Društvo| Ekologija| Kultura| Moj grad| Politika

Obala reke podno Kalemegdana

Đorđe Bobić RSS / 17.07.2012. u 14:43

Ima već godina dana kako je žiri u sastavu: Darko Radović, Roberto Simon, Josep Acebillo, Kurt Puchinger, Dragan Đilas, Vladinir Lojanica i Milica Grozdanić, izabrao i proglasio dve jednakovredne Prve nagrade (videti u Att.) i dobiše ih, naravno po jednu, Branislav Redžić i Sou Fudžimoto, na konkursu za urbani lik beogradskog priobalja podno Kalemegdana, tamo oko Kapetanije i Beton hale. Nagrađena su dva projekta sasvim različita u svim aspektima koje arhitektura poznaje, mada je posao žirija da odluči, da stisne petlju i kaže ko je bolje rešio stvar a neodlučnost i svoje dileme nema pravo da ostavlja raspisivaču konkursa. Onda su Skupština grada i Urbanistički zavod, nije se čulo zašto i po kojim kriterijumima, izabrali jedan od dva prvonagrađena projekta, onaj japanskog tvorca, da bude izgrađen. Takođe, nije se čulo zašto je onaj drugi jednakovredni projekat skrajnut iako je, možda, primerenije i manje agresivno prianjao uz Kalemegdansku padinu podno tvrđave.

Šta je posle bilo je pitanje procedure, možda se radi na odabranom projektu i to su njihova posla, onih što odabraše prelepu pregolemu činiju sa špagetima spiralno uzvitlanim uzbrdo i naviše i na sve strane, pa će Kalemegdan, gledan sa druge obale ili Gazele, skrušeno da proviruje i naziraće se u fragmentima kroz te spirale a Beograd će dobiti, ako se špageti ipak serviraju,  sasvim novu gradsku sliku, radikalno promenjen identitet i lik svog najvažnijeg mesta u odnosu na onaj koji tu obitava već nekoliko vekova.   

Naravno, radikalni zahvati u skladu sa novim viđenjem sveta i pokušajima arhitektonske pratnje novog viđenja su mogući i poželjni ali ipak bi bilo dobro da se misli i na mesto gde se to događa i gde to savremeno viđenje sveta ima mesta a gde ga treba umeriti sa prostorom u koji se novotarija smešta. Izabran je model koji ne komunicira sa Kalemegdanom, dramatično menja izgled mesta gde je Beograd začet pre desetak vekova i gde mu je biće, gde je grad nastao, gde opstaje i po kome se prepoznaje i to nisu menjali svi koji za to vreme prohodiše tuda, ni Huni, ni Sarmati, ni Gepidi, ni Rimljani, ni Vizantinci, ni Austrijanci, ni Turci, čak ni Srbi, eto sve do danas, geografiju početka beogradskog grebena nisu dirali, razumeli su i prepoznali da je to mesto gde se dva sveta, Istok i Zapad susreću i da taj greben na Ušću, gradski znak za prepoznavanje ne treba dirati.  

Žiri je izabrao atraktivan i inventivno urađen arte fact sasvim u skladu sa savremenim svetskim trendom o teranju mode po svaku cenu i po tom pitanju izabranom projektu se ne može naći neka ozbiljna mana, on jeste u svakom smislu savremen i u skladu sa globalističkim trendom iskazivanja novih vrednosti i novog arhitektonskog jezika.  Razumljivo je da čovek iz Japana verovatno nije bio, ponešen lepotom svoje vizije objekta, dovoljno obavešten o mestu, značenju i značaju tog mesta gde treba njegova zamisao da se smesti,  i onda je prešao preko istorije, preskočio identitet okruženja, promenio znak grada, dirnuo nezgrapno u gradsku suštinu i postoji opasnost da je ozbiljno uzdrma, ali je slično njemu postupio, prvo žiri, a potom i oni što izabraše baš taj projekat od dva. Gledali su lepotu arte facta ponešeni idejom da će Beograd dobiti sasvim neobičnu i nesvakidašnju arhitektoniku koja će Beogradu doneti izvestan prestiž na evropskoj mapi i zanimljivo štivo za turiste, mada takvih globalističkih ambijenata ima posvuda po planeti dok je Kalemegdan jedinstven i neponovljiv i naravno samim tim privlačniji za one što dođu grad na kratko da vide i zapamte o njemu ponešto. Ipak, turisti dođu i prođu, ponesu utiske, ponajviše u digitalnom obliku i to završi na nekom tvrdom disku.

Šta o svemu tome misle Beograđani koji ne prolaze i ne odnose grad koje kude u elektronskoj memoriji i  šta će misliti posle, kad im spiralni format udenut tesno i pomalo na snagu između obale i Kalemegdana promeni odvajkada zapamćeno ... ?

 

 

 

 

     

 

Atačmenti



Komentari (42)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 14:47 17.07.2012

Vizuelno

Đole, daj neku sliku, link.
Za one koji nisu videli ni jedno rešenje jer sede na galeriji.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:05 17.07.2012

Re: Vizuelno

ima dva att. za one sa galerije ...
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 15:12 17.07.2012

Re: Vizuelno

Đorđe Bobić
ima dva att. za one sa galerije ...

Bolje da nisam video
tmrnsk tmrnsk 16:51 17.07.2012

Re: Vizuelno

Tekst se zove "Obala reke podno Kalemegdana". Evo šta treba da bidne podno Kalemegdana:



Dr Mebius Dr Mebius 15:01 17.07.2012

sustina je u uslovima

Razumljivo je da čovek iz Japana verovatno nije bio, ponešen lepotom svoje vizije objekta, dovoljno obavešten o mestu, značenju i značaju tog mesta gde treba njegova zamisao da se smesti, i onda je prešao preko istorije, preskočio identitet okruženja, promenio znak grada, dirnuo nezgrapno u gradsku suštinu i postoji opasnost da je ozbiljno uzdrma, ali je slično njemu postupio, prvo žiri, a potom i oni što izabraše baš taj projekat od dva.


Sam raspis konkursa, program, kao i urbanisticki uslovi pre svega uzrok su gore navedenog. Jasna je potreba da se taj izvanredni deo Grada i Reke dovede u red, ali konkursnim uslovima predlozena intervencija je varvarski zastrasujuca, kao i velika vecina predlozenih resenja. Zasto se cuditi onda samo Japancu kad ni domaci 'graditelji' i zitelji Beograda nisu drugacije postupili. Zato mislim da je i Redzicev rad (kosa stangla sa lokalima, da banalizujem stvar) podjednako okrutna i neprimerena. Cini mi se da je jedino rad Miljkovic-J.Mitrovic donekle razumeo sustinu 'negradjenja' na ovom prostoru.
Prava je sreca da nesto vec nije pocelo da nice na tom prostoru....
Dr Mebius Dr Mebius 15:02 17.07.2012

Re: sustina je u uslovima

katalog konkursnih radova:
http://www.betonhala.com/2011/katalog.pdf
tmrnsk tmrnsk 15:46 17.07.2012

Re: sustina je u uslovima

urbanisticki uslovi pre svega uzrok su gore navedenog


Područje za koje je raspisan konkurs je zaštićeno kao spomenička celina, odnosno nepokretno kulturno dobro i njegova neposredna okolina. Za ovo područje uslove po zakonu daje Republički zavod za zaštitu spomenika kultire, ali raspisivač konkursa nije smatrao za shodno da dobije te uslove, tako da je konkurs urađen BEZ USLOVA. Ako Skupština grada Beograda i Urbanistički zavod smatraju da mogu da rade mimo zakona, šta očekivati od drugih?

Dakle, kakvi uslovi takav i konkurs.
Milutin Milošević Milutin Milošević 20:57 17.07.2012

Re: sustina je u uslovima

Prava je sreca da nesto vec nije pocelo da nice na tom prostoru....

Što ne znači da neće. Ovi su majstori da stvari urade preko noći, usput potpisujući ugovore kojima je druga strana maksimalno zaštićena.

Kako, zaista, nekome uopšte može da padne na pamet da promeni izgled Kalemegdana, koji je neka vrsta lica Beograda?
blogov_kolac blogov_kolac 15:12 17.07.2012

U principu se slazem sa kritikom



Ne smatram sebe konzervativnom osobom, ali i meni ovo japansko resenje deluje previse radikalno, odnosno kako se to kaze u zadnje vreme previse napredno, s obzirom da se radi bas o Kalemegdanu. Ja bih otisao i korak dalje i ustvrdio da je i domace resenje (bar po meni) takodje previse radikalno (tj "previse napredno") za takvu lokaciju, i takodje previse odudara od svog okruzenja za moj ukus, posto mi je Kalemegdan poslednja adresa u Beogradu na kojoj bih forsirao modernizam.

Na kraju samo da naglasim da nisam previse kompetentan po pitanju 3D vizualizacije i mozda ovo u praksi ispadne bolje nego sto mi trenutno izgleda s obzirom da je u pitanju rubni deo kalimegdanskog kompleksa, pa ga mozda budemo dozivljavali kao nesto sto je otkinuto od Kalimegdana ali je samo za sebe OK.
Dr Mebius Dr Mebius 15:20 17.07.2012

Re: U principu se slazem sa kritikom

Nije stvar u stilu (moderno vs neki pastish ili slicno) vec u programu konkursa koji predvidja jednu abnormalno veliku intervenciju u prostoru koji to ne moze da podnese. Svejedno je da li ces napraviti poslovnu kulu u staklu, repliku kule Despota Stefana ili ovo sa slike....
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:21 17.07.2012

Khm

Pretpostaviću g Bobiću da ste Vi onaj čovek koji se izvesno vreme odazivao na gradski arhitekta, pa ukoliko grešim praštajte.

Svi vi koji ste Beograd doveli u ovakvo stanje kakvo jeste, a rekao bih da se situacija pogoršava od početka devedesetih naovamo imate stručno mišljenje? Kako se isto to stručno mišljenje ne vidi kroz moj prozor kao posledica poboljšanja urbanizma u Beogradu. Kako je to moguće?

Kritikujete nekakve "špagete" i "invazivno" rešenje koje ne komunicira sa okolinom, a koja su Vaša rešenja? Sa čim "komunicira" tačno Kaluđerica? Medaković padina?

Pri tom ne mislim baš lično na Vas nego na Vašu struku, takva kakva jeste prosto nemam načina da na drugi način protestujem, pa ne zamerite.
Dr Mebius Dr Mebius 15:44 17.07.2012

Re: Khm

Arhitektonska struka je najmanje kriva mada snosi deo odgovornosti sto se jace ne buni i ne promovise ono sto valja.
Zna se gde lezi krivica: pre svega u politicarima, organima vlasti koje oni postavljaju, u korupciji, zatim u kulturn-moralnom sunovratu (tu su svi, pa i arhitekti), itd.
Kod nas se 30 godina vodi debata o metrou, Beograd nema zeleznicku stanicu (osim one u Prokopu koja se gradi kao Skadar na Bojani), aerodrom je ogranicenog kapaciteta, ne postoji efikasan javni prevoz sa i od aerodroma, autobuska stanica je kao u Bejrutu...ne treba vise.
Glavni problemi grada nisu sistemski reseni, a zna se u cijoj je to nadleznosti.
Milutin Milošević Milutin Milošević 20:59 17.07.2012

Re: Khm

Zna se gde lezi krivica: pre svega u politicarima, organima vlasti koje oni postavljaju, u korupciji, zatim u kulturn-moralnom sunovratu (tu su svi, pa i arhitekti), itd.

Da li je Gradski arhitekta politička funkcija?
tmrnsk tmrnsk 15:26 17.07.2012

Jednakovredna prva nagrada za Beton halu

EQUAL FIRST PRIZE
Author: Sou Fujimoto Architects
Consultant / engineer: Ove Arup Japan Pty.Ltd.
Country: Japan
blogov_kolac blogov_kolac 15:35 17.07.2012

Re: Jednakovredna prva nagrada za Beton halu

tmrnsk
EQUAL FIRST PRIZE
Author: Sou Fujimoto Architects
Consultant / engineer: Ove Arup Japan Pty.Ltd.
Country: Japan
Iz ovog ugla mnogo bolje izgleda, ali to je za mene ocekivani efekat jer je ovde "objekat" (a "subjekat" ovoga bloga) gledan iz perspektive kao deo Beograda, a ne Kalimegdana.
Jukie Jukie 15:46 17.07.2012

Re: Jednakovredna prva nagrada za Beton halu

Ma kakve su ove froncle što izgledaju kao da su izašle iz seckalice za dokumenta? Od čega je to načinjeno? Da li se po tome hoda, ili na tome treba da sede mali vranci kad noće?
tmrnsk tmrnsk 15:57 17.07.2012

Re: Jednakovredna prva nagrada za Beton halu

Iz ovog ugla mnogo bolje izgleda


Iz ovog ugla se vidi koliko je to velika građevina u odnosu na CEO Beograd, a ne u odnosu na ovo malo istorijskog jezgra. Siguran sam da Japanac nije imao uvid u mesto na kome ovako nešto projektuje. Kažu, da kad je došao u Beograd da dobije nagradu, rekao da na takvom mestu u Japanu nikad ne bi mogao da gradi!



EDIT: Doprinos naše generacije:

blogov_kolac blogov_kolac 16:00 17.07.2012

Re: Jednakovredna prva nagrada za Beton halu

Jukie
Ma kakve su ove froncle što izgledaju kao da su izašle iz seckalice za dokumenta? Od čega je to načinjeno? Da li se po tome hoda, ili na tome treba da sede mali vranci kad noće?
Nije tako komplikovano kao sto izgleda.

Napravis obicnu ali veliku krovnu konstrukciju kruznog oblika i onda samo sacekas da se u roku od nekoliko sati pojavi strahovit zemljotres, dzinovski cunami i velika radijacija - i to je to! Naravno, treba i da imas srece da pronadjes kupca.
Dr Mebius Dr Mebius 16:03 17.07.2012

Re:

@tmrnsk

Tako je. Ali ja se cudim domacim autorima, narocito ovima iz Beograda. Prosto je zabinjavajuce to odsustvo za meru i kontekst.
tmrnsk tmrnsk 16:11 17.07.2012

Re: Jednakovredna prva nagrada za Beton halu



Ma kakve su ove froncle


Obrazloženje Žirija je:

Овај смели предлог поседује највећи симболички потенцијал у поређењу са осталим конкурсним решењима за Бетон халу. Он нуди смелу иконичку структуру која вешто брише разлике између урбаног и архитектонског простора и размере. Предложени простори улазе у сложени дијалог са историјским склопом Калемегданског брда, постављајући у јукстапозицију простор XXI века, на прелому миленијума, насупрот простора који одражава контекст слојевите прошлости.

Stvarnost je, kao i obično, prozaičnija. Ispod "jukstapozicioniranog" vrtloga je smešteno 30.000 kvadratnih metara komercijalnog prostora - trgovine i uslužnih delatnosti... Zato se gnezdo penje do visine Savskog šetališta. Neko je otkrio da je ovo još ekskluzivniji prostor za prodavnice od Ušća...
Dr Mebius Dr Mebius 16:52 17.07.2012

Re:

Предложени простори улазе у сложени дијалог са историјским склопом Калемегданског брда


Ulaze u gadan konflikt, ja bih rekao.


...постављајући у јукстапозицију простор XXI века, на прелому миленијума, насупрот простора који одражава контекст слојевите прошлости.


Ovo je kao princip sasvim u redu, ali je u ovom slucaju krajnje nesrazmerno jer jednostavno nema prostora za toliki volumen.

tmrnsk tmrnsk 20:16 17.07.2012

VRTLOG kao standardni beogradski konkurs

Jedan od osnovnih principa uređivanja i unapređivanja grada, bio bi prihvatanje urbanizma kao kontinualne discipline. Ali, u Beogradu se već godinama na vlasti smenjuju ljudi koji ne poštuju urbanizam kao struku, već rade tako da svaki prostor učine dostupnim investitoru, ako ovaj pokaže zanimanje za njega. Nije im bitno šta su urbanisti mislili, šta je opšti ili javni interes, nije važno ni šta piše u planskim dokumentima, bitno je samo da se "uzme" dragoceni komad zemlje i pretvori u "kvadrate".

Za područje gde je napravljen ovaj VRTLOG-mutljavina, validno je više planskih dokumenata: Detaljni plan Beogradske tvrđave (1967-69), Osnovne urbanističke i planske postavke razvoja centralne zone (1976), Detaljni plan područja Knez Mihailove ulice (1981), Analize Zavoda za urbanizam i projektovanje – studija saobraćaja (1990), Izmene i dopune detaljnog plana područja Knez Mihailove ulice (1991), Plan detaljne regulacije za izgradnju biciklističke staze od Dorćola do Ade Ciganlije (2005); Plan detaljne regulacije za prostornu celinu Kosančićev venac (2007); Generalni plan Beograda 2021 (2003, 2009). Područje je pod zaštitom kao spomenik kulture (Tvrđava + Kosančićev venac, posebno).

NIJEDAN od ovih planova nije predviđao nikakvu izgradnju na ovom prostoru. Ali, to nije omelo one koji KAO treba da brinu o Beogradu (Skupština grada + Urbanistički zavod), da pokušaju da tom zemljištu promene namenu. Kako? Lepo, raspiše se konkurs, programom komkursa se traži izgradnja komercijalnih sadržaja, arhitekti učestvuju i dobije se rešenje koje daje puno kvadrata (čitaj: para za investitora).

Žiri, sastavljen uglavnom od gradskih službenika, usvoji neko rešenje i posle toga se PORUČI urbanistički plan koji mora da poštuje rezulatate konkursa. Onda urbanisti pokušavaju da to spakuju u plan (u ovom slučaju i oni koji su pre pet godina uradili plan koji NIJE predviđao bilo kakvu izgradnju na ovom prostoru).

To je recept po kome možete svaki gradski park da pretvorite u građevinsko zemljište.
Uostalom, zar nije skoro rađen plan za one sumanute navoze sa južne strane mosta na Adi - plan je usvojen POSLE izvedenih betonskih radova!

Pisac ovog bloga, bivši gradski arhitekta, standardno je koristio konkurs kao sredstvo da dobije šta treba. U takvoj igri arhitekti i urbanisti su samo POSLOVNA PRATNJA, plaćeni ili konkursom nagrađeni, da urade ono što su političari/investitori poželeli.
blogov_kolac blogov_kolac 20:37 17.07.2012

Re: VRTLOG kao standardni beogradski konkurs

tmrnsk
bitno je samo da se "uzme" dragoceni komad zemlje i pretvori u "kvadrate".
tmrnsk
Ispod "jukstapozicioniranog" vrtloga je smešteno 30.000 kvadratnih metara komercijalnog prostora - trgovine i uslužnih delatnosti... Zato se gnezdo penje do visine Savskog šetališta. Neko je otkrio da je ovo još ekskluzivniji prostor za prodavnice od Ušća...
Posto ste ocito upuceni u ovaj slucaj, da li mozda znate na sta ce otici vecina "kvadrata" koji se ne vide iz ovde ponudjenih kompjuterskih maketa. Mi vidimo izgled citavog prostora iz pticje perspektive i malo detaljnije atraktivno izveden spiralni pesacki kompleks iznad, ali ne mozemo ni da naslutimo u kojoj funkciji ce uglavnom biti silni kvadrati ispod betonske ploce. Sta se tamo nalazi po projektu (tih 30.000 o kojima govorite) - trgovacki lokali, turisticko/ugostiteljski kompleks, atrakcije iz industrije zabave, poslovni lokali, dzinovski parking... ? Da li imate neki link i za taj unutrasnji deo da ga pogledamo?
tmrnsk tmrnsk 08:51 18.07.2012

Re: VRTLOG kao standardni beogradski konkurs

na sta ce otici vecina "kvadrata" koji se ne vide iz ovde ponudjenih kompjuterskih maketa


Na šta će otići kvadrati? Ovo su kvadrati iz projekta, ali drugi primeri beogradskih konkursa upućuju na to se da svaka ideja o "kulturnom" sadržaju alhemičarski pretvara u kafiće i prodavnice...

Projektom VRTLJAVINE se predviđaju ukupne bruto građevinske površine od 26800 m2. U podzemnim etažama bi bili izložbeni prostori i galerije (~ 10500 m2) i garaža (~ 7000 m2). U prizemlju su trg, tramvajska stanica, benzinska pumpa, parking za automobile i autobuse i zelene površine. Komercijalni sadržaji - kafići, restorani , prodavnice - smešteni su u prizemlju i na nadzemnim nivoima (~ 6500 m2).
Ukupna visina objekta je po programu konkursa 19 metara, ali računajući od krova beton hale (koja je visoka 9 metara). Dakle ukupna visina objekta je 27 metara, (što je devet stambenih spratova) i dolazi praktično do nivoa terase Savskog šetališta.

Osim garaže, predviđena su i tri otvorena parkinga. Konkursom nije predviđeno izmeštanje pruge, ni Bulevara koji vodi šlepere oko Donjeg grada, ni benzinske stanice, ni tramvajske okretnice... Naravno, oni se na komjuterskim vizuelizacijama ne vide.









Milutin Milošević Milutin Milošević 08:57 18.07.2012

Re: VRTLOG kao standardni beogradski konkurs

Što je ovo dobro za samoubice. Pogotovo ako ostanu pruga i šleperi.
mikimedic mikimedic 11:36 18.07.2012

Re: VRTLOG kao standardni beogradski konkurs

U prizemlju su trg, tramvajska stanica, benzinska pumpa, parking za automobile i autobuse i zelene površine. Komercijalni sadržaji - kafići, restorani , prodavnice - smešteni su u prizemlju i na nadzemnim nivoima (~ 6500 m2).


benzinska pumpa u zatvorenom prostoru?


jabukenet jabukenet 21:19 17.07.2012

i mojoj cerki su tudje igracke sladje

ali joj i one brzo dosade, sve je spiralno krenulo uzbrdo dosta pre nego sto je idej drugima zapala za oko, jedni su radili iz entuzijazma za polu dz drugi su ispostavili racun kako prilici Tokiju, prvi su pokusali da se spirala ne vidi kako bi kalemedan ostao isti drugi su pokusali da se kalemegdan ne vidi.... Beograd ima duzu obalu na obe reke od obale Crne Gore, ipak lakse je ibarskom stici do mora nego preko pruga i smeca do reka. Ricard Dikon Mrdjan Bajic su autori prvog projekta koji je zavrsen i bacen a zatim porucen novi, da ne nagadjam javno iako privatno znam o cemu se radi.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:20 17.07.2012

Детљанији приказ Реџићевог пројекта

Биро архитекте Реџића је АРКУС. На сајту из линка, под КОНКУРСИ->БЕТОН ХАЛА, налази се још слика, комплетнији приказ награђеног решења. Лепо је погледати још понешто што је овај биро радио, рецимо зграду у Француској 50 или кућу у Каћанског 15, где сам случајно и на срећу био.
tmrnsk tmrnsk 09:40 19.07.2012

Re: Детљанији приказ Реџићевог пројекта

I autor bloga postavlja pitanje zašto je zanemareno ono drugo, tj. jednakovredno prvonagrađeno rešenje arhitekte Redžića.

To rešenje predviđa još veću izgradnju (46.000 m2) na prostoru izuzetno osetljivom, za Beograd prepoznatljivom (od srednjovekovnih gravira do danas), za arheologiju važnom (i nestraženom), a za službu zaštite kulturne baštine neprocenjivom i zabranjenom za izgradnju.

Nije ono jedino. Sva rešenja koja su stigla na konkurs i ispunila uslove konkursa, morala su da odrade ono što je traženo, a to je izgradnja na prostoru koji je do konkursa bio nedodirljiv.

Ovde se otvara pitanje uloge i stava arhitekata koji učestvuju u tako definisanom konkursu. Da li moraju da znaju na kakvom prostoru crtaju svoja rešenja i da li je zahtev za komercijalnim kvadratima dovoljan motiv da se negira rad generacija kolega - od Emilijana Josimovića do ovog konkursa?

Taj ogromni rad urbanista i arhitekata nije imaginaran, on je pretočen u važeće urbanističke planove. Da li današnji arhitekta mora da poštuje taj rad, da li mora da poštuje zakon (npr. o zaštiti kulturnih dobara)?

Ako japanski arhitekta nije znao da je u Urbanističkom zavodu, jednom od raspisivača konkursa, urađen Detaljni urbanistički plan Kalemegdana (rukovodilac Smilja Kanački, 1967), da li su za njega ipak morali da znaju beogradski arhitekti? Možda bi to spadalo u arhitektonsku informisanost? Tim planom se predviđa raščišćavanje obale, rušenje beton hale, rušenje onog bloka na serpentini između Pariske i Karađorđeve (jer vizuelno zadire u zelenu površinu kojom je "potcrtana" Kalemegdanska terasa), uklanjanje pruge, bulevara oko Donjeg grada, benzinske pumpe i spuštanje zelene površine od Kalemegana do reke - pretvaranje prostora u šetalište... Predviđena je bila i denivelacija ulice Tadeuša Košćuška, da se ostvari pešačka veza Knez Mihailove, Uzun Mirkove i Gračaničke sa Kalemegdanom (ovo je dezavuisano uslovima drugog konkursa, za tzv. hotel u Bloku 20, gde je bila okretnica u Rajićevoj).

Možda bi pitanje autora bloga "šta o svemu tome misle Beograđani" moglo biti prošireno i pitanem uloge arhitekata u takvom konkursu? Da li je klasično obrazloženje "samo sam izvršavao naređenja" (tj. ispunjavao uslove konkursa) dovoljno?

Ili je pravo pitanje zašto uopšte postoje Urbanistički zavod i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, ako alavima na komercijalne kvadrate ne mogu da kažu: Alo, bre!

Iz DUP Kelmegdana Urbanističkog zavoda (žuto je lokacija konkursa):

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:03 19.07.2012

Re: Детљанији приказ Реџићевог пројекта

Hvala na komentaru kojim ste naveli suštinu problema. Arhitekta mora imati distancu prema zadatku i posebno prostoru koji je u pitanju. Ako se tu zataji onda nikakav pravila više ne pomažu. U ovom konkursu to se veoma jasno može videti.
Dr Mebius Dr Mebius 10:36 19.07.2012

Re: Детљанији приказ Реџићевог пројекта

Ako vec postoji potreba da se uradi nesto sa ovim delom grada, a ocigledno postoji, uvek ostaje mogucnost da se organizuje arhitektonsko-urbanisticki konkurs anketnog tipa, sa vrlo jasnim i definisanim okvirom propozicija i uslova baziranim na postojecoj planskoj dokumentaciji.

Konkurs bi trebao biti otvoren i medjunarodni, pod pokrovitelstvom Grada, DAB-a i SAS-a.

Rezultati ovakvog konkursa uvek mogu posluziti da se dobije stvarno kvalitetan predlog kojim bi se za pocetak osvezila postojeca planska regulativa, a kasnije preslo i u realizaciju.

Medjutim, i dalje sam cvrstog misljenja da bez kvalitetno razvijene infrastrukture (a sto je akutni problem Beograda) ovako ambiciozni projekti jednostavno nemaju smisla i nisu 'sustainable' na duze staze. Osim sto ce mozda doneti neku kratkotrajnu korist privatnim investitorima...
tmrnsk tmrnsk 10:44 19.07.2012

Re: Детљанији приказ Реџићевог пројекта

kojim ste naveli suštinu problema. Arhitekta mora imati distancu


Tu jeste suština, ali OBRNUTO!

Ako zataje pravila, tj. ako zataje oni koji su izabrani-nadležni-odgovorni-plaćeni za brigu o prostoru, zar treba očekivati od arhitekata da budu bolji - da "imaju distancu"?

Znam arhitekte koji nisu učestvovali u ovom konkursu iz poštovanja prema prostoru koji je do našeg vremena stigao gotovo nedirnut iz srednjeg veka. Ali, ako sam raspisivač zanemaruje pravila, kako očekivati od učesnika da ih poštuju. Čak i kad radite nešto neprilično, uvek možete naći izvođača. I za masovnu seču platana u Bulevaru su nađene drvoseče.

A Beton hala? Pa međunarodni konkurs će dati dovoljno arhitekata za seču nečega što se zove "zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra". Ako nema pravila - nebo je granica... možda tržni centar pored Pobednika!?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 11:33 19.07.2012

Re: Детљанији приказ Реџићевог пројекта

Opet ste u pravu ali i ja kažem obrnuto ... Pravila koja štiti birokratija su krhka i neoptporna i podložna raznim "atmosferskim" prilikama. Za razliku od toga, arhitekti treba da brane svoj kodeks etičkih i profesionalnih normi, u ovom slučaju je trebalo da bojkotuju učešće na ovom besmislenom i uvredljivom konkursu, posebno se to odnosi na članove žirija-arhitekte koji su prihvatili da budu pokrivači za celu lukrativnu akciju. Tada sam upozoravao na posledice učešća na tom konkursu ali mi je rečeno od više kolega da je to dobra prilika za afirmaciju i onda se može opet pričati o onim normama, možda su one zastarele?
antioksidant antioksidant 08:51 20.07.2012

Re: Детљанији приказ Реџићевог пројекта

možda tržni centar pored Pobednika!?

umesto pobednika
jabukenet jabukenet 21:27 17.07.2012

mrdjan, dikon


od kraja beton hale do rekonstruisane kapije i stepenista
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 11:36 19.07.2012

Re: mrdjan, dikon

Da, Mrđanov projekat pešačkog mosta preko Karađorđeve je bio zaista briljantan primer kako se u takvom urbanom tkivu može rešiti problem. Ali imao je jedan nedostatak, nije bilo m2 za komercijalu pa su nadležni ocenili da iz toga nikakve koristi.
oskar-z-wild oskar-z-wild 22:14 17.07.2012

Radikalno za Beograd

Tate Modern koji je napravljen u staroj elektrini na ugalj, može funkcionisati u Londonu jer galerija ima u proseku 18,000 posetioca dnevno (936,000 godišnje) koji mogu pokriti deo troškova održavanja ovakvog centra.




"Tank extension". Prva galerija (u svetu) posvećena performans artu otvorena ove nedelje.


Tejt dodatak trenutno u izgradnji. Herzog i de Meuron

Beton Hala u Beogradu sa japanskim dodacima bi MOŽDA bila skoro neodrživa.

Jefitinije će biti da Srbi idu na ekskurzije po svetu gledajući zanimljive zgrade nego da mi imitiramo svet. Ne možemo ni naše muzeji i arhive da održavamo. Plus treba biti u skladu sa novom etikom održvog razvoja.

I što je najvažnije treba razviti Veneciju u Beogradu, tzv. Baru Veneciju kako se zvao prostor oko današnje Željezničke stanice. Što je SNS obećao u svojoj predizbornoj kampanji. Zanimljivo bi bilo pronaći video koji su prikazali na TV.



Kraja Kraja 00:02 18.07.2012

...Što je SNS obećao...

oskar-z-wild oskar-z-wild 00:09 18.07.2012

Re: ...Što je SNS obećao...

Hvala na prilogu. Izgleda da ćemo morati da imamo još jednog doživotnog (i voljenog i nikad prežaljenog) predsednika za ovako veliki projekat.



Milutin Milošević Milutin Milošević 08:02 18.07.2012

Re: ...Što je SNS obećao...

Izgleda da ćemo morati da imamo još jednog doživotnog (i voljenog i nikad prežaljenog) predsednika za ovako veliki projekat.

Ili još jednu svetsku znamenitost koja će da nas košta kao Svetog Petra kajgana, ali nema veze, barem je lepa
Jelena Pavlović Jelena Pavlović 18:28 18.07.2012

.

Toliko je gadosti naneto Beogradu do sada, tako da bi ovo bila ona tresnja, ili visnja na vrhu kolaca. Berograd je izarcen sve u zelji da se sto vise bude u trendu. Naravno neko pravi pare i jako je zadovoljan.
benevolent benevolent 10:47 19.07.2012

Šta o svemu tome misle Beograđani?

Одличан предлог, јер свака Београђанка и Београђанин, па и они који чак само на викенд тури посете Београд, треба да кажу своје импресије и предлоге, јер смо ми сви који се на било који трен нађемо на обалама Ушћа Саве у Дунав, помало естете, па и урбанисти.
Ако се визура овековечена на стотинама година старим графикама и на трен замагли наказом од спирале, онда ће покољења у мирнодопским условима доживети разарање, коју нису пореметила ни миленијумска ратна разарања Београда.
Острвљени градски властодршци, показују још једну бахатост, поред злокобног Бус минуса.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana