanja. Nema razloga da neko ide osam u osnovnu, četri u srednju, i četri godine na pravni fakultet, da bi tužbu naučio da piše u prve dve nedelje pripravničkog staža u nekoj prašnjavoj advokatskoj kancelariji.
To je zanat, može ga raditi i šesnestogodišnjak koji je dve godine učio prave stvari iz teorije prava i kojeg je zatim učio dobar majstor pravnik u praksi.
Elem, više nam nisu potrebni pravni, fakulteti političkih nauka, menadžerski, novinarski, ekonomski fakulteti i gomile drugih besmislenih crnih rupa za dragoceno vreme mladog čoveka. Nisu nam potrebne dve decenije školovanja da bismo sticali “široko obrazovanje” jer više od pola tih “široko obrazovanih” ne zna razliku između “jer i je’ l”, ne zna da pretražuje u Guglu, ne zna šta je Gugl prevodilac, ne zna šta je Žen Šen, sluša Cecu i glasa za ponuđene političke partije.
Ako su to široko obrazovani, šta su onda idioti?

Read more


dragan7557 dragan7557 13:02 25.11.2012

Re: A da nije vera u pitanju?

vadaxy:
Da li ste ikad čuli da štrajkuju nastavnici (profesori) po privatnim školama? Da li štrajkuju đaci (studenti) po privatnim školama? Ne, zato što je sve na dobrovoljnoj osnovi.

Privatno po samoj definiciji nije nikada na dobrovoljnoj već na najprisilnijoj mogućoj osnovi privatnog kapitala. Ultimni rezultat privatnog je robovlasnišzvo.

I da, ne očekujem da to razumeš!

Uzgred, privatni kapital je najveći uzročnik štajkova u tzv. Zapadnom društvu, što je to tebi nepoznato je stvar teške zaslepljenosti, ideološke naravno.

cerski
vladaxy vladaxy 14:12 25.11.2012

Re: A da nije vera u pitanju?

I da, ne očekujem da to razumeš!

Takođe.

Ne znam kao neko može da me prisili ako mogu da biram (i za to da platim) u koju školu ću da upišem dete??? Trenuno država prisiljava roditelje da joj od šeste godine predaju decu na ispiranje mozga i za to im, takođe prisilno uzima pare kroz porez. Ako to nije najprisilnije moguće, onda stvarno ne znam šta je.
Uzgred, privatni kapital je najveći uzročnik štajkova u tzv. Zapadnom društvu, što je to tebi nepoznato je stvar teške zaslepljenosti, ideološke naravno.

A ja mislio da su to sindikati i socijalna država. Prisiljavanje nekoga da ti plati za tvoj rad više nego što može je čist kriminal. Ako ti ne odgovara plata i uslovi rada, onda tražiš drugi posao koji će ti odgovarati. Ili započneš neki svoj posao i postaneš zlineoliberlanisurovikapitalistički poslodavac.
translator translator 12:36 25.11.2012

:)

Koliko smo daleko? Dva miliona svetlosnih godina :) Uzgred:

Državi mnogo 3.500 evra za talentovane fizičare


http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/354752/Drzavi-mnogo-3500-evra-za-talentovane-fizicare

...a za mesec i kusur dana ćemo čitati kako je za doček NG potrošeno 30 hiljada ili 50 hiljada ili više EUR. Živeli
8c_competizione 8c_competizione 15:02 25.11.2012

Re: :)

...a za mesec i kusur dana ćemo čitati kako je za doček NG potrošeno 30 hiljada ili 50 hiljada ili više EUR.


na Cece nanogvice i Kalreushe. Mogli bi smo da zamenimo Cirila i Metodija, sto da ne sa dvema cicama, Cecom i Karleushom!
tetkino tetkino 12:50 25.11.2012

Sličnosti i razlike

Finska je je jedna od najbogatijih zemalja Evrope.
Srbija je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi.

U Finskoj žive najzdraviji ljudi, a Srbija je jedan od lidera po broju kancerogenih i kardiovaskularnih oboljenja. Koliko nas je mentalno labilnih, ne zna se, ne idemo tom doktoru.

U Finskoj pismenost je 100%
U Srbiji jedna trećina je funkcionalno nepismena.

U Finskoj, osnovno obrazovanje je zaista obavezno. Iako je zabranjeno prijavljivanje na biro za nezaposlene, za sve mladje od 25 godina, koji imaju samo osnovnu školu 15% Finaca ipak ne nastavi dalje školovanje. Cilj države je da i srednju školu učini obaveznom.
U Srbiji polovina onih na birou nema ni osnovnu ili ima samo osnovnu školu. A cilj države je ...?

U Finskoj, koja je 600 godina bila pod Švedima, finski i švedski su zvanični jezici i svi moraju da znaju oba.
U Srbiji znamo da ako se Mađar iz Vojvodine sretne sa Albancem iz Preševa, njihov zajednički jezik sporazumevanja, može biti eventualno engleski.

U Finskoj je obrazovanje na svim nivoima besplatno. Stvarno! Tačnije kad dođeš do fakulteta, moraš da plaćaš neke takse, a država ti da povoljan kredit da ne moraš da živiš sa mamom dok studiraš.
U Srbiji je školovanje besplatno, ali samo na papiru. Fakultetska diploma za sirotinju ubrzano postaje misaona imenica.

Finci ne puštaju svoje univerzitetlije da dobiju diplomu dok u nekoj od većih kompanija ne odrade 6 meseci prakse. A za neke diplome potrebno je i da odeš u inostranstvo i vidiš kako se to radi napolju - škola i praksa. Tako se obezbeđuje da iz škole izađe obrazovan kadar, upotrebljiv odmah i tako se drži korak sa svetom.
U Srbiji obrazovan kadar dobije šansu za praksu tek kad završi fakultet i to se obično zove "prva šansa". Mnogi koji su završili tehnički fakultet, takođe odlaze u inostranstvo, samo što se više ne vraćaju.

Finci misle da je jedini način da se zemlja koja nema neke resurse izvuče iz krize jeste kroz znanje.
Srbi misle da spas dolazi od neke više nebeske sile.

http://www.google.rs/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=5&cad=rja&ved=0CF0QFjAE&url=http%3A%2F%2Fwww.jee.org%2F1999%2Fapril%2F730.pdf&ei=r_uxUN-3A4iVswaC2ICIBw&usg=AFQjCNF9Jewk0eQ3Z0sIFtlWNjT6V0vI3w&sig2=CAQn2ZRDwdOeoEBT3gGmIw
dragan7557 dragan7557 13:11 25.11.2012

Re: Sličnosti i razlike

tetkino 12:50 25.11.2012
Sličnosti i razlike
Finska je je jedna od najbogatijih zemalja Evrope.

Od skoro zahvaljujući pametnom državnom managementu, non profitnim organizacijama i promeni sveukupnog mentaliteta građana. Današnji nivo obrazovanja je samo jedan od primera finskog poduhvata: reshaping nation mentality.

Inače Finska je pre relativno kratkog vremena bila nad ponorom finansijske katastrofe, ali to se vrlo često i rado zaboravlja.

cerski
tetkino tetkino 13:40 25.11.2012

Re: Sličnosti i razlike

Cerski upravo taj deo reshaping nation mentality - je kod nas najsporniji momenat.

Prvo ta ideja da će većina da složi oko bilo čega, je ovde zaista neostvariva.
Mi bi da menjamo sve, samo sebe ne.

Ja zaista uopšte nisam sigurna da iko u ovoj državi zna šta je "normalno". Mi smo svi ludi i iščašeni, naročito oni dobro prilagođeni.
I većina nas je besnih i bespomoćnih, a glavno osećanje koje emitujemo je osećanje promašenosti, neispunjenosti i neostvarenosti.
Polovina želi da se nikad nije ni rodila, a druga polovina da se nije rodila ovde.
I takvi podižemo decu i kao roditelji i kao nastavnici.
I nemamo odavno nikakvu ideju kako da promenimo svet, nego gledamo u kolevku i očekujemo od njih da reše stvar.

I evo da dopunim onu listu po čemu se mi i Finci razlikujemo:

U Fiskoj je zanimanje učitelj/nastavnik/profesor jedno od najcenjenijih zanimanja.
U Srbiji roditelji, naročito roditelji one dece koja idu u stručne škole, uče decu da profesore/nastavnike/učitelje ne treba ni slušati ni poštovati, jer "oni da su nešto znali raditi, ne bi završili u školi kao profesori, nego našli vezu da lade muda, a ja ih sve mogu kupiti za kusur".
dragan7557 dragan7557 14:41 25.11.2012

Re: Sličnosti i razlike

tetkino 13:40 25.11.2012 / *novo
Re: Sličnosti i razlike
Cerski upravo taj deo reshaping nation mentality - je kod nas najsporniji momenat.

Svakako a mogu ti reći i zašto.

Društva koja isključe zahteve koje postavlja princip kontinuiteta u razvoju društva(to se upravo u Srbiji desilo) postaju destabilizovana društva koja gube svoj nacionalni identitet i sve što uz isti ide, moral, vrednosti, norme, ukratko sve ono od čega zavisi nesmatani kontinuitet u društvenom razvoju.

Destabilizovana društva, su u najvećem broju situacija osuđena na neminovnu propast, i izumiranje i to je vidljivo kroz Istoriju. Da je srpsko društvo nažalost na tom putu pokazuje između ostalog i slika koju opisuješ i t i drugi.

Dakle umesto homogenizacije društva imamo disperziju samog društva koje se više ne bavi svojom budućnošću već sav svoj energetski potencijal usmerava na razmirice u samom društvu, pa se borba za opstank celog takvog društva pretvara u obračun neistomišljenika, angažujući sveukupnu društvenu energiju u pogrešne svrhe, pri tome ne primećujući da se zbog toga gube svi nacionalni interesi.

Drštveni ciljevi se poistovećuju sa interesima korumpiranih političara i bogatih individualaca a individualni ciljevi i interesi se populističkom retorikom prodaju kao nacionalni.

Finsko društvo je kada se našlo na ivici ponora imalo dovoljno snage da se "apdejtuje" i da započne novi ciklus svog postojanja, srpsko društvo ne pokazuje znake zainteresovanosti za reshaping of mentality.

primer:

Recimo kompjuterski operativni sistem koji nije updejtovan na viši nivo funkcioniše i dalje sve do svog kolapsa od istrošenosti ako nije umrežen. Kolaps druge vrste nastaje kada se umreži a izazvan spoljnim a ne unutrašnjim faktorima, iz prostog razloga što je bio izolovan, jer gubi mogućnost komunikacije sa drugim sistemima, a samim tim mu je i apdejtovanje posle određene granice neostvarivo.

Komjuter koje koristi windows 95 savršeno funkcioniše umreženo sve dok postoji SP koji ga apdejtuje ali ako više nema SP-a onda je vreme za novi OS.

Primer je priznajem dosta grub, ali i verodostojan.

cerski
8c_competizione 8c_competizione 15:03 25.11.2012

Re: Sličnosti i razlike

Koliko nas je mentalno labilnih, ne zna se, ne idemo tom doktoru.


za njih se brine Crkva ovde i udruzhuje u Zveri i bezObraza!
8c_competizione 8c_competizione 15:04 25.11.2012

Re: Sličnosti i razlike

Finci ne puštaju svoje univerzitetlije da dobiju diplomu dok u nekoj od većih kompanija ne odrade 6 meseci prakse. A za neke diplome potrebno je i da odeš u inostranstvo i vidiš kako se to radi napolju - škola i praksa. Tako se obezbeđuje da iz škole izađe obrazovan kadar, upotrebljiv odmah i tako se drži korak sa svetom.


ovo je istina ne samo za Finsku, vec i za Nemacku!
8c_competizione 8c_competizione 15:05 25.11.2012

Re: Sličnosti i razlike

Srbi misle da spas dolazi od neke više nebeske sile.


jebace vam sve po spisku Irinej & the Gang zbog ove jeresi!
8c_competizione 8c_competizione 15:31 25.11.2012

Re: Sličnosti i razlike

reshaping nation mentality


probao Djindjic jedared u nas to da izvede, vidi samo kako smo mu sve to vratili!
fireworks fireworks 17:10 28.11.2012

Re: Sličnosti i razlike

dragan7557
tetkino 13:40 25.11.2012 / *novo
Re: Sličnosti i razlike
Cerski upravo taj deo reshaping nation mentality - je kod nas najsporniji momenat.

Svakako a mogu ti reći i zašto.

Drštveni ciljevi se poistovećuju sa interesima korumpiranih političara i bogatih individualaca a individualni ciljevi i interesi se populističkom retorikom prodaju kao nacionalni.

Finsko društvo je kada se našlo na ivici ponora imalo dovoljno snage da se "apdejtuje" i da započne novi ciklus svog postojanja, srpsko društvo ne pokazuje znake zainteresovanosti za reshaping of mentality.
cerski


I dalje si daleko od dijagnoze - i dalje pričaš "šta", a ne i "zašto".

Uzrok raspada društva u Srbiji je u samoživosti, a ista se vidi svuda, od ponašanja u saobraćaju, do politike. Uzrok samožiovsti je u bezosećajnosti: samoživ je samo čovek koji nema saosećanja za druge. Ljudi bez saosećanja nastaju kao tipičan proizvod patrijarhalnog društva, u kome se svi društveni odnosi (a što je najstrašnije i oni u porodici) zasnivaju na načelu "zločina i kazne". Ljudi koji od malena za svaku grešku bivaju kažnjavani, postaju bezosećajni (dakle, egoisti ili nasilnici).

Takođe, takvi ljudi zadržavaju model ponašanja u kome im nesvesno uvek poručuje da će za svaku grešku biti kažnjeni; zbog toga nisu u stanju da priznaju da greše, nisu u stanju da svoje greške sagledaju, niti da ih isprave. Takvi ljudi su u Srbiji većina.

Posledice si dobro opisao, a ja bih samo da dodam: nigde nema više ljudi koji se deklarišu kao hrišćani, a ponašaju se u svemu suprotno tom učenju. Nažalost, proizvod patrijarhalnog vaspitanja je zasnovan na mržnji, te je i ponašanje koje takvo vaspitanje stvara u svakom pogledu udaljeno od učenja zasnovanog na ljubavi, učenja koje govori da smo svi grešni - a kad čovek to shvati i prihvati, ne mora da bude hrišćanin, ali može da bude čovek.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 13:16 25.11.2012

e

mi imamo problem u startu:

Sve je počelo ranih sedamdesetih godina prošlog veka, kada su političari rešili da "mozak" proglase za najvredniji nacionalni resurs.


taj deo misije ne možemo da ispunimo, tako da nikada nećemo biti finci. nažalost.
8c_competizione 8c_competizione 14:33 25.11.2012

uf ...

Ima jedna zemlja u kojoj su škole skromno finansirane, razvijaju sopstveni nastavni plan i program, istražuju i usvajaju nove tehnologije, nemaju razliku u postignućima učenika i nijedno dete ne ostavljaju na cedilu.


al ce ovde Irinej da ti odcepi fatvu preko Dveri, pa da se sve pushish

cuj: razvijaju (dodacu razmishljaju svojom glavom), istrazhuju (dodacu razmisljaju svojom glavom), usvajaju nove tehnologije (usvajaju i vladike najnovije tehnologije u oblasti SUV auto-industrije, tako da im je ova stavka oproshtena) ...
8c_competizione 8c_competizione 14:35 25.11.2012

e ovde si se stvarno zajebala ...

Sve je počelo ranih sedamdesetih godina prošlog veka, kada su političari rešili da "mozak" proglase za najvredniji nacionalni resurs.


to je u srpskom drushtvu (ni u ostalim balkanskim mahalama nije drugacije) proglasheno shto od drzhave, sto od konfesija, za JERES!

Deci se ne predaje, već se deca podstiču da razmišljaju, pitaju, istražuju, otkrivaju. Deca se uče da misle svojom glavom.


zakljucaj vrata dobro da ti bezObraz i Zveri ne zakucaju na vrata povodom jeresi!
8c_competizione 8c_competizione 14:37 25.11.2012

Draga moja Krugolina ...

I smislili su sistem koji je nakon 25 godina počeo da proizvodi mlade ljude spremne za život u ovom našem vrlom, novom, globalizovanom svetu, mlade ljude koji na PISA testovima iz godine u godinu postižu vrhunske rezultate.

U čemu je trik?


Deci se ne predaje, već se deca podstiču da razmišljaju, pitaju, istražuju, otkrivaju. Deca se uče da misle svojom glavom.


trik je u boldovanom tekstu!

D. Kovacevic je odavno lepo rekao da je srpsko gledanje u buducnost ravno gledanju od dorucka do vecere, ali bez rucka (Kontejner sa 5 zvezdica)! mi bi smo sve odmah. zbog toga smo i Djindjica lincovali, a sada bi od blata da ga pravimo!
8c_competizione 8c_competizione 14:44 25.11.2012

da bi dobila odgovor na ovo pitanje

Ali šta je tu starije, kokoš ili jaje? Da li je naš obrazovni sistem loš zato što nam je GDP mali, ili je finski GDP veliki zato što im je obrazovni sistem dobar?


mozhda bi bilo dobro da iskopash podatke koliko je iznosio per capita dohodak u Finskoj tih 70ih (naravno preracunato u danashnje pare), pa bi se lepo dalo porediti i zakljuciti koliki je u stvari napredak!

by the way B92, mislim da bi ste ovakve tekstove trebali da objavljujete na naslovnim stranicama, umesto vesti da se npr. Dacic ukakio.
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:08 25.11.2012

Re: da bi dobila odgovor na ovo pitanje

mozhda bi bilo dobro da iskopash podatke koliko je iznosio per capita dohodak u Finskoj tih 70ih (naravno preracunato u danashnje pare), pa bi se lepo dalo porediti i zakljuciti koliki je u stvari napredak!


Ima istorijska baza podataka GDP per capita ovdi.

Evo izvoda (Godina, Finska, Yugoslavia):

1948 - 3.957, 1.548
1958 - 5.474, 2.080
1968 - 8.093, 3.272
1973 - 11.085, 4.361
1983 - 13.767, 6.157
1993 - 14.767, 2.194 (Serbia)
2003 - 20.846, 2.791 (Serbia)


8c_competizione 8c_competizione 15:12 25.11.2012

Re: da bi dobila odgovor na ovo pitanje

odlican pokazatelj:

do sredine 80ih smo bili na pola od njih, sada je to 1:10!

pametnom dosta ....

fenomenalno koliko je tragicno!
8c_competizione 8c_competizione 14:45 25.11.2012

u ovo ...

A možda objašnjenje treba tražiti i u Deda Mrazu iz Laponije, ne znam...


bi vernici lakshe poverovali!
Krugolina Borup Krugolina Borup 14:52 25.11.2012

Pesimisti

Koji ste vi pesimisti, samo vas gledam i čitam...

Ja pitam ima li neko ideju kako da stvari menjamo; odgovara mi se zašto ne možemo da menjamo.
Ja se usredsredim u tekstu na sličnosti; kroz komentare dobijam popisane razlike.

Pa, i ne možemo da se menjamo dok nemamo veru u sebe da zaslužujemo promenu, i da je ona moguća, poželjna i izvodljiva. Zar je moguće da tako malo poštovanja sami za sebe i svoje sposobnosti i resurse imamo? Zar je moguće da niko ne veruje u promenu?

Ne može ništa preko noći, naravno. Ali mi sada možemo da posejemo seme budućih promena, za našu decu i njihovu decu.


8c_competizione 8c_competizione 15:09 25.11.2012

Re: Pesimisti

Krugolina, ja licno verujem da je srpskom drushtvu potrebna promena ravna onome shto 6. oktobar simbolicki predstavlja.

to bi bila dobra (ok, licno mislim i najbolja) osnova da se nastavi dalje.

ovako sa korumpiranim sistemo se tezhe ide dalje, no nije nemoguce! samo je iscrpljujuce i ljudi na kraju odustaju.

drago mi je da ima ljudi kao sto ste ti, Filip Vuksha, kao shto je bio Djiki ....

zato i napisah poruku B92 (iskreno se nadam da to neko od njih i cita) da bi bilo bolje da objavljuju ovakve tekstove na naslovnim stranama umesto shto ih posvecuju politikanstvu i fudbalu u Srbiji!

P.S. By the way, jako bih voleo da osoba kao ti dodje na mesto Ministarke obrazovanja: dozhivotno!
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:28 25.11.2012

Re: Pesimisti

a bi bilo bolje da objavljuju ovakve tekstove na naslovnim stranama


Pa jeste na naslovnoj, šta zezaš siroma B92.
tetkino tetkino 15:31 25.11.2012

Re: Pesimisti

Tvoje pitanje je u rangu onog: "Da li ja i dalje patim od manije gonjenja, ako me stvarno progone?"

- Naše MP, a sve u želji da se ostvare toliko potrebne uštede, forsira per kapita finansiranje - tj. po glavi. Znači što više djaka, više i para.

- Ide se na to da se sve male škole pozatvaraju - a kad kažem male tu ne mislim na one od 2 djaka, a videli smo i u prilogu koliko je važno da deca uče u prisnoj atmosferi - mali razredi, male škole, mali raspon u godinama djaka u školi. Npr. jedna škola za one od 1-3, druga 4-6 i treća 7-9. Tako da nemaš situaciju da osmak maltretira prvaka, fizički nije moguće.

- Ako škola ima manje od, valjda, 260 učenika nemaš pravo ni na psihologa - o logopedu, defektologu, soc. radniku ili bilo kome ko bi pomogao da se problem reši, ni govora

- I dalje se forsira rad u 2 smene iako svi znaju da je to katastrofa za klince i nastavnike

- I naši nastavnici imaju master - ali iz predmeta koji su izučavali - znači on je 5 godina učio matematiku, da bi klincu u petom objašnjavao razlomke, a rad sa decom, psihologiju deteta možda je učio 3 meseca. Rad sa talentovanom i decom sa posebnim potrebama nije ni učio. A ukupno vreme provedeno u učionici u odnosu na ono provedeno nad knjigom, može da se izrazi kao statistička greška

- Naša deca od svojih roditelja mogu da nauče da:
- Škola nije bitna, jer se niko od škole, leba nije najeo, nego samo od kradje
- Šta će ti škola, možeš i bez škole da prodaješ farmerke na buvljaku
- Ni meni škola nije ništa dobro donela, bolje da sam soc. slučaj u Švedskoj, nego što sam inženjer mašinstva ovde
- Škola je za budele, ako imaš pare, možeš svaku diplomu kupiti itd.


PS Za one koji misle da je sve privatno bolje - sve škole u Finskoj su državne
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:42 25.11.2012

Re: Pesimisti

- Naša deca od svojih roditelja mogu da nauče da:
- Škola nije bitna, jer se niko od škole, leba nije najeo, nego samo od kradje
- Šta će ti škola, možeš i bez škole da prodaješ farmerke na buvljaku
- Ni meni škola nije ništa dobro donela, bolje da sam soc. slučaj u Švedskoj, nego što sam inženjer mašinstva ovde
- Škola je za budele, ako imaš pare, možeš svaku diplomu kupiti itd.


Dobro, bre, Tetkino, ti stalno i dosledno grdiš roditelje, i sve nas tripaš u isti koš. Nije fer. Ne sporim da ima ovakvih kakve opisuješ, ali ima, bre, i normalnih ljudi.

Moje dete nije naučilo ništa od gornjeg od svojih roditelja. Naprotiv. Kad me pita zašto i kod nas nije ko u Finskoj (oko tih domaćih zadataka, prvenstveno), ja mu kažem da nema ko da uvede ovde sistem ko što je u Finskoj, nema sposobnih ljudi. I još mu kažem: uči, da što više znaš, pa ćeš kad porasteš biti sposoban TI da napraviš da ovde bude ko u Finskoj, za svoju decu!

Na to on kaže da mu ne pada na pamet da bude predsednik, tj. "Nisam lud da me ubiju!" (Traumu vuče od specijalnih emisija s TV-a oko godišnjice Djindjićevog ubistva.) Tu mu majka objasni da ne mora da bude predsednik, nego ministar. A njih niko neće da ubije. "Garantuješ?" Garantujem.
8c_competizione 8c_competizione 15:43 25.11.2012

Re: Pesimisti

ja rodih macice dok dodjoh do ovog bloga
8c_competizione 8c_competizione 15:44 25.11.2012

Re: Pesimisti

Naše MP, a sve u želji da se ostvare toliko potrebne uštede, forsira per kapita finansiranje - tj. po glavi. Znači što više djaka, više i para.


u tom zecu lezhi grm!
tetkino tetkino 15:53 25.11.2012

Re: Pesimisti

Kru sad će tasa da dođe i da ti objasni koliko je statistički gledano roditelja kao što si ti, a koliko kao što ih opisah ja.

Sve je više zapuštene dece, dece koju roditelji hrane, oblače i gone u školu i ništa više. Znači niti razgovaraju sa njima, niti ih motivišu, niti ih dodiruju... - deca su željna i da ih neko pomazi i da ih čuje i da se poigra sa njima.
Neka od te dece imaju 3000 evra na sebi u odeći i još 2000 u tehnici - i tako svaki dan idu u školu.
Neka imaju jedne patike i 2 duksa i jedne farmerke. Nije stvar u parama.
Stvar je u glavi. Većina je odustala od toga da se bori - i za sebe i za decu svoju. Sve se svelo na mehaničko odrađivanje - niko neće da razmišlja, jer svako ko krene da razmišlja dobije po nosu i to tako da mu više ne padne na pamet da to pokušava.
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:00 25.11.2012

Re: Pesimisti

Kru sad će tasa da dođe i da ti objasni koliko je statistički gledano roditelja kao što si ti, a koliko kao što ih opisah ja.


Ja vama, koji ste na izvoru, verujem kada procenjujete stanje stvari u roditeljskim krugovima. Samo kažem: ima nas i normalnih. Uvatite se ponekad i za normalne, prokomentarišite i normalne, dajte malko nade da nije sve 100% crno.

Sad sama sebi zvučim ko moji kritičari kad opletem po lekarima i nastavnicima.


Krugolina Borup Krugolina Borup 16:07 25.11.2012

Re: Pesimisti

Sve je više zapuštene dece, dece koju roditelji hrane, oblače i gone u školu i ništa više. Znači niti razgovaraju sa njima, niti ih motivišu, niti ih dodiruju... - deca su željna i da ih neko pomazi i da ih čuje i da se poigra sa njima.


Ovde bih se opet osvrnula na finski sistem.

Jedna od osnovnih premisa na kojima je sistem smišljen jeste "equality". Tzv. uravnilovka. Dalje se objašnjava, po tim njihovim dokumentima o misijama, vizijama, itd., da je cilj obrazovnog sistema da sva deca steknu isto obrazovanje, bez obzira iz kakve društvene sredine dolaze, šta im rade roditelji, itd. Drugim rečima, sistem je usredsređen na to da deci osigura da svi dobiju podjednaku šansu i podršku, i steknu jednako kvalitetno znanje, bez obzira ko su im roditelji, i kakvi su.

To bi, valjda, potpadalo pod onu našu kvalifikaciju da sistem nije samo obrazovni, već i vaspitni.

Što se grljenja tiče, ne znam kako je po drugim školama, ali u našoj drugaci naskaču ko blesavi na učiteljicu iz boravka, od silne ljubavi. Jedan dežura na vratima, pa kad vidi da dolazi, podvrisne da čuju ostali. I onda svi izlete u hodnik i trče joj u susret, i naskaču na siroma ženu. A kad im se s bolovanja vratila učiteljica, i na nju su naskakali ko blesavi, isto od ljubavi.
8c_competizione 8c_competizione 16:16 25.11.2012

Re: Pesimisti

Neka od te dece imaju 3000 evra na sebi u odeći i još 2000 u tehnici - i tako svaki dan idu u školu.
Neka imaju jedne patike i 2 duksa i jedne farmerke.


mislim da onaj stari princip sa djackim keceljama nije bio losh uopste. dodao bih da te kecelje treba da pruzhi drzhava i da se striktno zabrani bilokakvi modni detalj koji bi decu razdvajao u skoli.

secam se mojih dana. majka nije imala pare da mi kupuje Nike patike svaki put kada bi mi stopalo preraslo prethodne patike. i josh mnogo toga. zbog toga nisam bash bio popularan pred "elitom" u razredu (zanimljivo to podvajanje je pocelo posle 4. razreda OS). danas ta elita predstavlja lokalne mediokritete iz kraja, neki su na zhalost platili zhivotom being cool i probanjem droge. a ja sam sada malko dalje na lestvici zhivota.
tetkino tetkino 16:54 25.11.2012

Re: Pesimisti

Postoji tu jedna stvar koja mi je zasmetala.
Kažu da je finski sistem, sistem sa najmanjim rasponom znanja.
A onda se kaže da je finska škola otvorena za sve.
Što znači da imaš u prvom razredu klinca sa IQ 80(i da znam da ovo nije jedini, najbitniji ili univerzalno važan parametar, ali svi ga kapiramo) i klinca sa IQ 160 - razlika u znanju između ta dva klinca će na kraju školovanja biti minimalna?!
Znam da je moguće prilagođavajući plan i program i nastavu i uz dodatni rad sa detetom omogućiti i detetu sa IQ 80 da savlada plan i progam u potpunosti - i to bi nam svima trebao biti cilj.
Ali šta je sa onim od IQ 160?
A u ovom klipu je navedeno da i talentovana deca imaju pravo na podršku.
Možda se oni nisu dobro izrazili ili ja nisam dobro razumela.
Svi ti nordijski narodi su protiv te takmičarske logike zapadnog sveta, ali je valjda osnovno ljudsko pravo da pustiš sve da razviju svoje potencijale do maksimuma.

U drugom delu - čas matematike u 8 razredu - deca se prvi put susreću sa pitagorinom teoremom. Kod nas se to radi u 6-tom. Časovi im duže traju, nego kod nas i možda je to odgovor na pitanje zašto nemaju dumaći.
Ono što mi se na prvu nije dopalo u klipu, je što svi drže digitrone u rukama.
Neke stvari moraju da se znaju. Tablica množenja za početak - pa nek sam ja nadžak baba.

I ono pozitivno što sam videla do sad - svi se bave sportom.
BigBadWolf BigBadWolf 17:02 25.11.2012

Re: Pesimisti

To bi, valjda, potpadalo pod onu našu kvalifikaciju da sistem nije samo obrazovni, već i vaspitni.


Ovaj vaspitni deo mi je jedna od vecih nebuloza. Kako se to ocekuje da nastavnik vaspitava? Recimo, nastavnik geografije, koji ima sa decom jedan cas nedeljno? Ko je odgovoran za to vaspitanje? I koji su to vaspitni ciljevi koji su prihvatljivi? Da li ja smem da tudjoj deci objasnim zasto je religija glupost? Ili da je OK sto su neki ljudi gej ili Romi? Ili ce sutra da mi uleti neko roditelj pun pravoslavnog gneva da urla na mene sto mu dete ucim glupostima kada mu je on lepo objasnio da Bog mrzi pedere i da on, u Bozije ime, treba da ih tuce gde god ih vidi?
translator translator 17:03 25.11.2012

Re: Pesimisti

Krugolina Borup

Pa, i ne možemo da se menjamo dok nemamo veru u sebe da zaslužujemo promenu, i da je ona moguća, poželjna i izvodljiva. Zar je moguće da tako malo poštovanja sami za sebe i svoje sposobnosti i resurse imamo? Zar je moguće da niko ne veruje u promenu?

Ne može ništa preko noći, naravno. Ali mi sada možemo da posejemo seme budućih promena, za našu decu i njihovu decu.


Možda bi bilo poštenije reći toj deci da ih na ovom prostoru najverovatnije ne očekuje neka sjajna budućnost (čast izuzecima). Dovoljno je samo pročitati šta su svojevremeno pisali Nušić, Domanović, Jovan Jovanović Zmaj i ostali - koliko je to zastrašujuće slično ovome što danas proživljavamo, odnosno koliko se ništa nije promenilo za poslednjih 150 godina. Nada umire poslednja što se kaže, ali nisam siguran više da li je to nada ili samoobmana :)
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:08 25.11.2012

Re: Pesimisti

Ovaj vaspitni deo mi je jedna od vecih nebuloza. Kako se to ocekuje da nastavnik vaspitava?


Tetkino je davala primer dece gladne pažnje, igranja, ljubavi i fizičkog dodira, koje od roditelja ne dobijaju.

U tom smislu sam mislila: nadoknaditi deci podršku koju u kući ne dobijaju.

A što se tiče ostalih vrednosti: da bi nastavnik to mogao da uvrsti u vaspitne lekcije, morala bi prethodno država jasno da kaže da je to cilj obrazovanja i vaspitanja. Naša država nemušto, kaobajagi, zastupa principe tolerancije, a onda radi drugačije.
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:12 25.11.2012

Re: Pesimisti

Što znači da imaš u prvom razredu klinca sa IQ 80(i da znam da ovo nije jedini, najbitniji ili univerzalno važan parametar, ali svi ga kapiramo) i klinca sa IQ 160 - razlika u znanju između ta dva klinca će na kraju školovanja biti minimalna?!


Ne, bre, Tetkino, ništa nisi razumela!
Numeričke ocene na kraju osnovnoškolskog obrazovanja iznose od 5 (adekvatno) do 8 (odlično).
Razlika između broja dece sa najnižom ocenom 5 i broja dece sa navišom ocenom 8 je najmanja na svetu. A naravno da ima i ovih i onih.

Ponavljača skoro da uopšte nema. Zašto? Zato što čim se, već u prvom razredu, primeti da dete ima eventualno nekih poteškoća, ono praktično dobija privatnog tutora u školi. Deca imigranata, na primer, koja ko s Marsa da su pali, bez znanja finskog jezika, čak mogu dobiti privatnog tutora celih godinu dana, pre nego što se priključe ostalima.
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:17 25.11.2012

Re: Pesimisti

U drugom delu - čas matematike u 8 razredu - deca se prvi put susreću sa pitagorinom teoremom. Kod nas se to radi u 6-tom.


Kakve veze ima u kom razredu deca nešto uče, ako svakako pre kraja osnovnoškolskog obrazovanja to nauče? Otkud se kod nas zapatila ideja da je što ranije uvođenje određenih materija dokaz superiornosti obrazovnog sistema?

U Finskoj deca u prva dva razreda ne vide ni slovce od gramatike. Ova naša se za to vreme masiraju s definicijama imenica, glagola, prideva, rodova, brojeva, predikatima, subjektima... I nije problem u tome što deca to u tom uzrastu ne mogu da razumeju, pošto mogu. Razumeju to deca. Problem je u tome što se vreme koje se troši na te pojmove, koji se mogu uvesti i u trećem razredu kao u Finskoj, može mnogo bolje iskoristiti i potrošiti na savladavanje čitanja, pisanja i usmenog izražavanja.

U onoj staroj školi imala sam utisak da učiteljica decu zatrpava gramatikom zato što nema ideju kako bi drugačije potrošila to vreme.
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:37 25.11.2012

Re: Pesimisti

I ono pozitivno što sam videla do sad - svi se bave sportom.


A vidi ovaj čas matematike u prvom razredu:

A class of first graders scampered among nearby pine and birch trees, each holding a stack of the teacher’s homemade laminated “outdoor math” cards. “Find a stick as big as your foot,” one read. “Gather 50 rocks and acorns and lay them out in groups of ten,” read another. Working in teams, the 7- and 8-year-olds raced to see how quickly they could carry out their tasks. Aleksi Gustafsson, whose master’s degree is from Helsinki University, developed the exercise after attending one of the many workshops available free to teachers. “I did research on how useful this is for kids,” he said. “It’s fun for the children to work outside. They really learn with it.”

Read more: http://www.smithsonianmag.com/people-places/Why-Are-Finlands-Schools-Successful.html#ixzz2DFkelQdq

PS: u istom tekstu imaš i dosta informacija o tome kako postižu najmanju razliku između najboljih i najgorih.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana