Društvo| Gradjanske inicijative| Kultura| Moj grad| Život

Beograđani štite urbano nasleđe koekude po gradu

Đorđe Bobić RSS / 09.10.2012. u 21:15

Beograd je stari grad, kažu preko hiljadu godina kako se spominje i za to vreme nastala je kroz bezbroj promena urbana matrica, prvo po grebenu od Kalemegdana ka Terazijama i posle sve do Vračara i nazidalo se unutar nje tušta i tma zgrada, rušilo se vremenom samo od sebe ili se neko oko toga pobrinuo, milom a bogami bilo je i sile. Uprkos svim turbulencijama i pošastima koje su se oko Ušća nadvijale mnogo toga je preteklo i grad je to nasleđivao vekovima kao svoje sopstveno nasleđe i zaostavštinu. Nekada o zaostavštini nije vođeno mnogo računa, uglavnom su vlasnici, bilo da je to država, grad ili domaćini, određivali šta je za čuvati a šta može da se promeni i grad je rastao podstican uglavnom njihovom voljom i potrebama. Posle je nadošla nova forma civilizacje znatno uznapredovala, pretežno sa zapadne strane i ustanovljeno je da u nasleđu postoje neki arte facti čija pojava prevazilazi uobičajene i stereotipne arhitektonske ili urbanističke vrednosti, uočeno je da se može pročitati iz toga šta se i kako tokom istorije događalo sa gradom i u njemu, pokazuje vrednost pregalaštva predaka i lokalni kulturni model po epohama. Onda je sledilo kanonizovanje zaštite delova nasledstva za koje je ocenjeno da zavređuje i tako sve do danas.

Zaštita Beogradskog gradskog istoriskog nasleđa je kao što metropoli dolikuje organizovana posebnom službom – institucijom koja se brine o prošlosti grada - u ovoj priči, posebno o urbanoj matrici i arhitekturi. Mnogi krajevi grada i zgrade pod njihovom paskom, uglavnom tamo gde oni misle da je gradska istorija zabeležena, našli su mesto u knjizi Posebnih pa znatiželjnici i radoznalci mogu u šetnji tuda i svuda čitati gradsku prošlost i način kako je Beograd nastajao. Institucija zadužena za zaštitu radi svoj posao, brižno i u skladu sa pravilima, tu je naravno prisutna i činjenica da se život neki put ne može striktno tumačiti na taj način, isključivo pravilima i normama, pa usled toga slede i nedoumice. Ima i trenutaka kada zaštitnici ne mogu odoleti argumentima raznih molilaca pa ustanove novo tumačenje istoriske vrednosti te je stave u kolonu za moguću zamenu kako bi neki novi, dakle veći, mnogo veći objekat ili široka ulica mogli biti sazidani i to se objašnjava i tumači kao početak nove istorije tog lokaliteta u gradu. Onaj od pre neki dan ostaje pohranjen u arhivi uz veoma stručna objašnjenja zašto mu je promenjen status i sudbina. 

Ali sve to oko zaštite i kada se zgrade čuvaju kao oči u glavi i kada se ponekad, srećom retko, bar na jedno oko zažmuri ili se na čas okrene glava na drugu stranu da bi se otkočilo privremeno utegnuće vrata je rutina i kao svaka rutina deluje i radi bez emocija. Mnogo je zanimljivije da pored institucija i životu bliže postoji i jedan drugi, paralelni način zaštire gradskog istoriskog lica a koji sprovode građani brinući se o arhitekturi, urbanizmu, javnom prostoru i ambijentu Beograda, ali pre svega o svojoj imovini u vidu nekretnina na koje polažu pravo i tu ima emocija duhovnih ali i lukrativnih.

Započelo je pre neku godinu, možda i deceniju kada je obnarodovana vest da će se zakonom o restituciji zemljište i zgrade, sve oduzeto posle Drugog svetskog rata u zanosu pravljenja narodne države vratiti starim vlasnicima. Od tada je njihovo građansko angažovanje postalo uzorno aktivno u očekivanju da država konačno taj zakon donese. Naravno ne treba ni državu uvek cepidlački ocenjivati sa minus, jeste sramota što do sada to nije učinila ali treba misliti i na njene potrebe, jer da jeste onda bi političari izgubili jedan važan stav za ponudu prilikom izbornih kampanja.

Dakle, Beograđani zdušno prate planiranje grada i na mnogim mestima, posebno u centru grada se trude da uspore donošenje planova, ne da ih odbace jer kao odgovorni ljudi razumeju neophodnost uređenja svog kvarta, ali bar da odgode urbanističku priču dok narečeni zakon ne počne da čini pravdu u prostoru. Veruju da će tada svoju vraćenu imovinu kapitalizovati na bolji način, pre svega u svoju korist. Zaštitu gradske istorije koju vide i doživljavaju, što je ljudski, prvenstveno kroz prizmu svoje parcele i zgrade, te koriste zaštitu kulturnog dobra kao odbrambeni argument, uključuju se u priču često dovodeći u sumnju predloge institucija, ne bi li zbunili urbaniste i bar malo odložili usvajanje plana. To je tako kada se radi o materijalnoj strani života i za svaku pohvalu je građanski angažman i njihova budnost i iskorak u realni život. Zaista, konačno nešto normalno, na pragu demokratije, istina je da nedostaje malo od građanske odgovornosti, zasad su stigli samo do prava ali na vidiku je velika šansa za budućnost Beograda o kome će i njegovi žitelji da vode računa.      

Taj paralelni način zaštite ima i drugi vid. Beograđani štite i neki stari, sasvim ruinirani, zapušteni i zaostali deo grada, iznoseći različite argumente zašto je nužno da se upravo taj kraj ili zgrada zaštite kao spomenik gradske prošlosti. Nije takav stav uvek u vezi sa lukrativnim namerama, to je u sferi ličnog i emotivnog, nije racionalno i egoistično je, jer oni štite tom prilikom svoju vlastitu, sopstvenu autentičnu prošlost, svoja sećanja na vreme i godine provedene upravo na tom mestu. Pokušavaju da održe i očuvaju prostor kao virutelni ambijent, kao zaštićeno mesto gde pohranjuju svoja sećanja, svoju ličnu istoriju, to je kao nekakav  muzej senki i snova. Beograđanin, svaki posebno, ima u toj priči svoje sopstvene odaje i u tom samo njemu znanom i pristupačnom svetu on opstaje i traje. Beograđani čuvajući svoj stari kvart čuvaju svoju životnu priču iz prošlosti u najlepšim bojama, neki put pomisle da to i nije bilo uvek tako svetlo ali brzo se vrate u svoj rajski vrt i posle ne dozvoljavaju ni samom sebi da drugačije misle. Onda, iznenada dođu neki ljudi koji nude blagostanje ne bi li na mestu gde se čuvaju uspomene gradili novo. Branioci uspomena se bude, napuštaju svoj idilični muzej sećanja, pristupaju realnosti i postaju saučesnici gradograditelja novog ambijenta na mestu onoga što su do maločas štitili, ne zaboravljajući ipak ništa od predhodnog života,  odnose sve to sa sobom pre pojave bagera.

Kasnije u novom ambijentu, možda na sasvim drugom kraju grada, u novim stanovima stvorenim i nabavljenim od prodaje scenografije u kojoj je san do nedavno čuvan, prizivaju se i prepričavaju sećanja. Ali tu se priča ne završava, beskrajna priča o gradu i trajanju ne samo zgrada več i onoga zbog čega one ustvari i postoje - života koji se u njima događa - neprekidni film neodređenog žanra i nekonzistentnog scenarija, zabeležen u mislima o prohujalom, virtuelni trag predhodnog prolaženja gradom.

Sa naslednicima je pomalo različito; mlađi to drugačije doživljavaju i zadovoljni su novom imovinom i ambijentiom, što ne sprečava one prve da i u novom prostoru čuvaju sećanja na stari kraj i nikada ga ne prežale, a i kako bi, to je kao da se odriču svega što su peživeli, jer sećanje pripada samo onima koji su ga doživeli. Ambijent, stari ili novi, bez Beograđana koji u njemu žive bitno menja svoje biće i promenom stanovnika, odlaskom starosedelaca i dolaskom nekih novih to više nije onaj deo Beograda koji je nekada bio. Ambijent nije samo skup zgrada, zelenilo ili širok vidik, ili kafana na ćošku. Njega nema ako nema više sećanja i ako se prošli događaji zaborave, oni što se dogodiše na tom tlu i kvartu od kojih je načinjen grad.

Grad se ustvari tako menja i uvek je iznova stvoren, ambijent je tamo gde su sećanja u svesti Beograđana, uvek, bez obzira što je sve promenjeno, zgrade i ulice i neko novo drveće umesto ondašnjih, i bez obzira što su starosedeoci otišli, oni sa nekog drugog mesta nadziru i čuvaju nekdanji ambijent, prizivaju ga i nanovo oživljavaju, pa je Beograd mnogoslojan, ima raznih ambijenata na istom mestu paralelno sa onima koji trenutno zauzimaju prostor. Zato je Beograd lep i ispunjen i dugo se nije znalo zbog čega je tako, sve dok ove redove nisam ispisao. Uostalom Serge Reggiani je u jednoj pesmi otpevao da Venecija nije tamo gde je već tamo gde si srećan.

8058809977_83fe9c5754_z.jpg 

 

 

 

 

 

 

Atačmenti



Komentari (40)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 00:07 10.10.2012

Znam da je trol...

...odnosno skretanje sa teme, ali moram ovo da Vas pitam.
Šta mislite o ovome:

http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Zaha-Hadid-pretvara-zgradu-Beka-u-luksuzni-hotel.lt.html


Ja sam potpuni laik po pitanju urbanizma, ali mi se nekako ne uklapa.
loader loader 01:00 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

ali mi se nekako ne uklapa

Ni meni.
Iako se onamo kaže: "Budući višenamenski centar nalazi se u okviru kompleksa Beogradske tvrđave kao deo spomenika kulture od izuzetnog značaja za republiku. Uslove zaštite za to područje za potrebe plana detaljne regulacije koji je prethodio urbanističkom projektu i koji je usvojen u martu ove godine propisao je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, u čijoj nadležnosti je tvrđava."

max.cohen92 max.cohen92 07:30 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Nije trol...

Postoji jedna nepomirljivost kad je ovakvo nesto u pitanju. Izgled grada mora da se menja, cinjenica. To znaci, nesto novo, najcesce tesko prihvatljivo stupa na scenu. Da li ce unaprediti ili degradirati prostor, jedino vreme i eksploatacija mogu pokazati, nikakve studije,iskustvena zapazanja, simulacije i 3D vizuelizacije ne pomazu.
Da li volim Zahu? Ne. Smatram da su joj projekti nerentabilni do bezobrazluka, neergonomski i ne sluze svrsi. Da li je postujem? Da. Jer je brend za sebe, skoro institucija. Mislim da je ta kontradiktornost prisutna i u ovom slucaju. Postoji veliki problem tog dela grada i uopste donjeg Dorcola. Pruga,pruga, pruga... stare fabrike, GSP...to se mora resiti i ne treba cekati, odlagati. Hotel i kompleks na takvom mestu...verovatno. Mesto i lokacija odlicni, sem cinjenice da se od Zoo vrta leti ne moze disati. Pauk servis, obilaznica, deo keja u produzetku od centra Boban ka Gaucosima, havarija teska. Mnogo stvari koje cekaju na lancanu reakciju, do koje mora doci.
Sve u svemu na papiru, dobar potez. Lagani silazak grada ka reci, ali ne ka Savamali vec Marini. Sa necim mora da se pocne.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:36 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Nije trol!
kada zaštitnici ne mogu odoleti argumentima raznih molilaca pa ustanove novo tumačenje istoriske vrednosti te je stave u kolonu za moguću zamenu kako bi neki novi, dakle veći, mnogo veći objekat ili široka ulica mogli biti sazidani i to se objašnjava i tumači kao početak nove istorije tog lokaliteta u gradu.

Gradski upravljači procenjuju korist i štetu pa su ovde izračunali da je korist veća za grad po cenu da se bitno izmeni postojeći ambijent sa zgradom Beka. Ta fabrička zgrada po mom mišljenju nije neka posebna vrednost kao ni ambijent koji se oko nje stvarao, bila je to ipak zona za neku proizvodnju. Bitno je bilo da se ne podigne visoka zgrada koja bi konkurisala i nametala se tvrđavi i nadam se da to nije promenjeno predloženim projektom. Drugo, bilo bi lepo da je organizovan međunarodni konkurs ali očito da je investitor postavio svoje uslove pa je interes da se ta investicija ostvari i grad profitira prevagnulo. Treće, dobro je za Beograd, bez obzira na moja zakeranja da Zaha Hadid potpiše projekat jer će to za grad dobro, promocija grada se i tako može vršiti i to uspešno. Ako ne bude ugrožena tvrđava visinom novog objekta što se iz slikica koje su objavljene ne može videti sve može da bude dobro i korisno.
Inače, ja nisam ljubitelj arhitekture narečene gospođe jer je to neki savremeni hibrid na silu projektovan ali to je kao u visokoj modi, prave se cipele i haljine saavim neobičnih oblika koji se kasnije nikada nigde ne pojave niti ih ko nosi ali su važni za promociju dizajnera, proizvođača ili več nekoga pa eto to se u skladu sa savremenim civilizacijskim principima događa u Beogradu. Ne preostaje drugo Beograđanima nego da počnu da uživaju. Uostalom, mora taj deo da se menja, da grad dođe nekako do obale reke a za to treba novac, sada je prilika pa je ne treba propustiti.
antioksidant antioksidant 07:41 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Lagani silazak grada ka reci,

pa ne bas ka reci. u smeru reke da ali se do reke neće stići
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:49 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

ali se do reke neće stići

Korak po korak, ako se ne pruži noga unapred stajaće se na mestu ...

i da dodam na ono od malopre ... potrošačko društvo još uvek vlada i nije uvek u skadu sa muzejom sećanja i nekdanjim ambijentom koji Beograđani čuvaju u mislima. Pričam sa nekom malađarijom o tome i uopšte me ne razumeju ... ja ih razumeme.
antioksidant antioksidant 07:51 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Korak po korak, ako se ne pruži noga unapred stajaće se na mestu ...

pa mogli su da krenu sa avale ako je poenta u približavanju a ne u dostizanju. na reci je vec nebojsina kula, pa teniski tereni pa 25 maj pa stambene zfrade sve do marine (koja je vec data investitoru). kako se radi, ja bih se polako opraštao od kule (mada je grci štite)
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:53 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

ja bih se polako opraštao od kule

Malo ste preterali u brizi, kula je bezbedna za uvek a dobro je da joj se okolina uredi ...
I nema dosezanja bez približavanja ...
antioksidant antioksidant 07:58 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Malo ste preterali u brizi

naravno, rekoh vec da je to sad grcka briga inace je kula bila poluzaboravljena



I nema dosezanja bez približavanja ...

sve zavisi odakle se krene, ali lokacije bliye reci su zauzete
max.cohen92 max.cohen92 08:03 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Hoce, stici ce na reku. Mora, nema kud...

Pitanje vremena. Izmestanje saobracajnica i pruge je kljucni faktor. Za Stajgu i Savamalu celu, za deo ispod pasarele gde su oni avetinjski koloseci, za deo ka Dunav stanici. Naravno zeleznicka stanica mora da leti odande. To otvara vrata celog priobalja koje je prostor neslucenih mogucnosti. Kad se krene od sajma do Dunav stanice sa sve Karadjordjevom, Beton halom i 25-im majem, bice najjaci potez u Beogradu. Ako neko nadje interes da sredi luku do Visnjice, pod nekim transparentnim uslovima ( ovo je vec SF) potez kog se ne bi postideo ni jedan grad na planeti.
antioksidant antioksidant 08:06 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Mora, nema kud...

pa kažem ti, nema kud. ne može do reke, nema gde (ako pričamo o dunavskoj strani tu je jedino luka prilaz ali znamo sta se tu desava. savamala je druga prica)
Ako neko nadje interes da sredi luku do Visnjice, pod nekim transparentnim uslovima ( ovo je vec SF) potez kog se ne bi postideo ni jedan grad na planeti.

potpis, pečat i bez primedbi u javnoj raspravi
max.cohen92 max.cohen92 08:50 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

antioksidant
Mora, nema kud...

pa kažem ti, nema kud. ne može do reke, nema gde (ako pričamo o dunavskoj strani tu je jedino luka prilaz ali znamo sta se tu desava. savamala je druga prica)
Ako neko nadje interes da sredi luku do Visnjice, pod nekim transparentnim uslovima ( ovo je vec SF) potez kog se ne bi postideo ni jedan grad na planeti.

potpis, pečat i bez primedbi u javnoj raspravi


Otprilike taj rad...
dragan7557 dragan7557 09:35 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Đorđe Bobić:
Ta fabrička zgrada po mom mišljenju nije neka posebna vrednost

Ma jok more, vidi se i po ceni koju su za nju/ega sadašnji vlasnici platili.

cerski
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:48 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

i po ceni koju su za nju/ega sadašnji vlasnici platili.

Ajde bre, govorio sam o arhitektonskoj vrednosti, otvori se malo i misli globalno o temi ... na primer, izlazak grada na Dunav i koliko to košta
dragan7557 dragan7557 09:51 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Đorđe Bobić
i po ceni koju su za nju/ega sadašnji vlasnici platili.

Ajde bre, govorio sam o arhitektonskoj vrednosti, otvori se malo i misli globalno o temi ...

Globalno?

Pa kakve veze ima Beograd sa globalnim trendovima?


cerski
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:57 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

globalnim trendovima?


možda nema ali ja bih veoma voleo ... a ti?

setio sam se ... Zaha Hadid je trag ka globalnom trendu ...
dragan7557 dragan7557 10:04 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Đorđe Bobić
globalnim trendovima?


možda nema ali ja bih veoma voleo ... a ti?

setio sam se ... Zaha Hadid je trag ka globalnom trendu ...


Pa i ja bih voleo, ali mi je jasno da Beograd tapka po svemu osim po gadovima zvanim Šoping Mol za neotesanom arhitekturom.

cerski
sevarlica sevarlica 14:46 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Pitanje vremena. Izmestanje saobracajnica i pruge je kljucni faktor


Baš je ružno da najlepši deo grada(uz Dunav i Savu) liči na apokaliptični rudarski kompleks.

Za Stajgu i Savamalu celu, za deo ispod pasarele gde su oni avetinjski koloseci, za deo ka Dunav stanici. Naravno zeleznicka stanica mora da leti odande. To otvara vrata celog priobalja koje je prostor neslucenih mogucnosti. Kad se krene od sajma do Dunav stanice sa sve Karadjordjevom, Beton halom i 25-im majem, bice najjaci potez u Beogradu. Ako neko nadje interes da sredi luku do Visnjice, pod nekim transparentnim uslovima ( ovo je vec SF) potez kog se ne bi postideo ni jedan grad na planeti.


Zamisli lažnjak voznu stanicu na sadašnjem mestu(uz restauraciju kompletnu) sa koje bi kretali spec tramvaji(orient expres fazon) i koji bi išli kroz jedan veliki park od sadašnje žel.stanice kroz celu Savamalu do Brankovog mosta(do Konanove skulpture). Ceo taj sektor da se sruši ozeleni, poploča i napravi ogromno šetalište, letnje pozornice, ulične galerije, itd...
sevarlica sevarlica 14:50 10.10.2012

Re: Znam da je trol...

Đorđe Bobić
i po ceni koju su za nju/ega sadašnji vlasnici platili.Ajde bre, govorio sam o arhitektonskoj vrednosti, otvori se malo i misli globalno o temi ... na primer, izlazak grada na Dunav i koliko to košta


Košta da se otpuste prekobrojni u gradskoj i opštinskim upravama, da se strožije vodi kaznena politika svih vrsta(od pljuvanja na ulici do divlje gradnje), da se nađu donatori ili određen stepen ekonomskog interesa u projektima.

Dakle košta, racionalnog razmišljanja i dosta rada... :)
loader loader 00:56 10.10.2012

Beograd-jawascript:;


Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:15 10.10.2012

Da se vartimo na temu !

Lepo se ispričasmo oko Gospođe Zahe i tako to ali sada je vreme da čitamo tekst i pričamo o Beograđanima kao zaštitarima (sic!) i njihovom bolu za izgubljenim rajem iz pohranjene memorije ...
antioksidant antioksidant 10:18 10.10.2012

Re: Da se vartimo na temu !

ali sada je vreme da čitamo tekst i pričamo o Beograđanima kao zaštitarima

сунце је. сад је време за шетњу поред реке
max.cohen92 max.cohen92 10:25 10.10.2012

Re: Da se vartimo na temu !

antioksidant
ali sada je vreme da čitamo tekst i pričamo o Beograđanima kao zaštitarima

сунце је. сад је време за шетњу поред реке


Ljubomoran!

Smrtz...ja zivim u gradu koji nema reku.
antioksidant antioksidant 10:29 10.10.2012

Re: Da se vartimo na temu !

max.cohen92
antioksidant
ali sada je vreme da čitamo tekst i pričamo o Beograđanima kao zaštitarima

сунце је. сад је време за шетњу поред реке


Ljubomoran!

Smrtz...ja zivim u gradu koji nema reku.

ја сам одрастао у граду који има покушај реке и још увек у шетњи поред дунава замишљам њу (нешто као тома кад се шетао поред темзе центром лондона што је кроз главу вртео слике из вишњичке бање)
max.cohen92 max.cohen92 10:48 10.10.2012

Re: Da se vartimo na temu !

Đorđe Bobić
Lepo se ispričasmo oko Gospođe Zahe i tako to ali sada je vreme da čitamo tekst i pričamo o Beograđanima kao zaštitarima (sic!) i njihovom bolu za izgubljenim rajem iz pohranjene memorije ...


Gosn. Djordje...nema tu mnogo da se pise i prica. Generacije ponikle u Beogradu kao referencu i dalje imaju ono sto je nastalo pre WWII u smislu neceg estetski vrednog i za to vreme koliko, toliko u korak sa vremenom. Te vrednosti su opste prepoznatljive, laiku, profesionalcu, svakome. I to je ono na sta se sa nostalgijom Beograd vraca. Da ne trolujem opet o komunistima i periodu posle 1945. cinjenica je da se niko nece uhvatiti referenci iz tog perioda, kad pricamo o gradu i njegovoj evoluciji. Ma koliko isprazno sada zvucalo, bilo je trenutaka kad je Beograd drzao neki prikljucak sa svetom, otuda i to nasledje sto u vremenu, sto u arhitekturi.
Beograd i dalje zivi u zlatno doba Kraljevine...
g.radicevic g.radicevic 11:42 10.10.2012

Re: Da se vartimo na temu !

sada je vreme da čitamo tekst i pričamo o Beograđanima kao zaštitarima (sic!) i njihovom bolu za izgubljenim rajem iz pohranjene memorije ...


bol je jači što su očekivanja veća,
a onda će, kad se očekivanja ispune (ako se ispune),
bol lečiti, adekvatnom količinom...
novca naravno
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 12:53 10.10.2012

Re: Da se vartimo na temu !

време за шетњу поред реке

Konačno nešto normalno i obično ...
antioksidant antioksidant 12:59 10.10.2012

Re: Da se vartimo na temu !

Đorđe Bobić
време за шетњу поред реке

Konačno nešto normalno i obično ...

а омакне се и мени по некад
ivan.radak ivan.radak 12:22 10.10.2012

Diskusija bez kraja

Odlican tekst gospodine Djordje, sve je na mestu

grad je "zivo bice" i niko nikada nece uspeti da zamrzne svoju idealnu sliku (osim na slikama, jel).

Ali, kada dolazite iz Zemuna sta ima da se kaze? Nad tim delom je pocinjen urbanisticki genocid (podjimo od Prvomajske pa na sever). Ne moze nijedna idilicna slika o Beogradu, a imam ih na milione, da me zastiti od nerviranja kada vidim sta je tamo nastalo. Ima toga u odredjenim kolicinama u svim delovima grada, naravno. Izgubljena bitka, nemas sta vise da zastitis.

Nije u celoj prici sporno da nesto mora da se menja. Mora. Sporan je nacin. To porazava "zastitare". Ko je normalan protiv toga da se izmesti luka iz Beograda (dobro da nisu jos i neki rudnik tu iskopali) i da tu naprave nesto lepo. Jos kada angazuju svetski poznatog arhitektu (nisam iz struke, valjda je on svetska klasa), ko normalan moze da bude protiv toga, a za hangare, pruge, kolone kamiona u centru grada. Sporan je nacin dolaska do toga. To obeshrabruje.
Prenesite sve to na neki drugi deo. Evo sad sam na Vracaru... i tamo nice sve i svasta i dovodi u sumnju kako se dotle stiglo...

Onda pomislis da moze nesto da nikne i na sred Terazija... (stiglo je jako blizu, ako bolje razmislimo). Sto ne bi vratili fontanu sa slike...moze li i neki dobar proces unazad da se dogodi.

Pustite me da cuvam u mislima svoju sliku Beograda i menjajte ga prirodnim putem, a ne ulaskom na zadnja vrata
sevarlica sevarlica 15:03 10.10.2012

BG ali ceo... a ne samo novi deo...

Zaštita Beogradskog gradskog istoriskog nasleđa je kao što metropoli dolikuje organizovana posebnom službom – institucijom koja se brine o prošlosti grada - u ovoj priči, posebno o urbanoj matrici i arhitekturi.


Khm, ista ta služba je zadužena i za istoriska nasleđa starih urbanih celina na teritoriji grada Beograda. U nekim "celinama" je toliko zadužena i posvećena poslu da je čak stavila hipoteku na dalju gradnju po GUP-u do 2021-e.

E sad tu dolazimo do definicije "vrzinog kola" iliti srpskih propisa.

1. Grad stavio hipoteku(zabranu) na urbanu celinu od istorijskog značaja.
2. Zgrade, ulice, itd. su deo tog istorijskog značaja.
3. U tim zgradama žive ljudi kao što tim ulicama ljudi pešače i voze automobile, itd.
4. Stanari objekata NE MOGU da popravljaju svoje objekte samostalno, već je to obaveza Grada i/ili opštine. Isto je sa ulicama i trotoarima.
5. Grad realno ne održava ove objekte i oni vremenom trunu, propadaju i nestaju.
6. Vlasnici se iseljavaju iz ovih objekata (da im krov ne bi pao na glavu)
7. Objekate kupuju lokalni moćnici i drugi podguzi i fukara.
8. Novi vlasnici ruše objekte, zidaju nove, renoviraju stare, itd.

Siže priče je: imate ulicu u kojoj stoji ćerpičara pa zgrada na 5 spratova(na parceli 100%), pa neka daščara stara 150 godina, pa nova kafana, pa vulkanizer, pa opet zgradetina(izašla na ulicu), itd.
antioksidant antioksidant 15:06 10.10.2012

Re: BG ali ceo... a ne samo novi deo...

Stanari objekata NE MOGU da popravljaju svoje objekte samostalno

зашто?
sevarlica sevarlica 18:17 10.10.2012

Re: BG ali ceo... a ne samo novi deo...

antioksidant
Stanari objekata NE MOGU da popravljaju svoje objekte samostalno

зашто?


Zakon. Propisi Pantitju
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 18:28 10.10.2012

Re: BG ali ceo... a ne samo novi deo...

1. Grad stavio hipoteku(zabranu) na urbanu celinu od istorijskog značaja.
2. Zgrade, ulice, itd. su deo tog istorijskog značaja.
3. U tim zgradama žive ljudi kao što tim ulicama ljudi pešače i voze automobile, itd.
4. Stanari objekata NE MOGU da popravljaju svoje objekte samostalno, već je to obaveza Grada i/ili opštine. Isto je sa ulicama i trotoarima.
5. Grad realno ne održava ove objekte i oni vremenom trunu, propadaju i nestaju.
6. Vlasnici se iseljavaju iz ovih objekata (da im krov ne bi pao na glavu)
7. Objekate kupuju lokalni moćnici i drugi podguzi i fukara.
8. Novi vlasnici ruše objekte, zidaju nove, renoviraju stare, itd.


Ovo liči na savršeno smišljen plan kako da se dođe do zemljišta u gradu za novo zidanje ... stvarno je jednostavno, istina traje neko vreme ali efikasno je, ekonomično i održivo ... samo je pitanje ko su novi vlasnici?
antioksidant antioksidant 19:13 10.10.2012

Re: BG ali ceo... a ne samo novi deo...

sevarlica
antioksidant
Stanari objekata NE MOGU da popravljaju svoje objekte samostalno

зашто?


Zakon. Propisi Pantitju

много глуп пропис
разумем да неко контролише како се то ради али да ти се као власнику не дозвољава одржавање имовине је тешка зајебанција
milisav68 milisav68 21:35 10.10.2012

Re: BG ali ceo... a ne samo novi deo...

antioksidant

много глуп пропис
разумем да неко контролише како се то ради али да ти се као власнику не дозвољава одржавање имовине је тешка зајебанција

Propisi su propisi.


Moj drug živi u kući (dedovina, stara skoro sto godina), koja je proglašena za istorijski spomenik/kulturna baština (ili već kako su definisali), i ne daju mu da renovira fasadu, iako on samo hoće da povrati prvobitno stanje (jer se malter uveliko odvaja od zidova, i pada po trotoaru).

Pisao je razne molbe, a odgovor je uvek bio da ne može, jer je za to zadužena država.
sevarlica sevarlica 11:21 11.10.2012

Re: BG ali ceo... a ne samo novi deo...

Pisao je razne molbe, a odgovor je uvek bio da ne može, jer je za to zadužena država.

E sad zamisli celu varoš takvu. Kuće se ruše same od sebe i od prekomerne brige države.
sevarlica sevarlica 11:29 11.10.2012

Re: BG ali ceo... a ne samo novi deo...

Đorđe Bobić
1. Grad stavio hipoteku(zabranu) na urbanu celinu od istorijskog značaja.2. Zgrade, ulice, itd. su deo tog istorijskog značaja.3. U tim zgradama žive ljudi kao što tim ulicama ljudi pešače i voze automobile, itd.4. Stanari objekata NE MOGU da popravljaju svoje objekte samostalno, već je to obaveza Grada i/ili opštine. Isto je sa ulicama i trotoarima.5. Grad realno ne održava ove objekte i oni vremenom trunu, propadaju i nestaju.6. Vlasnici se iseljavaju iz ovih objekata (da im krov ne bi pao na glavu)7. Objekate kupuju lokalni moćnici i drugi podguzi i fukara.8. Novi vlasnici ruše objekte, zidaju nove, renoviraju stare, itd.Ovo liči na savršeno smišljen plan kako da se dođe do zemljišta u gradu za novo zidanje ... stvarno je jednostavno, istina traje neko vreme ali efikasno je, ekonomično i održivo ... samo je pitanje ko su novi vlasnici?


Od pre neki dan sam počeo i zvanično da pokrećem to pitanje u opštini Grocka, i dato mi je obećanje da će, na moje insistiranje, tražiti od grada da se promeni taj deo GUP-a po kom Gročanska čaršija potpada pod "prostorno kulturno-istorijska celina" i da se tako skine hipoteka na izgradnju i razvoj.
Ono što mi je bilo porazno je činjenica da ljudi koji vode moju opštinu nisu ni znali o čemu pričam.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 12:42 11.10.2012

Poslednja odbrana

Sećam se građanina čija je kuća proglašena za kulturno dobro a bila je sasvim malecka i oronula i bila je na Vračaru pa kada sam radio taj plan on je insistirao da se to promeni, ništa se nije moglo iako je čovek bio sasvim u pravu, kuća nije zavređivala bilo kakvu zaštitu ali je bila deo ambijentalne celine i onda sam ga savetovao da preko suda zatraži posebnu ekspertizu da bi se utvrdilo da li odluka o zaštiti ispravna sa stručne strane. Učinio je to i trajalo je dugo ali kako sam čuo on je pobedio i sada sme da kreči i malteriše do mile volje po svojoj imovini, naravno pod budnim okom onih zaštitara. Mislim da je to dobar model i ako bi mnogi pribegli tom modelu možda bi se glupost mogla promeniti u pruhvatljivo normalan postupak, zaista, ako država nema kinte za to onda je glupo da vlasnik ne sme svoju imovinu da održava pod nekim uslovima kao što je po celom svetu. Nije obavezno da baš ovde bude još jedan neobičan izuzetak ...
satinelle satinelle 01:09 13.10.2012

beogradjani, ima li vas...

Ja sam od rodjenja "profesorskoj koloniji" i cini mi se da se stvari menjaju na bolje. Renoviraju se stara zdanja...mozda ne tako popularna, ali predivne gradjevine u privatnoj svojini (vecina kuca u okruzenju je nacionalizovana). U Beogradu mi najvise smetaju "socijalisticke" zgrade, prazne kocke bez imalo duse, ...e to me "ujeda za srce"...Kako je moguce da su takve tvorevine ikad odobrene za izgradnju? Tako bodu oci i smetaju, da cak ni ove novostvorene kartonske 3D futuristicke tvorevine, ne mogu toliko da strce, koliko ono sivilo socijalizma decenijski ubija dusu jednog, ali mog jedinog Grada...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:59 13.10.2012

Re: beogradjani, ima li vas...

najvise smetaju "socijalisticke" zgrade


I ja sam u toj koloniji i svaki dan gledam one sanduke uz Cvijićevu koje su nastale u vreme socrealizma po sovjetskom modelu kada je trebalo da se na brzinu posle rata naprave stanovi za radničku klasu i poštenu inteligenciju i to je u redu, arhitektura prati neumitno potrebe i ne pita uvek šta će posle da bude, tada su te zgrade bile IN. Bilo ih je i u Americi i Engleskoj, nema veze sa onim da će biti zemlja proleterska ... nastale su iz potrebe da se jeftinom gradnjom dođe do zarade i da se sirotinji obezbedi stan sa jeftinom kirijom. Sada ih ruše i menjaju istim onim novotarijama koje vas ujedaju za srce ali to je proizvod opalog i posrnulog kulturnog modela, uostalom nije to lokalni trend, po celoj Evropi se takve kuće sreću. Posle će da bude nešto super i treba biti malo strpljiv, problem je što te kuće dugo traju ... i dopadaju se onim koji tamo kupuju stanove i misle da su se uselili u "modernu" arhitekturu slušajući Cecu i tako te ... ali dobro je sve dok ima onih, kao vi, koji gunđaju !

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana