Pravac - EVROPA!

Milan M. Ćirković RSS / 02.02.2008. u 00:32

Bez obzira što, kako reče Jusuf-vezir, nezaboravni protagonista Andrićeve pripovetke Most na Žepi, "u [izbornom] ćutanju je sigurnost", osećam potrebu da vas baš sada gnjavim upravo sa nekim evropskim činjenicama i (hipotetičnim) evropskim načinom života. Evropa je, naravno, šesti satelit Jupitera, najveće planete u Sunčevom sistemu, i sam po sebi izvanredno zanimljiv svet. Otkrio ga je u januaru 1610. Galileo Galilej i skupa sa preostala tri velika Jupiterova satelita (Iom, Ganimedom i Kalistom) u čast svog pokrovitelja Kozima II nazvao "Medičejskim zvezdama" - ove čudesne svetove svako može videti već sa običnim dvogledom (a među astronomima amaterima se ispredaju legende o nekolicini nadljuski dobrih posmatrača, poput američkog astronoma Edvarda Emersona Barnarda koji su, bar po priči, videli bar neke od Galilejevih satelita i golim okom!). Uprkos njihovom velikom - u astronomskom kontekstu - sjaju, gotovo ništa nije bilo poznato o detaljima njihovih površina sve do proleta Vojadžera 1 i 2 krajem 1970-tih godina, kada su nam se pokazali u svoj svojoj raznovrsnosti: od paklenih sumpornih vulkana na Iou, do zagonetnih kanjona i ledenih visoravni Ganimeda, kralja među mesecima u našoj planetarnoj porodici. Međutim, beličasta i skoro potpuno bezlična površina Evrope ipak krije najveće misterije, a možda i jedinstveno kosmičko blago po kome je do sad samo naša planeta poznata - život.

Izbrazdana ping-pong loptica?
Izbrazdana ping-pong loptica?
Već su prvi snimci sa Vojadžera ukazali da je nešto veoma čudno u vezi sa Evropinom površinom: ovaj po veličini najmanji od 4 Galilejeva satelita (i jedini nešto manji, za oko 150 km u poluprečniku, od našeg Meseca) ima ubedljivo najsjajniju površinu, tj. najveći albedo. Sem toga, za razliku od kako Meseca, tako i drugih satelita u Sunčevom sistemu, na Evropinoj površini nema ni traga kraterima, pa ni planinskim lancima, visoravnima ili markantnim raselinama i kanjonima. Odsustvo kratera je naročito indikativno, s obzirom da na malim telima, bez značajnije atmosfere (jedini satelit sa atmosferom dostojnom pomena je Saturnov džinovski mesec Titan), ovi tragovi drevnih sudara ostaju vidljivi i milijardama godina kasnije, kao na našem Mesecu, pošto nema erozije. Ili, da li je doista nema? Površina Evrope - koja iz daljine više nego na bilo šta drugo liči na lopticu za ping-pong - izgleda da je pravi kontraprimer u ovom smislu. Malo telo, bez atmosfere, a opet ima površinu koja je geološki mlađa od Zemljine - mlađa zapravo od bilo čega sa čim su se planetolozi ikada susreli. Postoji samo jedno objašnjenje ove okolnosti: površina Evrope se stalno ponovo uređuje, nakon svakog većeg potresa kakav je sudar sa nekim većim meteoritom ili drugi tektonski poremećaj. To je moguće samo ako je svetla supstanca na njenoj površini vodeni led - ispod kojeg se nalazi okean tečne vode. Po gravimetrijskim merenjima, okean na Evropi ima dubinu koja se kreće od 80 do čak 170 kilometara; iako se radi o telu čiji je prečnik tek četvrtina Zemljinog, na Evropi ima daleko više tečne vode nego na Zemlji, najmanje dvostruko više. Zapravo, na Evropi ima najviše vode (u oba relevantna agregatna stanja) od svih tela koja su astronomi do sada upoznali.
Površina Evrope
Površina Evrope

Ovo je ljude odmah podstaklo da spekulišu o mogućnosti života u ogromnom subglacijalnom ("podlednom", eto nove reči koje valja uneti u naš jezik!) okeanu na Evropi. Ova ideja, nezamisliva do pre koju deceniju, dobila je strahovit zamah nakon otkrića prvih ekosistema nezavisnih od Sunčeve svetlosti u dubinama Tihog okeana 1977. godine blizu Galapagosa, a dve godine kasnije i u istraživanju daleko dostupnijoj vulkanskoj oblasti Baha Kalifornija. Ovakvi hidrotermalni "otvori" mogli bi, ideja je, snabdevati energijom, a možda i neophodnim organskim materijama, potencijalne ekosisteme na Evropi. Literarni doprinos toj temi dao je, naravno, ser Artur Klark u 2010: Drugoj odiseji. Međutim, da bismo razumeli u kojoj meri je realistično očekivati tako nešto moramo uzeti u obzir i ključne razlike koje postoje između uslova koji vladaju u zemaljskim okeanima i onog u evropskom okeanu.

Prvi faktor neophodan za život je izvor energije. Začudo, ovo se ispostavlja kao najmanji problem. Orbitalni ekscentritet ("izduženost") Evropine putanje se održava stabilnim zahvaljujući rezonanci sa Iom, što za posledicu ima periodično izduživanje i sabijanje unutrašnjosti satelita usred strahovitih plimnih sila koje uzrokuje snažna Jupiterova gravitacija. Kao posledica ovoga, mehanička energija se pretvara u unutrašnjosti Evrope u toplotnu, što za posledicu ima zagrevanje čitave Evropine unutrašnjosti i verovatno prisustvo toplih izvora i vulkana na okeanskom dnu. Ako ovakvi topli izvori mogu biti izvor energije čitavih kolonija raznolikih ekstremofila na Zemlji, čini se da ni hipotetički organizmi na Evropi ne bi imali problema što se energije tiče.

Znatno veći problem, međutim, predstavljaju oksido-redukcione reakcije neophodne za život, kao i strahoviti salinitet evropskog okeana. Mada tačnu vrednost, naravno, nije moguće izmeriti iz daljine, detaljni numerički modeli interakcije stenovitog jezgra Evrope, vode i površinskog leda daju pH vrednosti vode u okeanu u proseku iznad 11, što je zastrašujuće u poređenju sa zemaljskim morima (u srednjem pH vrednosti od 7,5 do 9). Kogod se kao dete pitao kako je moguće da mornari u avanturističkim knjigama i filmovima umiru od žeđi nasred beskrajnog okeana i ko je razumeo odgovor na to pitanje, zna da će "normalna" živa bića imati jako, jako veliki problem u okruženju kakvo vlada u evropskom okeanu. Samo ekstremni alkalifili i halofili (organizmi iz grupe ekstremofila koji su prilagođeni veoma baznim i veoma slanim sredinama) mogu se nadati opstanku u takvoj vodi.

Postoji još jedan problem. Kako je ukazao Kris Čiba, poslednji student Karla Segana i jedan od najznačajnijih astrobiologa današnjice, led blizu površine evropskog okeana je jako oksidujući (pre svega zbog prisustva snažnog zračenja, kako kosmičkih zraka, tako i Jupiterove magnetosfere), dok je dno okeana veoma redukujuće okruženje. Postojanje života zavisi od toga da li između ta dva ekstrema može postojati kruženje, ali ne bilo kakvo kruženje, već ono koje je dovoljno brzo sa stanovišta vremenskih skala koje određuju život individualnog organizma. Čiba je nedavno izračunao da je period kompletne zamene oksidujućeg ledenog pokrivača reda veličine deset miliona godina - ovako spore reakcije su veoma loše vesti za biogenezu na Evropi. Kao posledica toga, u poslednjih pet-šest godina je entuzijazam za evropski život značajno opao.

Međutim, nisu sve vesti loše. Džon Dilejni, američki okeanograf koji se kao posledica spektakularnih misija Vojadžer i Galileo opredelio za astrobiologiju, nedavno je sa kolegama sa Univerziteta Vašington u Sijetlu (inače jedan od najvećih svetskih centara potrage za životom van Zemlje) sugerisao da je evropski okean snažno stratifikovan, tj. izdeljen u hemijski sasvim različite slojeve. Ovakva pojava nepoznata je u zemaljskim vodama koje su gotovo bez izuzetka "dobro izmućkane" (mogući izuzetak, za koji iz očiglednih razloga postoji veliko interesovanje astrobiologa, je podledno jezero Vostok na Antarktiku - što nećemo znati dok se međunarodni konzorcijum napokon ne odluči da pokuša bušenje do same tečne vode, što je već jedna druga i podjednako zanimljiva priča). Ali, po Dilejnijevom modelu, u evropskom okeanu postojao bi sloj u kome bi bazni rastvor bogat natrijumom bio prihvatljiv za organizme nalik na zemaljske alkalifile; istovremeno, u tom sloju bi postojalo dovoljno hidrotermalne energije za njihov dugoročni opstanak i evoluciju. Dilejnijev model ostavlja otvorenim pitanje kako bi takvi organizmi mogli nastati. Ovde pomoć može stići sa druge strane: Kevin Zanle, Nasin konsultant za astrobiološka pitanja je pre par godina izračunao da bi u prvih par desetina miliona godina po nastanku Jupitera i Evrope infracrveno zračenje od gravitacionog kolapsa Jupitera bilo dovoljno snažno da se površinski led otopi i time - bar privremeno - ukloni prepreku biogenezi na koju je ukazao Čiba.

Koliko se ozbiljno shvata mogućnost postojanja života na Evropi svedoči i odluka bez presedana koju je donela Nasina Laboratorija za mlazni pogon u Pasadeni, zadužena za misije "dubokog svemira" da po isteku operativnog života sondu Galileo po cenu povećanih troškova misije (!) kontrolisano surva u Jupiterovu atmosferu gde je ova izgorela 21. IX 2003, umesto da je samo ostavi na dotadašnjoj orbiti. Naime, ispostavilo se da je dotadašnja orbita ovog prvog veštačkog satelita Jupitera nestabilna i mogla bi u nekom trenutku dovesti do pada sonde na Evropu, što opet, zaključeno je u Nasi, dovodi do rizika, ma koliko majušnog, kontaminacije tamošnjeg ekosistema rezistentnim mikroorganizmima koji su eventualno mogli preživeti sa Zemlje. Ova "planetarna kontaminacija" predstavlja realnu ekološku opasnost nakon što su astronautske misije pokazale da pojedine zemaljske bakterije mogu izdržati godinama u uslovima kosmičkog vakuuma i zračenja.

Naravno, konačnu istinu o mogućem životu na Evropi biće moguće utvrditi tek istraživanjem in situ, tj. bušenjem kroz led, čija je debljina, kao što rekosmo, jedna od najkontroverznijih veličina savremene planetologije. Ukoliko je "škola tankog leda" u pravu, tj. ako je debljina kore od stotinak metara do par kilometara, tada je realistično očekivati da će misije sprovedene tokom narednog veka biti u stanju da (recimo korišćenjem lagano raspadajućih radionuklida za topljenje leda, što je svojevremeno predlagano za bezbedno odlaganje nuklearnog otpada ispod antarktičke ledene kape) uzmu uzorke tečne vode i izvrše odgovarajuća biohemijska i mikrobiološka ispitivanja koja će nam dati odgovor na pitanje o postojanju života na Evropi. Sa druge strane, ako su "pesimisti" u pravu i ledena kora je debela više desetina kilometara, veoma je sumnjivo da li ćemo u ovom veku, pa i milenijumu, biti u stanju da pouzdano proverimo prisustvo hipotetičke evropske biosfere, naročito ako je ona u toj meri razređena kako ideje o visokoj baznosti sugerišu. Pored ingenioznih planetarnih misija koje se pripremaju u srednjeročnoj budućnosti, očigledno je potrebno još dosta teorijskog rada koji će nam približiti mogućnosti postojanja i načina života evropskih organizama.

I konačno, kada ljudski posmatrači budu po prvi put prodrli u dubine tog tamnog i tajanstvenog okeana, ono na šta će naići je za sad misterija. Ako, kao što je Heraklit isticao, treba da očekujemo neočekivano, nije isključeno da će nas dočekati i složeniji oblici života, možda baš kao ovi sa ilustracije mog dragog prijatelja Slobodana Popovića Bagija:

 

 

 

 

 

 

 

Dakle - ka Evropi!

Atačmenti



Komentari (74)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

blackbox blackbox 00:48 02.02.2008

odlično

"Ako, kao što je Heraklit isticao, treba da očekujemo neočekivano, nije isključeno da će nas dočekati i složeniji oblici života, možda baš kao ovi sa ilustracije mog prijatelja Slobodana Popovića Bagija: "
Kako bi se tek neki frapirali kada bi utvrdili da su i naši pr-pra još tada bili u EZ.
Možda bi tada oni koji više govore o prošlosti nego o budućnosti konačno shvatili da je naša šansa u EU a ne izvan.
angie angie 00:53 02.02.2008

Re: odlično

a ja ne mogu da otvorim atachmente- ne samo ovde , na celom blogu, jer verovatno imama instaliranu neku zashtitu,
te sam eto uskracena da vidim te slozenije neochekivane, al i ovako deluje simpatichno:)))
dragoljub dragoljub 01:28 02.02.2008

Re: odlično

a ja ne mogu da otvorim atachmente

koj brouzzer upotrebljavaš
angie angie 01:42 02.02.2008

Re: odlično

e dragoljubche, hvala ti ko bratu- al ja sam ONAJ slucgaj, svi mi vec objashnjavali to sa tim brouzzerom-fini neki ljudi :)))), al ja i dove doshla samouka, ono najgori dripac ever.
dragoljub dragoljub 02:07 02.02.2008

Re: odlično

ever.

ja sam samouk isto nego onae reči gore(opcije)tu se negde nalazi reč omogući slike trba da bude uključeno
ja koristim operu na hrvatskom i to se nalazi pod alati - postavke,u IExploreru vidi pod opcijeuglavnom gde se prča o izgledu i slikama tu je negde samo treba da probaš ali ne više od jedne opcije probaš ako ne radi vratš u orig.stanje pa drugo dok ne nađešili navataj nekog pubertetliju oni sve znaju
angie angie 02:15 02.02.2008

Re: odlično

danke- sad ce dobra vila da poshalje, dok ne navatam bubuljichavog:)
dragoljub dragoljub 02:27 02.02.2008

Re: odlično

dok ne navatam bubuljichavog:)

u novim teKnologinjama su bubuljičavi spas kako kapiraju neznam ali važno da proradi
angie angie 02:31 02.02.2008

Re: odlično

u novim teKnologinjama su bubuljičavi spas kako kapiraju neznam ali važno da proradi


hm, da, bili su i u starim- od njih se prepisivalo za pismeni iz mate npr:)))
dragoljub dragoljub 02:36 02.02.2008

Re: odlično

prepisivalo za pismeni iz mate npr:)))

meni niprepisivanje nije moglo da pomogne
angie angie 02:46 02.02.2008

Re: odlično

meni niprepisivanje nije moglo da pomogne


he, he, ja na prvom faksu-pmf-u iako sam studirala tamo turizmoloshke nauke, morala da polazem vishu matematiku jedan i josh mi predavala marica preshic- tako shto prepisuje s papirica i chim se neko zakshlje, ona se muchenica zbuni, pa izadje i tako-looodylo, a da polozish, polazemo iste zadatke sa odsekom za chitu matematiku u sali heroja na filoloshkom, pa posle josh usmeni, e moj bratko, bile su tu razvijene tehnologije koje bi i sad mogla da patentiram:))))

(ja ubola 8 ko vrata- samo zato shto sam trazila da mi se ne urade svi zadaci na pismenom-tajna tehnologija, jer nisam htela da bude posle nekompatabilno sa usmenim, -koji sam prepisala perfektno-opet tajna varijanta- posle me svi zavitlavali da im dajem chasove- iz mate mislim, pa sad ti vidi)
Kazezoze Kazezoze 11:15 02.02.2008

prepisivanje...

ovako se to radi;-)

Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 12:25 02.02.2008

Re: prepisivanje...

Kazezoze

ovako se to radi;-)


Eh, kao u kampanjama kandidata - na slici sve izgleda lepse nego u stvarnosti... ;o)
dragan7557 dragan7557 13:26 02.02.2008

Re: odlično

Literarni doprinos toj temi dao je, naravno, ser Artur Klark u 2010: Drugoj odiseji. Međutim, da bismo razumeli u kojoj meri je realistično očekivati tako nešto moramo uzeti u obzir i ključne razlike koje postoje između uslova koji vladaju u zemaljskim okeanima i onog u evropskom okeanu.


Pošto već navodite Artur C. Klarka koji ni malo nije optimista kada je homo sapiens sapiens u pitanju pročitajte i njegove Rame koje daju drukčiju sliku o ponašanju "racionalnog" specimen-a.
Dawngreeter Dawngreeter 13:38 02.02.2008

Re: odlično

A odmah se uz to namece i Childhood's End (tj. Kraj Detinjstva) koji je, sa tog stanovista, prava mala minijatura savrsenstva.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:48 02.02.2008

Re: odlično

dragan7557

Literarni doprinos toj temi dao je,
naravno, ser Artur Klark u 2010: Drugoj odiseji. Međutim, da bismo
razumeli u kojoj meri je realistično očekivati tako nešto moramo uzeti
u obzir i ključne razlike koje postoje između uslova koji vladaju u
zemaljskim okeanima i onog u evropskom okeanu.


Pošto već navodite Artur C. Klarka koji ni malo nije optimista kada je
homo sapiens sapiens u pitanju pročitajte i njegove Rame koje daju
drukčiju sliku o ponašanju "racionalnog" specimen-a.

Procitao odavno (ima istaknuto mesto u mojoj neskromnoj kolekciji od par hiljada sf naslova ;o)) Cujte, skepticizam je opravdan, ali ne i pesimizam. U krajnjoj liniji, ako je homo sapiens sapiens los (sto ima izvesnog istorijskog utemeljenja), onda je prava stvar da ga poboljsamo, za sta sad po prvi put u istoriji imamo stvarnih mogucnosti (sto predlazu, izmedju ostalog, negde u komentarima pomenuti transhumanisti), zar ne?
Mića Marković Mića Marković 00:57 02.02.2008

interesantno

Preporuka.
Dragan Vujanović Dragan Vujanović 01:02 02.02.2008

Astro beba i planeta krevetac..!!

Svemir je dzinovska materica, a mi oplodjeno jajasce u njoj. Da li bismo voleli da imamo brata blizanca, ili bismo da ipak ostanemo razmazeni jedinac?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 03:06 02.02.2008

Re: Astro beba i planeta krevetac..!!

Dragan Vujanović
Svemir je dzinovska materica, a mi oplodjeno jajasce u njoj. Da li
bismo voleli da imamo brata blizanca, ili bismo da ipak ostanemo
razmazeni jedinac?

Cool metafora. Mada opet ima nekih novijih istrazivanja da nisu jedinci bas toliko razmazeni. Ali uopsteno govoreci, licno sam vrlo za bracu (po razumu).
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:29 02.02.2008

Astro beba, i planeta krevetac..!!

MMĆ i Dragan Vujanović
Svemir je dzinovska materica, a mi oplodjeno jajasce u njoj. Da li bismo voleli da imamo brata blizanca, ili bismo da ipak ostanemo razmazeni jedinac?

Gospodine Ćirkoviću,
jednostavno i dobro napisan tekst (čak sam i ja razumeo:- )
U vezi sa oplodnjom moram mali trol.
Kad o nečemu mislim različito od većine drugih ljudi, a onda, postepeno, situacija počinje da se okreće i na kraju neko od ljudi koje poštujem zada završni "udarac" - ja, kao dete, osećam zadovoljstvo. To mi je mana (a mogu i da pogrešim pa ću biti manji od makovog zrna). To se ovih dana (mesec dana unazad) dešava i sa "čuvenim" leskovačkim genetičarem Stojkovićem. Čovek mi je odavno bio na oku (ne volim prosti senzacionalizam u borbi protiv bele kuge) a onda ga je profesor Glišin u par članaka u Politici "osvetlio" tako da se pošteno građanstvo zgranulo i ućutalo.
Ima i u današnjoj "Politici" (papirno izdanje) još jedan odgovor profesora Glišina. Ne znam da li se vidi na Netu.

I još jedna ulizička pohvala. Klinac iz moje familije mi kaže: da je meni neki predmet držao Milan Ćirković ja bih imao peticu, on zna tako da zainteresuje đake da bi i najveći duduk počeo vredno da uči! On vas je slušao negde, da li Petnica ili Opservatorija. To je pohvala, a ne ove čudne preporuke koje bujaju (ne)kontrolisano!
G r o f i c a G r o f i c a 11:27 02.02.2008

Re: Astro beba i planeta krevetac..!!

Svemir je dzinovska materica, a mi oplodjeno jajasce u njoj. Da li bismo voleli da imamo brata blizanca, ili bismo da ipak ostanemo razmazeni jedinac?

:)))))))
Vecina Srba bi da ostane razmazeni jedinac. :(((
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:44 02.02.2008

Re: Astro beba, i planeta krevetac..!!

KRALJMAJMUNA
Klinac iz moje familije mi kaže: da je
meni neki predmet držao Milan Ćirković ja bih imao peticu, on zna tako
da zainteresuje đake da bi i najveći duduk počeo vredno da uči! On vas
je slušao negde, da li Petnica ili Opservatorija. To je pohvala, a ne
ove čudne preporuke koje bujaju (ne)kontrolisano!

;o))) Zbilja me nasmejaste u ovaj relativno sumorni dan! Sjajno, hvala. OK, radimo pomalo i u Petnici i na AOB, pa sad valjda ce se neki rezultati dugorocno pokazati...
Dawngreeter Dawngreeter 01:44 02.02.2008

Space Odyssey

"All these worlds are yours except Europa. Attempt no landings there."
-Dave Bowman


A sad da se vratim na citanje. Citat mi pao na pamet posle prvog pasusa i prosto sam morao da ga izbacim iz glave :)
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 03:00 02.02.2008

Re: Space Odyssey

Dawngreeter

"All these worlds are yours except Europa. Attempt no landings there."
-Dave Bowman


A sad da se vratim na citanje. Citat mi pao na pamet posle prvog pasusa
i prosto sam morao da ga izbacim iz glave :)

Ha! Pa lepo, vratite se sa komentarom kad stignete do kraja (hopefully pre 2010, a svakako pre onog postscriptuma 20001 ;o))
Dawngreeter Dawngreeter 03:43 02.02.2008

Re: Space Odyssey

Procitah, i moram reci da je bilo poucno. U par navrata do sada sam citao zanimljivosti o Evropi ali ipak nisam bio upucen u solidan deo ovog teksta. Ipak je ovo korak dalje od 'obicnog' teksta za popularizaciju nauke i stvarno mi je drago sto ste tako pristupili materiji.

...a posto sam ovde tek od skora, vidim po naslovima da ce me zanimati i mnogo toga sto ste ranije pisali na blogu. Sledeca stanica - transhumanizam (mom odusevljenju da to jos nekoga ovde zanima nema kraja) :)
Jelica Greganović Jelica Greganović 01:54 02.02.2008

Lepa Feničanka, princeza

Evropa i bik zapisan zvezdama

Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:58 02.02.2008

Re: Lepa Feničanka, princeza

Jelica Greganović

Evropa i bik zapisan zvezdama


Odlicno, VELIKO hvala Jelice! Dakle, za zaboravne: Evropa = fenicka princeza koju je Zevs oteo, ima lepo kod Ovidija, Herodota, Grevsa...
Srđan Kusovac Srđan Kusovac 02:46 02.02.2008

fenomenalno

Milane,

daj piši molim te češće na ove teme. A ono oko podantarktičkog subglacijalnog :) jezera me baš zanima.
Preporuka naravno.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 03:04 02.02.2008

Re: fenomenalno

Srđan Kusovac

Milane,

da piši molim te češće na ove teme. A ono oko podantarktičkog subglacijalnog :) jezera me baš zanima.
Preporuka naravno.

Hvala, Srdjo, prijatelju, da smo zivi & zdravi bice i vise tekstova. A jezero Vostok je zbilja dobra tema, predlog se svakako prihvata!
Domazet Domazet 05:12 02.02.2008

Duhovito (naslov)...

...i zabavno/zanimljivo (ostatak).
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 12:34 02.02.2008

Re: Duhovito (naslov)...

Domazet

...i zabavno/zanimljivo (ostatak).

Hvala, trudimo se pomalo... ;o)
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 09:22 02.02.2008

Preporuka

Zaista osveženje u ćutnji... hvala na prelepom tekstu i jedva čekam Vostok.

PS. da li mi smatramo zakonom da život van naše planete mora da poštuje formu i uslove koje imamo (poznajemo) na Zemlji? Zar nije logično da oblici života koji se nama čine ekstremnim i nemogućim, budu sasvim normalni u uslovima koji to podržavaju?
silver bullet silver bullet 11:19 02.02.2008

Sta je sa silicijumom?

Odlican tekst i preporuka.
U vreme izbora, mitinga i parada - pravo osvezenje.
Osim opaske da svaki zatvoreni sistem, a to su i Evropa i Zemlja i jos mnoge druge planete, ima svoje zakonitosti i ekstreme koje bi teorijski trebalo da diktiraju prisustvo zivota na njima, postavlja se pitanje prisustva ostalih elemenata na Evropi. Znamo da su sva bica na Zemlji bazirana na ugljeniku zato sto on, laicki receno, ima najvecu moc spajanja sa ostalim elementima (koalicioni kapacitet - hm?). Sledeci na spisku tih "razbludnih" elemenata je silicijum. Neki ozbiljni nacni krugovi sugerisu da je sasvim moguce da je na nekim drugim svetovima osnovni gradivni elemnat upravo silicijum.
Ima li nekih informacija o tome?

Pozdrav i preporuka.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 12:34 02.02.2008

Re: Sta je sa silicijumom?

silver bullet

Odlican tekst i preporuka.
U vreme izbora, mitinga i parada - pravo osvezenje.
Osim opaske da svaki zatvoreni sistem, a to su i Evropa i Zemlja i jos
mnoge druge planete, ima svoje zakonitosti i ekstreme koje bi teorijski
trebalo da diktiraju prisustvo zivota na njima, postavlja se pitanje
prisustva ostalih elemenata na Evropi. Znamo da su sva bica na Zemlji
bazirana na ugljeniku zato sto on, laicki receno, ima najvecu moc
spajanja sa ostalim elementima (koalicioni kapacitet - hm?). Sledeci na
spisku tih "razbludnih" elemenata je silicijum. Neki ozbiljni nacni
krugovi sugerisu da je sasvim moguce da je na nekim drugim svetovima
osnovni gradivni elemnat upravo silicijum.
Ima li nekih informacija o tome?

Pozdrav i preporuka.

Posto je ovo slicno, evo zajednicki odgovor g. Dejanu Nikolicu i silver bulletu. Pre svega hvala na lepim recima, a zatim - pa ne moze se biohemijska osnova zivota na zemlji uzdizati na nivo zakonitosti, u najmanju ruku stoga sto cak i da se na Zemlji (a kamoli drugde) razvio biohemijski drugaciji oblik zivota, vrlo je sumnjivo da li bi opstao u biotickoj konkurenciji "naseg" filogenetskog stabla zivota. Od alternativnih predloga, najvecu paznju sa pravom privlaci mogucnost zamene ugljenika lancima silicijuma, odnosno silicijuma i kiseonika, po mogucstvu na niskoj temperaturi. Nama se jos uvek cini da je takva potencijalna biohemija siromasnija od ugljenicne, ali to je uglavnom teorijski zakljucak posto je relativno malo eksperimenata izvodjeno u laboratoriji na niskim temperaturama. Tako da je to pitanje i dalje prilicno otvoreno - i dosta ljudi radi na tome. Ono sto otezava tu mogucnost, da budem sasvim iskren jeste sto na tim temperaturama voda sigurno ne dolazi u oblik kao rastvarac, a tecni metan bas i nema toliku rastvaracku moc (fluorovodonik bi mozda imao, ali on je ekstremno redak, zbog male kolicine fluora u vasioni). Mozda bi neki vid veoma veoma veoma usporenog zivota mogao na postoji na Titanu u uslovima tecnog metana - neki astrobiolozi (recimo prilicno medijski eksponirani Peter Ward) se rado klade na takvu mogucnost... ;o)
dragan7557 dragan7557 13:51 02.02.2008

Re: Sta je sa silicijumom?

Neki ozbiljni nacni krugovi sugerisu da je sasvim moguce da je na nekim drugim svetovima osnovni gradivni elemnat upravo silicijum.
Ima li nekih informacija o tome?


Kucajte na Google: Sllicon based Life.
silver bullet silver bullet 17:03 02.02.2008

Re: Sta je sa silicijumom?

Kucajte na Google: Sllicon based Life.


Hvala, znam za to. Mene su zanimali konkretni podaci za Evropu za koju se pretpostavlja da je okovana ledom.
Autor mi je dao odgovor.
pozz
Zekaan aan Oceaan Zekaan aan Oceaan 19:37 02.02.2008

Re: Sta je sa silicijumom?

Strongman je vec pisao o bicima koja baziraju svoj (nocni) zivot na jedinjenjima silicijuma. On je nasao veliku koncntraciju po nocnim kubovima Majamija. A da je element "razbludan", jeste.
Zekaan aan Oceaan Zekaan aan Oceaan 19:42 02.02.2008

Re: Sta je sa silicijumom?

I jos jedno bice koje ne bi postojalo bez silicijuma (dole desno na slici).


milosib milosib 22:56 02.02.2008

Re: Sta je sa silicijumom?

silver bullet
Osim opaske da svaki zatvoreni sistem, a to su i Evropa i Zemlja i jos mnoge druge planete, ima svoje zakonitosti i ekstreme koje bi teorijski trebalo da diktiraju prisustvo zivota na njima, postavlja se pitanje prisustva ostalih elemenata na Evropi.

Oprostite, ali u kom smislu je planeta zatvoren sistem?

P.S. Preporuka g.Ćirkoviću.
silver bullet silver bullet 11:09 03.02.2008

Re: Sta je sa silicijumom?

Oprostite, ali u kom smislu je planeta zatvoren sistem?


Pa svakako ne u smislu da je nepenetrabilan.

ima svoje zakonitosti i ekstreme koje bi teorijski trebalo da diktiraju prisustvo zivota na njima,

igipop igipop 11:54 02.02.2008

:)

Preporuka.

vishnja vishnja 14:17 02.02.2008

hvala na tekstu

ovo je jako zanimljivo. ali evo sta mi je zaista ulepsalo dan:
odluka bez presedana koju je donela Nasina Laboratorija za mlazni pogon u Pasadeni, zadužena za misije "dubokog svemira" da po isteku operativnog života sondu Galileo po cenu povećanih troškova misije (!) kontrolisano surva u Jupiterovu atmosferu gde je ova izgorela 21. IX 2003

tamo smo, i pazljivi smo! mene to ispunjava ponosom.

Hocete li pisati i o Iu? I on je izuzetno interesantan.
Hvala na tekstu.
Olga Medenica Olga Medenica 15:36 02.02.2008

.........

preporuka
i pozdrav

angie angie 17:09 02.02.2008

Hal- my favourite one




Dexter Dexter 18:07 02.02.2008

Re: Hal- my favourite one

Uvek je zanimljivo videti stare SF filmove koji predvidjaju dogadjaje par decenija unapred.
Dakle, godina 2010:
-SSSR postoji kao i rivalitet izmedju komunizma i kapitalizma
-ljudske misije na planete suncevog sistemna su realnost
-vestacka inteligencija analogna ljudskoj je napravljena
-gigabajti memorije (Hall-ovi) se skladiste na "hologramskim memorijama" koje zauzimaju citave prostorije (danas je to kapacitet jednog HD-a)
angie angie 18:19 02.02.2008

Re: Hal- my favourite one

meni Hal skroz univerzalana simbolika-a pri tome zadrz'o karakter:)
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 20:40 02.02.2008

Re: Hal- my favourite one

-SSSR postoji kao i rivalitet izmedju komunizma i kapitalizma
-ljudske misije na planete suncevog sistemna su realnost


Za sve su krivi Gorbačov i Čelindžer
Dexter Dexter 10:16 03.02.2008

Re: Hal- my favourite one

Za sve su krivi Gorbačov i Čelindžer


Mozda.
Milan ce bolje znati, ali ljudske misije do planeta suncevog sistema su u principu izvodljive i sa sadasnjim nivoom tehnologije. Najblizi je Mars i do njega je (u najpovoljnijoj konstelaciji planeta) potrebno skoro dve godine.Misije ka drugim planetama bi trajale 5-10 godina (i jos toliko za povratak). Dakle to bi morali biti veliki spaceship-ovi sa vestackom gravitacijom baziranoj na centrifugalnoj sili (rotiraju oko svoje ose , bas kao u Odiseji).
Spustanje je moguce samo na manje planete i mesece jer velike (ako zanemarimo uticaj atmosfere) imaju prejaku gravitaciju da bi se moglo ponovo uzleteti sa slabasnim motorima lender-a.
GajaR GajaR 20:39 02.02.2008

šklovski?

Milan je krenuo u osvajanje...prvo evrope, pa zatim i celog sunčanog sistema
Zahvaljujem se autoru, i da iskoristim priliku da ga priupitam nešto o autoru kod nas prevedene knjige koja se otprilike zove "život i vasiona" Na internetu nisam pronašao ništa relevantno.
Pozdrav
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:50 03.02.2008

Re: šklovski?

GajaR

Milan je krenuo u osvajanje...prvo evrope, pa zatim i celog sunčanog sistema
Zahvaljujem se autoru, i da iskoristim priliku da ga priupitam nešto o autoru kod nas prevedene knjige koja se otprilike zove "život i vasiona" Na internetu nisam pronašao ništa relevantno.
Pozdrav

Pa hvala prvo na lepim recima, a zatim - Sklovski je legenda, jedan od bez daljneg najvecih astrofizicara 20. veka. Osim toga sto je istovremeno i nezavisno od Van der Hulsta predvideo postojanje 21cm emisije neutralnog vodonika, covek je prvi sugerisao i da je Maglina Rak ostatak supernove iz 1054, otkrio citav niz novih mehanizama zracenja medjuzvezdane materije, nezavisno od Gana i Pitersona otkrio odsustvo kontinualne apsorpcije u spektrima kvazara, itd. isl. Knjiga koju pominjete je prva monografija na temu zivota u opstem kosmickom kontekstu i kao takva prethodnica astrobiologije - englesko izdanje te knjige je uredio i u saradnji sa Sklovskim dopunio licno Karl Segan, pa se oni cesto navode i kao koautori. Inace, njih dvojica su 1971. organizovali prvu SETI konferenciju u Bjurakanu (Jermenija), o tome sam nesto pisao u ranijim tekstovima, koja je bila veliki proboj u doba hladnog rata. Poslednjih godina zivota Sklovski je postao veliki pesimista i smatrao je da je samounistenje covecanstva neminovno... Itd. ima o njemu mnogo da se prica...
GajaR GajaR 21:10 07.02.2008

Re: šklovski?

Hvala Milane što ste me podstakli da pretražujem...evo ga na engleskoj vikipediji (ma da je tekst skroman - na ruskoj ga ime malo više...): šklovski na vikipediji .

MMĆ:...smatrao je da je samounistenje covecanstva neminovno... Itd. ima o njemu mnogo da se prica...
Može li ova poslednja sintagma da vas inspiriše? Ili nam bar dajte neki link u vezi navedenog. [

Pozdrav!
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 22:11 07.02.2008

Re: šklovski?

GajaR
Hvala Milane što ste me podstakli da pretražujem...evo ga na engleskoj
vikipediji (ma da je tekst skroman - na ruskoj ga ime malo više...): šklovski na vikipediji .

MMĆ:...smatrao je da je samounistenje covecanstva neminovno... Itd. ima o njemu mnogo da se prica...
Može li ova poslednja sintagma da vas inspiriše? Ili nam bar dajte neki link u vezi navedenog. [

Pozdrav!

Hvala na lepim recima! Pa, inspirise me svakako - s tim sto jedino vremena i energije nikad dovoljno. Gledacu da napisem nesto u doglednom periodu... Postoji ideja da se u povodu svetske godine astronomije 2009 i u nas objavi jedan leksikon sa biografijama najznacajnijih astronoma u istoriji, recimo njih pedesetak, u sta Sklovski sigurno spada. Ako to udje u realizaciju, svakako cu napisati i na ovom blogu nesto o tome!
bravar bravar 22:48 02.02.2008

bez naslova

Pravac - Evropa:)))

Dilan Dog Dilan Dog 23:20 02.02.2008

Evropa

Ja ovde ucim od Vas, tako da cu biti slobodan opet da postavim neka pitanja "zbog cega".

Postoji samo jedno objašnjenje ove okolnosti: površina Evrope se stalno ponovo uređuje, nakon svakog većeg potresa kakav je sudar sa nekim većim meteoritom ili drugi tektonski poremećaj. To je moguće samo ako je svetla supstanca na njenoj površini vodeni led - ispod kojeg se nalazi okean tečne vode.

Ipak mi nije mi jasno zasto se javlja ovo sto je boldovano.

I u cemi je problem ako se dogodi sledece? to bi bilo bas zabavno :)
zaključeno je u Nasi, dovodi do rizika, ma koliko majušnog, kontaminacije tamošnjeg ekosistema rezistentnim mikroorganizmima koji su eventualno mogli preživeti sa Zemlje.


S druge strane, izuzetno zanimljivo mi je delovalo saznanje da je doslo do "otkrića prvih ekosistema nezavisnih od Sunčeve svetlosti", sto povezano sa mogucnoscu koju iznosi američki okeanograf Džon Dilejni "da je evropski okean snažno stratifikovan, tj. izdeljen u hemijski sasvim različite slojeve" dodatno povecava mogucnost raznovrsnih ishoda...

Sto se tice Heraklita i očekivanja neočekivanog, mislim da je razborito ako smo pripremljeni na oba moguca scenarija. A licno sam za to da se pronadje zivot na Evropi :))
vishnja vishnja 12:34 03.02.2008

Re: Evropa

A licno sam za to da se pronadje zivot na Evropi :))

izvini, a kako ti se ovo uklapa sa onim 'zabavnim' gore?

PS -i ja sam licno za to da se pronadje zivot kojekuda, ali mislim da nismo pitani :)
Dilan Dog Dilan Dog 12:44 03.02.2008

Re: Evropa

zvini, a kako ti se ovo uklapa sa onim 'zabavnim' gore?

Sa kojim "zabavnim"?

PS -i ja sam licno za to da se pronadje zivot kojekuda, ali mislim da nismo pitani :)

Kako nismo pitani, naravno da jesmo, samo u zavisnosti od toga da li se misli na ovozemaljsku
ili vanzemaljsku Evropu... :))
vishnja vishnja 13:05 03.02.2008

Re: Evropa

pardoniram. ja sam tamo negde oko Jupitera sad :)))

rekao si da bi bilo zabavno da dodje do kontaminacije ekosfere Evrope od strane zemaljskih mikroorganizama, a rekao si i da bi voleo da ima zivota na Evropi.

mislila sam da imas neku zaobilaznu strategiju za obe mogucnosti istovremeno. volim neortodoksna resenja, a apsurde jos vise :))))
ali, ako je politika, onda nista...
Dilan Dog Dilan Dog 13:22 03.02.2008

Re: Evropa

rekao si da bi bilo zabavno da dodje do kontaminacije ekosfere Evrope od strane zemaljskih mikroorganizama, a rekao si i da bi voleo da ima zivota na Evropi.

Pa da, rekao sam ja to, ovako kao laik za astronomiju. Pa cisto mi deluje zanimljivo da se bilo kakvi zivi organizmi sa Zemlje, pa makar i mikroorganizmi, nastane bilo gde van nase planete. Ukoliko to izaziva bas stetne efekte u smislu kontaminacije, naravno da odustajem od namere :) Tako da to nije nespojivo sa tvrdnjom da bih voleo da ima zivota na Evropi- Jupiterovoj :))
ukoliko ga sada nema, bice ga pomocu nasih rezistentnih bakterije na antbiotike :), a ukoliko ga ima, onda sam za to jedino u varijanti ako bi se napravio zaseban "ekosistem"- nezavisan u odnosu na ostale, kao sto to kaze Dzon Dilejni.

a mozda ce se bakterije sa Evrope i nase bakterije udruziti i napraviti jednu "neprirodnu koaliciju", sto bi i ovde mogao biti (ne daj boze) slucaj :)) sve treba uzeti u obzir

vishnja vishnja 13:55 03.02.2008

Re: Evropa

Pa cisto mi deluje zanimljivo da se bilo kakvi zivi organizmi sa Zemlje, pa makar i mikroorganizmi, nastane bilo gde van nase planete.

jeste, ali to bi bila ogromna odgovornost. najveca od svih koje smo da sada (ili nismo) preuzeli. a volela bih i ja.

meni se svidjaju i te postavke sa mesanjem kultura, ali, koliko razumem, nema sanse. skoro nikakve. ama ni nula koma nula nula pola promila :)

gosn Cirkovicu, izvinite zbog ove uzurpacije. ja vam nisam kompetentan sagovornik, ali sam veoma zainteresovan citalac. i izuzetno sam zadovoljna kada mogu da procitam nesto na ovu temu, narocito kada je pisano potpuno razumljivim jezikom za nas laike.
Dilan Dog Dilan Dog 14:04 03.02.2008

Re: Evropa

izvinite zbog ove uzurpacije


Ja mislim da smo u potpunosti u okviru teme.
vishnja vishnja 14:53 03.02.2008

Re: Evropa

jes, ko kad deca na gradilistu novog WTC-a sede u pesku i prave zamak :)))

na proslom postu - onom o krasuljcima, koji je bio takodje jako zanimljiv - posle zavrsene zurke dosao gosn Cirkovicu kompetentan sagovornik i onda su razgovarali na miru jos nekoliko dana.
ja pokusala da pratim, i izdrzala sam do kraja, ali sam slabo sta razumela :)))

mada, navijala sam za njega :)

kad razmislim malo, nije sve ni u kompetentnosti. ma nek ide zivot.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:54 03.02.2008

Re: Evropa

Dilan Dog

Ja ovde ucim od Vas, tako da cu biti slobodan opet da postavim neka pitanja "zbog cega".

Postoji samo jedno objašnjenje ove okolnosti: površina Evrope se stalno ponovo uređuje,
nakon svakog većeg potresa kakav je sudar sa nekim većim meteoritom ili
drugi tektonski poremećaj. To je moguće samo ako je svetla supstanca na
njenoj površini vodeni led - ispod kojeg se nalazi okean tečne vode.

Ipak mi nije mi jasno zasto se javlja ovo sto je boldovano.

Hajde na pocetku samo ovo, gledacu da uvece odgovorim i detaljnije - radi se o tome sto ledene povrsine imaju relativno mali "rok trajanja". Isto se desava i u ledom pokrivenim ledenim prostorima na Zemlji, Arktiku, Rosovom gleceru, isl. Vi na bilo koji nacin poremetite led i on se vraca u neko ravnotezno stanje prilicno brzo (daleko brze nego stena, recimo). Posebno ako, poput meteorita, probijete led, voda koja nakratko dodje u kontakt sa vakuumom ce se vrlo brzo zalediti, tako da nece nastati nista slicno udarnim kraterima kakve vidimo na svim ostalim telima Suncevog sistema. Drugim recima, stalno preuredjivanje povrsine cini je geoloski mladom.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:56 03.02.2008

Re: Evropa

vishnja

jes, ko kad deca na gradilistu novog WTC-a sede u pesku i prave zamak :)))

na proslom postu - onom o krasuljcima, koji je bio takodje jako
zanimljiv - posle zavrsene zurke dosao gosn Cirkovicu kompetentan
sagovornik i onda su razgovarali na miru jos nekoliko dana.
ja pokusala da pratim, i izdrzala sam do kraja, ali sam slabo sta razumela :)))

mada, navijala sam za njega :)

kad razmislim malo, nije sve ni u kompetentnosti. ma nek ide zivot.

;o))) Nasmejaste me - hvala Vishnja! Naravno, ovde smo opusteni, svaka vrsta rasprave (well, dok nije vulgarna ili tako sto, sto se retko desava) je dobrodosla!
vishnja vishnja 14:54 05.02.2008

Re: Evropa

svi se ucutali.
ja sam donela jedan kliker za mog druga D.Doga.
evo ga.

Posto nismo isprovocirali gosn-a Cirkovica da nas uputi u (ne)postojanje kalkulacija o mesanju kultura, smislila sam nesto drugo:

NASA je pre neki dan, u cast 50-godisnjice sopstvenog postojanja, pocela da emituje u kosmos "Across the Universe" Johna Lennona. E, ja ne umem da okacim pesmicu, al nadji je na youtube.

Prema Vedama, zvuk je u osnovi svega, prapocetak, bazicna struktura vrhunske kreativne inteligencije. Sve je zvuk i zvuk je sve.
U svetlu toga, zamisli sta sve divno moze da se desi kada pesma stigne do Evrope. Lenonov glas zapljusne nasu malu cudnovatu zajednicu u zacetku i ona se temeljno okupa u tom zvuku. I nastavi da se razvija, ali malo drugacije nego sto je u pocetku htela. I jednoga dana stvori civilizaciju sa osobenim svojstvima.

I onda posmatras razne aspekte te kulture, i shvatis da su proistekli iz osobina jednog jedinog coveka - potrebe za muzickim izrazom i poetikom, boje glasa, raspolozenja, obrazovanja, onoga sto je tog dana video...

jel ti se svidja?
ostali, nemoj da mi neko lupa packe, ovo je samo kliker :).
Dilan Dog Dilan Dog 09:37 06.02.2008

Re: Evropa

vishnja

svi se ucutali.
ja sam donela jedan kliker za mog druga D.Doga.
evo ga.

Posto nismo isprovocirali gosn-a Cirkovica da nas uputi u (ne)postojanje kalkulacija o mesanju kultura, smislila sam nesto drugo:

NASA je pre neki dan, u cast 50-godisnjice sopstvenog postojanja, pocela da emituje u kosmos "Across the Universe" Johna Lennona. E, ja ne umem da okacim pesmicu, al nadji je na youtube.

Prema Vedama, zvuk je u osnovi svega, prapocetak, bazicna struktura vrhunske kreativne inteligencije. Sve je zvuk i zvuk je sve.
U svetlu toga, zamisli sta sve divno moze da se desi kada pesma stigne do Evrope. Lenonov glas zapljusne nasu malu cudnovatu zajednicu u zacetku i ona se temeljno okupa u tom zvuku. I nastavi da se razvija, ali malo drugacije nego sto je u pocetku htela. I jednoga dana stvori civilizaciju sa osobenim svojstvima.

I onda posmatras razne aspekte te kulture, i shvatis da su proistekli iz osobina jednog jedinog coveka - potrebe za muzickim izrazom i poetikom, boje glasa, raspolozenja, obrazovanja, onoga sto je tog dana video...

jel ti se svidja?
ostali, nemoj da mi neko lupa packe, ovo je samo kliker :).

Super je! Nisam jos nikad dobio takav kliker :)) Ja sam se fuljio sa staklencima, a na ceni su uvek porculanci :))
Vede...zvuk. zanimljivo. Ja isto volim Daleki istok.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 12:09 06.02.2008

Re: Evropa

Dilan Dog

rekao si da bi bilo zabavno da
dodje do kontaminacije ekosfere Evrope od strane zemaljskih
mikroorganizama, a rekao si i da bi voleo da ima zivota na Evropi.

Pa da, rekao sam ja to, ovako kao laik za astronomiju. Pa cisto mi
deluje zanimljivo da se bilo kakvi zivi organizmi sa Zemlje, pa makar i
mikroorganizmi, nastane bilo gde van nase planete. Ukoliko to izaziva
bas stetne efekte u smislu kontaminacije, naravno da odustajem od
namere :) Tako da to nije nespojivo sa tvrdnjom da bih voleo da ima
zivota na Evropi- Jupiterovoj :))
ukoliko ga sada nema, bice ga pomocu nasih rezistentnih bakterije na
antbiotike :), a ukoliko ga ima, onda sam za to jedino u varijanti ako
bi se napravio zaseban "ekosistem"- nezavisan u odnosu na ostale, kao
sto to kaze Dzon Dilejni.

a mozda ce se bakterije sa Evrope i nase bakterije udruziti i napraviti
jednu "neprirodnu koaliciju", sto bi i ovde mogao biti (ne daj boze)
slucaj :)) sve treba uzeti u obzir


OK, lepo, daj da vidimo i to (a i za Vishnju ;o)) - pitanje planetarne kontaminacije (za koju odskoro postoji i posebna kancelarija u Nasi, gde sedi moj poznanik i sjajan tip David Grinspoon) nije prevashodno astronomsko, niti biolosko, vec eticko pitanje. Naime, gotovo da postoji konsezus medju filozofima koji se bave etikom, posebno bioetikom, da ljudi nemaju prava da ugrozavaju druge ekosisteme unosenjem "nasih" oblika zivota. Da li bi oni opstali ili ne jeste jako diskutabilno, ali bakterije sa Zemlje su izuzetno rezistentne - a njihova struktura je ionako toliko jednostavna da je tesko zamisliti da one NE BI opstale gdegod postoje i najskromniji fizicki uslovi za to... Druga je stvar moze li se nesto ispitivati in situ, a da do kontaminacije, ili bar rizika od iste, ne dodje. To pitanje itekako ima i ovozemaljske (pa i drustvene i politicke) analoge, o cemu svakako vise u onom najavljenom tekstu o jezercu Vostok...
Dilan Dog Dilan Dog 12:50 06.02.2008

Re: Evropa

Milan M. Ćirković


OK, lepo, daj da vidimo i to (a i za Vishnju ;o)) - pitanje planetarne kontaminacije (za koju odskoro postoji i posebna kancelarija u Nasi, gde sedi moj poznanik i sjajan tip David Grinspoon) nije prevashodno astronomsko, niti biolosko, vec eticko pitanje. Naime, gotovo da postoji konsezus medju filozofima koji se bave etikom, posebno bioetikom, da ljudi nemaju prava da ugrozavaju druge ekosisteme unosenjem "nasih" oblika zivota. Da li bi oni opstali ili ne jeste jako diskutabilno, ali bakterije sa Zemlje su izuzetno rezistentne - a njihova struktura je ionako toliko jednostavna da je tesko zamisliti da one NE BI opstale gdegod postoje i najskromniji fizicki uslovi za to... Druga je stvar moze li se nesto ispitivati in situ, a da do kontaminacije, ili bar rizika od iste, ne dodje. To pitanje itekako ima i ovozemaljske (pa i drustvene i politicke) analoge, o cemu svakako vise u onom najavljenom tekstu o jezercu Vostok...

Milan M. Ćirković je neviđeno korektan i odgovoran prema svojim komentatorima/ blogerima- uvek odgovori.
A mogao bi vrlo komotno da se tako ne ponaša, imajući u vidu obim i dubinu znanja kojom raspolaže, i to ne samo iz kosmologije i astronomije.
Meni je asronomija oduvek bila interesantna i mada se time ne bavim MMĆ me je u poslednje vreme zainteresovao. Tako da sam kupio poslednji broj časopisa Asronomija i tamo video porudžbinu za knjigu "Poslednjih 14 milijardu godina"- Milan M. Ćirković je jedan od autora. Naravno kupio sam je, vrlo je interesantno zamišljena.
Stvarno nemam nekakvih interesa da to radim, ali toplo bih preporučio blogerima da kupe ovu knjigu. Možete naći porudžbinu i na sajtu www.astronomija.co.yu
cena je simbolična

Gospodine Ćirkoviću, izvinite zbog trolovanja :)))
vishnja vishnja 13:09 06.02.2008

Re: Evropa

hvala na informaciji.
ce kupimo :)
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 13:50 06.02.2008

Re: Evropa

Dilan Dog

Milan M. Ćirković


OK, lepo, daj da vidimo i to (a i za Vishnju ;o)) - pitanje planetarne
kontaminacije (za koju odskoro postoji i posebna kancelarija u Nasi,
gde sedi moj poznanik i sjajan tip David Grinspoon) nije prevashodno
astronomsko, niti biolosko, vec eticko pitanje. Naime, gotovo da
postoji konsezus medju filozofima koji se bave etikom, posebno
bioetikom, da ljudi nemaju prava da ugrozavaju druge ekosisteme
unosenjem "nasih" oblika zivota. Da li bi oni opstali ili ne jeste jako
diskutabilno, ali bakterije sa Zemlje su izuzetno rezistentne - a
njihova struktura je ionako toliko jednostavna da je tesko zamisliti da
one NE BI opstale gdegod postoje i najskromniji fizicki uslovi za to...
Druga je stvar moze li se nesto ispitivati in situ, a da do
kontaminacije, ili bar rizika od iste, ne dodje. To pitanje itekako ima
i ovozemaljske (pa i drustvene i politicke) analoge, o cemu svakako
vise u onom najavljenom tekstu o jezercu Vostok...

Milan M. Ćirković je neviđeno korektan i odgovoran prema svojim komentatorima/ blogerima- uvek odgovori.
A mogao bi vrlo komotno da se tako ne ponaša, imajući u vidu obim i
dubinu znanja kojom raspolaže, i to ne samo iz kosmologije i
astronomije.
Meni je asronomija oduvek bila interesantna i mada se time ne bavim MMĆ
me je u poslednje vreme zainteresovao. Tako da sam kupio poslednji broj
časopisa Asronomija i tamo video porudžbinu za knjigu "Poslednjih 14
milijardu godina"- Milan M. Ćirković je jedan od autora. Naravno kupio
sam je, vrlo je interesantno zamišljena.
Stvarno nemam nekakvih interesa da to radim, ali toplo bih preporučio
blogerima da kupe ovu knjigu. Možete naći porudžbinu i na sajtu
www.astronomija.co.yu
cena je simbolična

Gospodine Ćirkoviću, izvinite zbog trolovanja :)))

Sad sam se doista zacrveneo i neprijatno mi je... Preteraste, Dilane. Ali knjiga je jedan zanimljiv pokusaj, kazite mi svakako iskreno kriticko misljenje - ne kad je "procitate", jer nije za uobicajeno citanje, vec kad "prosurfujete" kroz nju. Naravno, ima dosta sitnijih gresaka, i stamparskih i tehnickih, neke od slika nisu dobro ispale (nazalost, bili smo tehnicki ograniceni na crno-belu stampu), da bismo eventualno naredno izdanje poboljsali, svako kriticko misljenje je dobrodoslo! Unapred hvala!
Dilan Dog Dilan Dog 14:08 06.02.2008

Re: Evropa

Milan M. Ćirković

Sad sam se doista zacrveneo i neprijatno mi je... Preteraste, Dilane. Ali knjiga je jedan zanimljiv pokusaj, kazite mi svakako iskreno kriticko misljenje - ne kad je "procitate", jer nije za uobicajeno citanje, vec kad "prosurfujete" kroz nju. Naravno, ima dosta sitnijih gresaka, i stamparskih i tehnickih, neke od slika nisu dobro ispale (nazalost, bili smo tehnicki ograniceni na crno-belu stampu), da bismo eventualno naredno izdanje poboljsali, svako kriticko misljenje je dobrodoslo! Unapred hvala!

Pa nisam preterao. Ako sam ja na postdiplomskim studijama iz sociologije, a kupio sam knjigu iz oblasti astronomije da bih je povremeno čitao, onda to govori u prilog mojoj tezi da ste zaista dobri. Ja kupujem samo proverene autore, a neproverene kada nešto istražujem- ovog puta kupio sam proverenog autora :))
Preneću svoje utiske, naravno, kritičke u meri jednog laika. Za sad mogu reći da sam "surfujući" po knjizi po stilu pisanja prepoznao nešto od onoga što ste Vi pisali. :)
Šire utiske preneću uskoro.
tigrich tigrich 07:53 04.02.2008

Evropska stRATIFIKACIJA

Orbitalni ekscentritet ("izduženost" Evropine putanje se održava stabilnom zahvaljujući rezonanci sa Iom, što za posledicu ima periodično izduživanje i sabijanje unutrašnjosti satelita usred strahovitih plimnih sila koje uzrokuje snažna Jupiterova gravitacija. Kao posledica ovoga, mehanička energija se pretvara u unutrašnjosti Evrope u toplotnu, što za posledicu ima zagrevanje čitave Evropine unutrašnjosti i verovatno prisustvo toplih izvora i vulkana na okeanskom dnu

Zar se ne bi ova toplotna energija prenosila konvekcijom ka gornjim slojevima okeana? A to bi, ipak, dovelo do fizichkog meshanja slojeva, zar ne? Osim toga, zbog chega bi bili toliko hemijski razlichiti da se ne meshaju? Da se ne bi meshala dva sloja slichnog, technog, agregatnog stanja, pretpostavljam da bi jedan morao da bude nepolaran, hidrofoban, "uljani", a drugi polaran, hidrofilni...A od kojih bi to molekula bio nepolaran sloj? Masti su organski molekuli...hmmm
Naravno, ovo su samo retorichka pitanja. Tekst mi se jaaaaaaaako svidja. Prestala sam da pratim ovu temu, a pre nekog vremena sam bash bila zaludjena i Evropom i astrobiologijom en general....Ivana G.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 12:13 06.02.2008

Re: Evropska stRATIFIKACIJA

tigrich

Orbitalni ekscentritet
("izduženost" Evropine putanje se održava stabilnom zahvaljujući
rezonanci sa Iom, što za posledicu ima periodično izduživanje i
sabijanje unutrašnjosti satelita usred strahovitih plimnih sila koje
uzrokuje snažna Jupiterova gravitacija. Kao posledica ovoga, mehanička
energija se pretvara u unutrašnjosti Evrope u toplotnu, što za
posledicu ima zagrevanje čitave Evropine unutrašnjosti i verovatno
prisustvo toplih izvora i vulkana na okeanskom dnu

Zar se ne bi ova toplotna energija prenosila konvekcijom ka gornjim
slojevima okeana? A to bi, ipak, dovelo do fizichkog meshanja slojeva,
zar ne? Osim toga, zbog chega bi bili toliko hemijski razlichiti da se
ne meshaju? Da se ne bi meshala dva sloja slichnog, technog, agregatnog
stanja, pretpostavljam da bi jedan morao da bude nepolaran, hidrofoban,
"uljani", a drugi polaran, hidrofilni...A od kojih bi to molekula bio
nepolaran sloj? Masti su organski molekuli...hmmm
Naravno, ovo su samo retorichka pitanja. Tekst mi se jaaaaaaaako
svidja. Prestala sam da pratim ovu temu, a pre nekog vremena sam bash
bila zaludjena i Evropom i astrobiologijom en general....Ivana G.

Pozdrav, pozdrav! Dakle detalji Dilejnijevog modela su veeeeliki - mislim da tamo ima i dosta suspenzija, itd. A fora je valjda da se toplota prenosi lokalno, kriovulkanizmom, na izrazito ogranicenim mestima, gde postoji mesanje, naravno, ali da je najveci deo mase stratifikovan. No, u svakom slucaju, VRATI SE ovoj temi! ;o)))))))
tigrich tigrich 08:24 08.02.2008

Re: Evropska stRATIFIKACIJA

No, u svakom slucaju, VRATI SE ovoj temi! ;o)))))))

pa da znash da bih mogla:) Vostok Vostok:)
VELIKI EVROPSKI POZDRAV
Dejaldinjo Dejaldinjo 10:43 06.02.2008

Odlično, kao i uvijek

Milane, sjajan tekst. Čista radost i odmor.
Ne znam kako bih pregurao maltretirajuće, 12-satne radne dane da ne mogu povremeno da skoknem do vašeg bloga i odmorim duh.
Pišite češće!
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 12:13 06.02.2008

Re: Odlično, kao i uvijek

Dejaldinjo

Milane, sjajan tekst. Čista radost i odmor.
Ne znam kako bih pregurao maltretirajuće, 12-satne radne dane da ne mogu povremeno da skoknem do vašeg bloga i odmorim duh.
Pišite češće!

Hvala, hvala na lepim recima! Trudicu se, sta vise reci...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana