Nauka| Obrazovanje

Testovi opšte informisanosti

vhedrih2 RSS / 08.07.2012. u 00:55

„Najveći neprijatelj znanja nije neznanje, već iluzija o znanju." Stiven Hoking

Već evo dva dana po komentarima u žutoj štampi i delu internet zajednice možemo videti kako se nižu salve... hm., da li je „gluposti" preteška reč?... oko testova opšte informisanosti koji su zadavani na prijemnom ispitu za neke studijske programe Filozofskog fakulteta ( npr. vest ). Slušajući sve to, pitao sam se koja će biti sledeća senzacionalna vest koju će se pojaviti po ovim medijima. Na primer, da li će možda sledeće lekare uzeti na zub, pa onda objaviti naslov „LEKARI NA KLINIKAMA UBADAJU LJUDE IGLAMA", a onda za tim uslediti tekst o postupku davanja injekcija i lavine komentara u kojima će se autori komentara sablažnjavati nad tim svirepim postupkom, porediti veličine igala koje se koriste u različitim klinikama i za različite injekcije i pozivati na linč cele medicinske struke i prekid takvog „strašnog nasilja" nad pacijentima. Zamisli...

Ali nisam hteo o tome da pišem, već htedoh da iskoristim ovo kao povod da napišem nešto o samim testovima opšte informisanosti - šta su, kako rade, čemu služe, zašto su popularni kao selekcioni instrument, a onda i otkud oni na prijemnom ispitu.

Ajmo prvo od toga šta je opšta informisanost - opšta informisanost ili opšte znanje (general knowledge u međunarodnoj literaturi) predstavlja meru ukupne količine znanja iz različitih oblasti koju je osoba stekla tokom svog života. Ovo se odnosi na ona znanja koje je osoba usvojila kao trajna ili relativno trajna znanja i koja stalno „nosi sa sobom", ne na one informacije koje su kratkoročno zapamćene (npr. trenutno nabubano gradivo za kakav predstojeći ispit, koje će osoba već sutradan zaboraviti). Ljudi se međusobno razlikuju po svojoj opštoj informisanosti - ima ljudi čija su opšta znanja vrlo mala i oni koji barataju obimnim i širokim znanjima iz različitih oblasti. Istraživanja koja su se akumulirala u zadnjih stotinak godina razvoja psihološke nauke dosta jasno pokazuju da je opšta informisanost povezana sa brojnim drugim važnim osobinama i karakteristikama - pre svega sa opštom inteligencijom, potom sa uspehom na školovanju, osobe koje pokazuju bolje rezultate na testovima opšte informisanosti kasnije u proseku budu uspešniji u karijeri, lakše se snalaze u različitim situacijama itd. Praktično, može se smatrati da opšta informisanost u velikoj meri odražava sposobnost osobe da usvaja nova znanja i nove informacije i da ih organizuje na takav način da ih kasnije može efikasno koristiti. Prolazeći kroz život, jedni skupljaju informacije, usvajaju znanja i sposobni su da ta znanja kasnije koriste, drugi prolazeći kroz iste stvari i situacije čine to u znatno manjoj meri.

Ali šta će nam to na prijemnom ispitu? Za upis na različite programe Filozofskog fakulteta konkuriše veliki broj kandidata. Za neke programe to bude 2 puta više nego što ima mesta, dok na nekima taj odnos ide i do 3, pa nekad i do 5 kandidata za jedno mesto. Naravno, najlepše bi bilo kada bi svi mogli da budu primljeni i da studiraju ono što žele. Ali ne mogu. Kapaciteti fakulteta su ograničeni, država finansira odnosno pomaže finansiranje onoliko studenata koliko finansira odnosno pomaže. To je ograničeni broj i trenutno dosta manji od broja onih koji žele da studiraju. Kada je situacija takva kakva je, razuman pristup nalaže da se za taj ograničeni broj mesta proberu najbolji. Ali, ne oni koji su najbolji u nekoj posebnoj disciplini, već oni za koje se može očekivati da će biti najbolji studenti. Koji će najbrže završiti studije, koji će na njima najviše naučiti i koji će posle toga biti najbolji stručnjaci. Ovo je dobro, jer je tako sa istim resursima moguće izškolovati najveći broj ljudi i omogućiti stvaranje najboljih mogućih stručnjaka.

Međutim - kako prepoznati koji su od prijavljenih kandidata najbolji, odnosno koji će od svih njih biti najuspešniji studenti, kada kandidate ne poznajete. Odgovor na ovo pitanje su selekcioni testovi - ako imamo testove za koje znamo da su povezani sa uspehom na studijama, odnosno za koje znamo da se uspešni i neuspešni studenti razlikuju u pogledu postignuća na njima, onda nam zadavanje takvih testova može pomoći da odaberemo one kandidate za koje s većom verovatnoćom možemo pretpostaviti da će biti uspešni. Za testove opšte informisanosti znamo da su povezani ne samo sa uspehom na studijama nego i sa drugim osobinama koje povećavaju šanse da osoba bude uspešna i u različitim drugim oblastima života, što ih kvalifikuje za korišćenje u ovoj vrsti selekcije.

Kako se prave testovi opšte informisanosti? Puno ljudi misli da bi ovakvi testovi trebali da proveravaju neka „važna", „posebna" ili na neki već drugi način „odabrana" znanja i onda čitajući pitanja negoduje jer im se čini da ono što se u testu traži nije „važno". Međutim, test koji bi ispitivao „važna" znanja ne bi bio test opšte informisanosti nego bi bio „test važnih znanja". Ideja opšte informisanosti je da se proceni ukupna količina znanja kojima osoba raspolaže iz različitih oblasti. Ali kako to uraditi? Najzgodnije je možda problem procene opšte informisanosti uporediti sa situacijom ispitivanja javnog mnenja. Kada ispitujete javno mnenje vi zapravo želite da procenite šta npr. populacija jedne zemlje misli. Međutim, pošto je ta populacija ogromna i pošto se stalno menja (jedni umiru, drugi se rađaju, jedni se odseljavaju drugi se doseljavaju) nikada je ne možete celu ispitati. Zato se ispituje uzorak ljudi uzet iz te populacije. Jedan srazmerno mali i ograničen deo te populacije. Ispitujući mišljenja ljudi u uzorku, mi procenjujemo mišljenja ljudi u populaciji. Znamo da ovakva procena ništa neće vredeti ako uzorak nije reprezentativan za populaciju. A da bi bio reprezentativan, u uzorak moramo uzeti razne ljude, takve da što više liče na populaciju - i pekara i molera i doktora i ministra i lopova i prosjaka i razne druge i visoke i niske, i važne i nevažne, kakvih god ima u populaciji. Neko bi ovde sad mogao da kaže - zašto da ispitujemo i onog lopova i onog prosjaka, pa oni nisu važni, koga briga za njihovo mišljenje. Ali mi znamo da kada bi te „nevažne" namerno isključili naš uzorak više ne bi bio reprezentativan i naša mogućnost da na osnovu njega procenimo mišljenje cele populacije bi se smanjila. Isto je i sa testovima opšte informisanosti - zamislimo sva moguća znanja koja postoje na svetu kao tu populaciju iz malopređašnjeg primera, a pitanja koja postoje u testu kao taj uzorak koji smo uzeli iz populacije. Mi procenjujemo populaciju, tj. opštu informisanost ovde na osnovu tog uzorka, ali ta procena će biti dobra samo ako je uzorak reprezentativan. Kao što u malopređašnjem primeru uzorak ne bi više bio reprezentativan ako bi u njega uključili samo „važne" ljude, tako ni uzorak pitanja više ne bi bio reprezentativan ako bi u njega uključili samo „važna" pitanja ili ako bi iz njega isključili „nevažna". Postoje razni postupci kako obezbediti da taj uzorak pitanja bude reprezentativan - npr. podeliti opšti korpus znanja na različite oblasti i onda voditi računa da sve one budu zastupljene u određenoj srazmeri, obezbediti da test sastavlja veći broj ljudi čija su znanja i interesovanja što raznovrsnija itd. itd.

Šta je još važno kod ovih testova? Ovi testovi služe za selekciju, ne služe za procenu znanja. Zbog ovog, na njima nije važno kakve rezultate postižu kandidati. Bitno je da različiti kandidati postižu što različitije rezultate. Kada bi svi „uspešno" uradili ovakav test, oni bi otišli srećni kući, ali bi nam test za svrhe selekcije bio posve beskorisan. Ako bi svi imali rezultate na maksimumu ili oko maksimuma, ne bi bilo moguće rangirati valjano kandidate po uspehu na testu jer bi puno ljudi imalo isti rezultat (kao što kada u školi kada svi imaju peticu, mi znamo da te petice ne vrede podjednako, ali ne možemo na osnovu ocena reći ko je bolji, a ko gori). A testiranje radimo upravo zato da bi rangirali kandidate odnosno mogli da kažemo ko je bolje, a ko gore uradio. Slično bi se desilo i kada bi test bio toliko težak da svi imaju rezultate oko minimuma. Zato se u test ne uključuju pitanja za koja se može očekivati da bi na njih odgovore svi znali, kao ni ona pitanja za koja se može očekivati da na njih odgovor niko ne bi znao. Korisna su ona pitanja na koja odgovore znaju samo neki. U ovom smislu, za selekciju je najbolji onaj test gde su rezultati kandidata razbacani po celom opsegu mogućih rezultata. Onaj na kome je prosek svih kandidata negde oko sredine mogućeg raspona rezultata (npr. ako je raspon od 0 do 30 bodova, prosek da bude negde oko 15), a gde su onda pojedinačni rezultati raspoređeni po celom opsegu mogućih rezultata. Ovako maksimizujemo verovatnoću da svaki ispitanik ima jedinstven rezultat, odnosno da bude što manje kandidata koji imaju isti rezultat na testu, što nam omogućava da ih valjanije rangiramo, a to je i poenta zadavanja testa.

 Edit: I evo ovde da pojasnim stav koji sam iznosio dole u diskusiji, kad je konkretan test opste informisanosti u pitanju - ne moze se valjano kritikovati bilo koji test zbog toga sto sadrzi ovo ili ono pitanje, odnosno sto od ispitanika trazi ovu ili onu informaciju. Dobar test opste informisanosti treba da trazi reprezentativni uzorak informacija do kojih bi ispitanici mogli da dodju i to naravno, diskriminativnosti radi, onih koji jedni ispitanici imaju, a drugi nemaju (inace nista od razlikovanja). Ono stanoviste sa kog se test moze valjano kritikovati je pitanje balansa trazenih informacija, odnosno toga da li su informacije koje test trazi reprezentativne za ukupnu populaciju znanja ili ne. U tom smislu bilo koji test opste informisanosti koji nije dobro balansiran i npr. sadrzi pitanja samo iz jedne uske oblasti ne valja (osim mozda u nekoj neverovatnoj situaciji gde je to jedina oblast u kojoj se znanja ispitanika razlikuju). Bilo da sadrzi samo pitanja o trenutnim aktuelnostima i popularnoj kulturi, bilo da sadrzi samo pitanja iz npr. hemije. Jer ni jedan od ta tri onda nije test opste informisanosti, nego test znanja iz te specificne oblasti.

Dakle, kada su TOI u pitanju nema zabranjenih i nelegitimnih pojedinacnih pitanja, ali moze biti testova koji su lose izbalansirani u pogledu zastupljenosti razlicitih sadrzaja. To su razlicite stvari.



Komentari (163)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jacHa. jacHa. 22:00 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Kultura nalaze

(a) jelenu karleušu
(b) prevaspitavanje dobronamernim savetima odraslog čoveka
(c) banovanje
(d) da razgovaramo bez ljutiš i vređiš
mene ovaj blog ne nervira, pratim ga od postojanja, a učestvujem već nekoliko godina. to prvo otvaram kad idem na net. i zadovoljstvo mi je.
moj nadimak je jacHa. od jasna, a ne jac.Ha. svi koji me znaju kažu da me ime odgovarajuće opisuje. i nemoj to "draga" ovakvim tonom, diskvalifikuješ se, ti si psiholog, znaš valjda to malo bolje nego ja - dosadni 2+2=4 matematičar. ako hoćeš pristojnu komunikaciju ne koristiš sarkazam i ne šalješ sagovornika u pm (da radi nešto drugo, samo biranim rečima)
laku noć! pišemo se sutra, ako me ne odabereš pod (c)
vhedrih2 vhedrih2 22:09 08.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

Zato se, pored klasičnog prijemnog ispita, na kome se merilo predznanje i motivacija, sa studentima i pojedinačno razgovaralo. Ti razgovori nisu uopšte bili naivni, već su služili tome da komisija stekne mišljenje o kandidatu, na primer, kako razume i tumači neki tekst, koji je bio iz oblasti, pa su kandidati podsticani da daju svoje mišljenje, postavljaju problemska pitanja itd.


Lepo, i ajd sad cik da rangirate 250 ljudi na osnovu razgovora, a da vas niko ne tuzi i da ne izbije skandal zbog neobjektivnosti. Bilo bi to gori skandal od reforme pravosudja. Ja zamisljam da su i reformisane sudije tako birali

Inace, takvi kriterijumi za izbor kod nas se neformalno zovu "mene mi se cini kriterijumi" i to zato sto se tu odluke donose po principu "mene mi se cini da je ovaj dobar/nije dobar"

Ali znam, sticajem okolnosti, da na proslogodišnjem testu na Univerzitetu Fridrih Šiler u Jeni (takođe katedra za filozofiju) selekcija kandidata se vršila na sličan način.


Na tom univerzitetu, kladim se, moze i profesor tokom ispita da izadje, a da ne nastane haos i da se regularnost ispita ne narusi. Na nasim fakultetima na ispitima mora da dezura vise ljudi, svi da policajce najbolje sto znaju, a i pored toga ne uspeju skroz da sprece varanje. Kulturne razlike izmedju zemalja, cine taj primer potpuno nevalidnim...

Iskreno, meni ovaj vaš test nije nizašta, a ponajmanje mogu da ga zamislim kao nešto što bi selektovalo buduće studente. I priznajem, bilo me je sramota dok sam ga čitala. Uz tihu, sebičnu, sreću što niko moj ne mora da ga rešava.


Vi ste kao onaj lik iz crtanog sto kad mu kazu "Pero dan je" i pokazu mu kako je napolju svetlo, on uzme i kaze "ne bi reko". I boli njega sto napolju sija sunce i sto se ocigledno razdanilo. On je resio da je noc, pa je resio. Tako i vi, silni podaci i cinjenice na jednu stranu, a vas nista to ne zanima. Terate si svoju pesmu "ne bi reko", "mene mi se cini da ipak test nije nizasta"
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 22:41 08.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

Vi ste kao onaj lik iz crtanog sto kad mu kazu "Pero dan je"


Shvatila sam da vam je zgodno da navodite primere iz crtanih filmova.

Ne shvatam manir duskutovanja u kome me poredite s likom iz crtaća. Ja VAS ne kvalifikujem, vašu osobu ne procenjujem, ali dajem sebi pravo da procenjujem i govorim o tom vašem testu za studente.

No, dobro, ako baš ne možete bez crtaća, možda da pređemo na South Park?

Mislim, ako napredujte od tog Sunđer Boba i tog Pere, moguće u budućnosti napravite i neki bolji test. U svakom slučaju, razgovor će biti zanimljiviji i manje uvredljiv.

Do tada, sažaljevam slučaj.

EDIT: Dok vas opet ne spopadne Sunđer Bob ili neš' slično, primite k znanju da nije sporna ideja o testu informisanosti, ali sadržaj vašeg testa jeste sporan.

hoochie coochie man hoochie coochie man 22:48 08.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

Uz tihu, sebičnu, sreću što niko moj ne mora da ga rešava.


Neko moj (cerke) jeste i ove i 2010 resavao slicne testove ( i dosta uspesno ih resio) ali na beogradskom fakultetu gde pitanja zaista nisu bila ovako banalna.
nikola_kovac nikola_kovac 22:52 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

цветић
Vidi ovog huligana :)))


Од давно се највише јежим људи са којима можеш о свему да причаш, а после два потпитања укапираш да не можеш ни о чему са њима да причаш.
Весна
kako razume i tumači neki tekst

Баш хтедох да питам... зар није много упутније да се дају две информације да се раставе на саставне делове и да се онда тражи разматрање њихових дубљих структура, могућих значења и, нарочито, повезивање на смислене и бесмислене начине?
nikola_kovac nikola_kovac 22:53 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Jukie
I obrnuto, kome su potrebni studenti koji mnogo promišljaju, a ne umeju da znaju?

Струци и друштву.
nikola_kovac nikola_kovac 23:00 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

драгољуб
postoji određena korelacija između stepena opšte
informisanosti i visine IQ broja


Драгољубе, питање је - ког IQ броја? Постоје различити видови интелигенције и свакако да је за успешност опште информисаности неопходно да мозак може нешто да уради довољно брзо и ефикасно. Поставља се питање коме треба та интелигенција? Друштву - јок, струкама - јок, појединцу - јок, осим за учешће на Милионеру.

Форсирати једну високо-образовну институцију у том смеру је потпуно бесмислено.

ЕДИТ: Гле, три моја коментара један за другим. Уопште нисам укапирао да су на истој линији реплика. Извин'те што нису као један коментар.
Jukie Jukie 23:14 08.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

Ugh, imam samo 13 poena.
1.Новчана јединица у Јапану је Јен - tačno

2. Златни медвед је награда која се додељује на филмском фестивалу у А) Берлину - tačno, medved se nalazi na grbu

3. Маргарет Тачер је позната под надимком Челична лејди - tačno, pustila je da neki štrajkači glađu umru

4. Право име суперхероја Спајдермена је. E ovo mi nije tačno. Rekao sam Brus Vejn jer mi Piter Parker nije zvučalo poznato, a i podsećalo me je na neku pesmicu sa pickled peppers

5. Нордијски бог грома је Tor - tačno. Postoji izraz hammer of Thor. Frej(a) je bila ženska boginja koja se vozila u kolima koja su vukle mačke.

6. Недавно забрањена десничарска организација зове се Obraz. To mi je bilo tačno. Ovo je bilo teško, znao sam da nije Dveri jer su dobile mesta na Zvezdari i u Novom Sadu, ali 1389 mi je isto bilo sumnjivo.

7. Прошле године се, након више од 30 година постојања, разишао бенд:А) Ролинг СтонсБ) АеросмитВ) РЕМ. Ovde je odgovor REM i to sam omašio. Znao sam da nije Rolingstons, ali nisam bio siguran za Aerosmit.

8. Аутор романа „120 дана содоме“ јеА) Маркиз де СадБ) Гијом АполинерВ) Чарлс Буковски. Ovde sam rekao Apoliner jer mi je Markiz de Sad izgledalo kao trik odgovor (kao da kažeš da je neki političar napisao). Ipak je bio Markiz de Sad.

9. Панчета је врстаА) мачаБ) сланинеВ) сомбрера
I MORON GLUPI NE PAZI I PIŠE DA JE PANČETA VRSTA MAČA jer se sećam da sam u Politikinom zabavniku čitao da su našli zmiju u avionu i ubili je mačetom, pa sam se pitao kako malo mače može da savlada onoliku zmiju.

10. Како се презивају отац и син из филма „Ко то тамо пева“А) ТопаловићБ) ВилотићВ) Крстић Tu sam pogrešio i napisao Topalović. Pomešao sam filmove.

11. Који амерички председник је смењен у афери Вотергејт:А) КартерБ) НиксонВ) Џонсон, naravno ova glupa pitanja uradim tačno

12. Чиме се храни свилена бубаА) еукалиптусомБ) бамбусомВ) дудовим лишћем, dobro ovo je lako, eukaliptusom se hrane koale a bambusom pande

13. „Никада није лупус“ је често понављана реченица у серији:А) Доктор ХаусБ) Увод у анатомијуВ) Истражитељи из Мајамија - i ovo je naravno tačno, doktor Haus

14. Тефтер јеА) фиокаБ) бележницаВ) џеп - tačno, beležnica

15. Име хобита који носи прстен у Мордор јеА) БобоБ) БилбоВ) Фродо
Tačno, a odgovor je Frodo. Bilbo donosi prsten u Šajr u prvoj knjizi Hobit, a imena se sećam iz pesmice kada mu patuljci prave rusvaj u kujni pa pevaju slomi ovo, razbij ono, that's what Bilbo Baggins hates, so careful, careful with the plates.

16. Које ће по реду бити овогодишње Олимпијске игре у Лондону?А) 29.Б) 30.В) 32. Ovo mi nije tačno, lupio sam 32, treba 30. Ne pamtim nepovezane brojke.

17. Овогодишње такмичење за песму Евровизије одржало се уА) АзербејџануБ) ТуркменистануВ) Узбекистану, tačno mi je, Azerbejdžan. U knjizi Mačka među golubovima pokušavaju da nađu majku jedne učenice ali ona je otišla na put u neko mesto koje zvuči kao azur-bazen. To sam ponavljao kada sam čuo gde je bila Evrovizija

18. Роман „Дракула“ написао јеА) Х.П. ЛавкрафтБ) Мери ШелиВ) Брем Стокер. Tačno mi je, Brem Stoker. Ovaj Lavkraft mi ne izaziva asocijacije, a Meri Šeli je napisala knjigu Frankenštajn za vreme mini ledenog doba jer je otišla na letovanje a bilo je hladno i nije mogla da uživa u prirodi, pa je svako od pisaca napisao nešto (bilo ih je troje-četvoro zajedno na odmoru), i zbog toga kroz knjigu o Frankenštajnu provejavaju pejzaži hladnoće

19. Оскаровац Том Хенкс је по вероисповестиА) мормонБ) православацВ) будиста. Ovde sam rekao budista jer su mnogi glumci ili budiste ili sajentisti, a piše pravoslavac.

20. Нови хит Јелене Карлеуше у наслову помиње библијске градове:А) Назарет и ВитлејемБ) Јерусалим и ЈерихонВ) Содому и Гомору - i ovo mi je naravno tačno
zemljanin zemljanin 23:22 08.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

Jukie
Ugh,
19. Оскаровац Том Хенкс је по вероисповестиА) мормонБ) православацВ) будиста. Ovde sam rekao budista jer su mnogi glumci ili budiste ili sajentisti, a piše pravoslavac.


Nisam znao ovo za Henksa, pokušao sa nekim konstrukcijama i rekonstrukcijama i ispade mormon ... ostalo sam ispogađao
Jukie Jukie 23:27 08.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

zemljanin

... ostalo sam ispogađao

Lako je vama koji umete istoriju
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 23:30 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Баш хтедох да питам... зар није много упутније да се дају две информације да се раставе на саставне делове и да се онда тражи разматрање њихових дубљих структура, могућих значења и, нарочито, повезивање на смислене и бесмислене начине?


Gospodin psiholog i verovatno autor testa će ti reči da to nije test informisanosti.

Evo ja pogledala na brzaka primere testova informisanosti iz okruženja, tj regiona, da ne idemo u Jenu, jer reče čovek "Na tom univerzitetu, kladim se, moze i profesor tokom ispita da izadje, a da ne nastane haos i da se regularnost ispita ne narusi. Na nasim fakultetima na ispitima mora da dezura vise ljudi, svi da policajce najbolje sto znaju, a i pored toga ne uspeju skroz da sprece varanje. Kulturne razlike izmedju zemalja, cine taj primer potpuno nevalidnim..."

no comment, sem da se ne libi da ispljuje i studente braneći svoj test:)

elem, evo par primera s testa informisanosti za djake, koji meni deluju smisleno, za razliku od veroispovesti Toma Henksa, takmičenja za pesmu Evrovizije i ono oko pesme pevačice Karleuše, koje vozi gosn psiholog.

primeri (nasumično uzeti):

A) Između ponuđenih imena informatičkih paketa zaokružite onaj koji označava operativni sistem:

a) CorelDRAW 11
b) Netscape Communicator
c) Microsoft Windows XP
d) MS Office Professional 2002
e) PageMaker

1. Cogito ergo sum rekao je:

a. J. Locke

b. B. Spinoza

c. R. Descartes

d. D. Hume

e. F. Bacon



2. Naučna metoda zaključivanja od opšteg ka posebnom zove se:

a. sinteza

b. indukcija

c. analiza

d. dedukcija

e. dijalektička metoda


UNESCO je meðunarodna organizacija za:

a. razvoj svjetske znanosti

b. urgentnu pomoć ugroženoj djeci svijeta

c. urgentnu pomoć u hrani ugroženom svjetskom stanovništvu

d. razvoj obrazovanja, znanosti i kulture u svijetu

e. pomoć izbjeglicama svijeta


Jedan od dole navedenih književnika nije nobelovac:

a. G. G. Marquez

b. T. Mann

c. R. Tagore

d. P. Coelho

e. E. Hemingway

A) Teorijski pravac koji je osnovan u Njemačkoj početkom dvadesetih godina, kao reakcija na pretjerano rasčlanjivanje psihičkog života u istraživanju naziva se:

a) biheviorizam
b) gestalt psihologija
c) psihoanaliza
d) humanistička psihologija
e) kognitivna psihologija

1) Koji planet sunčeva sistema ima najviše prirodnih satelita?

A. Saturn
B. Jupiter
C. Uran
D. Venera
E. Pluton

Twitter je:

A. Novi model mobitela
B. Antivirusni program
C. Peer to Peer program
D. Internetski pretraživač
E. Društvena mreža

Florence Nightingale (1820. - 1910.) bila je:

A. Vojna bolničarka, reformatorica saniteta i vojne njege
B. Najpoznatija britanska balerina
C. Fizičarka svjetskog glasa, izumiteljica galvanometra
D. Prva žena koja je preplivala La Manche
E. Poznata osnivačica sufražetkinja u SAD

Koji slikar je autor ciklusa Gospođice iz Avignona?

A. Salvador Dali
B. Henri Matisse
C. Paul Gaugin
D. Vincent van Gogh
E. Pablo Picasso

_____________

Jel primećujete razliku?

Niški test očekuje od budućih studenata da prati tračeve o glumcima, pesmu Evropvizije i Karleušinu muziku, jer se tako "povećavaju šanse da osoba bude uspešna", da citiram gospodona psihologa.

Hmm. Sad se nešto mislim, a možda je gospodin u pravu...
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:39 08.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

ostalo sam ispogađao


Koje ste vi strebercine, ja sve prepisao :)

Ova pitanja su sa beogradskog filozofskog od ove godine (na psihologiji)


‎1.Sta je parsek?
2.Sta su hetere?
3.Ko je dobio NIN-ovu nagradu za 2011.?
4.Sta je ekumenizam?
5.Sta je vajat?
6.Sta je depresijacija?
7.Kako se zove sazet, skrt govor?
8.Sta znaci Jus primae noctis?
9.Sta znaci Dzet leg?
10.Ko je komponovao Vltavu?
11.Koji lik je stvorio Albert Urdeco?
12.Ako bi se Zemlja udaljila od Sunca 9 puta, koliko bi se smanjila gravitacija?
13.Sta znaci kada automobil ima veci obrtni momenat?
14.Koja je inverzna funkcija alogaritma?
15.Hajzenbergov princip neodredjenosti.
16.Ko su dva najbolja fudbalera 20-og veka?
17.Sta znaci u Hriscanstvu 1. januar?
18.Koji je naslov zajednicki Danilu Kisu i Rembrantu?
19.Ko je Zigi Stardast?
20.Gde je srediste CERN-a?
21.Date drzave i u zagradi gradovi, pa koji nije glavni grad.
22.U kojoj disciplini ce se Nadja Higl ove god. takmiciti na Olimpijadi?
23.Sta od ponudjenih nije merna jedinica.
24.Sta je solilokvij?
25.Cime se meri nadmorska visina?
26.Sta je eneolitik?
27.Sta je naslikao Vermer?
28.Po kome su rastafarijanci dobili ime?
29.Sta znaci konsterniran?
30. Od ponuđenih 5 reči koja je jedina ispravno napisana

zemljanin zemljanin 23:43 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Vesna ti imaš jasan stav i on je OK ali mislim da se (autor i ti) ne razumete o svrsi testa. Ti pitanjima pridaješ značaj dok sastavljač testa ne obraća pažnju na pitanja već traži informacije u različitosti odgovora pa je sam sadržaj pitanja (u ovoj strukturi) nebitan kao takav.

Da dodam da u spisku pitanja koje si postavila postoje i ona koja nisu opšta a to su pitanja iz domena informatike. Primedba je data čisto na nivou zastupljenosti kompjutera u domaćinstvima tj. nemaju sva deca računar niti su sve škole osposobljene za to. Ovo se odnosi na Twiter jer je Windows - opšta informacija a (po meni je) Twiter posebno znanje.
vhedrih2 vhedrih2 23:52 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

ospodin psiholog i verovatno autor testa


Nisam ja autor tog testa. Cak nikakve ni veze nemam s njegovom konstrukcijom.

no comment, sem da se ne libi da ispljuje i studente braneći svoj test:)


Ovo nije pljuvanje nego empirijska cinjenica, koju zna svako ko je ikad zavirio u bilo koju nasu skolu.

Jel primećujete razliku?


Ja zapravo ne primecujem, osim sto na ovom znam odgovore na sva pitanja bez ikakvih nedoumica. A kad ih znam ja ovako dok letimicno citam test, kandidati kojima od toga zavisi upis bi ga nesumnjivo rasturili, pa bi bio posve beskorisan za rangiranje. Nasim kandidatima ipak morate teza pitanja da dajete, ako hocete da dobijete razlike.


Niški test


Ne postoji nikakav niški test. U Nišu je bilo više testova.

vhedrih2 vhedrih2 23:56 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

(autor i ti) ne razumete o svrsi testa. Ti pitanjima pridaješ značaj dok sastavljač testa


Nisam ja autor testa. To je Vesna izmislila, ali to nije istina. Nikakve veze s konstrukcijom tog testa nemam. Samo objasnjavama kako se testovi prave. Ja jesam autor odnosno koautor vise drugih testova, ali ovaj sa JK nije medju njima.

Zapravo tesko da bi se takvog pitanja o JK uopste i setio obzirom da sam za tu pesmu cuo tek kad je pocela ova prica.
Sto ne znaci da ne bi eliminacijom provalio sta je tacan odgovor da sam bio kandidat.
zemljanin zemljanin 00:02 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

vhedrih2

mislio sam na tebe kao autora teksta bloga a ne autora testa ... ali OK
vhedrih2 vhedrih2 06:39 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

moj nadimak je jacHa. od jasna, a ne jac.Ha.


Izvinjavam se jacHa, u brzini sam pogresno procitao.
vhedrih2 vhedrih2 06:48 09.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

EDIT: Dok vas opet ne spopadne Sunđer Bob ili neš' slično, primite k znanju da nije sporna ideja o testu informisanosti, ali sadržaj vašeg testa jeste sporan.



Nije to moj test, ali tu mozemo delimicno da se slozimo.
Ja mislim da nije sporno to sto se JK ili bilo ko konkretan pominje, niti bi to smelo da bude zabranjeno, ali mislim da bi test mozda bio bolji da su razlicite oblasti znanja/informacija bolje balansirane. Trazi mozda previse trenutno aktuelnih i "popularnih" informacija u odnosu na opstije i naucne. Previse popularne kulture, a premalo naucnih informacija. Npr. ne uocih pitanja iz prirodnih nauka.
Ali to je stvar stavova u pogledu balansa tema. Ja mislim da bi to bilo bolje ovako, autori testa su to drugacije procenili.
vhedrih2 vhedrih2 06:50 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Jasno. Sorry.
Jukie Jukie 06:53 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

zemljanin
Vesna ti imaš jasan stav i on je OK ali mislim da se (autor i ti) ne razumete o svrsi testa. Ti pitanjima pridaješ značaj dok sastavljač testa ne obraća pažnju na pitanja već traži informacije u različitosti odgovora pa je sam sadržaj pitanja (u ovoj strukturi) nebitan kao takav.Da dodam da u spisku pitanja koje si postavila postoje i ona koja nisu opšta a to su pitanja iz domena informatike. Primedba je data čisto na nivou zastupljenosti kompjutera u domaćinstvima tj. nemaju sva deca računar niti su sve škole osposobljene za to. Ovo se odnosi na Twiter jer je Windows - opšta informacija a (po meni je) Twiter posebno znanje.

A ako kažeš "pa svako dete ide na tviter" to je isto kao da kažeš "pa svako dete sluša Karleušu"
nurudin nurudin 15:18 09.07.2012

Re: Чиме се храни свилена буба

Vi ste kao onaj lik iz crtanog sto kad mu kazu "Pero dan je" i pokazu mu kako je napolju svetlo, on uzme i kaze "ne bi reko". I boli njega sto napolju sija sunce i sto se ocigledno razdanilo. On je resio da je noc, pa je resio. Tako i vi, silni podaci i cinjenice na jednu stranu, a vas nista to ne zanima. Terate si svoju pesmu "ne bi reko", "mene mi se cini da ipak test nije nizasta"


Да, може да се одштампа на толалет папиру, па да се људи занимају док су у тоалету.

Не могу да верујем да један доцент са оваквим жаром брани овакве небулозе.

Ајме мени, ајме мени...
G r o f G r o f 18:07 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Vesna ti imaš jasan stav i on je OK ali mislim da se (autor i ti) ne razumete o svrsi testa. Ti pitanjima pridaješ značaj dok sastavljač testa ne obraća pažnju na pitanja već traži informacije u različitosti odgovora pa je sam sadržaj pitanja (u ovoj strukturi) nebitan kao takav.


Ljudi uozbiljite se. Znate li vi kakvu paniku ovi testovi izazivaju kod budućih studenata. Proučavaju se testovi od prošle godine i nekako se pokušavaju skupiti nasumične informacije...
i sad, gledajući ove tekstove koje će imbecilske informacije skupljati..
vrli stručnjak govori o nekoj naučnoj analizi tekstova...ma koja analiza.

i kakve informacije o različitosti odgovora. čitate li vi sebe.
pojasnite mi pojam informacije o različitosto odgovora i ko to analizira.
zemljanin zemljanin 20:49 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

G r o f

i sad, gledajući ove tekstove koje će imbecilske informacije skupljati..
vrli stručnjak govori o nekoj naučnoj analizi tekstova...ma koja analiza.

i kakve informacije o različitosti odgovora. čitate li vi sebe.
pojasnite mi pojam informacije o različitosto odgovora i ko to analizira.

"Zato se u test ne uključuju pitanja za koja se može očekivati da bi na njih odgovore svi znali, kao ni ona pitanja za koja se može očekivati da na njih odgovor niko ne bi znao. Korisna su ona pitanja na koja odgovore znaju samo neki.
... odnosno da bude što manje kandidata koji imaju isti rezultat na testu, što nam omogućava da ih valjanije rangiramo, a to je i poenta zadavanja testa. "


citat je iz teksta autora bloga (podvlačenje je moje) ... o ostalom sam već dovoljno komentrisao pa da se ne ponavljam ... a navedoh i da nisam diplomirao ni na jednom od odseka Filozofskog pa da se i moji komentari zasnivaju na razumevanju svrhe testa a ne na njegovom sadržaju, što može biti pogrešno ..

A kad bih bio zadrt za sadržaj prvo bih primetio formulaciju pitanja
"Нови хит Јелене Карлеуше у наслову помиње библијске градове:" pa bih odmah nakon JK video i da piše "biblijski gradovi" a ne "gradovi u biblijskoj mitologiji" iz čega bih odmah izvukao zaključak da se daje legitimet i na "mala vrata" uvodi dogmatizam u društvo.

Jedina stvar oko koje mogu da se zaista angažujem i koju zaista svuda osuđujem je institucionalizivana religija i propuštanje dogme i dogmatskih pošalica u svakodnevni život. I to jeste ono što ja vidim UVEK ... ali nisam reagovao jer sam nakon čitanja teksta autora bloga, razumeo drugačije.

A tu jeste napravljen propust bez obzira kakav je ostatak pitanja, jer pominjanje JK može biti osuđivano sa aspekta populizma ili ne, ali zna se kako se pišu i koriste odrednice iz mitoloških spisa. Naravno to niko ovde nije primetio a to je veći propust od spominjanja JK ali nije u duhu - čega god ...

PS. A ako bi bilo po mom subjektivnom mišljenju koji negira bilo kakvu toleranciju, znači namerno subjektivno, onda bih pre dozvolio JK nego dogmu jer je manja šteta za inteligenciju individue. Nemojte me uvlačiti u razgovore o veri jer to je privatna stvar pojedinca, organizovana religija je dogmatska manipulacija.
G r o f G r o f 21:42 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Korisna su ona pitanja na koja odgovore znaju samo neki.



Hahahah, zemljanine, koliko je dugo trebalo gledati u reku da se smisli ova mudrost?
jacHa. jacHa. 22:15 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

organizovana religija je

društveni atavizam, kad već o religiji.
dizvinete na trolejbusu.
zemljanin zemljanin 22:28 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

G r o f
Korisna su ona pitanja na koja odgovore znaju samo neki.



Hahahah, zemljanine, koliko je dugo trebalo gledati u reku da se smisli ova mudrost?

Po mom razumevanju ima svrhe. Autor a i neki od komentara su govorili o sličnoj situaciji. Pa npr. ako nastavnik biologije nekog X razreda osmisli test sa 20 pitanja sa ciljem da rangira učenike (ne pričam o ocenjivanju) i svi daju sve odgovore, šta smo postigli ?

Imamo informaciju da svi učenici imaju određena i tražena znanja ali mi znamo da nisu sva deca ista i da neki zvaju više a neki manje. Dakle taj test bi bio kompletan promašaj. Drugi test na kome niko ne bi dao njedan tačan odgovor, nam takođe daje neku informaciju o stanju znanja učenika ali nam ne omogućava da ih rangiramo.

Dakle svrha testa i pitanja je da bude razlike u uspešnosti rešavanja testa. Ako svi odgovore na istih 5 pitanja i niko na istih 5 pitanja, mi možemo da ih rangiramo samo na osnovu preostalih 10 pitanja na koje su neki odgovorili a neki ne. Meni je to logično.

Ne ulazim u sam sadržaj pitanja jer smatram da je to pitanje struke ali mi je svrha, nadam se, jasna. Obzirom da je većina pitanja iz tog "medijskog opusa" onda mi i spominjanje JK, ne bode oči jer ona jeste deo tog cirkusa.

PS. E sad, kad bih izbrojao sve moje komentare na ovoj temi imam ih više nego autor, pa ću lepo da stanem ovde, jer nema smisla
Jukie Jukie 23:02 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

zemljanin

npr. ako nastavnik biologije nekog X razreda osmisli test sa 20 pitanja sa ciljem da rangira učenike (ne pričam o ocenjivanju) i svi daju sve odgovore, šta smo postigli ? .


Postigli smo da nastavnik ne mora da gleda besne roditelje i decu koji žele da ga rastrgnu jer dete nije vukovac:








I umesto toga može da se relaksira:

G r o f G r o f 23:06 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Imamo informaciju da svi učenici imaju određena i tražena znanja ali mi znamo da nisu sva deca ista i da neki zvaju više a neki manje. Dakle taj test bi bio kompletan promašaj. Drugi test na kome niko ne bi dao njedan tačan odgovor, nam takođe daje neku informaciju o stanju znanja učenika ali nam ne omogućava da ih rangiramo.


Ja sam mislio da ocena treba da govori o rangu znanja učenika, a ne o tome da li je bolji od svog kolege.
Tako da je primer loš.
U ovom slučaju potrebna je selekcija i tu ima smisla ali sa pitanjima koja ne favorizuju imbecilnost.
Uostalom čak je i dekan pomenutog fakulteta izjavio da izbor pitanja narušio ugled fakulteta ali vi ih i dalje branite.
Jukie Jukie 23:55 09.07.2012

Re: Написах цео коментар,

G r o f
.Ja sam mislio da ocena treba da govori o rangu znanja učenika, a ne o tome da li je bolji od svog kolege.Tako da je primer loš.


Zemljanin je rekao da nije mislio na ocenjivanje
zemljanin
npr. ako nastavnik biologije nekog X razreda osmisli test sa 20 pitanja sa ciljem da rangira učenike (ne pričam o ocenjivanju) i svi daju sve odgovore, šta smo postigli ?

Takva situacija postoji recimo kod slanja učenika na takmičenje, gde je propozicijama određeno koliko učenika iz jedne škole može da ide.

A sa druge strane ni kriterijumsko ocenjivanje nije sasvim jasno ili lako izvodljivo ili jednoznačno.

Npr. u šestom razredu postoje lekcije sistematike gmizavaca i vodozemaca, i recimo da su deca dala razne odgovore na pitanja iz te lekcije, i sada im treba podeliti poene na te odgovore (kraće, duže, iste od reči do reči kao u udžbeniku, predivno prepričane svojim rečima, smuljane kojekako, sa navedenih 5 vrsta, ili tri, ili deset, navedene samo vrste koje žive kod nas, navedene samo egzotične vrste, pomešano, sa greškama u spelingu npr. žaba krstača, sa malim crtežima radi boljeg objašnjenja, sa navođenjem na kom kontinentu koja vrsta živi i da je neka zmija dugačka 5 metara i razmnožava se u februaru, sa ili bez činjeničnih grešaka kod jedne ili dve od tih deset vrsta)

Kako god da povučeš liniju "odavde dovde je ceo poen, odavde dovde je pola poena, odavde dovde se računa kao netačan odgovor" neko je uradio mnogo bolje a to mu se nigde ne piše. A pitanje je ko je taj koji je dovoljno stručan da odredi koliko šestaci treba da napišu o sistematici gmizavaca i vodozemaca. Da li neko odozgo treba to da odredi ili svaki nastavnik za sebe, ili kako.
mrdax mrdax 19:48 11.07.2012

Re: Написах цео коментар,

vhedrih2
po mom ,neskromnom mišljenju, postoji određena korelacija između stepena opšte
informisanosti i visine IQ broja.[i.]ja mislim[/i] da veličina IQ broja direktno utiče
na potrebu što veće zainteresovanosti za saznanjima o društvenim pojavama svake vrste,
bez selecije na proverene vrednosti smeće.
a ako neko želi da bude inelektualac, ne sme nikako da okreće glavu od negativnih pojava u društvu. to bi bilo svojevrsno guranje đubreta pod tepih. a posledice su tog čina su valjda jasne.



Potpuno tacno. A sto se korelacije sa IQom tice, ne samo da postoji korelacija, nego malo sta ima toliko veliku korelaciju sa IQom koliko ima opsta informisanost.


Ali ovo pod uslovom da znamo sta to IQ test meri.
golubica.bg golubica.bg 20:35 08.07.2012

Nije samo Karleusa...

...u pitanju, mada se oko nje podigla najveca buka. Od 20 pitanja, tri se ticu iskljucivo pop kulture. Hajde ono za Dr Hausa i nekako, ali zaboga, sta ce tu pitanje o veroispovesti Toma Henksa? I sami ste rekli da su neki smerovi na Filozofskom fakultetu izuzetno kompetitivni, cesto je svaki bod od presudnog znacaja. Necu ulaziti u sistem sastavljanja samog testa, ali cu postaviti jedno laicko i krajnje naivno pitanje: kakva se poruka salje hipotetickom studentu koji nije uspeo da upise zeljeni smer delom i zbog toga sto nije obavesten o najnovijem Karleusinom hitu i o veroispovesti Toma Henksa?
G r o f G r o f 20:47 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

... i koliko će sastavljač pitanja inkasirati za ovakvu reklamu.
Nedeljom smo baš filozofski naivni.
vhedrih2 vhedrih2 21:30 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

...u pitanju, mada se oko nje podigla najveca buka. Od 20 pitanja, tri se ticu iskljucivo pop kulture. Hajde ono za Dr Hausa i nekako, ali zaboga, sta ce tu pitanje o veroispovesti Toma Henksa? I sami ste rekli da su neki smerovi na Filozofskom fakultetu izuzetno kompetitivni, cesto je svaki bod od presudnog znacaja. Necu ulaziti u sistem sastavljanja samog testa, ali cu postaviti jedno laicko i krajnje naivno pitanje: kakva se poruka salje hipotetickom studentu koji nije uspeo da upise zeljeni smer delom i zbog toga sto nije obavesten o najnovijem Karleusinom hitu i o veroispovesti Toma Henksa?


Predlazem da uzmete i da pazljivo procitate blog. O tome kako testovi opste informisanosti funkcionisu, vec sam pisao.
golubica.bg golubica.bg 21:41 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

Pazljivo sam procitala i blog i komentare i naucila da opsta informisanost (dakle nesto sto se stice tokom zivota) u velikoj meri nasledna, kao i da se surprise, surprise, visoko korelira sa (takodje u znacajnoj meri naslednom) inteligencijom.

A sto se samog testa tice, ne mogu da kazem da ne razumem. Kakva (srpska) realnost, takva i opsta informisanost, pa takav i test...
vhedrih2 vhedrih2 22:13 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

komentare i naucila da opsta informisanost (dakle nesto sto se stice tokom zivota) u velikoj meri nasledna, kao i da se surprise, surprise, visoko korelira sa (takodje u znacajnoj meri naslednom) inteligencijom.


Nasledna je kolicina toga sto cete nauciti, ne to koje cete konkretno cinjenice nauciti. Dakle ukupno postignuce na TOI, ne to preko kojih pitanja cete doci do tog skora. Evo pa se uverite - [url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0191886909004681][/url]
plishani plishani 22:52 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

Pokušaću da sažmem:
- niko ne osporava naučnu vrednost valjanog testa opšte informisanosti (ja prvi nisam dovoljno stručan da bih tako nešto mogao da uradim)
- shvatamo razliku izmedju obaveštenosti i znanja

e, sad:

- u ovom konkretnom slučaju, budući da test nije standardnog tipa, nego pravljen za posebnu priliku, moramo da se oslonimo na sastavljača testa, jer, kako si i sam rekao:
Kod testova za jednokratnu upotrebu koji ne prolaze prethodnu standardizaciju, kakvi su ovi za prijemne, nema druge nego da se to svede na procenu konstruktora.

- ja na osnovu svega gore navedenog ne mogu da se otmem utisku da je konkretan test u kome se zahteva detaljnije poznavanje dela Jelene Karleuše, zapravo odraz profila samog sastavljača, tj. njegovog poimanja "opšte obaveštenosti".
Kao posledicu svega gore navedenog, počinjem da sumnjam u strogu "naučnost" poduhvata.

Za mene, "obaveštenost" bi bila provera činjenice da li ispitanik zna ko je JK i čime se bavi, dok bi analiza sadržaja tekstova dotične umetnice potpadala pod kategoriju "znanje".

Čini mi se da bi "primerenost" odredjenim situacijama mogla da igra veću ulogu u sastavljanju testova. Dobar primer za to je stalno pozivanje na Sundjer Boba, za koga pretpostavljam da ga većina posetilaca bloga ne prati, barem ne redovno. S obzirom na uzrast i interesovanja učesnika u raspravi (to bar možeš lako da proceniš, psiholog si) verovatno postoji "primerenija" literatura koja objašnjava istu pojavu.
zemljanin zemljanin 23:08 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

Dakle nisam stručan da sastavljam ovakve testove ali mogu da probam da definišem princip. Princip (moje viđenje) je podatak, koje su to ličnosti koje su se najčešće pojavljivale u medijima a koje su popularne na netu. Ovde govorim samo o principu zašto JK. Dakle po tom principu bih dobio određeni spisak imena koji bi recimo kriptovao nekim kodom.

Na bazi tog spiska (kriptovan da bih isključio lični sud) bih mogao nasumice da izaberem jedan broj i da ga pretočim u pitanje koje može ali ne mora da bude baš onako kakvo je u tekstu.

Dakle moja metodologija je definisala principe za izbor informacije a metodom kriptovanja isklučila subjektivnost. Dobio sam (recimo) JK.

Ne znam da li je to metodologija koja je primenjena u izradi testa ali mislim da bi svako ovde mogao da se složi da ova metoda jeste nepristrasna. Jedina svrha takvog metoda je suziti broj opštih informacija na određeni broj čime se izbacuju manje prisutne informacije (posebna znanja) a samo ime je rezultat čiste slučajnosti.

PS. Ako se složimo oko primenjene metodologije (ili ovde navedene) onda je diskusija oko JK totalno nepotrebna jer je njeno ime apsolutna posledica dosledne primene metodologije ili čista slučajnost na bazi definisanog uzorka.

PSS. Nisam ovde spomenuo i metode izbacivanja opšte poznatih tj one na koje svi imaju odgovor. Pa je recimo Tadić jako prisutan na medijima i internetu ali ne može biti kandidat za pitanje.
Jukie Jukie 23:31 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

plishani
Dobar primer za to je stalno pozivanje na Sundjer Boba, za koga pretpostavljam da ga većina posetilaca bloga ne prati, barem ne redovno. S obzirom na uzrast i interesovanja učesnika u raspravi (to bar možeš lako da proceniš, psiholog si) verovatno postoji "primerenija" literatura koja objašnjava istu pojavu.

To jeste dobar argument, jer recimo sedmaci zdušno insistiraju da su svi crtani filmovi za decu a oni su veliki, pa tako nisu gledali ni ledeno doba ni kungfu pandu ni šta je već bilo aktuelno a što sam hteo da iskoristim za ilustraciju
Pa dobro, to valjda znači da ne gledaju ni Saut Park. Svako zlo ima svoje dobro
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 23:35 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

To jeste dobar argument, jer recimo sedmaci zdušno insistiraju da su svi crtani filmovi za decu a oni su veliki, pa tako nisu gledali ni ledeno doba ni kungfu pandu ni šta je već bilo aktuelno a što sam hteo da iskoristim za ilustraciju
Pa dobro, to valjda znači da ne gledaju ni Saut Park. Svako zlo ima svoje dobro


ks ks, jukie, ovde ne diskutuju sedmaci:)))
nikola_kovac nikola_kovac 23:36 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

Ne znam da li je to metodologija koja je primenjena u izradi testa ali mislim da bi svako ovde mogao da se složi da ova metoda jeste nepristrasna.

Свака метода у вези са тестом опште информисаности је пристрасна. Ето, ја ретко гледам ТВ (сад га чак и немам у кући, позајмио га другарици). А када гледам, гледам научне програме (Хистори, Националну географију и т.сл.) и ретко кад, ако ухватим, гледам адвокатске серије. Новине не читам. Радио, такође, ретко слушам и то углавном Београд 3. Једини извор инфорамција ми је Интернет, а и њега сам себи ограничио на конструктивна и фина места. О песми ЈК не бих ништа чуо да нисам мејлом добио линк ка њој. А могао сам и да не добијем. О супер-херојима ништа не знам осим да постоје. Као мали сам читао јапанске стрипове са нинџама.

Шта то значи:

то значи да је мој култуни профил неподобан (не и неспособан, већ неподобан) за упис на наведени факултет. Ту мерења наречене интелигенције нема ни изблиза, а такође ни научне непристрасности. Фаворизује се један упросечени културни профил наспрам осталих.

Као што рекох већ горе:

СМРТ ОПШТОЈ ИНФОРМИСАНОСТИ!
zemljanin zemljanin 23:55 08.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

nikola_kovac

Ljudi pa govorimo o struci koja treba da aktivno učestvuje i na neki način usmerava ovo društvo. Većina struka sa filozofskog se bavi društvom, normalno je očekivati da oni seciraju društvene pojave i dešavanja i daju sudove o uzrocima i posledicama. TO sigurno neće postići izbegavanjem određenih tema. Njihov posao je da prate sva društvena dešavanja a ne da isključe TV i radio i idu samo na probrane sajtove.

To možemo da radimo mi kao pojedinci kojima to nije profesionalna orjentacija a oni se školuju da nadziru društvo i pojave i likove u tom društvu. Pa neću valjda ja sa PMF da se bavim pop kulturom ili porastom sindroma besa, netolerancije ili čime god već. O tome mogu imati lični stav ali nisam kompetentan da donosim sudove i vršim analizu uzroka-posledice.

PS. I moja diskusija ovde nije stručno potokvana tj. nemam "licencu" sa filozofskog već govorim na osnovi određenih informacija, interesovanja i saznanja i logike koju posedujem kao indivudua. Samim tim je moguće i da ne razumem problematiku u celini već samo njen uočljivi deo.
vhedrih2 vhedrih2 00:25 09.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

- ja na osnovu svega gore navedenog ne mogu da se otmem utisku da je konkretan test u kome se zahteva detaljnije poznavanje dela Jelene Karleuše, zapravo odraz profila samog sastavljača, tj. njegovog poimanja "opšte obaveštenosti".


Testovi opste informisanosti tesko mogu da ne budu odraz profila sastavljaca, jer su u njima uvek pitanja cije odgovore sastavljaci znaju. Zato je vazno da u sastavljanju testova ucestvuje vise ljudi.

Ja ne znam koliko je ljudi ucestvovalo u sastavljanju tog konkretnog testa.
Ono sto znam je da se ne moze kritikovati test zbog toga sto nam se ne svidja sadrzaj. Ovaj test bi mogli da kritikujemo ako bi se pokazalo da ne predvidja dobro uspeh (nrp. ako bi se pokazalo da studenti koji su bili bolji na testu kasnije imaju iste ili gore rezultate od onih koji su bili gori).

Kada bi ja pravio takav test ja bi stavio vise pitanja iz prirodnih nauka, tehnike, istorije i informatike, a ova iz "popularne" kulture bi se ozbiljno mucio da smislim, pa bi ih zato i bilo manje. I to bi onda opet bio odraz mog licnog profila. Zato ovakve testove treba da sastavlja vise ljudi, pa kad mi sastavljamo test ja predlazem pitanja iz ovih mojih oblasti, drugi predlazu pitanja iz drugih i onda konacni test bude rezultat konsenzusa o tome koliko cega treba da bude da bi test bio balansiran.


vhedrih2 vhedrih2 00:33 09.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

то значи да је мој култуни профил неподобан (не и неспособан, већ неподобан) за упис на наведени факултет. Ту мерења наречене интелигенције нема ни изблиза, а такође ни научне непристрасности. Фаворизује се један упросечени културни профил наспрам осталих.



Ovo je istina. Kulturna pristrasnost testova je jedna VELIKA tema u savremenoj psiholoskoj nauci i to ne samo testova opste informisanosti. Nazalost tu za sada nema nekog narocitog resenja. Ako bi odustali od testova preostale bi nam metode koje su jos gore.

Mada mislim, da je ova vasa konstatacija malo prejaka, tj. da problem nije bas toliko veliki. Evo npr. ni ja nemam TV (samo deca povremeno gledaju crtane preko TV kartice na kompu), tako da TV gledam samo kad sam u gostima, a i tad samo ove iste kanale koje ste naveli. A ipak uspevam da se snadjem nekako sa testovima opste informisanosti kad mi dopadne da ih resavam...
Istina, da sam bio kandidat za upis na filozofiju, verovatno bi bio u malko slabijoj poziciji od onih koji gledaju TV i prate serije, ali ne mnogo. Dobio bi ih na drugim stvarima, gde su oni slabiji...
nikola_kovac nikola_kovac 00:43 09.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

Nazalost tu za sada nema nekog narocitog resenja.

A шта је са тестовима који, уместо узгредне меморије (тј. опште информисаности), мере ниво обраде задатих информација? Шта је са тестовима дубинског разумевања текста (кад је већ владање језицима суштинска одлика човековог функционисања)? Зашто се не користе ти тестови који би потпуно непристрасно одабрали оне студенте који могу допринети струци?
dragoljub92 dragoljub92 06:06 09.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

Ljudi pa govorimo o struci koja treba da aktivno učestvuje i na neki način usmerava ovo društvo. Većina struka sa filozofskog se bavi društvom, normalno je očekivati da oni seciraju društvene pojave i dešavanja i daju sudove o uzrocima i posledicama. TO sigurno neće postići izbegavanjem određenih tema. Njihov posao je da prate sva društvena dešavanja a ne da isključe TV i radio i idu samo na probrane sajtove.

džaba trošiš vreme,ovde se više ne radi o informisanosti kao takvoj već o podobnoj i nepodobnoj informisanosti.
pojedini blogeri smatraju da intelektualci smeju da žive samo u kuli od slonovače. sve ostalo je isuviše profano i samim tim i nepoželjno.
vhedrih2 vhedrih2 06:26 09.07.2012

Re: Nije samo Karleusa...

A шта је са тестовима који, уместо узгредне меморије (тј. опште информисаности), мере ниво обраде задатих информација? Шта је са тестовима дубинског разумевања текста (кад је већ владање језицима суштинска одлика човековог функционисања)? Зашто се не користе ти тестови који би потпуно непристрасно одабрали оне студенте који могу допринети струци?


Nema testova koji bi potpuno nepristrasno bilo sta procenili. Cak i oni testovi koji umesto teksta koriste slikovni materijal razlicito funkcionisu od kulture do kulture, pa i od supkutlure do supkulture, jer npr. nisu svi imali podjednako prethodnih prilika da se upoznaju sa geometrijskim figurama ili sa zivotinjama ili sa ovim i onim situacijama.

Ne znam sta bi to bilo dubinsko razumevanje teksta. Ako je to tumacenje teksta, to je onda tek neobjektivno i kao takvo jos gore.
Ako je funkcionalna pismenost, onda nije korisno, jer su kandidati koji dolaze svi funkcionalno pismeni. Tu se ipak prijavljuju najbolji.

Medjutim, kao sto rekoh, na nivou prijemnog ispita nije ta kulturna pristrasnost bas toliko veliki problem, ako se sadrzaj testa izbalansira kako valja.
Jukie Jukie 23:31 08.07.2012

100

100
dragoljub92 dragoljub92 07:55 09.07.2012

Re: 100

Jukie
100

abe jukie pusti još netkog da se omrsi
golubica.bg golubica.bg 16:04 09.07.2012

Vest

Evo je ovde: http://www.b92.net/info/komentari.php?nav_id=625117

Prvo, rekla sam vec sta mislim o samom testu, te se ne bih ponavljala. Ono sto mi bode oci je senzacionalisticko izvestavanje medija o ovome. Prvo sam naslov, gde je namerno odabrana sintagma "test opste kulture" umesto "test opste informisanosti", ne bi li se, naravno, rasplamsala rasprava na temu zasto Karleusa uopste zasluzuje da se nadje u testu opste kulture. A zatim i informacija da "nijedan od četrdesetak studenata koji su polagali prijemni nije tačno odgovorio na to pitanje". Nijedan? Zaista? Nije ni pokusao da pogodi? Sodoma i Gomora je i mnogim blogerima bila prva asocijacija na biblijske gradove, bez da su ikad i culi za Karleusinu pesmu. Vladimire bila bih vam zahvalna ako biste nekako mogli da proverite ovaj navod...
vhedrih2 vhedrih2 16:20 09.07.2012

Re: Vest

"nijedan od četrdesetak studenata koji su polagali prijemni nije tačno odgovorio na to pitanje".


Nisam to proveravao licno, jer nemam pristup tim podacimaa, ali kolege koje s tim rade kazu da su na to skoro svi tacno odgovorili...
golubica.bg golubica.bg 18:11 09.07.2012

Re: Vest

E upravo o tome pricam, cist senzacionalizam. Hvala!
vitez.zagrlate vitez.zagrlate 17:00 09.07.2012

paralelni univerzum

Čini mi se kao da brojni komentatori ovde žive u nekom paralelnom univerzumu i uopšte ne poznaju funkcionisanje i opšte obrazovanje naše srednjoškolske omladine. Verujem da je autor testa imao to u vidu kada ga je sastavljao, pa nije postavio pitanje "Koji su antički gradovi u hrišćanskoj i islamskoj tradiciji sinonim za okoreli greh, blud, sodomiju i homoseksualnost?". U školi su me na sred testa iz istorije, i pored toga što im je to više puta ponovljeno kao ključno, pitali za pomoć oko pitanja "Za koju luku na Egejskom moru je Austro-Ugarska bila zainteresovana?" Pokušavao sam sa raznim asocijacijama: postoji izreka "do tog grada sto somuna", najveća je grčka luka na Egejskom moru, najveći grad Egejske Makedonije, Grci ga zovu "pobeda u Tesaliji" ili Tesaloniki, i opet ništa, na kraju sam im rekao da je Solun. Oni žive u doba Fejsbuka, Pinka, serviranih informacija na Guglu, neku enciklopediju ne verujem da su videli u životu, a kamoli uzeli u ruke, i vi očekujete od njih da se bave hrišćanskom i islamskom tradicijom? Polagao sam i ja prijemni na istom tom fakultetu, i živ sam se pojeo što sam izgubio taj jedan bod iz opšte informisanosti jer nisam znao u kom gradu se nalazi Španski trg, nego sam ga umesto u Rim smestio u Amsterdam, bilo mi logičnije pošto su Španci vladali Holandijom.
dj dj 17:31 09.07.2012

nepravda

svojevremeno sam upisao filozovski fakultet u beogradu, odsek arheologija, iskljucivo zahvaljujuci testu opste kulture...

kako sam ispit iz istorije polagao bez predhodne pripreme a nakon par godina pauze od srednje skole i studiranja drugog fakulteta moj rezultat na tom testu je bio katastrofalan (mislim da sam imao nekih 11 tacnih odgovora od ukupno 30) dok sam na testu opste kulture imao skoro maksimalnih 30 bodova sto je uz nesto bodova iz srednje skole bilo dovoljno da se upisem kao samofinasirajuci student (na zalost brzo sam digao ruke od studiranja i poceo da radim). bio sam iskreno frapiran rezultatima kolega na tom testu opste kulture, nista manje nego oni mojim na testu iz istorije. biloo mi je skroz cudno da ti mladi ljudi ne znaju neke trivijalnosti a znaju kad je rodjen Kaligula..sa ove vremenske distance zao mi je sto sam zauzeo mesto nekom ko je ucio i spremao se fokusirajuci se na predznanje koje ce mu kasnije pomoci da uspesno zavrsi strucne studije. buduci arheolozi zaista vise paznje trebaju da obrate u kom veku je neko rodjen, vladao, stvarao i sl.. nego kome se moli tom henks ili sta peva neka ispodprosecna pevacica
volition volition 17:52 09.07.2012

Eto ti sad...

Nije to anketa pa da se gleda ko sta zna a ko ne iz najrazlicitijih sfera sadasnjice. To je TOI pri upisu odredjenog fakulteta ili smera fakulteta i trebao bi da bude vezan za fakultet i struku koja se upisuje - kao sto, npr., pri upisivanju na smer Inzenjerstvo zastite zivotne sredine u TOI ima pitanje "Kad je potpisan Kjoto sporazum?" a ne sta peva neka tamo koja ni ne zna da peva... Pitanje je sramotno i nepotrebno, narocito ako se uzme u obzir dobar deo ovog teksta koji govori o tome kako pitanja treba da budu onakva kakva ce omoguciti da se izvrsi rangiranje buducih studenata po verovatnoci uspeha na fakultetu i po tome da se skoluju verovatno bolji buduci profesionalci struke. Ovo pitanje pretpostavlja da oni koji slusaju Jelenu Karleusu ima da budu bolji strucnjaci filozofskih nauka. Ajao... Kako da ne! :-D

Sto se tice toga sto danas omladina fejsbuci i nema pojma o dosta stvari, pitam ja vas: pa sta? Ne treba sigurno zbog toga menjati standard i spustati kriterijume jos vise nego sto ih spustaju politicki poltroni. Ako hoce da studiraju filozofski fakultet naravno da ima da se bave hriscanstvom i islamskom tradicijom (kako je napomenuo cenjeni vitez.zagrlate).
Stariji su tu da uce omladinu standardima i vrednostima, a ne obrnuto. Omladina ce se svakako prilagoditi da uz svoje potrebe za zabavom i voajerizmom (kada je Fejs u pitanju) ubaci ono sto je neophodnost ozbiljnosti zivota i nauci i stvari koje su neophodne za struku kojom zele da se bave.
Neke stvari moraju da se rade kako je dobro i kako treba, a ne kako to zahtevaju bilo koji lobiji savremenog zaglupljavanja sirokih narodnih masa.

Pozdrav svima!
vitez.zagrlate vitez.zagrlate 18:39 09.07.2012

suština

Čini mi se i da je na delu malo onog namernog izvrtanja suštine, suština bi trebalo da bude u samom odgovoru, a ne u pitanju koje je postavljeno. Mislim da sastavljač testa nije očekivao da budući studenti filozofije znaju kompletan opus Jelene Karleuše, već je hteo da proveri imaju li negde u glavi pojam "Sodome i Gomore". Prvi put čujem da takva njena pesma uopšte i postoji, da nije bilo ove vesti, to nikad ne bih ni saznao, ali bih odgovor na testu znao. Mislim da je posredi onaj potcenjivački odnos koji s vremena na vreme znaju beogradski mediji da gaje prema nekoj visokoobrazovnoj ustanovi iz provincije, zato je ova vest i zaslužila ovoliko prostora u medijima.
dragoljub92 dragoljub92 06:25 10.07.2012

Re: suština

Mislim da je posredi onaj potcenjivački odnos koji s vremena na vreme znaju beogradski mediji da gaje prema nekoj visokoobrazovnoj ustanovi iz provincije, zato je ova vest i zaslužila ovoliko prostora u medijima.

Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 08:01 10.07.2012

Re: suština

Mislim da je posredi onaj potcenjivački odnos koji s vremena na vreme znaju beogradski mediji da gaje prema nekoj visokoobrazovnoj ustanovi iz provincije, zato je ova vest i zaslužila ovoliko prostora u medijima.


ma kakvi mediji kakvi bakrači, ta visokoškolska ustanova je sama sebe podcenila i srozala ovakvim testom informisanosti, koji treba da odluči koji će student biti primljen na akedemske studije.

ugled visokoškolske ustanove se ne dobija mikrolokacijom, već nekim drugim parametrima.
dragoljub92 dragoljub92 08:12 10.07.2012

Re: suština

ugled visokoškolske ustanove se ne dobija mikrolokacijom, već nekim drugim parametrima.

jeste ,kako da ne,
još mi je u sećanju odgovor onog pijanog debila iz rra , na pitanje zašto nacionalnu frekfrenciju nije dobila ni jedna televizija iz provanse.
daklem visokoumni tupan je bukvalno reko da u provansi ne postoji sposoban kadar da napravi kvalitetan program koji bi zaslužio nacionalnu frekfrencu.
mislim opštepoznata stvar je da u beogradski pašaluk žive komosapijansi a u provansi humanoidi
caster caster 08:51 10.07.2012

Reprezentativni uzorak

Meni samo nije jasno kako se reprezentativan uzorak za upis na fakultet uzima iz opste populacije kada ti "pekari i moleri", kao i niko ko nije zavrsio 4 razreda srednje skole ne moze da polaze prijemni?! A ovaj test nije dodatak nekim novinama i samim tim dostupan svima, vec selekcioni test za upis na fakultet i samim tim se pravi za odredjenu populaciju, tj. reprezentativni uzorak ovde treba da sacinjavaju ucenici zavrsnih razreda cetvorogodisnjih srednjih skola, a ne sveopsta populacija. Samim tim Vase opravdanje ovog testa ne stoji po ovom osnovu.
Covek u belom Covek u belom 10:29 10.07.2012

Re: Reprezentativni uzorak

caster
Meni samo nije jasno kako se reprezentativan uzorak za upis na fakultet uzima iz opste populacije kada ti "pekari i moleri", kao i niko ko nije zavrsio 4 razreda srednje skole ne moze da polaze prijemni?! A ovaj test nije dodatak nekim novinama i samim tim dostupan svima, vec selekcioni test za upis na fakultet i samim tim se pravi za odredjenu populaciju, tj. reprezentativni uzorak ovde treba da sacinjavaju ucenici zavrsnih razreda cetvorogodisnjih srednjih skola, a ne sveopsta populacija. Samim tim Vase opravdanje ovog testa ne stoji po ovom osnovu.

Statistika nasa boljka. Problem je sto ljudi sa sociologije i psihologije generalno o statistici pojma nemaju (cast malobrojnim izuzecima). Nivo kurseva statistike i kadar koji ih drzi na filozofskom fakultetu je blako receno tuzan (slicno recimo fizici na medicini, stranim jezicima na inzinjerskim fakultetima, informatickom kursevima na drustvenim fakultetima itd., lista je poduza).
Uce se kojekakva pravila papagajski bez razumevanja bilo kakve sustine, nivo kurseva je "instant cookbook" (ili ti "statistika za neupucene" ), sami predavaci su cesto propali kadar sa PMF-a. Studenti dolaze bez bilo kakvog predznanja matematike, u velikoj vecini sa drustvenih smerova gde se kroz matematiku prolazilo kao pas kroz rosu, bez najosnovnijih znanja kombinatorike, nikad u zivot analizu videli nisu, mnogi od tih studentat upravo otisli na drustvene nauke ne bi li pobegli od matematike i danas ti ljudi rade neka psiholska ili socioloska istrazivanja gde i najmanja statisticka greska moze da napravi sprdnju od celog istrazivanja.
Zato kada cujem da sociolozi ili psiholozi pricaju o "reprezentativnom uzorku" ja se samo najezim jer je osecaj slican kao kad tetka Savka sto prodaje sir na Kalenicu prica o Higsovom bozonu.

P.S. Izvinjenje malobrojnim ljudima koji zaista poznaju svoju struku (oni su nazalost "statisticka greska" ), ali mi je vise muka da slusam nekompetenta lupetanja.
kukusigameni kukusigameni 08:56 10.07.2012

Dolce & Gabbana vs. Sodoma i Gomora

„Najveći neprijatelj znanja nije neznanje, već iluzija o znanju." Stiven Hoking


Sve ovo o pitanju u testu vezanom za pesmu JK je iluzija o znanju.

A ako se test zove "Test opšte informisanosti", sa pomenutim pitanjem, čini mi se da test dobija drugačije značenje i da mu bolje pristaje naziv: "Test opšte dezinformisanosti."
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:52 10.07.2012

Re: Dolce & Gabbana vs. Sodoma i Gomora

Sve ovo o pitanju u testu vezanom za pesmu JK je iluzija o znanju.

A ako se test zove "Test opšte informisanosti", sa pomenutim pitanjem, čini mi se da test dobija drugačije značenje i da mu bolje pristaje naziv: "Test opšte dezinformisanosti."


slažem se sa kuku.

samo bih dodala.

ovako mizeran test opšte informisanosti, od koga kandidatima za akademske studije na državnom univerzitetu zavisi da li će biti upisani, zapravo je davanje legitimiteta "marlboro suzuki gitare buzuki" načinu mišljenja i rada i na fakultetu.

pa s tim u vezi predlažem da svih 562,243 persona koji su na Jutjubu pogledali JELENA KARLEUSA | 05 SODOMA & GOMORA budu odmah upisani, jer su se kvalifikovali.



da citiram pevačicu "e i ja e i ja stiže anestezija".

ne bi bilo loše ni da se Univerzitetska biblioteka modernizuje i pretplati na tabloide, a u čitaonici non stop vrte hitovi estradnih zvezda, da akademski građani ne ostanu neuki.

umesto članske karte, dovoljno je "ajmo, ruke gore".

a može i da se premesti na neki tresimesi splav, a ceo projekat tretira kao istraživanje na terenu.








shumadijajeok shumadijajeok 09:51 12.07.2012

i B.S. je rekla...

I Biljana Srbljanovic je rekla da su sastavljci testa bili u pravu(doduse donekle)
vidi

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana