Gdje je Lemberg?

dunjica RSS / 04.02.2008. u 18:52

Zadnja dva desetljeća svjedocima smo velikih promjena na istoku i jugoistoku Evrope. U razgovorima o tranziciji i njenim posljedicama hvatamo se prvo njenih ekonomskih i političkih produkata i/ili posljedica, neposredno zatim dotaknemo se problematike strukturalnih promjena (npr. zakoni i institucije, njihova (ne)primjerenost, (ne)djelotvornost, čak i izostanak prijeko potrebnih) i društvenih anomalija (porast kriminaliteta, odnos prema osjetljivim grupama i manjinama, …). Tak malo kasnije, ali neizostavno, priča krene u smjeru promjena u demografskim strukturama tih društava, koje teško da bi mogle biti ohrabrujuće.

Kao što pokazuje primjer koji me ponukao na pisanje ovog teksta, ova posljednja problematika – demografske i društvene promjene na pomenutim geografskim širinama, prisutna je mnogo dulje, a nastala još prije no što je ideju hladnoratovskih podjela "pojela" vlastita besmislenost.

Ovaj tekst je hommage gradu koji stoji zastupnički za sve one gradove na istočnim prostorima Starog kontinenta koji su zadnjih desetljeća, čak stoljeća, prolazili velike transformacije: od multikulturalizma (i prije nego što je sam izraz ušao u širu upotrebu) i preobilja stvaralaštva svake vrste do osiromašenja negdje na rubu Evrope.

„Wo ist Lemberg?“ („Gdje je Lemberg?“) je izložba koja je krajem prošle godine bila postavljena u Fondaciji Nove sinagoge u Berlinu. Lemberg je njemačko ime Lavova u današnjoj Ukrajini (ukrajinski Львів/Lwiw, poljski Lwów, ruski Львов/Lwow, bjeloruski Львоў/Lwou, jidiš לבוב/Lwow, latinski Leopolis). Pod imenom Lemberg, prethodnih je stoljeća bio poznat kao grad koji je prevazišao ograničenost galicijskoh schtetla* i postao centar evropske jevrejske kulture, sastajalište vizionara i znanstvenika, ljudi od teatra iz cijeloga svijeta, književnika i danas zaboravljenih umjetnika.

Lavov, nastao na prijelazu između Istoka i Zapada, u kojem su ljudi najrazličitijih kultura i etničkih pripadnosti stoljećima živjeli zajedno, uglavnom u miru. Pretpostavlja se da su prve naseobine na području današnjeg Lavova postojale još u 5.st.n.e., dok prvi pisani spomen o Lavovu datira iz 1256. godine. U to vrijeme je pripadao Kijevskom carstvu, sve do mongolskih osvajanja i njegovog raspada, a nakon čega sredinom 14.st. pripada Poljskoj.

U doba poljsko-latvijske Unije, od 1375. do 1772, Lavov je bio glavni grad poljskog Rutenskog vojvodstva (ovo područje je danas podijeljeno između Poljske i Ukrajine). Dobijajući već 1356. status grada, u njega se naseljava veliki broj Nijemaca i Jevreja. Službeni jezik postaje njemački za slijedećih 200 godina. O ranoj multikulturalnosti grada govori i podatak da je bio sjedištem triju nadbiskupije: rimokatoličke, grkokatoličke i armensko – katoličke. Od 16.st. u gradu su zastupljeni i protestanti

U prvoj polovici 17.st. grad je brojio približno 25—30 tisuća žitelja. Već je tada postojalo oko 30 obrtničkih organizacija koje su okupljale preko sto različitih struka. Njemački povjesničari ga 1618. godine pominju u djelu «Istaknuti gradovi svijeta». Lavov - sada pod imenom Lemberg – pripada 1772. Austriji i postaje sjedište austrijske provincije Galicije. To je grad u kojem se, uz poljski, ukrajinski i ruski govorio jidiš, njemački, rumunjski, talijanski, tatarski, engleski i armenski. U to vrijeme postojale su direktne željezničke veze Beč – Lemberg i Pariz – Lemberg. Odatle se dalje putovalo na istok. Kako jednom reče jedna novinarka: Lavov se nalazi na drugom kraju zapadnog svijeta i istovremeno na njegovom početku.

U ona vremena kada je Balzak noćio u lemberškom hotelu George, na proputovanju svojoj poljskoj grofici, grad su nazivali „mali Beč“ i bio je načičkan spomenicima Franji Josipu Habsburškom. Kada je kasnije pripao Poljskoj, ime mu je promijenjeno u Lwow i spomenici habsburškom caru zamijenjeni su spomenicima pjesniku poljskog romantizma Adamu Mickiewiczu. Nakon što je po Hitler-Staljinovom sporazumu taj dio Poljske pripao Sovjetskom Savezu, Mickiewicz je "protjeran" Lenjinom. Dolaskom pod njemačku okupaciju, za postavljanje Hitlerovih spomenika nije ostalo vremena. Nacisti su bili isuviše okupirani nastojanjima da grad, prethodno sinonim vreve i slavljenja života, „oslobode“ Jevreja i jevrejske kulture. Ukupno 120 000 lvovskih Jevreja ubijeno je od nacista.

Oni koji se još sjećaju tih vremana imaju običaj reći da gdje god u Starom gradu vidite par staraca na klupi ili uličnog trgovca sa svojim provizornim štandom, tamo je nekada stajala sinagoga. U Jevrejskom sokaku, koji je pripadao srednjovjekovnom getu, stajao je, kažu, nekada najljepši jevrejski hram Evrope.

Danas u Lavovu živi još 2000 Jevreja, izgrađena je nova sinagoga i stigao rabin iz New Yorka. "Wer hat Möglichkeit, hat gemacht Emigrazie", tko je imao priliku, emigrirao je. Jevrejski kulturni centar, u vrijeme nacional-socijalizma konjušnica, u sovjetska vremena sportski klub, danas služi kao skladište ortopedskih pomagala za preostale članove Zajednice. Na rubu grada, između gradske zaobilaznice i benzinske pumpe, podignut je spomenik galicijskim Jevrejima, žrtvama holokausta.

Nakon rata Lemberg ponovo pripada Ukrajini i postaje Lwiw. Sovjeti su se tu zadržali više od pola stoljeća. Progone Jevreja zamijenili su progoni Poljaka (iza 1945. prognano ih je preko 100 000) i političkih neistomišljenika. Mnogo Ukrajinaca je umrlo u sovjetskom gulagu ili progonstvu. Sovjetski utjecaj je vidljiv još i danas, kada je Lavov središte zapadne Ukrajine i u kojem se ipak, za razliku od Kijeva, uglavnom govori ukrajinski. Na vremena sovjetskog socijalizma podsjećaju detaljne i otegnute kontrole na aerodromu, zimi velika gustoća karakterističnih zimskih šubara po ulicama i trgovima, ili vojne kape dimenzija dječje kahlice.

1998. Lavov dobiva UNESCO status Svjetske kulturne baštine. Svakog proljeća, zajedno s ledenicama s krovova, na ulicu s fasada otpadaju ornamenti iz perioda secesije. Zbog derutne kanalizacije, stari dio grada dobija svakodnevno nekoliko sati opskrbu pitkom vodom. Tu i tamo uruši se bez posebnog povoda neka stara zgrada. Istovremeno, novi bogataši bjesomučno preuređuju fasade po svom skorojevićkom ukusu.

Zapadna Ukrajina sanja nedosanjani stari habsburški san o ujedinjenoj istočno-zapadnoj Evropi.

Prepušten sebi, više ne Istok i još ne Zapad, Lavov se priprema za ulogu domaćina evropskog prvenstva u nogometu 2012.

 

 

Schtetl (jidiš) – naziv za naseobinu s visokim udjelom jevrejskog stanovništva na području istočne Evrope, do II svj. rata

Atačmenti



Komentari (51)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 19:36 04.02.2008

Početak i kraj Zapada i Istoka

Ko bi rekao da ces napisati ovako osvežavajuće jednostavan i informativan tekst)
Još ako si bila tamo pa da nam napišeš kako se tamo živi! Osećam da je tu mnogo krvi padalo. Valjda neće više.
Preporuka.
dunjica dunjica 21:12 04.02.2008

Re: Početak i kraj Zapada i Istoka

Ko bi rekao da ces napisati ovako osvežavajuće jednostavan i informativan tekst)

Sad ne znam kako da to shvatim?

Kako se tamo živi? Svjesno nisam napisala više od kratkog ogleda o stanju arhitekture. Možeš pretpostaviti...

prva do kralja

Bas sam pre par dana odgledala neku reportazu iz Lemberga.Mislim da ce se grad izvuci. Sa prvenstvom u fudbalu pocece i pumpanje novca, pa da vidis...
Nazovi me lokal-patriotom ali za mene je tacka sudara istoka i zapada usce Save u Dunav - s jedne strane kula Sibinjanin Janka, s druge strane sahat kula... Otomansko carsvo v. Austro-Ugarska. Tu uvek dovodim strance da vide gde se sudaraju
dunjica dunjica 21:22 04.02.2008

Re: prva do kralja

ali za mene je tacka sudara istoka i zapada usce Save u Dunav

Znam jako puno ljudi koji tako misle. Vjerojatno to mišljenje grade na tome da je pomenuto bila granica između KuK (Austro-Ugarske) i otomanskog carstva?

Eto, Hrvatska se rado smatra antemuralis christianitatis (predziđem kršćanstva) u tim vremenima, obrambeni zid od Turaka Muslimana; što izađe na slično.
igipop igipop 23:15 04.02.2008

Re: prva do kralja

Lep tekst dunjice.

A sto se tice aninog komentara i ja se nesto tripujem da je Beograd istocna granica Evrope. Mada pre ce biti nekako juzna.

Granica je (valjda) ipak linija a ne tacka
shure shure 22:11 04.02.2008

Da,to je to...

Zbog ovakvih tekstova,pratim blog B92
dunjica dunjica 22:22 04.02.2008

Re: Da,to je to...

shure

Zbog ovakvih tekstova,pratim blog B92



Uf, ovo su teške riječi, neočekivane. I obavezujuće. Hvala najljepša!
MilutinM MilutinM 23:10 04.02.2008

Re: Da,to je to...

Zbog ovakvih tekstova,pratim blog B92


U potpunosti se slažem. Da ih je samo više.

Čestitam. Sjajan spoj informativnog i nečega što tera na razmišljanje.
Ruben Ruben 22:15 04.02.2008

„Wo ist Lemberg?“ („Gdje je Lemberg?“)

Ova rečenica (pitanje) bi trebalo da postane simbol.
Jako je puno takvih gradova po obodima bivše mitel-europe.
I sam sam rođen u jednom takvom.
Ljude koji su ga izgradili ne znam.Već su odavno nestali,proterani, u trenutku mog rođenja.
međutim svedok sam ruiniranja i uništavanja tog kulturnog nasleđa.
Ono je pogotovo intenzivno posle 2000-te.
50 godina komunizma (nemojte ovo posmatrati ideološki) manje je uništeno nego za ovih desetak godina tranzicije.
Ako neko bude imao snage da pokrene javnost, izvrši neki pritisak, biće već sve gotovo.
dunjica dunjica 22:22 04.02.2008

Re: „Wo ist Lemberg?“ („Gdje je Lemberg?“)

Rubene,
Ova rečenica (pitanje) bi trebalo da postane simbol.
Jako je puno takvih gradova po obodima bivše mitel-europe.

To je i poruka teksta. Dobro mi čini kada imam utisak da me razumiju. Hvala!

Edit: i moj rodni grad - Osijek, je od te sorte. Za vrijeme i poslije svakoga rata, u "prelaznim" vremenima, čitave su grupe bile prisiljene napustiti grad, ili su u njemu nasilno gubili svoje života. Da li je to sudbina Mitteleurope?
MilutinM MilutinM 23:12 04.02.2008

Re: „Wo ist Lemberg?“ („Gdje je Lemberg?“)

50 godina komunizma (nemojte ovo posmatrati ideološki) manje je uništeno nego za ovih desetak godina tranzicije.


Ovo je tužno, a istinito. Posle će se neko setiti da gradi "još starije" (
Jeremija Jeremija 23:13 04.02.2008

A gde je Vukovar?

Pre pet hiljada godina Iliri, Kelti (Vučedol),
Rimljani (Cornacum),
Vukovo, Wolk, Wolkov (10 vek), slobodan kraljevski grad 1231,
Turci 1526-1687,
vraćaju se starosedeoci i žive u slozi (Mađari, Švabe, Srbi, Jevreji, Hrvati, Slovaci, Rusini, Ukrajinci...),
Narodna škola 1730, šegrtska škola 1886, gimnazija 1891, 1886 štamparija (Sremske novine), grad se razvija i cveta, Habzburzi, Austro-ugarska,
I Sv.rat, Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija,
II sv.rat SFRJ
1991 godina: razaranje Vukovara moglo se uporediti samo sa razaranjem Drezdena, Hirošime i Nagasakija.
Velike istorijske promene lome se preko sudbina malih ljudi i gradova. Poslednja promena nije nigde ostavila tragičnije lomove i razaranja u Evropi, kao u Vukovaru.
Ili se to meni samo tako čini zato što ga toliko volim, zato što znam kakv je bio pre 1991.
dunjica dunjica 23:33 04.02.2008

Re: A gde je Vukovar?

Još jedna "lemberška" sudbina, ali dotjerana u tragičnu krajnost.


Društvo blogersko, radujem se daljim primjerima kojih ste se sjetili čitajući o Lembergu / Lavovu!
nikola svilar nikola svilar 00:30 05.02.2008

THUNDERCLAP

Drezdena, Hirošime i Nagasakija.


sjajno što ste pomenuli drezden - čuvena operacija THUNDERCLAP 13.2.1945 3.300 tona bombi
progutalo je 135.000 ljudi i istorijsko jezgro jednog od najlepših gradova na svetu - "Firencu na Elbi"

smatram da vukovar nije baš u tom rangu ali okej.
- "vukovar u bih" je derventa.

u gore navedeno "društvo" razorenih gradova - posebno bi uvrstio varšavu i podsetio
na veličanstven duh poljaka koji su nakon drugog svetskog rata izvršili egzaktnu rekonstrukciju
kompletnog istorijskog jezgra devastiranog 1939. što je u svetu izazvalo divljenje i respekt...
dunjica dunjica 10:05 05.02.2008

Re: THUNDERCLAP

Da, ovih dana se navrsava 63 godine od ovog saveznickog zlocina, ali kontroverze oko njegove "opravdanosti" se ne stisavaju. U glavama i srcima vecine ljudi ostaje percepcija o iskljucivoj ulozi zrtve.

S druge strane,postoje i nesto diferencijalniji pogledi na ova zbivanja. Tako mi je dobro poznat i jedan projekt u kojem su se okupili ljudi iz Dresdena, prezivjeli svjedoci ondasnjih dogadjanja, kao i mladi ljudi. Oni upravo rade na osvjestavanju javnosti o brojnim i raznovrsnim oblicima pomoci i potpore ovome gradu nakon '45. Njihova je ideja prezentacija i predstavljanje javnosti svih onih ljudi, grupa i institucija, IZVAN Dresdena, koje su proteklih godina materijalno pomogli obnovu porusenog, pa sve do moralne podrske. Zvuci nevjerojatno da je pomoc i podrska od prvog dana stizala sa svih strana svijeta, nezavisno o politickoj i ideoloskoj orijentaciji! Ova grupa takodjer traga za odgovorima zasto netko, tko nicim nije vezan za Dresden, pa cak ni Njemacku, pomaze ili koristi primjer Dresdena u svom mirotvornom radu? U cemu je snaga simbola Frauenkirche, tek nedavno obnovljene?

Zanimljivo je citati intervjue koje su napravili s ljudima cijim se motivima i pokretackom snagom bave.

Link: Dresden-1945
korto malteze korto malteze 15:55 05.02.2008

Re: THUNDERCLAP

Meni je zanimljivo sto su rusevine Frauenkirche ostavljene skoro pola veka posle Thunderclap operacije, bez pokusaja obnavljanja. Bile su ogradjene kao muzejska postavka u centru grada. Pokusavao sam da zamislim mentalni procep u koji su ljudi morali zapasti pri pogledu na srusenu crkvu. Zlokobna, opominjuca, dvosmislena poruka koja je mogla glasiti 'Evo sta ce se desiti ako vam ponovo padne na pamet osvajanje sveta' i 'Evo sta mozete ocekivati od Zapada'. Cini mi se da je zivot u takvoj atmosferi (sa svim propratnim efektima) u izvesnoj meri ostavio ksenofobicno raspolozenje, koje se nekad slaze , nekad preklapa, a nekad je u potpunoj suprotnosti sa nostalgijom za istocnonemackim periodom.
Moram reci da obnovljeno jezgro Dresdena izgleda veoma lepo, sa fasadama ociscenim od pola veka industrijske cadji , ali i od dugo talozene patine. Pogotovo uvece, sa jako lepim osvetljenjem i mnogo gradskih golubova nad zidinama. Nadam se da ga nece pretvoriti u kucicu za lutke.
dunjica dunjica 16:21 05.02.2008

Re: THUNDERCLAP

Da, namjerno je ostavljena Frauenkirche kao ruševina, za opomenu. Tako je bila službena DDR verzija.

Obnova je počela tek 1994. i trajala je do prije godinu, dvije.

Sada su opet uzburkani duhovi oko Drezdena. Pejzaž oko Drezdena, odn. dolina Elbe se smatra jedinstvenom pojavom u svijetu i pod zaštitom je UNESCOa. Tako se gradske i pokrajinske vlasti, ekološki aktivisti i ostali angažirani/pogođeni natežu oko izgradnje još jednog novog mosta, Waldschlößchenbrücke. Prošle godine su započeti građevinski radovi privremeno (?) zaustavljeni, dok se ne dođe do kompromisnog rješenja.

U slučaju izgradnje mosta, moće se desiti da dolina Elbe oko Dresdena izgubi status Svjetske baštine.
Evo ovako bi trebalo izgledati (planirani most označen crveno):


Ovako je još sada:
korto malteze korto malteze 16:33 05.02.2008

Re: THUNDERCLAP

I na taj most mislim kad kazem 'kucica za lutke'. Da ne ispadne sve 'jos lepse i starije'.
dunjica dunjica 16:38 05.02.2008

Re: THUNDERCLAP

korto malteze

I na taj most mislim kad kazem 'kucica za lutke'. Da ne ispadne sve 'jos lepse i starije'.

Još nisam bila u Dresdenu, zamisli, unatoč nebrojenim prilikama i suradnjom s navedenim projektom. Ali sam stekla utisak da je efekt "kućice za lutke" već prilično postignut. Skorojevićki!
Pedja Rafailovic Pedja Rafailovic 23:24 04.02.2008

"Nemoj tamo, nije bezbedno"

Veoma lep tekst, Dunjice!

Pocetkom '90-ih, hteo sam, jednom prilikom da otputujem na dan dva do ovog grada (iz Poljske). Rekose mi da je bolje da ne putujem tamo, da nije bezbedno, u smislu pljacke, dzeparenja i tsl. Bio sam pod utiskom da Poljaci preteruju (gotovo uvek su preterivali kad bih ih pitao nesto o zemljama bivskeg SSSR-a), ali, nazalost, ipak nisam otisao. Sada, nakon svih promena, Poljaci u odnosu na zapadnu Ukrajinu, verovatno "pevaju":
"Jeszcze Polska nie przepadla!" (ovu recenicu je veoma tesko prevesti na srpski, jer alegoricno opisuje srz poljskog nacionalnog bica).
dunjica dunjica 23:39 04.02.2008

Re: "Nemoj tamo, nije bezbedno"

"Jeszcze Polska nie przepadla!" (ovu recenicu je veoma tesko prevesti na srpski, jer alegoricno opisuje srz poljskog nacionalnog bica).


To nije jedina sličnost Poljske i Hrvatske. U vrijeme ilirskog aka narodnog preporoda, Ljudevit Gaj je napisao budnicu sličnog (istog? ne znam poljski, samo naslućujem) naslova: ovdje


A što se tiče savjeta o neputovanjima u no go areas... odavno sam ih prestala slušati. Zahvaljujući tome stekla iskustva koja obogaćuju i ohrabruju.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 01:02 05.02.2008

Re: "Nemoj tamo, nije bezbedno"

"Jeszcze Polska nie przepadla!"

inace poljska himna i jugoslovenska Hej Soveni su jaje jajaetu, naravno mi pokrali:))))

potazite na jutjubu,ili sacekajte ujutro da se probudim, pa cu da vam nadjem
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 13:21 05.02.2008

Re: "Nemoj tamo, nije bezbedno"

evo da se nadovezem. Hvala Dunjice sto si me podsetila, kroz PP:))))

dakle, kao sto rekoh, pokrali smo Poljake i njihova himna je sledeca:


a Hej Sloveni
dunjica dunjica 13:29 05.02.2008

Re: "Nemoj tamo, nije bezbedno"

Hvala, Aleksandre!

Ima i više od toga. Hej Slaveni je bio pravi panslavenski hit. Vidi WIKI
nikola svilar nikola svilar 13:47 05.02.2008

-

Postovani Aleksandre, ja vas nikako ne mogu da shvatim.


dakle, kao sto rekoh, pokrali smo Poljake i njihova himna je sledeca:


vi ste verovatno svoj stav zasnovali čitajući forume na internetu a ne oslanjajući se
na elementarna muzička znanja i sluh koji možda posedujete.
ukoliko grešim, moram da priznam da vi uopšte nemate sluha.

eto, pošto meni prebacuju da nisam komepentan jer sam ANONIMAN i zbog toga
nisam AUTORITET ali sam ipak muzički radnik molim sve blogere muzičare
/ beba, g. mića marković.../ da oni daju sud o vašoj zaista nebuloznoj i neprimerenoj tvrdnji.

ono što se da primetiti iz snimka koji ste priložili jeste da osnovne melodije /tema/ obe himne
jesu durske i to jeste njihova jedina sličnost /znate li vi uopšte koliko pesama, kompozicija koje sadrže
durske melodije postoji u muzici?/

o nikakvoj drugoj sličnosti ne možemo govoriti a pogotovo ne o "krađi".

moj dobronameran savet je da o stvarima o kojima zaista nemate znanja je da ne pišete.
pogotovo /ja vidim da vi toga niste uopšte svesni / pišući zlonamerne gluposti /"mi pokrali nekoga"/
nikola svilar nikola svilar 13:49 05.02.2008

Re: "Nemoj tamo, nije bezbedno"

Hej Slaveni je bio pravi panslavenski hit. Vidi WIKI


ovo jeste zaista tačno. prema datovanju - tj. nastanku kompozicije.
dunjica dunjica 13:57 05.02.2008

Re: -

Nikola,
mislim da je ovako žestoka reakcija bila potpuno nepotrebna. Uz to, ne mile mi se vrijeđanja na mom blogu, kome god da su upućena. Stoga ću slijedeći put bez upozorenja obrisati uvredljivi komentar.

Predlažem da pogledate prilog na Wikipediji, ovaj linkovani ili na nekom drugom jeziku. Već rekoh da mi se objašnjenje na njemačkoj Wiki čini akuratnim, svakako veoma razumljivim i preglednim, pa sam iz njega dobila nadopunu svojih basic saznanja još iz osnovne škole (još tada su nas učili da je Hej Slaveni "posuđena" od Poljaka.)
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 14:37 05.02.2008

Re: -

nikola svilar
Postovani Aleksandre, ja vas nikako ne mogu da shvatim.
dakle, kao sto rekoh, pokrali smo Poljake i njihova himna je sledeca:vi ste verovatno svoj stav zasnovali čitajući forume na internetu a ne oslanjajući se na elementarna muzička znanja i sluh koji možda posedujete.ukoliko grešim, moram da priznam da vi uopšte nemate sluha.eto, pošto meni prebacuju da nisam komepentan jer sam ANONIMAN i zbog toga nisam AUTORITET ali sam ipak muzički radnik molim sve blogere muzičare / beba, g. mića marković.../ da oni daju sud o vašoj zaista nebuloznoj i neprimerenoj tvrdnji.ono što se da primetiti iz snimka koji ste priložili jeste da osnovne melodije /tema/ obe himnejesu durske i to jeste njihova jedina sličnost /znate li vi uopšte koliko pesama, kompozicija koje sadržedurske melodije postoji u muzici?/o nikakvoj drugoj sličnosti ne možemo govoriti a pogotovo ne o "krađi". moj dobronameran savet je da o stvarima o kojima zaista nemate znanja je da ne pišete. pogotovo /ja vidim da vi toga niste uopšte svesni / pišući zlonamerne gluposti /"mi pokrali nekoga"/dunjice, blogeri, ne zamerite,ovo je moj poslednji komentar uopšte na blogu B92. /od sada objavljujem samo roman/ biće obaveštenje u toku sedmice.nikola svilar

Nikola,
To nij moj stav, niti moje misljenje
to je istorijska cinjenica

Drugo, malo si se zeznuo ako si mislio da se samnom takmicis oko muzike, bolje se povuci dok nije kasno

trece, skini mi se covece vise, proganjsa me s bloga na blog.
Ne zanimas me zaista, i bolje me ignorisi ako te vec toliko svojom blog pojavom nerviram.
Srdacan pozdrav
dunjica dunjica 14:41 05.02.2008

Re: -

Aleksandre,
molim i tebe da ovim ova neprijatna komunikacija na mom blogu bude zaključena. Znam da vam obojici to nije problem. Pozdrav!
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 15:00 05.02.2008

Re: -

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 16:28 05.02.2008

Re: POSLEDNJI KOMENTAR

Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy
(Пољска није нестала догод ми живимо)

/ dakle nema direktne veze sa poljskom himnom
Poljska Mazurek Dąbrowskiego (Mazurka Dabrovskog) /


Mazurek Dabrowskiego (Dombrowski's Mazurka)

Lyrics: Josef Wybicki (1747-1822)
Music: folk melody

Jeszcze Polska nie zginela,
Kiedy my zyjemy.
Co nam obca przemoc wziela,
Szabla odbierzemy.

Chorus
Marsz, marsz, Dabrowski,
Z ziemi wloskiej do Polski,
Za twoim przewodem
Zlaczym sie z narodem.

Przejdziem Wisle, przejdziem Warte,
Bedziem Polakami,
Dal nam przyklad Bonaparte,
Jak zwyciezac mamy.

Chorus

Jak Czarniecki do Poznania
Po szwedzkim zaborze,
Dla ojczyzny ratowania
Wracal sie przez morze.

ps . obratitet paznju na boldovan naslov i tekst pesme :)))
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:32 05.02.2008

...

himna

ps. 1
duška, gledala film.
ps. 2
dobra ti ova geografija : )
dunjica dunjica 16:33 05.02.2008

Komentar Nikole Svilara

Ovaj komentar postavljam na mjestu komentara Nikole Svilara, koji sam obrisala. Njegov komentar smatram vrijednim i važnim doprinosom temi ovog posta. Međutim, u njemu se nalazila jedna uvredljiva rečenica, koju mi bilo nije moguće obrisati, a da ne obrišem cijeli komentar. Zato sam se odlučila da citiram cijeli komentar Nikole Svilara, ali BEZ te rečenice, a sam komentar izbrišem.

Protivnik cenzure, odlučih se da je upotrijebim, jer sam smatrala opravdanim.



nikola svilar

Draga Dunjice, izvinjavam se na žestokoj reakciji

molim Vas da iz teksta prema kojem ste uputili link boldujete ključne rečenice
koje normalnog čitaoca dovode do zaključka da su HIMNA POLJSKE
Poljska Mazurek Dąbrowskiego (Mazurka Dabrovskog)
i BIVŠA HIMNA SFRJ, SRJ, SICG Hej Sloveni
slične kao "jaje jajetu" te da "smo mi pokrali" himnu
od Poljaka kako gore navodi Aleksandar Stošić.


Хеј, Словени
Из Википедија

Хеј, Словени је била химна СФРЈ од 1945. до 1992. са верзијама на српско-хрватском, словеначком и македонском језику. Формирањем Савезне Републике Југославије, Хеј, Словени је постала химна те државе, а касније и химна СЦГ. Данас није у употреби.


Историја

Хеј, Словаци

Песму је написао словачки свештеник, песник и историчар Самo Томашик док је био у посети Прагу 1834. Он је био револтиран због тога што се немачки језик чешће чуо на улицама Прага од чешког. Томашик је записао у свој дневник:

У матици Прагу, бисеру западнословенског света, који ће бити изгубљен у Немачком мору, шта чека моја драга домовина, Словачка, која гледа у Праг као духовног васпитача? Узнемирен том мишљу, сетио сам се старе пољске песме Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy (Пољска није нестала догод ми живимо). Та позната мелодија је изазвала да моје срце избаци Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije (Хеј, Словаци, наш словачки језик још живи)... Отрчао сам у своју собу, запалио свећу и написао три верзије у мој дневник. Песма је завршена у тренутку. (Дневник Сама Томашика, недеља, 2. новембар 1834.)

Пан-словенска химна
Томашик је ускоро изменио стихове да би укључио све Словене и Хеј, Словени је постала врло позната песма која је подржавала пан-словенски национализам и пан-словенска осећања, посебно у словенским земљама којима је владала Аустрија. Она је штампана у бројним магазинима и календарима и певала се на политичким скуповима, постајући незванична химна пан-словенског покрета.

Њена популарност се наставила увећавати када је усвојена као званична химна Соколског друштва, који је заснован на пан-словенским идеалима и био је активан широм Аустро-Угарске. 1905, подизање споменика словеначком песнику Франце Прешерну у Љубљани је слављено од стране велике масе људи певањем Хеј, Словени. Током Првог светског рата, песму су често користили словенски војници са супротстављених страна да разговарају заједничким националистичким осећањима и да избегну проливање крви. Многи словеначки и хрватски припадници Соколског покрета који су били регрутовани у аустро-угарску војску су се добровољно предавали српским и руским војницима и често су прелазили на њихову страну. Песма се са њима проширила по Балкану и Русији и остала је популарна у међуратном периоду.


Словачка химна
У Словачкој, песма Хеј, Словаци је сматрана за незваничну химну Словака кроз модерну историју, посебно у временима револуција. Иако је након Првог светког рата песма „Nad Tatrou sa blýska“ постала званична словачка химна у Чехословачкој и опет 1993. у независној Словачкој, песма се још увек сматра као друга химна од стране многих (углавном националиста). Она је била званична химна Словачке током Другог светског рата.

Југославија

1941, Силе Осовине су напале Краљевину Југославију и победили је у краткотрајном Априлском рату. Пошто је међуратна химна, која се састојала из химни Срба (Боже правде), Хрвата (Лијепа наша домовино) и Словенаца (Напред, заставо славе), имала много референци на краља и краљевство, антиројалистички партизани предвођени Јосипом Брозом Титом су одлучили да је одбаце и усвоје Хеј, Словени. Песма је певана и на Првом и Другом заседању АВНОЈа, законодавног тела партизанског покрета и постепено је постајала сматрана за националну химну нове Југославије.

Стара химна је званично напуштена након oслобођења 1945, али нова химна није била званично усвојена. Било је више покушаја да се промовишу нове, више југословенске песме као национална химна, али ниједна није добила већу подршку јавности и Хеј, Словени се наставила незванично користити. Потрага за бољим кандидатима је коначно напуштена и 1977, Хеј, Словени је постала званична химна Југославије.

Србија и Црна Гора
Након распада СФРЈ током 1991-92, када су само Србија и Црна Гора остале у федерацији, Хеј, Словени је настављена да се користи као званична химна Савезне Републике Југославије. Држави је 2003. промењено име у Србија и Црна Гора и очекивало се да ће бити усвојена нова химна, али пошто није донет споразум око националних симбола, Хеј, Словени је остала химна државне заједнице.

Мешавина црногорске химне „Ој, свијетла мајска зоро“ и српске „Боже правде“ је предложена, али овај покушај је био одбијен након приговора Српске народне странке и Социјалистичке народне партије који су питали за став вођа Српске православне цркве.

Пошто је Црна Гора постала независна 2006, ово питање је решено и „Хеј, Словени“ није више кориштена као званична химна држава наследница.


Стихови

СФРЈ – СРЈ - СЦГ
Химна „Хеј, Словени” у српској, хрватској, словеначкој и македонској верзији.

Хеј, Словени, јоште живи
Дух наших дедова
Док за народ срце бије
Њихових синова

Живи, живи, дух словенски
Живеће веков'ма
Залуд прети понор пакла
Залуд ватра грома

Нек' се сада и над нама
Буром све разнесе
Стена пуца, дуб се лама
Земља нек' се тресе

Ми стојимо постојано
Кано клисурине
Проклет био издајица
Своје домовине!

Hej Slaveni, jošte živi
Riječ naših djedova
Dok za narod srce bije
Njihovih sinova

Živi, živi duh slavenski
Živjet ćeš vjekov'ma
Zalud prijeti ponor pakla
Zalud vatra groma

Nek se sada i nad nama
Burom sve raznese
Stijena puca, dub se lama
Zemlja nek se trese

Mi stojimo postojano
Kano klisurine
Proklet bio izdajica
Svoje domovine!

Hej Slovani, naša reč
slovanska živo klije
dokler naše verno srce
za naš narod bije

Živi, živi, duh slovanski,
bodi živ na veke,
grom in peklo, prazne vaše
proti nam so steke

Naj tedaj nad nami
strašna burja se le znese,
skala poka, dob se lomi,
zemlja naj se strese

Bratje, mi stojimo trdno
kakor zidi grada,
črna zemlja naj pogrezne
tega, kdor odpada!
Еј, Словени, жив е тука
зборот свет на родот
штом за народ срце чука
преку син во внукот!

Жив е вечно, жив е духот
словенски во слога.
Не нè плашат адски бездни
ниту громов оган!

Пустошејќи, нека бура
и над нас се втурне!
Пука даб и карпа сура,
тлото ќе се урне:

Стоиме на стамен-прагот
- клисури и бедем!
Проклет да е тој што предал
Родина на врагот!


Оригинални стихови химне „Hej, Slováci”
Аутор текста је словачки песник Само Томашик
(Samo Tomášik)

Hej, Slováci! ešte naša
slovenská reč žije,
dokiaľ naše verné srdce
za náš národ bije:
žije, žije duch slovenský,
bude žiť na veky,
hrom a peklo! márne vaše
proti nám sú vzteky!

Jazyka dar zveril nám Boh,
Boh náš hromovládny,
nesmie nám ho teda vyrvať
na tom svete žiadny:
i nechže je koľko ľudí,
toľko čertov v svete,
Boh je s nami, kto proti nám,
toho parom zmetie.

I nechže sa aj nad nami
hrozná búra vznesie,
skala puká, dub sa láme
a zem nech sa trasie:
My stojíme stále pevne,
ako múry hradné –
čirena zem pohltí toho,
kto dostúpi zradne!

Хеј, Словаци! Још наш
словачки језик живи,
док наше верно срце
за наш народ бије:
живи, живи дух словачки,
живеће вековима,
гром и пакао су узалудно
оружје против нас!

Језика дар дао нам је Бог,
Бог наш Громовник,
нико на овом свету нам га
стога не сме одузети:
и нека је колико људи,
толико ђавола на свету,
Бог је с нама, а ко је против нас,
њега ће Он сатрети.

И нека се над нама
страшна бура узнесе,
нека стена пуца, нека храст се ломи,
нека се земља тресе:
Ми стојимо увек чврсто,
као зидине –
црна земља ће прогутати оног,
ко буде издајник!

Пољски:
Hej Słowianie, jeszcze nasza
Słowian mowa żyje,
póki nasze wierne serce
za nasz naród bije.

Żyje, żyje duch słowiański,
i żyć będzie wiecznie,
Gromy, piekło - złości waszej
ujdziem my bezpiecznie!

Mowę naszę ukochaną
Bóg nam zwierzył w darze,
wydrzeć nam ją - nikt na świecie
tego nie dokaże!

Ilu ludzi, tylu wrogów,
możem mieć na świecie,
Bóg jest z nami, kto nam wrogiem,
tego Bóg nasz zmiecie!

I niechaj się ponad nami
groźna burza wzniesie,
skała pęka, dąb się łamie,
ziemia niech się trzęsie.

My stoimy stale, pewnie,
jako mury grodu.
Czarna ziemio, pochłoń tego,
kto zdrajcą narodu!

Словачки:
Hej, Slováci, ešte naša
slovenská reč žije,
Dokiaľ naše verné srdce
za náš národ bije.

Žije, žije, duch slovenský,
bude žiť na veky,
Hrom a peklo, márne vaše
proti nám sú vzteky!

Jazyka dar sveril nám Boh,
Boh náš hromovládny,
Nesmie nám ho teda vyrvať
na tom svete žiadny;

I nechže je koľko ľudí,
toľko čertov v svete;
Boh je s nami: kto proti nám,
toho parom zmetie.

I nechže sa aj nad nami
hrozná búra vznesie,
Skala puká, dub sa láme
a zem nech sa trasie;

My stojíme stále pevne,
ako múry hradné
Čierna zem pohltí toho,
kto odstúpi zradne!

Чешки
Hej Slované, ještě naše
slovanská řeč žije,
pokud naše věrné srdce
pro náš národ bije.

cije, žije duch slovanský,
bude žít na věky.
Hrom a peklo, marné vaše,
proti nám jsou vzteky.

Jazyka dar svěřil nám Bůh,
Bůh náš hromovládný.
Nesmí nám ho tedy vyrvat
na tom světě žádný.

I nechať je tolik lidí,
kolik čertů v světě.
Bůh je s námi, kdo proti nám,
toho Perun smete.

I nechať se též nad námi,
hrozná bouře vznese.
Skála puká, dub se láme.
Země ať se třese !

My stojíme stále pevně,
jako stěny hradné.
Černá zem pohltí toho,
kdo odstoupí zrádně ...


--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Osoba sa elementarnim znanjem o muzici i sa sluhom, kao i osoba koja ume da čita,
razume pročitano i izvodi logične zaključke gore citirani tekst wikipedije
sažela bi u podužu rečenicu kojom rezimira pročitano
u sledeću činjenicu:

Slovački sveštenik Samo Tomašik po uzoru na staru poljsku pesmu
Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy
(Пољска није нестала догод ми живимо)

/ dakle nema direktne veze sa poljskom himnom
Poljska Mazurek Dąbrowskiego (Mazurka Dabrovskog) /

napisao je tekst i muziku „Hej, Slováci”
(koja je bila himna Slovačke tokom Drugog svetskog rata)
zatim izmenio tekst u pan-slovensku himnu "Hej, Sloveni"
koju je komunistička partija na čelu sa J.B. Titom
u prepevu sa slovačkog na srpski, hrvatski, makedonski i slovenački jezik
- zvanično prihvatila 1977. kao himnu SFRJ
i to posle dugogodišnje nezvanične primene od 1945.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


over and out
za bilo kakve komentare
na blogu b92

inženjer nikola



Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 16:48 05.02.2008

Re: IZMENJEN POSLEDNJI KOMENTAR

NIkola,
da ne bude zabune... eno iznad nas ja sam vec odgovorio na onaj tvoj uvredljivi kom. sa nekoliko mojih boldova. procitaj pa razmisli...
dovidjenja, i molim te ubuduce preskoci moje ime kad citas komentare, ocigledno nam ne ide!
nikola svilar nikola svilar 17:08 05.02.2008

Re: POSLEDNJI KOMENTAR

Mazurek Dabrowskiego (Dombrowski's Mazurka)

Lyrics: Josef Wybicki (1747-1822)
Music: folk melody

Jeszcze Polska nie zginela,
Kiedy my zyjemy.Co nam obca przemoc wziela,
Szabla odbierzemy.

Chorus
Marsz, marsz, Dabrowski,
Z ziemi wloskiej do Polski,
Za twoim przewodem
Zlaczym sie z narodem.

Przejdziem Wisle, przejdziem Warte,
Bedziem Polakami,
Dal nam przyklad Bonaparte,
Jak zwyciezac mamy.

Chorus

Jak Czarniecki do Poznania
Po szwedzkim zaborze,
Dla ojczyzny ratowania
Wracal sie przez morze.

ps . obratitet paznju na boldovan naslov i tekst pesme :)))


Dakle, Aleksandre vi uporno brzate sa zaključcima.

Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy
(Пољска није нестала догод ми живимо)

/ dakle nema direktne veze sa poljskom himnom
Poljska Mazurek Dąbrowskiego (Mazurka Dabrovskog) /

moj citat je tačan. veza je indirektna.

Vi u svom citatu-tekstu Mazurek Dabrowskiego STE ISPUSTILI BITNO:

First Sung: 1795- IZVORNA PESMA NA OSNOVU KOJE JE
SLOVAČKI SVEŠTENIK NAPISAO HEJ SLOVACI KOJA
SE RAZLIKUJE I PO MELODIJI I PO TEKSTU

Adopted: 1927 - HIMNA POLJSKE KOJA JE
- POSLE KOMPONOVANJA I PISANJA HEJ SLOVACI KASNIJE 1927.
ADAPTIRANA PREMA IZVORNOJ PESMI Mazurek Dabrowskiego

HEJ SLOVENI se bazira na HEJ SLOVACI / slovaka / koja se
razlikuje od Mazurek Dabrowskiego današnje himne Poljske.

Iz tog razloga samo možemo reći da HIMNA POLJSKE i HEJ SLOVENI
su slične prema tonovima durske lestvice i da Vaše ocene nisu na mestu.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 00:55 06.02.2008

Re: -

a ne trebam pilule
da mi bi bilo bolje
ja ne trebam zene
da me zadovolje

dunjica dunjica 08:59 06.02.2008

Re: -

Psihomodo za novi dan koji sam počela premorena. Yeah! Odma´ navire adrenalin! Ja volim samo sebeee...

PS Kako sam bila najavila, obrisala sam nekolicinu uvredljivih komentara koji su se, unatoč upozorenjima pojavili.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 01:00 05.02.2008

super

e bravo majstorice...
da odahnemo malo od politike. Samo sto nisam ugasio comp, kad videh tvoj blog. I tako,slovo po slovo, rec po rec.... da nam je vise ovakvih blogova.Meni je posebno upecatljiv ovaj paragraf :
[1998. Lavov dobiva UNESCO status Svjetske kulturne baštine. Svakog proljeća, zajedno s ledenicama s krovova, na ulicu s fasada otpadaju ornamenti iz perioda secesije. Zbog derutne kanalizacije, stari dio grada dobija svakodnevno nekoliko sati opskrbu pitkom vodom. Tu i tamo uruši se bez posebnog povoda neka stara zgrada. Istovremeno, novi bogataši bjesomučno preuređuju fasade po svom skorojevićkom ukusu./quote]
dunjica dunjica 10:12 05.02.2008

Re: super

Nekako poznato, zar ne?

Hvala na kompl!
MightyNora MightyNora 01:15 05.02.2008

Prelep tekst

Dugo nisam citao nesto ovako tecno...

Hvala, nisam stigao ni dva puta da udahnem i vec sam ga procitao
dunjica dunjica 10:13 05.02.2008

Re: Prelep tekst

Hvala, hvala! Eto, npr. uzmi 505 s crtom, lakse se dise ;-)) Ili bijase Negro, onaj s dimnjacarem?
Atomski mrav Atomski mrav 09:11 05.02.2008

Šta reći...

.. preporuka, naravno.

Nisam nikad bio u Ljvovu (ja ga ipak tako zovem, "po ruski", ali sam bio u tom kraju... Interesantno kako je jedan tako siromašan kraj jedne siromašne zemlje bogat kulturno i arhitektonski... ima tu još jedan grad(ić), Ivano-Frankovsk koji stoji kao nekakva oaza usred pustinje...
dunjica dunjica 10:22 05.02.2008

Re: Šta reći...

Vec sredinom 17.st. su dobili univerzitet, koji je najstariji u Ukrajini. Danas ih ima 4.

Meni je nekako od svega najimpresivniji ogroman broj znamenitih ljudi, kreativaca, umjetnika, znanstvenika, prosvjetitelja. To mnogo govori o ozracju grada, rekla bih inkubatoru ideja i kreativnosti. Nekada. Pitanje je hoce li se i kada ova sredina oporaviti i nastaviti gdje je stala?

Poznati Lvovljani, vidi koliko ih je!

I karta radi bolje orijentacije, vidi se i Ivano-Frankivsk:
Atomski mrav Atomski mrav 11:59 05.02.2008

Re: Šta reći...

Hm... uzevši u obzir političku situaciju u Ukrajini, ne bih rekao da će se ta sredina baš brzo oporaviti... "Ulaganja" u Ukrajinu će pre svega biti u cilju eksploatacije njenih prirodnih bogatstava (seča šume na Karpatima, na primer), plus što zemlje koje se nalaze na pola puta između Istoka i Zapada po definiciji nisu previše "srećne"... Ipak, nadam se da nisam u pravu.
Dilan Dog Dilan Dog 12:45 05.02.2008

Ponovicu

druge komentare, ali tekst je stvarno zanimljiv.

pozz
Rabadabdab Rabadabdab 12:59 05.02.2008

Izlozba

„Wo ist Lemberg?“ („Gdje je Lemberg?“) je izložba koja je krajem prošle godine bila postavljena u Fondaciji Nove sinagoge u Berlinu.


1
Bio sam u izlozbi. Impresioniran sam sa bogatstvom kulturnog i naucnog zivota starog Lemberga: Na primer vidi se stara sveska gde su matematicari napisali svoja matematicka pitanja i resenja. Sveska je uvek stajala u nekom kaficu...

2
A zanimljivo je videti da multukulturalizam nije nista novo, i ako tada niko nije znao za tu rec.

3
U to vrijeme postojale su direktne željezničke veze Beč – Lemberg i Pariz – Lemberg.

A dobro je videti sto je Lemberg (i citav region) - sasvim normalno - bio deo Evrope. Kada cujem danas ljude koji pricaju o Evropi obicno misle na EU - i zaborave da je Evropa zapravo malo veca

A osim toga: PREPORUKA.
dunjica dunjica 18:50 05.02.2008

Re: Izlozba

Kada cujem danas ljude koji pricaju o Evropi obicno misle na EU - i zaborave da je Evropa zapravo malo veca


Echt ärgerlich!

Evropa je, zapravo, puno veća. Stvarne geografske veličine Evrope, i "evropskog kulturnog kruga" - da tako kažem, sam postala svjesna relativno nedavno - pri posjeti Zakavkazju.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 22:54 05.02.2008

...

samo da ti kažem da mi je ovaj treći pasus odozdo
ipak (iako ima mnogo "favorita" u i ostalim)
najtužniji...
gordanac gordanac 10:02 06.02.2008

osamdesete

Zapadna Ukrajina sanja nedosanjani stari habsburški san o ujedinjenoj istočno-zapadnoj Evropi.

Prepušten sebi, više ne Istok i još ne Zapad, Lavov se priprema za ulogu domaćina evropskog prvenstva u nogometu 2012.

Interesantno je da je oduvek tako bilo...
Osamdesetih, zahvaljujući saradnji Univerziteta, bila sam u Užgorodu, Ljvovu (mi smo ga tako izgovarali, sa "lj". Kijevu pa gore na sever do Černogolovke i Dubnog...
Ukrajina je neverovatna zemlja, vratila sam joj se posetama posle 2000., a ispod vihora svih promena, ispod maski svega lošeg i dobrog što se u međuvremenu desilo - mogla sam da prepoznam sve isto kao i dvadesetak godina ranije...
Ta će zemlja tek biti značajna u godinama i decenijama koje dolaze
Vratila si mi uspomene na prostor i ljude, hvala ti.
dunjica dunjica 18:49 06.02.2008

Re: osamdesete

Ta će zemlja tek biti značajna u godinama i decenijama koje dolaze

I ja mislim. 46 milijuna stanovnika i to prostranstvo, ne može vječno ostati zanemareno (ni zanemarivo, također).
Vratila si mi uspomene na prostor i ljude, hvala ti.

Rado!
matityahu matityahu 22:55 08.09.2008

Lwów

Odličan prikaz grada. Ja ga posećujem još iz doba komunizma. Prvi put sam bio 1982. godine. Zadnji put - pre dve nedelje. Dopalo mi su u tvom tekstu akcenat koji si bacila na jevrejsku kulturu, što kod nas nije običaj. Lepo mi je bilo čitati.
Pozdrav iz Stockholma
(sutra uveče počinjem sa predavanjem bos/kro/ser jezika. imam 43 polaznika tečaja)
mathias hannau - ovde na blogu matityahu

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana