Nauka| Obrazovanje

Testovi opšte informisanosti

vhedrih2 RSS / 08.07.2012. u 00:55

„Najveći neprijatelj znanja nije neznanje, već iluzija o znanju." Stiven Hoking

Već evo dva dana po komentarima u žutoj štampi i delu internet zajednice možemo videti kako se nižu salve... hm., da li je „gluposti" preteška reč?... oko testova opšte informisanosti koji su zadavani na prijemnom ispitu za neke studijske programe Filozofskog fakulteta ( npr. vest ). Slušajući sve to, pitao sam se koja će biti sledeća senzacionalna vest koju će se pojaviti po ovim medijima. Na primer, da li će možda sledeće lekare uzeti na zub, pa onda objaviti naslov „LEKARI NA KLINIKAMA UBADAJU LJUDE IGLAMA", a onda za tim uslediti tekst o postupku davanja injekcija i lavine komentara u kojima će se autori komentara sablažnjavati nad tim svirepim postupkom, porediti veličine igala koje se koriste u različitim klinikama i za različite injekcije i pozivati na linč cele medicinske struke i prekid takvog „strašnog nasilja" nad pacijentima. Zamisli...

Ali nisam hteo o tome da pišem, već htedoh da iskoristim ovo kao povod da napišem nešto o samim testovima opšte informisanosti - šta su, kako rade, čemu služe, zašto su popularni kao selekcioni instrument, a onda i otkud oni na prijemnom ispitu.

Ajmo prvo od toga šta je opšta informisanost - opšta informisanost ili opšte znanje (general knowledge u međunarodnoj literaturi) predstavlja meru ukupne količine znanja iz različitih oblasti koju je osoba stekla tokom svog života. Ovo se odnosi na ona znanja koje je osoba usvojila kao trajna ili relativno trajna znanja i koja stalno „nosi sa sobom", ne na one informacije koje su kratkoročno zapamćene (npr. trenutno nabubano gradivo za kakav predstojeći ispit, koje će osoba već sutradan zaboraviti). Ljudi se međusobno razlikuju po svojoj opštoj informisanosti - ima ljudi čija su opšta znanja vrlo mala i oni koji barataju obimnim i širokim znanjima iz različitih oblasti. Istraživanja koja su se akumulirala u zadnjih stotinak godina razvoja psihološke nauke dosta jasno pokazuju da je opšta informisanost povezana sa brojnim drugim važnim osobinama i karakteristikama - pre svega sa opštom inteligencijom, potom sa uspehom na školovanju, osobe koje pokazuju bolje rezultate na testovima opšte informisanosti kasnije u proseku budu uspešniji u karijeri, lakše se snalaze u različitim situacijama itd. Praktično, može se smatrati da opšta informisanost u velikoj meri odražava sposobnost osobe da usvaja nova znanja i nove informacije i da ih organizuje na takav način da ih kasnije može efikasno koristiti. Prolazeći kroz život, jedni skupljaju informacije, usvajaju znanja i sposobni su da ta znanja kasnije koriste, drugi prolazeći kroz iste stvari i situacije čine to u znatno manjoj meri.

Ali šta će nam to na prijemnom ispitu? Za upis na različite programe Filozofskog fakulteta konkuriše veliki broj kandidata. Za neke programe to bude 2 puta više nego što ima mesta, dok na nekima taj odnos ide i do 3, pa nekad i do 5 kandidata za jedno mesto. Naravno, najlepše bi bilo kada bi svi mogli da budu primljeni i da studiraju ono što žele. Ali ne mogu. Kapaciteti fakulteta su ograničeni, država finansira odnosno pomaže finansiranje onoliko studenata koliko finansira odnosno pomaže. To je ograničeni broj i trenutno dosta manji od broja onih koji žele da studiraju. Kada je situacija takva kakva je, razuman pristup nalaže da se za taj ograničeni broj mesta proberu najbolji. Ali, ne oni koji su najbolji u nekoj posebnoj disciplini, već oni za koje se može očekivati da će biti najbolji studenti. Koji će najbrže završiti studije, koji će na njima najviše naučiti i koji će posle toga biti najbolji stručnjaci. Ovo je dobro, jer je tako sa istim resursima moguće izškolovati najveći broj ljudi i omogućiti stvaranje najboljih mogućih stručnjaka.

Međutim - kako prepoznati koji su od prijavljenih kandidata najbolji, odnosno koji će od svih njih biti najuspešniji studenti, kada kandidate ne poznajete. Odgovor na ovo pitanje su selekcioni testovi - ako imamo testove za koje znamo da su povezani sa uspehom na studijama, odnosno za koje znamo da se uspešni i neuspešni studenti razlikuju u pogledu postignuća na njima, onda nam zadavanje takvih testova može pomoći da odaberemo one kandidate za koje s većom verovatnoćom možemo pretpostaviti da će biti uspešni. Za testove opšte informisanosti znamo da su povezani ne samo sa uspehom na studijama nego i sa drugim osobinama koje povećavaju šanse da osoba bude uspešna i u različitim drugim oblastima života, što ih kvalifikuje za korišćenje u ovoj vrsti selekcije.

Kako se prave testovi opšte informisanosti? Puno ljudi misli da bi ovakvi testovi trebali da proveravaju neka „važna", „posebna" ili na neki već drugi način „odabrana" znanja i onda čitajući pitanja negoduje jer im se čini da ono što se u testu traži nije „važno". Međutim, test koji bi ispitivao „važna" znanja ne bi bio test opšte informisanosti nego bi bio „test važnih znanja". Ideja opšte informisanosti je da se proceni ukupna količina znanja kojima osoba raspolaže iz različitih oblasti. Ali kako to uraditi? Najzgodnije je možda problem procene opšte informisanosti uporediti sa situacijom ispitivanja javnog mnenja. Kada ispitujete javno mnenje vi zapravo želite da procenite šta npr. populacija jedne zemlje misli. Međutim, pošto je ta populacija ogromna i pošto se stalno menja (jedni umiru, drugi se rađaju, jedni se odseljavaju drugi se doseljavaju) nikada je ne možete celu ispitati. Zato se ispituje uzorak ljudi uzet iz te populacije. Jedan srazmerno mali i ograničen deo te populacije. Ispitujući mišljenja ljudi u uzorku, mi procenjujemo mišljenja ljudi u populaciji. Znamo da ovakva procena ništa neće vredeti ako uzorak nije reprezentativan za populaciju. A da bi bio reprezentativan, u uzorak moramo uzeti razne ljude, takve da što više liče na populaciju - i pekara i molera i doktora i ministra i lopova i prosjaka i razne druge i visoke i niske, i važne i nevažne, kakvih god ima u populaciji. Neko bi ovde sad mogao da kaže - zašto da ispitujemo i onog lopova i onog prosjaka, pa oni nisu važni, koga briga za njihovo mišljenje. Ali mi znamo da kada bi te „nevažne" namerno isključili naš uzorak više ne bi bio reprezentativan i naša mogućnost da na osnovu njega procenimo mišljenje cele populacije bi se smanjila. Isto je i sa testovima opšte informisanosti - zamislimo sva moguća znanja koja postoje na svetu kao tu populaciju iz malopređašnjeg primera, a pitanja koja postoje u testu kao taj uzorak koji smo uzeli iz populacije. Mi procenjujemo populaciju, tj. opštu informisanost ovde na osnovu tog uzorka, ali ta procena će biti dobra samo ako je uzorak reprezentativan. Kao što u malopređašnjem primeru uzorak ne bi više bio reprezentativan ako bi u njega uključili samo „važne" ljude, tako ni uzorak pitanja više ne bi bio reprezentativan ako bi u njega uključili samo „važna" pitanja ili ako bi iz njega isključili „nevažna". Postoje razni postupci kako obezbediti da taj uzorak pitanja bude reprezentativan - npr. podeliti opšti korpus znanja na različite oblasti i onda voditi računa da sve one budu zastupljene u određenoj srazmeri, obezbediti da test sastavlja veći broj ljudi čija su znanja i interesovanja što raznovrsnija itd. itd.

Šta je još važno kod ovih testova? Ovi testovi služe za selekciju, ne služe za procenu znanja. Zbog ovog, na njima nije važno kakve rezultate postižu kandidati. Bitno je da različiti kandidati postižu što različitije rezultate. Kada bi svi „uspešno" uradili ovakav test, oni bi otišli srećni kući, ali bi nam test za svrhe selekcije bio posve beskorisan. Ako bi svi imali rezultate na maksimumu ili oko maksimuma, ne bi bilo moguće rangirati valjano kandidate po uspehu na testu jer bi puno ljudi imalo isti rezultat (kao što kada u školi kada svi imaju peticu, mi znamo da te petice ne vrede podjednako, ali ne možemo na osnovu ocena reći ko je bolji, a ko gori). A testiranje radimo upravo zato da bi rangirali kandidate odnosno mogli da kažemo ko je bolje, a ko gore uradio. Slično bi se desilo i kada bi test bio toliko težak da svi imaju rezultate oko minimuma. Zato se u test ne uključuju pitanja za koja se može očekivati da bi na njih odgovore svi znali, kao ni ona pitanja za koja se može očekivati da na njih odgovor niko ne bi znao. Korisna su ona pitanja na koja odgovore znaju samo neki. U ovom smislu, za selekciju je najbolji onaj test gde su rezultati kandidata razbacani po celom opsegu mogućih rezultata. Onaj na kome je prosek svih kandidata negde oko sredine mogućeg raspona rezultata (npr. ako je raspon od 0 do 30 bodova, prosek da bude negde oko 15), a gde su onda pojedinačni rezultati raspoređeni po celom opsegu mogućih rezultata. Ovako maksimizujemo verovatnoću da svaki ispitanik ima jedinstven rezultat, odnosno da bude što manje kandidata koji imaju isti rezultat na testu, što nam omogućava da ih valjanije rangiramo, a to je i poenta zadavanja testa.

 Edit: I evo ovde da pojasnim stav koji sam iznosio dole u diskusiji, kad je konkretan test opste informisanosti u pitanju - ne moze se valjano kritikovati bilo koji test zbog toga sto sadrzi ovo ili ono pitanje, odnosno sto od ispitanika trazi ovu ili onu informaciju. Dobar test opste informisanosti treba da trazi reprezentativni uzorak informacija do kojih bi ispitanici mogli da dodju i to naravno, diskriminativnosti radi, onih koji jedni ispitanici imaju, a drugi nemaju (inace nista od razlikovanja). Ono stanoviste sa kog se test moze valjano kritikovati je pitanje balansa trazenih informacija, odnosno toga da li su informacije koje test trazi reprezentativne za ukupnu populaciju znanja ili ne. U tom smislu bilo koji test opste informisanosti koji nije dobro balansiran i npr. sadrzi pitanja samo iz jedne uske oblasti ne valja (osim mozda u nekoj neverovatnoj situaciji gde je to jedina oblast u kojoj se znanja ispitanika razlikuju). Bilo da sadrzi samo pitanja o trenutnim aktuelnostima i popularnoj kulturi, bilo da sadrzi samo pitanja iz npr. hemije. Jer ni jedan od ta tri onda nije test opste informisanosti, nego test znanja iz te specificne oblasti.

Dakle, kada su TOI u pitanju nema zabranjenih i nelegitimnih pojedinacnih pitanja, ali moze biti testova koji su lose izbalansirani u pogledu zastupljenosti razlicitih sadrzaja. To su razlicite stvari.



Komentari (163)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jukie Jukie 01:10 08.07.2012

Tačno

kao što kada u školi kada svi imaju peticu, mi znamo da te petice ne vrede podjednako

kao što kada u školi svi imaju peticu, mi znamo da te petice ne vrede ništa jer svi ispadaju prosečni...
vhedrih2 vhedrih2 07:40 08.07.2012

Re: Tačno

kao što kada u školi svi imaju peticu, mi znamo da te petice ne vrede ništa jer svi ispadaju prosečni...


Zapravo, medju tim sa peticama ima puno jako talentovane i bistre dece, ali je nevolja sto cesto petice imaju i oni koji nisu takvi. I zbog ne mozete samo na osnovu ocene da ustanovite ko je kakav, pa morate da ih testirate.
nikola_kovac nikola_kovac 01:39 08.07.2012

Начелно сам

против појмова "општа информисаност", "општа култура" и сл. и сматрам да је то једна од најглупљих заоставштина 20. века коју у 21. веку треба што пре избрисати.
fijumau fijumau 02:06 08.07.2012

Re: Начелно сам

Zašto?
sesili sesili 05:54 08.07.2012

Re: Начелно сам

I ja sam... Zato što se tu nadju svakojake gluposti! Poput naziva pesme Jelene Karleuše ili veroispovesti glumca!!! Svašta.
blogovatelj blogovatelj 06:03 08.07.2012

Re: Начелно сам

Zašto?


Pitaj Gugla. On sve zna. Posto on sve zna, pojam opsta kultura vise ne postoji, jer svako moze da zna sve sto je opste, samo ako pozeli.
vhedrih2 vhedrih2 07:12 08.07.2012

Re: Начелно сам

против појмова "општа информисаност", "општа култура" и сл. и сматрам да је то једна од најглупљих заоставштина 20. века коју у 21. веку треба што пре избрисати.


Pojam opste informisanosti nije nikakva zaostavstina 20. veka vec vrlo cvrst naucni pojam. A naucni pojmovi nisu pitanje za ili protiv, vec postoji li ili ne.
Npr. nedavno sam imao prilike da citam rezultate jedne blizanacke studije koja je pokazala da je opsta informisanost u veoma velikoj meri nasledna (mera naslednosti je bila 0,87 pri cemu 1 znaci da se osobina u potpunosti nasledjuje). Studija iz 21. veka. Sem toga, postoji ogromna kolicina studija koja demonstriraju kako je opsta informisanost u prilicno velikoj meri povezana sa opstom inteligencijom, sposobnoscu ucenja itd.
Krajnji cilj obrazovanja je upravo obezbedjivanje da polaznici ono sto se uci usvoje kao trajna znanja (a ne da ih zaborave cim poloze ispit), a kapacitet osobe za takvo usvajanje se prilicno dobro moze proceniti na osvnovu opste informisanosti.
dragoljub92 dragoljub92 08:13 08.07.2012

Re: Начелно сам

za

mislim da su takvi testovi potrebni. objasnio si zašto,pa e bih dalje o tome.

navešću jedan primer koji je možda i urbana niška legrnda. naime u na konkursu za radno mesto u Ei-PP (poliporovodnici) kandidatkinje su rešavale i neki test (u narodu prozvan test inteligencije). dalje, primljene su samo one koje nisu položile "test inteligencije",sad objašnjavati da se na tom testu ne može ni pasti ni položiti bilo bi uzaludno.daklem,niš je brujao kako oće samo glupe radnike i tako dalje,skoro politički problem,naravno komunisti su bili na tapetu.
kasnije sam čuo da je test bio takav da je ,zbog prirode posla, koji je izuzetno monoton, bilo potrebno da se izaberu radnice kojima ta monotonija neće predstavljati problem. samim tim i proizvođač neće doći u situaciju da ga napuštaju obučeni radnici .

e sad, ne može da bude ista crta ili isti test za sve profile. tu je potrebno dobro obratiti pažnju koja količina i koja vrsta opšteg obrazovanja je potrebna za određene profile.

dobro pripremljen test daje dobre rezultate,loši testovi prave štetu.
vhedrih2 vhedrih2 08:59 08.07.2012

Re: Начелно сам

mislim da su takvi testovi potrebni. objasnio si zašto,pa e bih dalje o tome.

navešću jedan primer koji je možda i urbana niška legrnda. naime u na konkursu za radno mesto u Ei-PP (poliporovodnici) kandidatkinje su rešavale i neki test (u narodu prozvan test inteligencije). dalje, primljene su samo one koje nisu položile "test inteligencije",sad objašnjavati da se na tom testu ne može ni pasti ni položiti bilo bi uzaludno.daklem,niš je brujao kako oće samo glupe radnike i tako dalje,skoro politički problem,naravno komunisti su bili na tapetu.
kasnije sam čuo da je test bio takav da je ,zbog prirode posla, koji je izuzetno monoton, bilo potrebno da se izaberu radnice kojima ta monotonija neće predstavljati problem. samim tim i proizvođač neće doći u situaciju da ga napuštaju obučeni radnici .

e sad, ne može da bude ista crta ili isti test za sve profile. tu je potrebno dobro obratiti pažnju koja količina i koja vrsta opšteg obrazovanja je potrebna za određene profile.

dobro pripremljen test daje dobre rezultate,loši testovi prave štetu.


Tacno. I istina je to za inteligenciju i monotone poslove. Inteligentni su gori u monotonim poslovima jer im brzo postane dosadno, pa pocnu da "prave kerefeke" (npr. krenu da menjaju nacin na koji rade, a ono mora stalno da se radi na isti nacin ili da ugrozavaju bezbednost da bi isprobali svoje sposobnosti). Zato ima mesta gde inteligentne namerno ne biraju za monotone poslove. Nije bas pohvalno, ali je istina. To je vec udzbenicki podatak. I ja sam se zaprepastio prvi put kad sam procitao.
Jukie Jukie 10:03 08.07.2012

Re: Начелно сам

vhedrih2
Zato ima mesta gde inteligentne namerno ne biraju za monotone poslove. Nije bas pohvalno, ali je istina. To je vec udzbenicki podatak. I ja sam se zaprepastio prvi put kad sam procitao.


Meni su u jednoj srednjoj stručnoj školi na intervjuu za posao nastavnika rekli da sam previše intelektualan za njihove đake i da bi trebalo da tražim posao u gimnaziji.
nikola_kovac nikola_kovac 22:27 08.07.2012

Re: Начелно сам

Krajnji cilj obrazovanja je upravo obezbedjivanje da polaznici ono sto se uci usvoje kao trajna znanja (a ne da ih zaborave cim poloze ispit), a kapacitet osobe za takvo usvajanje se prilicno dobro moze proceniti na osvnovu opste informisanosti.


Боже ме сачувај. Па коме треба гомила шетајућих хард-дискова?

Главни циљ образовања је/треба да буде развијање вештина (а не знања) и то:

- развијање што веће "радне меморије" (могућност да се што већи број информација истовремено држи у свети или подсвесном);

- развијање што квалитетнијег "процесинга" (могућност повезивања информација, нарочито на начине на који већ нису повезиване);

- развијање што ефикаснијег раздвајања података на употребљиве и неупотребљиве (смеће);

- развијање што бржег складиштења информација (што треба разликовати од усвајања трајних знања).

Уосталом, трајно знање као категорија не постоји. Синапсе се свакодневно губе и нестају. (Може помоћ биолога или неуролога?) Да би друга синапса што лакше заузела место претходне синапсе неопходно је постоји густа неуронска мрежа око тог места. Та мрежа се најквалитетније ствара процесингом у различитим регијама мозга (визуелном, аудитивном, тактилном и тд.). Што ће рећи да трајно или полутрајно знање настаје у ствари редовним процесингом. Могуће је и да тај процесинг буде читање новина, гледање тв-а, оговарање са другарицама, преслишавање наглас... Али чак и ти путеви опште информисаности не доводе до трајних знања. Мислим, и са твог становишта да су трајња знања пожељна (што је становиште 20. века колико год ти негирао историчност образовања и науке), опште информисање није пут да се она остваре, већ упорни процесинг различитим регијама мозга, уз обавезно јак емотивни доживљај тих знања.
vhedrih2 vhedrih2 06:28 09.07.2012

Re: Начелно сам

Meni su u jednoj srednjoj stručnoj školi na intervjuu za posao nastavnika rekli da sam previše intelektualan za njihove đake i da bi trebalo da tražim posao u gimnaziji.


Ehh... I mojoj zeni su svojevremeno kad je trazila posao rekli u jednoj firmi da ima previse dobar prosek za njih i da bolje da ide da trazi posao negde drugde...
plishani plishani 08:14 08.07.2012

detalji

Zanima me jedan tehnički detalj: kako se odredjuje granica izmedju "opšte informisanosti" i "detaljnijeg znanja"? Da li je nekad dovoljno samo znati da nešto postoji da bi smo bili dovoljno informisani o tome? Ili je potrebno pokazati neki minimum interesovanja za odredjenu pojavu, pa samim tim i poznavanje nekih bližih osobina?
dragoljub92 dragoljub92 08:29 08.07.2012

Re: detalji

vrlo lako
svi znamo za ajnštajnovu teoriju relativnosti,znamo i prihvatamo da e tp tačno. e, sad niko od nas ustvari ne razume samu teoriju, tvrdi se da samo 6-7 ljudi na celom svetu to stvarno razume, znači mi jesmo informisani a sad što smo savim prosečni pa ne možemo da i razumemo celu tu priču nije nikakva mana niti glupost.

drugi primer

mobilni telefon

neko ume samo da se javi i pozove,ostalo ništa on nije informisan

većina koristi najosnovnije funkcije telefona - oni su informisani

svo ostalo znanje u korišćenju mobilnog je detaljno znanje.
plishani plishani 08:50 08.07.2012

Re: detalji

Zahvaljujem na primerima, ali u njima nisam našao odgovor na pitanje kako se ta razlike definiše.
vhedrih2 vhedrih2 09:07 08.07.2012

Re: detalji

Zanima me jedan tehnički detalj: kako se odredjuje granica izmedju "opšte informisanosti" i "detaljnijeg znanja"? Da li je nekad dovoljno samo znati da nešto postoji da bi smo bili dovoljno informisani o tome? Ili je potrebno pokazati neki minimum interesovanja za odredjenu pojavu, pa samim tim i poznavanje nekih bližih osobina?


Nema tu neke jasne apriorne podele, uglavnom zavisi od procene konstruktora testova i nekih heuristickih postupaka (postupaka koji bi trebalo da daju istini rezultat, ali ne daju nuzno). Npr. ako ga ima u enciklopediji ili se lako nalazi guglanjem to je opsta informisanost. Ako je to neki sitan detalj ili ga ima samo u naucnim radovima, to je detaljno znanje.
Ono sto je vazno je postupak analize testa koji se radi posle prvog testiranja - tzv. ajtem analiza gde se analizira postignuce ispitanika na pojedinacnim pitanjima. I onda tu lepo vidite na koja pitanja svi znaju da odgovore (ta su beskorisna, jer ne prave razlike izmedju ispitanika) i ona na koja bas niko ne zna (i ta su beskorisna iz istog razloga). I onda se takva pitanja eliminisu. Ali to moze samo kod testova za visekratnu upotrebu, tzv. standardizovanih testova. Kod testova za jednokratnu upotrebu koji ne prolaze prethodnu standardizaciju, kakvi su ovi za prijemne, nema druge nego da se to svede na procenu konstruktora.
plishani plishani 09:18 08.07.2012

Re: detalji

vhedrih2
Kod testova za jednokratnu upotrebu koji ne prolaze prethodnu standardizaciju, kakvi su ovi za prijemne, nema druge nego da se to svede na procenu konstruktora.

Znači li to da je kredibilitet tvorca (konstruktora) u ovakvom slučaju zapravo jedina garancija kvaliteta samog testa?
Jukie Jukie 10:15 08.07.2012

Re: detalji

plishani

vhedrih2Kod testova za jednokratnu upotrebu koji ne prolaze prethodnu standardizaciju, kakvi su ovi za prijemne, nema druge nego da se to svede na procenu konstruktora.Znači li to da je kredibilitet tvorca (konstruktora) u ovakvom slučaju zapravo jedina garancija kvaliteta samog testa?

Pa ti se u suštini nadaš da će nastavnik koji predaje tvom detetu u školi umeti da napravi pitanje tako da deca razumeju šta se od njih traži da urade

Ja sam na testu inteligencije u srednjoj školi zvanično imao par poena manje jer nam školski psiholog nije objasnila kako treba da se napišu odgovori DOK nisam već uradio pola poslednjeg poglavlja, pa sam se vraćao i brisao i ponovo pisao svih dvadesetak odgovora i onda nisam stigao da napišem odgovore na poslednjih 3-4 pitanja

(i opet mi je rekla da imam najveći skor u generaciji, pa me je onda terala da radim neke nepotrebne testove profesionalne orijentacije i slično. "Ovde piše da si najviše nadaren za prirodne nauke". Mislim se, baš ti hvala, već dve godine idem na prirodni smer, koji sam upisao da bih posle mogao da studiram biologiju za koju je nastavnica u osmom razredu rekla da imam fakultetsko znanje)
vhedrih2 vhedrih2 06:29 09.07.2012

Re: detalji

)
Pa ti se u suštini nadaš da će nastavnik koji predaje tvom detetu u školi umeti da napravi pitanje tako da deca razumeju šta se od njih traži da urade

Ja sam na testu inteligencije u srednjoj školi zvanično imao par poena manje jer nam školski psiholog nije objasnila kako treba da se napišu odgovori DOK nisam već uradio pola poslednjeg poglavlja, pa sam se vraćao i brisao i ponovo pisao svih dvadesetak odgovora i onda nisam stigao da napišem odgovore na poslednjih 3-4 pitanja

(i opet mi je rekla da imam najveći skor u generaciji, pa me je onda terala da radim neke nepotrebne testove profesionalne orijentacije i slično. "Ovde piše da si najviše nadaren za prirodne nauke". Mislim se, baš ti hvala, već dve godine idem na prirodni smer, koji sam upisao da bih posle mogao da studiram biologiju za koju je nastavnica u osmom razredu rekla da imam fakultetsko znanje

G r o f G r o f 08:35 08.07.2012

pitanja...

Šta je još važno kod ovih testova? Ovi testovi služe za selekciju, ne služe za procenu znanja


Bilo koji testovi se mogu upotrebiti za selekciju ali odabirom pitanja se šalje poruka sledećim generacijama na šta da obrate pažnju u interakciji sa ovim svetom bajnim.
Pitanja više oblikuju nego što analiziraju oblikovanost.
Pošto mi ovaj blog deluje kao svojevrsna naučna podloga za skandalozno-nebulozna pitanja iz opšte informiranosti bilo bi dobro da počne informacijama ko sastavlja ta pitanja, ko imenom i prezimenom stoji iza njihove valjanosti ili nevaljanosti.
plishani plishani 08:55 08.07.2012

Re: pitanja...

G r o f
Pošto mi ovaj blog deluje kao svojevrsna naučna podloga za skandalozno-nebulozna pitanja iz opšte informiranosti

Nisam siguran, autor bloga specifično kaže:
Bitno je da različiti kandidati postižu što različitije rezultate.

što otvara mogućnost da za odredjene grupe ljudi "pogrešan" odgovor zapravo bude pozitivan.
G r o f G r o f 09:15 08.07.2012

Re: pitanja...

plishani
G r o f
Pošto mi ovaj blog deluje kao svojevrsna naučna podloga za skandalozno-nebulozna pitanja iz opšte informiranosti

Nisam siguran, autor bloga specifično kaže:
Bitno je da različiti kandidati postižu što različitije rezultate.

što otvara mogućnost da za odredjene grupe ljudi "pogrešan" odgovor zapravo bude pozitivan.


Apsolutno mi nije jasno kako to, što različiti kandidati postižu različite rezultate, otvara mogućnost da pogrešan odgovor zapravo bude pozitivan?????
Malo vi to razbistrite u glavi pa prenesite javnom mnenju...ccc
A što se tiče pogrešno- tačnog odgovora, da li je kandidat koji je tačno odgovorio na pitanje o Jeleni Karleuši dobio negativan bod jer je pokazao da mozak pogrešno koristi?
vhedrih2 vhedrih2 09:17 08.07.2012

Re: pitanja...

Bilo koji testovi se mogu upotrebiti za selekciju a


Ne mogu se upotrebiti bilo koji testovi za selekciju, odnosno mogu ali ne bi bilo dobro. Test koji bi merio raspoznavanje vrsta sladoleda ne bi bio korisno selekciono sredstvo. Nisu svi jednaki.

ali odabirom pitanja se šalje poruka sledećim generacijama na šta da obrate pažnju u interakciji sa ovim svetom bajnim.


Ja nisam siguran da je ovo istina. Jelenu Karelusu su novinari izvukli iz konteksta. A poenta testova opste informisanosti je upravo u tome da su nespremivi, odnosno da gledanje jednog ne moze datei informacije o tome kako da spremis neki drugi. Tako dobijes podatke o tome koliko je podataka kandidat "pokupio usput" tokom zivota, a ne sta je u stanju da nauci.

To sta je kandidat u stanju da nauci po zadatku se meri drugim testom - testom znanja, koji predstavlja drugu polovinu prijemnog.

skandalozno-nebulozna pitanja iz opšte informiranosti


Skandalozno nebulozna pitanja? Pitam se - zasto mislite da je jedna vrsta znanja skandalozno-nebulozna, a da druga nije i ko je arbitar toga koje znanje je skandalozno, a koje je dopusteno. Malo mi ovo ima prizvuk prizivanja cenzure... Mislite li i da bi ljude koji slusaju jednu vrstu muzike (npr. onu koju vi volite i smatrate vrednom) trebalo primati na fakultete, a one koji slusaju drugu (koja se vama ne svidja) isterati s fakulteta? Meni ovo tako zvuci, jer frka se digla oko Jelene Kareluse, a ne oko pitanja koja se ticu drugih muzicara...

Predlazem da procitate ponovo ovo sto sam napisao oko toga kako se biraju pitanja za test i kakva pitanja sadrzi idealno dobro napravljen test.

Po logici koju iznosite, banovanjem jednih muzicara iz testova, a ukljucivanjem drugih bi onda slali poruku da fakultet moze da studira samo onaj ko slusa "ispravnu" vrstu muzike, a da oni koji dolaze iz sredina gde se slusa Jelena Karelusa nemaju sta da traze na fakultetima. Meni to izgleda kao jos gora poruka. Ili mislite da nije?

ko sastavlja ta pitanja, ko imenom i prezimenom stoji iza njihove valjanosti ili nevaljanosti.


A sta bi s tim radili? Ovaj blog nije i nece biti podloga za medijsko lincovanje bilo koga, pogotovo kada taj nista lose nije uradio.
plishani plishani 09:30 08.07.2012

Re: pitanja...

G r o f
Apsolutno mi nije jasno kako to, što različiti kandidati postižu različite rezultate, otvara mogućnost da pogrešan odgovor zapravo bude pozitivan?????
Malo vi to razbistrite u glavi pa prenesite javnom mnenju...ccc

Hvala na savetu, koristim priliku da uzvratim istim savetom, bez onog ccc, pošto mi nije jasno šta bi to trebalo da znači.
A da ti je potpuno jasno šta sam hteo da pitam, lepo se vidi iz nastavka:
A što se tiče pogrešno- tačnog odgovora, da li je kandidat koji je tačno odgovorio na pitanje o Jeleni Karleuši dobio negativan bod jer je pokazao da mozak pogrešno koristi?
Jukie Jukie 10:23 08.07.2012

Re: pitanja...

G r o f

da li je kandidat koji je tačno odgovorio na pitanje o Jeleni Karleuši dobio negativan bod jer je pokazao da mozak pogrešno koristi?

Kratko rečeno, ne, pokazao je da zna da se tekstovi JK baziraju na određenom kulturološkom obrascu (ne znam kako se taj obrazac politički korektno zove) i da je najverovatnije da je odgovor Sodoma i Gomora jer ljudi koji slušaju pesme JK žive život kao Sodomljani i Gomorci. Takođe stihovi u pesmama JK su kratki pa je nemoguće da odgovor bude "Jerihon i Jerusalim"

Budući sociolog ili psiholog i treba da bude sposoban da brzinom munje prepozna način razmišljanja svojih budućih subjekata, tj. zajednica sa različitim kulturološkim obrascima koje se razlikuju od njegove sopstvene.
Jukie Jukie 10:25 08.07.2012

Re: pitanja...

vhedrih2
Pitam se - zasto mislite da je jedna vrsta znanja skandalozno-nebulozna, a da druga nije i ko je arbitar toga koje znanje je skandalozno, a koje je dopusteno. Malo mi ovo ima prizvuk prizivanja cenzure... Mislite li i da bi ljude koji slusaju jednu vrstu muzike (npr. onu koju vi volite i smatrate vrednom) trebalo primati na fakultete, a one koji slusaju drugu (koja se vama ne svidja) isterati s fakulteta? Meni ovo tako zvuci, jer frka se digla oko Jelene Kareluse, a ne oko pitanja koja se ticu drugih muzicara...

I recimo bilo je pitanje da se prepozna da je neku sliku naslikao Pikaso, koji je najverovatnije stavljao povez na oči, nacrtao nešto, i posle skinuo povez i to obojio. Sva ona čuda sa očima jedno iznad drugog i nosem iza uva smatraju se umetnošću.
plishani plishani 11:01 08.07.2012

Re: pitanja...

Jukie
...Pikaso, koji je najverovatnije stavljao povez na oči, nacrtao nešto, i posle skinuo povez i to obojio. Sva ona čuda sa očima jedno iznad drugog i nosem iza uva smatraju se umetnošću.

?
nurudin nurudin 15:21 08.07.2012

Re: pitanja...

Pošto mi ovaj blog deluje kao svojevrsna naučna podloga za skandalozno-nebulozna pitanja iz opšte informiranosti bilo bi dobro da počne informacijama ko sastavlja ta pitanja, ko imenom i prezimenom stoji iza njihove valjanosti ili nevaljanosti.


Исти утисак сам и ја стекао. Не може ниједан аргумент да оправда питање о Јелени Карлеуши постављено будућим студентима филозофије.
Ајме, мени, ајме мени...Како ће ти студенти сутрадан слушати предавања из етике и естетике? Ово је обесмишљавање свега смисленог - ма чиме је та певаљка заслужила да се нађе у тесту опште информисаности? Зашто би неко уопште о њој мора нешто да зна?
Да се нађем у незавидној позицији ученика који ће следће године полагати - нисам пратио овај циркус од грандарадирајућих медиокритета, видим ово питање - порука је јасна - морам да кренем да пратим све оно што нема везе ни са етиком ни са естетиком ни са здравим разумом.
Недавно је на једној насловној страна неких новина писало: "Ојела се Ћана!"
Ништа ме не би изненадило да се следеће године појави питање: Где се Ћана ојела?

Да је наш постојећи систем школовао мислећа бића, најлогичније би било да су сви будући студенти након прочитаног питања демонстративно устали и напустили пријемни испит.
zemljanin zemljanin 15:40 08.07.2012

Re: pitanja...

nurudin
...

Sve nabrojano su određeni društveni fenomeni koji se izučavaju na studijama i postaju predmet struke nakon studija, zar ne ?

Malo je utopijski formirati struku koja će razmatrati estetiku, etiku i sl. a da se pri tome realno stanje i realne pojave isključuju jer je moj/tvoj/naš sud o toj pojavi (ili liku) negativan. Gde je tu nepristrasnost koju zahteva naučni metod ? Da li opšte informacije o pedofiliji ili incestu iz ranijih perioda razvoja civilizacije ne treba da se spominju ? Da ih isključimo iz znanja (opšteg ili posebnog)

Ne želim da gulgam JK ali sam siguran da je veoma zastupljena u informacijama što je dovodi u direktnu vezu sa društvom. Ali ovde se uopte ne govori o JK i njenim kvalitetima ili drugim poželjno-nepoželjnim osobinama, već o informisanosti i učešću pojedinca u opštim tokovima društva. I to je samo jedan deo tog testa. Zameni JK sa Anom Bekutom ili Lepom Lukić ili ... (primeri su čista improvizacija) ...

Mislim stvarno je za očekivati da studenta filozofskog ili novinara, zanima društvo i pojave u društvu ili je bitno samo to sa kojom upornošću će učiti. Upornost završava fakultete - to je čisto praktično dokazana činjenica.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 08:40 09.07.2012

Re: pitanja...

Skandalozno nebulozna pitanja? Pitam se - zasto mislite da je jedna vrsta znanja skandalozno-nebulozna, a da druga nije i ko je arbitar toga koje znanje je skandalozno, a koje je dopusteno. Malo mi ovo ima prizvuk prizivanja cenzure..


Bili bi ste u pravu da je reč o nečijim privatnim interesovanjima. Da virimo preko ramena nekom na plaži i cokćemo što čita trač rubrike u trač novinama i skandalizujemo se što se napaja Karleušinom muzikom.

Ali vi niste pokrenuli temu o ličnoj zanimaciji ljudi, već o konkretnom testu koji si daje na rešavanje budućim akademskim građanima koji nameravaju da upišu Filozofski fakultet u Nišu.

Gde se od budućeg studenta filozofije traži "znanje" o veroispovesti holivudskog glumca, detalj iz pesme pevačice Karleuše i mestu održavanja takmičenja pesma Evrovizije.

To nije napad cenzure, ni stav protiv testova informisanosti, već zgražavanje nad pitanjima koja se uvaljuju budućim akademskim građanima s izlikom da se tako meri njhova buduća uspešnost.

Možete vi do prokosutra da tvrdite da to ima "prizvuk cenzure" i "ko je arbitar toga koje znanje je skandalozno", ali ovakva vrsta znanja, sem kad bi ironisali, nisu podržavajuća za uspeh studenata filozofije.

Čak se može reći da su štetna, jer navode mlade ljude koje ne zanima treš i smeće da se informišu i o ovakvim glupostima, da ne bi propali na upisu na fakultet.

A to jeste skandalozno jer je reč o formalnom akademskom obrazovanju i upisu na fakultet.











nurudin nurudin 14:52 09.07.2012

Re: pitanja...

A to jeste skandalozno jer je reč o formalnom akademskom obrazovanju i upisu na fakultet.



Има здраве памети! Најновија вест - декан Филозофског факултета на Седници Испитне комисије донео одлуку да се састављачима теста умањи плата.
За почетак, и то је нешто...
Добар гест који ће послати јасну поруку будућим студентина да не морају да слушају медиокритете и да се тако припремају за пријемни испит - постоји и паметнији начин да се спрема пријемни.
uninamama uninamama 08:00 10.07.2012

Re: pitanja...

nurudin

Има здраве памети! Најновија вест - декан Филозофског факултета на Седници Испитне комисије донео одлуку да се састављачима теста умањи плата.
За почетак, и то је нешто...


Znači sastavljač testa je kažnjen jer je u testu opšte informisanosti pomenuo Karleušu? Hm... Cenzura je čudo! Možda sledeće godine Pavaroti bude problematičan?
Covek u belom Covek u belom 10:09 10.07.2012

Re: pitanja...

uninamama
Znači sastavljač testa je kažnjen jer je u testu opšte informisanosti pomenuo Karleušu? Hm... Cenzura je čudo! Možda sledeće godine Pavaroti bude problematičan?

Karleusa i Pavaroti u istoj recenici???
Koliko smo mi jadna zemlja kad je za neke ljude Karleusa isto sto i Pavaroti, sta reci, a ne zaplakati...
Jukie Jukie 10:27 10.07.2012

Re: pitanja...

Covek u belom

uninamamaZnači sastavljač testa je kažnjen jer je u testu opšte informisanosti pomenuo Karleušu? Hm... Cenzura je čudo! Možda sledeće godine Pavaroti bude problematičan?Karleusa i Pavaroti u istoj recenici??? Koliko smo mi jadna zemlja kad je za neke ljude Karleusa isto sto i Pavaroti, sta reci, a ne zaplakati...

Pa nas, koji ne potičemo iz uzvišene klase gde se od materice slušaju klasična muzika i opera, malo je teže impresionirati savršenstvom Pavarotijevog izraza - i jedno i drugo glasno pevaju i urliču kako bi ispričali određenu priču. I jedno i drugo su mi podjednak atak na uši kao recimo gusle. A inače su i te klasične opere nastale jer su tada bile popularne među bogatunima sa šuškama.
buba_truba buba_truba 10:35 10.07.2012

Re: pitanja...

Covek u belom
Koliko smo mi jadna zemlja kad je za neke ljude Karleusa isto sto i Pavaroti, sta reci, a ne zaplakati...

Ali baš! Ništa... samo zaplakati.
buba_truba buba_truba 10:44 10.07.2012

Re: pitanja...

Jukie
Pa nas, koji ne potičemo iz uzvišene klase gde se od materice slušaju klasična muzika i opera, malo je teže impresionirati savršenstvom Pavarotijevog izraza

OMG, Jukie! Kakav stereotip, kakva - da prostiš - nebuloza...
Jukie Jukie 11:21 10.07.2012

Re: pitanja...

buba_truba

JukiePa nas, koji ne potičemo iz uzvišene klase gde se od materice slušaju klasična muzika i opera, malo je teže impresionirati savršenstvom Pavarotijevog izraza
OMG, Jukie! Kakav stereotip, kakva - da prostiš - nebuloza...

Pa jako mi je drago, ali meni se samo javlja lik naše uštogljene nastavnice muzičkog gde je velika gospođa digla nos uvis rugajući se svima koji ne odgovaraju njenom visokoparnom idealu
shumadijajeok shumadijajeok 08:40 08.07.2012

Ziveli testovi opste informisanosti!

Posto sam i ja polagala test opste informisanosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu,davne 1997.godine,smatram da se u ovoj pomami oko ovih testova zaboravlja jedna bitna stvar. Za kandidate koji konkurisu na studijskim grupama kao sto je ,npr.,sociologija ili zurnalistika opsta informisanost veoma bitna stvar, (bitna je ,naravno,i za ostale profesije).Ako kandidat zeli da se bavi profesijom ciji je neizostavni deo proucavanje drustvene stvarnosti i kulture u najsirem smislu onda je i ,naizgled, banalno pitanje o hitu narodne pevacice sasvim na mestu, jer je i ona deo nase popularne kulture, samim tim i deo potencijalnih istrazivanja i tekstova buducih studenata ovih studijskih grupa.Mozda za buduceg matematicara,fizicara ili lekara nije bitno da znaju sta je`` Zlatni medved `` ili kako se zove Nordijski bog groma, ali za kandidata koji se odluci za drustvene nauke, ovo su neke osnove bez kojih se ne moze.
plishani plishani 08:48 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

shumadijajeok
Mozda za buduceg matematicara,fizicara ili lekara nije bitno da znaju sta je`` Zlatni medved `` ili kako se zove Nordijski bog groma, ali za kandidata koji se odluci za drustvene nauke, ovo su neke osnove bez kojih se ne moze.

Da li je navedeni primer još uvek u granicama opšteg znanja, ili je u pitanju specifično znanje za odredjenu grupu ljudi? Ukoliko sam dobro shvatio ono što vhedrih2 kaže u svom blogu, opšta kultura bi trebalo da se odnosi na svakoga, a ne da se definiše u zavisnosti od bilo kakve podele na razne grupe....
vhedrih2 vhedrih2 09:22 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Zapravo, testovi predstavljaju integralni instrument za procenu koji nema posebnog smisla analizirati izvlacenjem pitanja iz konteksta. Iako se prilikom konstrukcije standardizovanih testova analizira to kako se ponasaju pojedinacna pitanja, ispitanicima se ne zadaje uvek ceo test.
Pitanje o znacaju ovog ili onog pitanja bi imalo znacaja kada bi se odluke donosile samo na osnovu odgovora na to pitanje, ali ne donose se. Donose se na osnovu rezultata celog testa.

Kao sto sam gore i napisao, testovi opste informisanosti nisu testovi neke specificne vestine ili vrste znanja, vec sredstvo za procenu ukupne kolicine informacija koju je osoba skupila tokom zivota. Zato je vazno da pitanja budu reprezentativna za taj korpus znanja. Kao sto kod ispitivanja javnog mnenja ne mozete da ignorisete siromasne, ruzne ili lose ako hocete da uradite posao kako valja, tako ni ovde nije dobro da ignorisete ovu ili onu vrstu znanja, nezavisno od toga da li se vama ti podaci svidjaju ili ne.
vhedrih2 vhedrih2 09:26 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Da li je navedeni primer još uvek u granicama opšteg znanja, ili je u pitanju specifično znanje za odredjenu grupu ljudi? Ukoliko sam dobro shvatio ono što vhedrih2 kaže u svom blogu, opšta kultura bi trebalo da se odnosi na svakoga, a ne da se definiše u zavisnosti od bilo kakve podele na razne grupe....


Zapravo, uvek ce jedni znati vise o jednim stvarima, drugi vise o drugima. Oni koji su odrastali u sredini gde se slusa Jelena Karelusa ce znati o njoj (zapravo bilo bi lose da je slusaju svaki dan, a da ne znaju o njoj nista, zar ne), oni koji su odrastali u sredini gde se slusa druga muzika, znace vise o toj muzici.

Svako znanje je uvek specificno za odredjenu grupu ljudi, mada ima nekih znanja koje poseduju sve grupe ljudi (npr. da je zemlja okrugla...). Medjutim znanja koja svi poseduju se ne mogu iskoristiti za selekciju, jer ne omogucavaju pravljenje razlika izmedju ljudi.

Zato je dobro da se test napravi izbalansirano i reprezentativno za ukupnu populaciju mogucih znanja, kako bi uspeo da "uhvati" sva ona razlicita znanja s kojima ljudi dolaze, buduci da dolaze iz razlicitih sredina.... Naravno, ovo je ideal koji u praksi ne mozete nikada idealno ispuniti, vec uvek ima vecih ili manjih odstupanja, kao sto ih imate i kad pravite bilo koji proizvod, ali tome se tezi...
shumadijajeok shumadijajeok 10:27 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

vhedrih2
Zapravo, testovi predstavljaju integralni instrument za procenu koji nema posebnog smisla analizirati izvlacenjem pitanja iz konteksta. Iako se prilikom konstrukcije standardizovanih testova analizira to kako se ponasaju pojedinacna pitanja, ispitanicima se ne zadaje uvek ceo test.
Pitanje o znacaju ovog ili onog pitanja bi imalo znacaja kada bi se odluke donosile samo na osnovu odgovora na to pitanje, ali ne donose se. Donose se na osnovu rezultata celog testa.

Kao sto sam gore i napisao, testovi opste informisanosti nisu testovi neke specificne vestine ili vrste znanja, vec sredstvo za procenu ukupne kolicine informacija koju je osoba skupila tokom zivota. Zato je vazno da pitanja budu reprezentativna za taj korpus znanja. Kao sto kod ispitivanja javnog mnenja ne mozete da ignorisete siromasne, ruzne ili lose ako hocete da uradite posao kako valja, tako ni ovde nije dobro da ignorisete ovu ili onu vrstu znanja, nezavisno od toga da li se vama ti podaci svidjaju ili ne.


Opste znanje je valjda imperativ za svakog buduceg intelektualca, a koliko ``neinformisanih``novinara i drugih javnih licnosti sa diplomama ovog ili onog fakulteta vidjamo svaki dan.Nisam zelela da izvlacim pitanja iz konteksta, ali sam primetila da su sva iz oblasti drustvenih nauka i popularne kulture . Nisam psiholog ni pedagog po struci,ali razumem cilj i metodologiju izrade testa.Medjutim, ne mogu da se otmem utisku da je pravljen za odredjeni tip znanja, a ne bas za celokupni korpus znanja ( npr. ja sam na testu opste informisanosti imala i pitanje iz fizike). Smatram da je normalno da se procenjuje ukupna kolicina znanja prikupljena tokom zivota.Primer novinara i sociologa( studijske grupe na F.f. u Nisu) sam uzela da bih ilustrovala da ,iako naizgled bezvezno,CUVENO pitanje nije banalno. Pitanje o Jeleni Karleusi nije cudno, ali mi je cudno iznenadjenje novinara koji smatra da je to pitanje nebitno(izmedju ostalih)za njegovog/njenog buduceg kolegu.
dragan7557 dragan7557 10:27 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

„Najveći neprijatelj znanja nije neznanje, već iluzija o znanju." Stiven Hoking


Sveznalaštvo ne uči ljude pameti,
Jer bi inače naučilo pameti Hezioda i
Pitagoru,
i isto tako Ksenofona i Hekateja.

Heraklit
Fragment 16 po Marcovich
Fragment 40 po Diels-Kranz

Za današnje umotvornike("prirodoznance" Fizičare) bih stavio:

Fragment 17

Pitagora, sin Mnesarhov,
je prionuo na istraživanje više nego li ma koji
drugi čovek.
I pošto je (sam)sebi napravio jedan izbor iz tih rasprava,
isfabrikovao je svoju mudrost,
bolje reći, lažnu učenost i prljavu praksu.

Fragment 17 po Marcovich
Fragment 129 po Diels-Kranz

Što se tiče testova smatram da ih kao što Heraklit kaže za Homera:

Homer zaslužuje da bude izbačen sa javnih
nadmetanja

uz to još i išiban; isto tako i Arhiloh.

Fragment 30 po Marcovich
Fragment 53 po Diels-Kranz

pocepati i izbaciti iz upotrebe u školskim ustanovama.

Da testovi diskriminiraju je jasno, kao i da je diskriminacija zabranjena(uz to je i krivično delo), mnogima izgleda ne ide u glavu.

Osvežavajući blog.

cerski
Jukie Jukie 10:31 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Odnosno test meri koliko neko ima SVESTRANO znanje u glavi umesto da je gik samo za jednu oblast
vhedrih2 vhedrih2 12:39 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Da testovi diskriminiraju je jasno, kao i da je diskriminacija zabranjena(uz to je i krivično delo), mnogima izgleda ne ide u glavu.



Mislim da vi brkate diskriminaciju onu iz zakona, sa diskriminativnoscu testova. Predlazem da se prvo informisete o tome sta je jedno i na sta se odnosi, a sta je drugo, pa da onda dalje komentarisete.

Svaki put kad pogledate nekog pa ustanovite da je to Zika, a ne Pera i onda Ziku oslovite sa Ziko, a Peru sa Pero, vi ste napravili diskriminaciju jer ste ih oslovili razlicitim imenima i pripisali im niz razlicitih karakteristka. Po ovome sto vi pisete ispada da je i to krivicno delo. a nije. Morate prvo da proucite...
Jukie Jukie 13:09 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

vhedrih2
Da testovi diskriminiraju je jasno, kao i da je diskriminacija zabranjena(uz to je i krivično delo), mnogima izgleda ne ide u glavu.

Mislim da vi brkate diskriminaciju onu iz zakona, sa diskriminativnoscu testova. Predlazem da se prvo informisete o tome sta je jedno i na sta se odnosi, a sta je drugo, pa da onda dalje komentarisete. Svaki put kad pogledate nekog pa ustanovite da je to Zika, a ne Pera i onda Ziku oslovite sa Ziko, a Peru sa Pero, vi ste napravili diskriminaciju jer ste ih oslovili razlicitim imenima i pripisali im niz razlicitih karakteristka. Po ovome sto vi pisete ispada da je i to krivicno delo. a nije. Morate prvo da proucite...


E pa zato i imamo one silne petice iz prvog komentara, jer ako dete ne dobije peticu to nije fer i izgubiće želju da ikada više pokuša da radi matematiku (ili šta već, ali u većini slučajeva matematiku) a to je inače dobro i vredno dete i naravno da zaslužuje peticu (određeno odokativnom metodom od strane rođene majke)

edit: ma to je cerski nešto pisao, to treba samo preskočiti kod pregleda stranice
nurudin nurudin 15:23 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

.
Za kandidate koji konkurisu na studijskim grupama kao sto je ,npr.,sociologija ili zurnalistika opsta informisanost veoma bitna stvar, (bitna je ,naravno,i za ostale profesije)


Апсолутно сте у праву, али је овде реч о будућим студентима филозофије.
shumadijajeok shumadijajeok 16:10 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

nurudin
.
Za kandidate koji konkurisu na studijskim grupama kao sto je ,npr.,sociologija ili zurnalistika opsta informisanost veoma bitna stvar, (bitna je ,naravno,i za ostale profesije)


Апсолутно сте у праву, али је овде реч о будућим студентима филозофије.


To je samo jedna studijska grupa na F.f. u Nisu.Koliko vidim na njihovom sajtu tu su i sociologija,novinarstvo itd.Verujem da ovaj test polazu i kandidati sa drugih studijskih grupa.Barem je tako na Filozofskom fakultetu u Bgd-u. Sve sto sam napisala vazi i za buduce filozofe.
vhedrih2 vhedrih2 18:06 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Verujem da ovaj test polazu i kandidati sa drugih studijskih grupa.Barem je tako na Filozofskom fakultetu u Bgd-u. Sve sto sam napisala vazi i za buduce filozofe.


Ne polazu. Za svaki studijski program se polazu razliciti testovi. Jedan TOI se pojavljuje na prijemnom za samo jedan studijski program.
dragoljub92 dragoljub92 18:07 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Апсолутно сте у праву, али је овде реч о будућим студентима филозофије.

a oni,jelte,treba da žive ispod staklenog zvona i da im se precizno biraju samo "vreddnosti univerzalne" da ne bi zagadili svoju uzvišenu filozofsku dušu i prefinjenu estetsku svest,
hm,insteresantno koliko ovde ljudi ima problema sa stvarnošću našeg društva.
jacHa. jacHa. 18:26 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

a oni,jelte,treba da žive ispod staklenog zvona i da im se precizno biraju samo "vreddnosti univerzalne" da ne bi zagadili svoju uzvišenu filozofsku dušu i prefinjenu estetsku svest,
hm,insteresantno koliko ovde ljudi ima problema sa stvarnošću našeg društva.

da li je stvarnost da diplomirani filosof zna opus dotične #$%$#? kome treba takav filosof?
mada, možda je bodovano ako kandidat pogrešno odgovori?!
dragoljub92 dragoljub92 18:36 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

kome treba takav filosof?

stvarnosti
shumadijajeok shumadijajeok 19:07 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Ne polazu. Za svaki studijski program se polazu razliciti testovi. Jedan TOI se pojavljuje na prijemnom za samo jedan studijski program

E, pa onda cu morati da revidiram svoje stavove.
P.S.Zaista ne bih znala odgovor na pitanje o hitu J.K. Casna rec.
vhedrih2 vhedrih2 19:20 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

da li je stvarnost da diplomirani filosof zna opus dotične #$%$#? kome treba takav filosof?
mada, možda je bodovano ako kandidat pogrešno odgovori?!


Verovali ili ne, ali ja upravo cuh od kolega sa filozofije da su im na prijemnom odgovor na to pitanje skoro svi znali...
Jukie Jukie 19:34 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

vhedrih2
Verovali ili ne, ali ja upravo cuh od kolega sa filozofije da su im na prijemnom odgovor na to pitanje skoro svi znali...

Pa ponuđeni odgovori su Jerusalim i Jerihon, pa još dva grada koja se izuzetno retko pominju, pa Sodoma i Gomora. Naravno da je odgovor Sodoma i Gomora.
jacHa. jacHa. 19:51 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Naravno da je odgovor Sodoma i Gomora.

da ne bi jeca pevala o rođenju džizuzovom ili jerihonu? svako ko zna za sodomu i gomoru, a i za jecu, mogao je da pretpostavi. ja bih pogodila, a ne čuh do danas za tu njenu, uh, interpretaciju.
plishani plishani 22:09 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

vhedrih2
Verovali ili ne, ali ja upravo cuh od kolega sa filozofije da su im na prijemnom odgovor na to pitanje skoro svi znali...

Da li je to dobra vest?
nikola_kovac nikola_kovac 22:34 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

(bitna je ,naravno,i za ostale profesije)

За музичаре није. Бетовен није знао шта је фотосинтеза, па ни да исправно сабира и одузима те су га поткрадали на пијаци редовно.

Инсистирање на општој информисаности за резултат има упросечавање уместо јединстевност индивидуе. Е сад, ако су некоме потребни copy/paste студенти/ђаци/милицајци/радници/грађани - у реду, ал' немојте после да се жалимо како је депресија у порасту.
Jukie Jukie 22:40 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

nikola_kovac
(bitna je ,naravno,i za ostale profesije)За музичаре није. Бетовен није знао шта је фотосинтеза, па ни да исправно сабира и одузима те су га поткрадали на пијаци редовно.

E pa zato postoje ocene 1, 2, 3, a u novije vreme IOP.
nikola_kovac nikola_kovac 23:04 08.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

E pa zato postoje ocene 1, 2, 3, a u novije vreme IOP.

Јukie, питање оцена је друга тема. Овде је тема деградација високог образовног система тестовима опште информисаности.
vhedrih2 vhedrih2 06:33 09.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Da li je to dobra vest?


Ne znam. Ali ako podjemo od toga da je lose sto se JK pojavljuje na testu, onda je ovo dobra vest, jer pokazuje da razlike u poznavanju JK pesama nisu uticale (ili nisu bitno uticale) na plasman na rang listi.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 11:43 09.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Posto sam i ja polagala test opste informisanosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu,davne 1997.godine,smatram da se u ovoj pomami oko ovih testova zaboravlja jedna bitna stvar. Za kandidate koji konkurisu na studijskim grupama kao sto je ,npr.,sociologija ili zurnalistika opsta informisanost veoma bitna stvar, (bitna je ,naravno,i za ostale profesije).Ako kandidat zeli da se bavi profesijom ciji je neizostavni deo proucavanje drustvene stvarnosti i kulture u najsirem smislu onda je i ,naizgled, banalno pitanje o hitu narodne pevacice sasvim na mestu, jer je i ona deo nase popularne kulture, samim tim i deo potencijalnih istrazivanja i tekstova buducih studenata ovih studijskih grupa.Mozda za buduceg matematicara,fizicara ili lekara nije bitno da znaju sta je`` Zlatni medved `` ili kako se zove Nordijski bog groma, ali za kandidata koji se odluci za drustvene nauke, ovo su neke osnove bez kojih se ne moze.


kada bi se polje rada sociologa i zurnaliste baziralo, svodilo na pisanje tričarija o holivudskim glumcima, domaćim pevačicama i pesmi Evrovizije, onda bi ovakav test informisanosti bio smislen, jer bi pokazao koliko je budući student sociologije, žurnalistike zaiteresovan za bitna pitanja iz svoje oblasti.

medjutim, polje sociologa ili žurnaliste ne svodi se nit bazira na ovakvim tričarijama, karakteristilnim za bulevarsku štampu i tabloide.

proučavanje i praćenje "društvene stvarnosti" mnogo je kompleksnije i zaista traži "opštu informisanost" i radoznalost, ali ne o ovakvim glupostima.

ja razumem da svaki stav može da se brani, pa evo da vam pomognem, pošto mislite da ovakva znanja nisu potrebna "budućim matematičarima, fizičarima ili lekarima".

elem, pričao mi jedan hirurg plastičar, koji se bavi i estetskom hirurgijom, kako mu dolaze devojke i hoće da imaju sise kao ta i ta pevaljka, a on se zaglavio, jer ne zna kako dotična izgleda, pa je počeo da prati TV emisije gde se pojavljuju silikonske pevačice da ne bude neinformisan, jer mu to škodi poslu.

međutim, pošto je bio površan, desio mu se peh. elem, kada mu je došla jedna poznata pevačica s zahtevom da joj estetski sredi neki deo tela, on se "pohvalio" svojim znanjem, pa je rekao da ju je video na televiziji.

zadovoljna prevačica bila je radoznala gde i kada, pa je onda on rekao da se ne seća, ali da se seća kako je imala neku perušku na glavi, na šta je ova popizdela i rekla da to nije ona, nego neka matora pevaljka i smrtno se uvredivši zbog zamene otišla na drugu kliniku.

na klinici gde radi ovaj plastični hirurg, samo 10 odsto operacija spada u domen estetske hirurgije. on prati stručnu literaturu, trendove i zahvate kolega, ali je prso u pevaljkinim očima što nije pažljiv i u praćenju grand parade.

zato, gledano iz vašeg ugla, ovakva pitanja treba uvesti i za buduće lekare. da se neka diva ne uvredi što je ostala neprepoznata u ordinaciji.

no, da se vratim na sociologe i žurnaliste, jer ste njih apostrofirali.

šta ja znam, mene bi ipak više zanimalo u okviru opšte informisanosti da li budući studenti ovih smerova imaju radoznalost i znanja o aktuelnim političkim događajima u zemlji i svetu, geopolitici, antiglobalizmu, neka opšta mesta iz istorije, o kulturama drugih naroda, o umetnosti, produkciji, intelektualnoj svojini, ljudskim pravima, trendovima u novim tehnologijama itd.

ovako, ne bih se začudila da neka nova generacija, koja pomno čita tabloide da bi se upisala na fakultet, kao u onom vicu, na pitanje šta je to "melodrama" odgovori da je to "film s pevanjem".







dragan7557 dragan7557 13:02 09.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

vhedrih2 13:39 08.07.2012 / *novo
Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Da testovi diskriminiraju je jasno, kao i da je diskriminacija zabranjena(uz to je i krivično delo), mnogima izgleda ne ide u glavu.



Mislim da vi brkate diskriminaciju onu iz zakona, sa diskriminativnoscu testova. Predlazem da se prvo informisete o tome sta je jedno i na sta se odnosi, a sta je drugo, pa da onda dalje komentarisete.

No comment!

cerski
Covek u belom Covek u belom 13:22 09.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

vhedrih2
Verovali ili ne, ali ja upravo cuh od kolega sa filozofije da su im na prijemnom odgovor na to pitanje skoro svi znali...

To samo pokazuje da je taj koji je sastavio to pitanje potpuni analfabeta koji sa strukom veze nema. Na stranu to sto je stavio JK u pitanje, vec zato sto su ponudjeni odgovori apsolutno glupi te ce svako sa minimumom inteligencije pogoditi tacno resenje bez ikakvog predznanja. Dakle pitanje je potpuno neselektivno i kao takvo potpuno beskorisno.
nurudin nurudin 14:55 09.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

dragoljub92
hm,insteresantno koliko ovde ljudi ima problema sa stvarnošću našeg društva.


Изненађујуће би било да са оваквом накарадном стварношћу каква је људи немају проблем, е то би већ било симтоматично.
ladyhawk ladyhawk 16:06 09.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Ali upravo procitah vest da je dekan pomenutog fakulteta sokiran pitanjem o DIVI na testu i da je broj tacnih odgovara na pitanje o HITU jako mali. Uhh, ovde neko ne govori istinu, a to je jako, jako ruzno.

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2012&mm=07&dd=09&nav_category=12&nav_id=625117
shumadijajeok shumadijajeok 18:31 09.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

kada bi se polje rada sociologa i zurnaliste baziralo, svodilo na pisanje tričarija o holivudskim glumcima, domaćim pevačicama i pesmi Evrovizije, onda bi ovakav test informisanosti bio smislen, jer bi pokazao koliko je budući student sociologije, žurnalistike zaiteresovan za bitna pitanja iz svoje oblasti.

medjutim, polje sociologa ili žurnaliste ne svodi se nit bazira na ojavascript:;vakvim tričarijama, karakteristilnim za bulevarsku štampu i tabloide


Bili biste iznenadjeni.Da li ste culi za predmete kao sto su Sociologija popularne kulture ili Sociologija masovne kulture? Ne znam da li ste upoznati, ali mnogi diplomirani novinari ne zapocnu karijeru u ``Vremenu`` ili ``NIN/u`` B92..., ne pisu prvo o politici, socijali i sl., vec ``bruse zanat`` pisuci upravo o ovakvim likovima.
Pitanje o pevaljki i veroispovesti glumca su samo dva od 20, cini mi se. Tkdj.,mi se cini da su sva ostala na mestu, cak i za osetljive poput Vas.Odredjen broj ozbiljnih naucnih radova napisano bas u vezi fenomena turbofolka i subkulture koju sobom nosi. To sto se nama nesto ne svidja ili ne odgovara nasim moralnim kriterijumima ne znaci da ne postoji i da nije deo nase ``kulture``

elem, pričao mi jedan hirurg plastičar, koji se bavi i estetskom hirurgijom, kako mu dolaze devojke i hoće da imaju sise kao ta i ta pevaljka, a on se zaglavio, jer ne zna kako dotična izgleda, pa je počeo da prati TV emisije gde se pojavljuju silikonske pevačice da ne bude neinformisan, jer mu to škodi poslu.

Pitao me je onomad doktor specijalista neuropsihijatrije ``Sta su to Arijevski narodi``!!!Tako da to sto plasticar ne zna kako izleda pevaljka,dokazuje sta? Da ne bi bilo zgoreg uvesti test Opste informisanost i na Med. fakultetu,zasto da ne.

I za kraj(izvnjavam se na mojoj tastaturi ne radi tipka dve tacke)

P.S.Zaista ne bih znala odgovor na pitanje o hitu J.K. Casna rec.

Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 07:53 10.07.2012

Re: Ziveli testovi opste informisanosti!

Da li ste culi za predmete kao sto su Sociologija popularne kulture ili Sociologija masovne kulture?


čula sam:) pa kad već pominjete te kurseve, merenje opšte informisanosti s tim fokusom moglo bi da bude neko pitanjce na temu "Duha vremena", ili "Film i čovek iz mašte" (Edgar Moren), na primer.

Ne znam da li ste upoznati, ali mnogi diplomirani novinari ne zapocnu karijeru u ``Vremenu`` ili ``NIN/u`` B92..., ne pisu prvo o politici, socijali i sl., vec ``bruse zanat`` pisuci upravo o ovakvim likovima.


Kako da vam kažem, počinje se i s izveštajima s pijace... Uzgred na domaćim divama (ne razumem zašto vredjate JK s poštapalicom "ovakvi likovi", obično se ne "brusi zanat", već je to kruna karijere:)

Šta hoću da kažem? Meni je svejedno da li je pitanje o pesmi pevačice Karleuši ili iz repertoara neke druge, jer su to podaci za koje je sramotno da budu jezičak na vagi koji će da prevagnu kod upisa na Filozofski fakultet.

Odredjen broj ozbiljnih naucnih radova napisano bas u vezi fenomena turbofolka i subkulture koju sobom nosi. To sto se nama nesto ne svidja ili ne odgovara nasim moralnim kriterijumima ne znaci da ne postoji i da nije deo nase ``kulture``


Ja nigde ne govorim o svidjanju i moralnim kriterijumima. Ja govorim o glupim "znanjima" koja se traže za upis na faks. Ime pesme nije relevantan podatak koji treba da odredi sudbinu budućeg akademskog gradjanina. To je mobing. Ime pesme populrane pevačice nema nikakve veze s "naučnim radovima u vezi fenomena turbofolka i subkulture koju sobom nosi". Believe me. Kako da vam kažem, ako je to fokus (turbofolk, supkultura) onda je primerenije da vidite da li budući student razlikuje Acu Lukasa od Ivana Čolovića i Milene Dragičević, na primer:)

Tako da to sto plasticar ne zna kako izleda pevaljka,dokazuje sta? Da ne bi bilo zgoreg uvesti test Opste informisanost i na Med. fakultetu,zasto da ne.


slažem se:)p uostalom, pričicu o hirurgu sam i napisala da vas podržim:)

mis'im, može to da bude i kriterijum za izdavanje pasoša. zamislite, putujete u Cirih, a pored vas sedi Goga Sekulić i vi je ne prepoznajete. Neoprostivo. A zna je cela folkoteka.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 10:58 08.07.2012

be stupid

Testirati buduće studente pitanjima čiji odgovori spadaju u smeće i mentalno zagađenje, govori o onima koji zagovaraju ovakve testove za studente kao neukim i neupućenim u istraživanja koja upozoravaju, aj da ga zašiljim, na "začepljenje mozga".

Nicholas Carr je, na pr, objavio knjigu “Wer bin ich, wenn ich online bin... und was macht mein Gehirn solange?” u kojoj daje odgovor na pitanje “ko sam ja kada sam online i šta za to vreme radi moj mozak”, tvrdeći da stanovnici interneta poput mačića grebu samo po površini stvari.

On se takođe sasvim ozbiljno zapitao “da li Google od nas pravi glupake”.

Znači, nije reč o tome da li budući student treba da zna naziv pesme J. Kareluše ili neke druge domaće zvezde, da bi bio informisan, nego je reč o tome da ogromna količina takve vrste "znanja" sprečava razumevanje kompleksnih sadržaja.

Postoji i vrlo ozbiljno razmatranje da digitalno društvo, čija je karakteristika da crpi informacije preko veb pretraživača i sa socijalnih mreža, više nije u stanju da se koncentriše.

Zato što su ljudi masovno napadnuti ogromnim brojem informacija, pa im se deo mozga, zadužen za dugotrajno pohranjivanje, naprosto “zapušio” i ne radi svoj posao.

Drugim rečima, odgovor na pitanje “da li nas je Google napravio glupim” je - “da”!

Zato mnogima klasično čitanje knjiga danas teško pada, jer im misli naprosto odlutaju.

Zato mnogi istraživači govore i o tome da je to preplavljivanje informacijama zapravo kontraproduktivno i da mi idemo kroz život “zapušenog” mozga, predozirani internet infuzijom, od čega lavovski deo otpada na gluposti.

Kada se tome doda da su proizvođači raznoraznih podataka i vesti preplavili tržište jeftinim i lako pristupačnim informacijama, ali i onim bezvrednim, neupotrebljivim, netačnim, iskrivljenim, krnjim i lažnim, poražavajuće je da se baš to "znanje" traži od budućih studenata.

Razumela bih test u kojem budući student treba da pokaže veštinu razdvajanja informacionog kukolja, ali ne razumem test na kojem treba da prodju baš oni koji se dave u, hmm, podacima i koji potencijalno pate od začepljenja mozga prouzrokovanog kišom bezveznih informacija.

Dakle, preciznije, favorizuju se oni koji pate od gubitka koncentracije i nesposobnosti da shvataju kompleksne sadržaje, koji ne umeju da odvoje bitno od nebitnog. Ozbiljan svet se pita kako da se povrati kontrolu nad svojim razmišljanjem, a ne ovo.

Ako vam treba dodatni testovi za selekciju, onda bi bilo bolje da merite motivaciju, razumevanje kompleksnih sadržaja i koncentraciju kod budućih studenata.
plishani plishani 11:05 08.07.2012

Re: be stupid

Uostalom:

Well,
Information is not Knowledge...


F. Zappa
G r o f G r o f 12:07 08.07.2012

Re: be stupid

Potpuno se slazem sa Vesnom...
dragan7557 dragan7557 12:14 08.07.2012

Re: be stupid

Postoji i vrlo ozbiljno razmatranje da digitalno društvo, čija je karakteristika da crpi informacije preko veb pretraživača i sa socijalnih mreža, više nije u stanju da se koncentriše.

U međuvremenu urađena i neka istraživanja.

Primer dva sagovornika prekinuta telefonskim pozivom jednom ili E mail-om.

Vreme potrebno za ponovnu optimalnu koncentraciju na predhodni predmet razgovora, je 15 minuta, posle završetka razgovora ili prijema E mail, na mobilni telefon.

Izvor NOS - Nederlandse Omroep Stichitng.

cerski
zemljanin zemljanin 12:41 08.07.2012

Re: be stupid

Testirati buduće studente pitanjima čiji odgovori spadaju u smeće i mentalno zagađenje, govori o onima koji zagovaraju ovakve testove za studente kao neukim i neupućenim u istraživanja koja upozoravaju, aj da ga zašiljim, na "začepljenje mozga".

Ne postoji odrednica koja definiše smeće i mentalno zagađenje već je subjektivni doživljaj individue ili grupe, koji opet, ne mora biti zaista subjektivan već nametnut. Drugim rečima nisam ja/ti/mi nadležni niti imamo ta prava da objektivno procenjujemo i dajemo vrednosni sud o određenim ljudima ili informacijama.

Sa druge strane ima mnogo ljudi koji "gube vreme" na Google ili netu ali opet ne svi. Net je samo drugi oblik sredine u kojoj se pojedinac adaptira, neko brže neko sporije, neko se i ne trudi, znači opet individualno bez "vrhovnog procenjivača vrednosti". Svako traži i dobija one informacije koje su mu interesantne, potrebne ili nepotrebne. Naravno da sve to zahteva i određene veštine. Čist proces adaptacije.

Ovi testovi mere informisanost a ne znanje, inteligenciju ili stepen obrazovanja. Ovi testovi (bukvalno) proveravaju i socijalizaciju/adaptaciju individue i njeno učešće u svakodnevnim informacijama (svakodnevnim ne shvatati u strogom smislu). Da ne ponavljam sve ostalo što je sam autor već naveo.
nsarski nsarski 13:55 08.07.2012

Re:Stuka

Vreme potrebno za ponovnu optimalnu koncentraciju na predhodni predmet razgovora, je 15 minuta, posle završetka razgovora ili prijema E mail, na mobilni telefon.


Utvrdjeno je da stuka, ako je uhvatite na udicu i ona se otkine sa nje, ponovo moze da pocne da se hrani (bude upecana) za oko 5 minuta. Zaboravi sta je pre bilo.
Nači, ponovnu koncentraciju na ishranu uspostavlja brže nego ljudi na razgovor.
Za kečigu nemam podatke.
vhedrih2 vhedrih2 14:02 08.07.2012

Re: be stupid

u smeće i mentalno zagađenje,


Kad vam se nesto ne svidja, pristojno je da to tako kazete. Nije nuzno da ga diskvalifikujete. Ko pravi taj popis toga sta je smece i mentalno zagadjenje, a sta nije i gde taj popis moze da se vidi? Mislite da je ocigledno? Nije, jer se ljudi oko toga ne slazu.
Da se radi o npr. elektricnim uredjajima, pa da kazete da je jedan smece (jer npr. ne radi) i da zagadjuje okolinu (jer mu npr. curi ulje), to bi bilo OK, ali pricate o muzici. Tu se ljudi razlikuju u pogledu toga sta im se svidja, a sta ne i nemam utisak da postoji konsenzus oko toga sta je smece, a sta je dobro. Kad se takav konsenzus napravi "smece" trenutno nestane sa javne scene. Cinjenica da nije nestalo govori da postoje oprecna misljenja.

Nicholas Carr je, na pr, objavio knjigu “Wer bin ich, wenn ich online bin... und was macht mein Gehirn solange?” u kojoj daje odgovor na pitanje “ko sam ja kada sam online i šta za to vreme radi moj mozak”, tvrdeći da stanovnici interneta poput mačića grebu samo po površini stvari.

On se takođe sasvim ozbiljno zapitao “da li Google od nas pravi glupake”.


Nikolas Kar je pisac. To sto je pisao su literarna dela u kojima iznosi svoje stavove, pretpostavke i licna misljenja. To sto tvrdi nisu rezultati tvrdih naucnih studija i daleko od toga da predstavlja cinjenice. Ako bi sve sto pise u beletristici tretirali kao cinjenice, onda bi cinjenice bile npr. i da postoje ljubicasti slonovi koji lete, jer postoji literarno delo u kome pisac upravo takve slonove opisuje. On je interesantan jer pokrece neke zanimljive teme, ali to sto iznosi mogu biti teme za diskusiju, nisu proverene cinjenice. Daleko od toga.

nije reč o tome da li budući student treba da zna naziv pesme J. Kareluše ili neke druge domaće zvezde, da bi bio informisan, nego je reč o tome da ogromna količina takve vrste "znanja


Ovde nije rec o ogromnoj kolicini takve vrste znanja, nego o jednom od 60 pitanja na jednom od vise testova opste informisanosti koji su zadati na jednom od vise fakulteta koji koriste testove opste informisanosti. Ne radi se o testu posvecenom proveri poznavanja opusa J. Karleuse, nego samo o jednom pitanju od mnogih.

sprečava razumevanje kompleksnih sadržaja.


Znam da puno ljudi misli da zvuci pametno i da je cool i fancy kad kaze da su ljudi koji ne vole vrstu muzike koja se njima svidja glupi i kad se sablaznjava nad tudjim muzickim ukusima, ali ja nisam do sad naleteo na neko ozbiljno istrazivanje koje bi pokazalo da postoji veza izmedju muzickog ukusa i inteligencije ili bilo koje kognitivne sposobnosti.

Postoji i vrlo ozbiljno razmatranje da digitalno društvo, čija je karakteristika da crpi informacije preko veb pretraživača i sa socijalnih mreža, više nije u stanju da se koncentriše.


Znam i da ima ljudi koji misle da kompjuteri zaglupljuju ljude, eno imali smo svojevremeno cak ministarku koja je htela da izbacuje informatiku iz skola, ali ni ovo nije podatak koji stoji. To je stvar koja se moze empirijski proveriti, ali moj je utisak da bi se bitno iznenadili rezultatima kada bi krenuli ovo empirijski da proveravate.

Kada se tome doda da su proizvođači raznoraznih podataka i vesti preplavili tržište jeftinim i lako pristupačnim informacijama, ali i onim bezvrednim, neupotrebljivim, netačnim, iskrivljenim, krnjim i lažnim, poražavajuće je da se baš to "znanje" traži od budućih studenata.


Vecina informacija do kojih smo dolazili je i pre ere kompjutera bila bezvredna, samo se prenosila od usta do usta (tracevi, glasine isl.). Sada to samo ide preko kompjutera. Sem toga, ne slazem se da postoje informacije i znanja koja su neupotrebljiva i bezvredna sama po sebi. Sto je jednom bezvredno i neupotrebljivo drugom moze da bude vrlo vredno i korisno.
Predlazem da pogledate crtani Sundjer Bob: Papiric [url=http://www.youtube.com/watch?v=g5WW1LHeQyo][/url] . Mislim da je vrlo poucan u ovom pogledu... :)

Dakle, preciznije, favorizuju se oni koji pate od gubitka koncentracije i nesposobnosti da shvataju kompleksne sadržaje, koji ne umeju da odvoje bitno od nebitnog. Ozbiljan svet se pita kako da se povrati kontrolu nad svojim razmišljanjem, a ne ovo.


Ajooj, prvo ste napravili tezu kako su ljudi koji slusaju vrstu muzike koja vam se ne svidja ("smece i mentalno zagadjenje" glupi (nesposobni da shvate kompleksne sadrzaje i pate od gubitka koncentracije) i to zasnovali na nekakvim razmatranjima ne uvidjajuci da po istoj logici to moze bilo ko da kaze za bilo koga samo ako im se muzicki ukusi ne podudaraju. Onda izveli zakljucak kako testovi opste informisanosti takve (glupe) favorizuju, pri tom glatko prenebregnuvsi masu podataka koji govore suprotno, npr. cinjenicu da TOI sadrze veliki broj vrlo raznorodnih pitanja i da se vecina uopste na muziku ne odnosi.
Elem da ponovim - istrazivanja pokazuju da je postignuce na testu opste informisanosti u dosta velikoj meri povezano sa opstom inteligencijom. Zapravo, malo sta je tako jako povezano sa opstom inteligencijom kao postignuce na testu opste informisanosti. I to nije pokazalo jedno istrazivanje, nego puno njih. Dakle, ne samo da ljudi sa dobrim postignucima na ovim testovima nisu glupi i nesposbni da shvate kompleksne sadrzaje, nego upravo suprotno.

Ako vam treba dodatni testovi za selekciju, onda bi bilo bolje da merite motivaciju, razumevanje kompleksnih sadržaja i koncentraciju kod budućih studenata.


Testovi opste informisanosti daleko bolje predvidjaju uspeh od testova koncentracije. Biraju se ljudi za fakultet, a ne za prebiranje po vocu u hladnjaci.

Testiranje razumevanja kompleksnih sadrzaja bi zahtevalo da se zadaju standardizovani testovi inteligencije. A njihov broj je ogranicen, ne mozete ih praviti svake godine iznova. Vec nakon prve godine bi bili provaljeni i samim tim postali beskorisni.

Testove motivacije ne bi ni neprijatelju pozeleo kao selekciono sredstvo. Prvo, svako moze da ih lazira, a drugo cilj je da se izaberu najbolji i najsposobniji, a ne motivisani nesposobnjakovici.

TOI su ipak za sad optimalni izbor...
vhedrih2 vhedrih2 14:05 08.07.2012

Re: Re:Stuka

Re:Stuka
Vreme potrebno za ponovnu optimalnu koncentraciju na predhodni predmet razgovora, je 15 minuta, posle završetka razgovora ili prijema E mail, na mobilni telefon.


Utvrdjeno je da stuka, ako je uhvatite na udicu i ona se otkine sa nje, ponovo moze da pocne da se hrani (bude upecana) za oko 5 minuta. Zaboravi sta je pre bilo.
Nači, ponovnu koncentraciju na ishranu uspostavlja brže nego ljudi na razgovor.
Za kečigu nemam podatke.



jacHa. jacHa. 16:38 08.07.2012

tekst sporne pesme

Ajmo nos uz nos,
ajmo nos uz nos
zene sa zenama,
muskarci sa muskarcima
kurve s kurvama,
klinke sa matorcima.

Sodoma, Gomora
Sodoma, Gomora
Sodoma, Gomora
Sodoma, Gomora
Sodoma, Gomora

Tu devicama nije do cednosti
tu blicevima nije do svetlosti
tu sve pocinje na slovo J
je je, je je, ja...

Tu Ruskinjama nije do Putina
tu se pije Kristal sa butina
samo za one iznad dvanest godina
je je, je je, ja...

REF.
Eja, eja, pusta anestezija
eja, eja, jos malo bih dodala
eja, eja, stize anestezija
eja, eja, u paklu smo ti i ja.


Tu devicama nije do cednosti
tu blicevima nije do svetlosti
tu sve pocinje na slovo J
je je, je je, ja...

Tu Ruskinjama nije do Putina
tu se pije Kristal sa butina
samo za one iznad dvan'est godina
je je, je je, ja.

REF. 2x


moja pretpostavka je da znanje imena ovakve pesme jelene karleuše zaista može da pokaže koliku količinu nepotrebnih informacija budući student filosofije može da drži u glavi, što, kao osobina, može da bude veoma korisno za uspešan rad u struci. mislim na taj spektar pamćenja svega i svačega, relevantnog i irelevantnog.
ipak, neukusno odabrano pitanje, obzirom da je u pitanju državni univerzitet. ona nema kvalitete po kojima bi se kvalifikovala za ugled u bilo kom segmentu javnog života, a muzika koju izvodi je kič.
G r o f G r o f 18:16 08.07.2012

Re: Re:Stuka

Ne radi se o testu posvecenom proveri poznavanja opusa J. Karleuse, nego samo o jednom pitanju od mnogih.


Gospodine, ja nemam problem sa pesmama Jelene Karleuše. Mene zanima sistem odabira pitanja.
Ja znam da se oko svakog pitanja i odgovora može napisati čitava filozofija ali ovde se radi o nečem ozbiljnijem, tj. školstvu i tu mora postojati neka konstrukcija odabira.
Znaš li je ti ili samo braniš nešto ni sam ne znaš šta?
Ko je taj ko je dužan da stopira pitanje tipa,
- Do koje godine je Gete imao probleme sa prevremenom ejakulacijom?
( a pitanje nije loše..hahaha)
vhedrih2 vhedrih2 18:26 08.07.2012

Re: Re:Stuka

Ko je taj ko je dužan da stopira pitanje tipa,


Niko nije duzan niti treba da stopira. Ne postoje zabranjena znanja. Ma koliko se neki nad tim skandalizovali.
Ovo nije test koji treba da uradis u odredjenoj kolicini da bi prosao (imam utisak da stalno brkate te dve situacije), pa da takvo pitanje bude neposteno jer nije verovatno da iko zna odgovor.
Ovde se samo racuna da li si resio vise ili manje od drugih. Ako na neko pitanje niko ne zna odgovor, to pitanje ne pravi razlike u rezultatima, pa je isto kao da ga nisi ni zadavao. Ako svi znaju odgovor, opet je isto kao da ga nisi ni zadavao, jer ne doprinosi razlikama.
nikola_kovac nikola_kovac 22:45 08.07.2012

Re: be stupid

Vesna Knežević Ćosić


Весна, хвала на дивном коментару. Није да нисмо навикли.

Ko pravi taj popis toga sta je smece i mentalno zagadjenje, a sta nije i gde taj popis moze da se vidi?

Nije, jer se ljudi oko toga ne slazu.

То што се људи око нечега не слажу није никакав научни аргумент. Смеће је све што је неупотребљиво, па тако и информације.
Ajooj, prvo ste napravili tezu kako su ljudi koji slusaju vrstu muzike koja vam se ne svidja ("smece i mentalno zagadjenje" glupi (nesposobni da shvate kompleksne sadrzaje i pate od gubitka koncentracije) i to zasnovali na nekakvim razmatranjima ne uvidjajuci da po istoj logici to moze bilo ko da kaze za bilo koga samo ako im se muzicki ukusi ne podudaraju.


Музички "укус" не постоји. Постоји способност да се неки музички производ слуша и доживи или неспособност да се неки музички производ слуша и доживи.

Такође, веза између врсте музике која се слуша и интелигенције је више него очигледна, али у смислу да музика обликује мозак (јаче него било која друга људска делатност) у складу са својим садржајем. Што су односи у музици комплекснији и јединственији, то је мозак - који је у стању да те односе обради и направи емотивну реакцију - развијенији. Те свакако за будуће студенте треба фаворизовати оне који су у стању да обраде (слушају и доживе) нпр. Штокхаузена.
nurudin nurudin 15:10 09.07.2012

Re: Re:Stuka

Znaš li je ti ili samo braniš nešto ni sam ne znaš šta?


Мислим да тачно зна - иако је у уводном делу блога напоменуто да не жели да се бави конкретним питањем, већ да нас непросветљене обавести о тестовима опште информисаности. Јасна је намера, читав блог је усмерен у правцу солидарисања са колегама, састављачима текста и оправдање овог скандалозног теста. Мислим, ако неком није јасно зашто је скандалозан, узалудно је објашњавати...

Ајме мени, ајме мени...
Milan Novković Milan Novković 16:51 09.07.2012

Re: Re:Stuka

Utvrdjeno je da stuka, ako je uhvatite na udicu i ona se otkine sa nje, ponovo moze da pocne da se hrani (bude upecana) za oko 5 minuta. Zaboravi sta je pre bilo.
Nači, ponovnu koncentraciju na ishranu uspostavlja brže nego ljudi na razgovor.

Au, pa ja mu dođem ko osrednja štuka onda
nikola_kovac nikola_kovac 14:50 08.07.2012

Написах цео коментар,

а онда ми се избрисао због једног лошег клика. Поновићу само закључак:

- коме су потребни студенти који много знају, а не умеју да промишљају? Исто таквим професорима.


СМРТ ОПШТОЈ ИНФОРМИСАНОСТИ
Jukie Jukie 16:00 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

nikola_kovac
а онда ми се избрисао због једног лошег клика. Поновићу само закључак:- коме су потребни студенти који много знају, а не умеју да промишљају? Исто таквим професорима.

I obrnuto, kome su potrebni studenti koji mnogo promišljaju, a ne umeju da znaju?
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 16:14 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

СМРТ ОПШТОЈ ИНФОРМИСАНОСТИ

Vidi ovog huligana :)))
vhedrih2 vhedrih2 18:13 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

СМРТ ОПШТОЈ ИНФОРМИСАНОСТИ


СМРТ НАРАНЏАСТИМ ЗМАЈЕВИМА. ЖИВЕЛИ МОДРО ПЛАВИ!
dragoljub92 dragoljub92 18:26 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

- коме су потребни студенти који много знају, а не умеју да промишљају? Исто таквим професорима.

po mom ,neskromnom mišljenju, postoji određena korelacija između stepena opšte
informisanosti i visine IQ broja.[i.]ja mislim[/i] da veličina IQ broja direktno utiče
na potrebu što veće zainteresovanosti za saznanjima o društvenim pojavama svake vrste,
bez selecije na proverene vrednosti smeće.
a ako neko želi da bude inelektualac, ne sme nikako da okreće glavu od negativnih pojava u društvu. to bi bilo svojevrsno guranje đubreta pod tepih. a posledice su tog čina su valjda jasne.


vhedrih2 vhedrih2 18:28 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

po mom ,neskromnom mišljenju, postoji određena korelacija između stepena opšte
informisanosti i visine IQ broja.[i.]ja mislim[/i] da veličina IQ broja direktno utiče
na potrebu što veće zainteresovanosti za saznanjima o društvenim pojavama svake vrste,
bez selecije na proverene vrednosti smeće.
a ako neko želi da bude inelektualac, ne sme nikako da okreće glavu od negativnih pojava u društvu. to bi bilo svojevrsno guranje đubreta pod tepih. a posledice su tog čina su valjda jasne.



Potpuno tacno. A sto se korelacije sa IQom tice, ne samo da postoji korelacija, nego malo sta ima toliko veliku korelaciju sa IQom koliko ima opsta informisanost.
jacHa. jacHa. 18:31 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

ako neko želi da promoviše društveno prihvatljive vrednosti, debelo greši ako tu ubroji i jelenu karleušu. ovo ko duško dugouško: "ako ne možeš da ih pobediš - pridruži im se!"
ispade da se ja okomih na tebe, dragoljube. naravno da nije, nego samo si ti trenutno ovde
zemljanin zemljanin 18:36 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

ako neko želi da promoviše društveno prihvatljive vrednosti,

Mislim da je tu problem ... test nije promocija ... niti je sastavljan da definiše vrednosti ... rekao bih da je tu "kamen spoticanja" u diskusiji ...
dragoljub92 dragoljub92 18:56 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

zemljanin
ako neko želi da promoviše društveno prihvatljive vrednosti,

Mislim da je tu problem ... test nije promocija ... niti je sastavljan da definiše vrednosti ... rekao bih da je tu "kamen spoticanja" u diskusiji ...

preteče me zemljanin.

jačo, sukob stavova je za pametne ljude put do provere tačnosti njihovog stava i oket je sve dok se u raspravi ne nasluti podsmeh.
jacHa. jacHa. 19:15 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

zemljanin
ako neko želi da promoviše društveno prihvatljive vrednosti,

Mislim da je tu problem ... test nije promocija ... niti je sastavljan da definiše vrednosti ... rekao bih da je tu "kamen spoticanja" u diskusiji ...

i ja mislim da se mota oko toga.
međutim, moj odgovor dragoljubu se nije odnosio na test. ima po tim testovima i trovačica i nacista i monstruma. naravno da test nije promocija, ali daje legitimitet bitnosti nekoj pojavi. a ko je jelena karleuša? odakle njoj bitnost? šta je ona? istorijska ličnost, umetnica, mafijaš, heroina, zaza gabor? mislim da je potpuno nebitna za budućeg filosofa, a to je pitanje moglo komotno biti zamenjeno sa "zaokruži uljeza: hlorofil, niacin, karotin, ksantofil." nebitnosti što se tiče i svojstava jelene karleuše. ovako - skroz neukusno.
vhedrih2 vhedrih2 19:21 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

ako neko želi da promoviše


Test opste informisanosti sluzi da meri opstu informisanost. Dobar je ako do dobro radi. Ne sluzi da promovise bilo sta.
vhedrih2 vhedrih2 19:30 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

a ko je jelena karleuša? odakle njoj bitnost?


Na testovima opste informisanosti se ne pojavljuju stvari koje su bitne, nego koje postoje. To da li je nesto bitno ili ne je subjektivni sud koji moze da se razlikuje od osobe do osobe.

Kao sto sam vec napisao gore:
Kao što u malopređašnjem primeru uzorak ne bi više bio reprezentativan ako bi u njega uključili samo „važne" ljude, tako ni uzorak pitanja više ne bi bio reprezentativan ako bi u njega uključili samo „važna" pitanja ili ako bi iz njega isključili „nevažna".


pitanje moglo komotno biti zamenjeno sa "zaokruži uljeza: hlorofil, niacin, karotin, ksantofil."


Tacno moglo je, ima u ovim testovima i takvih pitanja. Ali kada je jednom vec ubaceno u test dobro je da nije zamenjeno. Jer da jeste zamenjeno, to bi znacilo da kod nas postoji crna lista znanja koja nije dobro posedovati i pitanja koja se ne smeju postavljati.
A kad se jednom krene tim putem tesko je okrenuti se natrag, a imamo po svetu puno primera toga gde se tim putem stize.

Pitam se sta bi nakon zabrane pitanja o Jeleni Karleusi bilo sledece sto bi zabranili da se pita u testovima? Pitanja o seksualnim pozama? O seksualnim manjinama? O stanovnistvu Kosova? Pitanja o geografiji zemalja koje trenutno ne volimo? Pitanja o stvarima koje trenutna vlast ne voli? Opasan je to put.
dragoljub92 dragoljub92 19:32 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

šta je ona?

društvena pojava kao takva.
jacHa. jacHa. 19:49 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Opasan je to put

kad se jelena karleuša pojavljuje na kvalifikacionom ispitu za upis na univerzitet i kada profesor univerziteta brani to ljudskim pravima, to za naše društvo jeste malo neoprezno odabran put.
definitivno, imamo različito viđenje.
inače, maliciozno si izokrenuo moj stav, ne mislim da treba zabraniti ikakva znanja, već uočiti koja su znanja korisna i bitna da budu merena kao opšta informisanost.
vhedrih2 vhedrih2 20:46 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

inače, maliciozno si izokrenuo moj stav, ne mislim da treba zabraniti ikakva znanja, već uočiti koja su znanja korisna i bitna da budu merena kao opšta informisanost.


Nisam izokrenuo, pogotovo nisam imao mailiciozne namere. Ovo su dve strane iste medalje. Kad ja ili ti smatramo da je nesto nekorisno ili nebitno to je jedna stvar i to je OK.
Kad neko od nas zakljuci da taj nas stav o tome sta je korisno i bitno, a sta ne, nije samo nas licni stav, nego opsta istina, onda pokusa to da nametne svima i smatra da svi mora da misle tako i da onda sledeci to cenzurisu ovo ili ono, to je sasvim druga stvar.

Predlazem da pogledas crtani Sundjer Bob: Papiric. Ima ga na youtubeu. Jako poucno za ovu diskusiju.
jacHa. jacHa. 21:22 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Nisam izokrenuo, pogotovo nisam imao mailiciozne namere.

jesi, jesi, ne pravi se toša
Kad neko od nas zakljuci da taj nas stav o tome sta je korisno i bitno, a sta ne nije samo nas licni stav, nego opsta istina

može ime i prezima onog ko je odlučio da stavi pitanje o jeleni u toi?
Predlazem da pogledas crtani Sundjer Bob: Papiric. Ima ga na youtubeu. Jako poucno za ovu diskusiju.

ne mogu. prinudno tandrču pepa, dora i ekipa svaki dan. i sunđer bob. ne volim ga. čini mi se da sadrži humor koji deca ne shvataju (ali, samo mi se čini, ne gledam, to uhvatim u prolazu). crtaće sam prestala da gledam veoma davno. da su bili poučni, barem u mom slučaju, u to sam ubeđena. džez sam zavolela još sa 4-5 godina. krivi su tom i džeri. ako ti još uvek gledaš crtaće obrati pažnju na ovo.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 21:30 08.07.2012

Чиме се храни свилена буба

Ali šta će nam to na prijemnom ispitu? Za upis na različite programe Filozofskog fakulteta konkuriše veliki broj kandidata. Za neke programe to bude 2 puta više nego što ima mesta, dok na nekima taj odnos ide i do 3, pa nekad i do 5 kandidata za jedno mesto... Ovi testovi služe za selekciju, ne služe za procenu znanja...


Kako da vam kažem, taj problem nije od juče. Kada sam ja pre mnogo godina upisivala Filozofski fakultet u Beogradu, na katedri za filozofiju primalo se 30 redovnih i 30 vanrednih studenata.

Kandidata je i tada bilo mnogo, mnogo više. Medju njima je bila mnogo "vukovaca", ali i onih koji su već završili neki fakultet, ili prevalili polovinu.

Zato se, pored klasičnog prijemnog ispita, na kome se merilo predznanje i motivacija, sa studentima i pojedinačno razgovaralo. Ti razgovori nisu uopšte bili naivni, već su služili tome da komisija stekne mišljenje o kandidatu, na primer, kako razume i tumači neki tekst, koji je bio iz oblasti, pa su kandidati podsticani da daju svoje mišljenje, postavljaju problemska pitanja itd.

Možda to vama izgleda prevazidjeno i mislite da je onaj Paja Patak test bolji za selekciju, možda ste vi inovator, ja to ne znam.

Ali znam, sticajem okolnosti, da na proslogodišnjem testu na Univerzitetu Fridrih Šiler u Jeni (takođe katedra za filozofiju) selekcija kandidata se vršila na sličan način. Komisija je (izmedju ostalog) ozbiljno razgovarala sa kandidatima, ali ne o glupostima, a razgovorima su prisustovali i drugi kandidati u sali i zgradi staroj gomilu vekova (Univerzitet je osnovan 1558. godine).

Takođe, kandidati su pisali rad na zadatu temu i svoj rad branili pred ozbiljnom publikom.

Iskreno, meni ovaj vaš test nije nizašta, a ponajmanje mogu da ga zamislim kao nešto što bi selektovalo buduće studente. I priznajem, bilo me je sramota dok sam ga čitala. Uz tihu, sebičnu, sreću što niko moj ne mora da ga rešava.

Da ne bih ljude ostavljala u dilemi o čemu je reč, kopiraću ga ovde:

Тест опште информисаности, Јун 2012

1. Новчана јединица у Јапану је
А) Јуан
Б) Вон
В) Јен

2. Златни медвед је награда која се додељује на филмском фестивалу у
А) Берлину
Б) Кану
В) Венецији

3. Маргарет Тачер је позната под надимком
А) Челична десница
Б) Челична лејди
В) Челична девица

4. Право име суперхероја Спајдермена је
А) Брус Вејн
Б) Тони Старк
В) Питер Паркер

5. Нордијски бог грома је
А) Тор
Б) Один
В) Фреј

6. Недавно забрањена десничарска организација зове се:
А) Двери
Б) Образ
В) 1389.

7. Прошле године се, након више од 30 година постојања, разишао бенд:
А) Ролинг Стонс
Б) Аеросмит
В) РЕМ

8. Аутор романа „120 дана содоме“ је
А) Маркиз де Сад
Б) Гијом Аполинер
В) Чарлс Буковски

9. Панчета је врста
А) мача
Б) сланине
В) сомбрера

10. Како се презивају отац и син из филма „Ко то тамо пева“
А) Топаловић
Б) Вилотић
В) Крстић

11. Који амерички председник је смењен у афери Вотергејт:
А) Картер
Б) Никсон
В) Џонсон

12. Чиме се храни свилена буба
А) еукалиптусом
Б) бамбусом
В) дудовим лишћем

13. „Никада није лупус“ је често понављана реченица у серији:
А) Доктор Хаус
Б) Увод у анатомију
В) Истражитељи из Мајамија

14. Тефтер је
А) фиока
Б) бележница
В) џеп

15. Име хобита који носи прстен у Мордор је
А) Бобо
Б) Билбо
В) Фродо

16. Које ће по реду бити овогодишње Олимпијске игре у Лондону?
А) 29.
Б) 30.
В) 32.

17. Овогодишње такмичење за песму Евровизије одржало се у
А) Азербејџану
Б) Туркменистану
В) Узбекистану

18. Роман „Дракула“ написао је
А) Х.П. Лавкрафт
Б) Мери Шели
В) Брем Стокер

19. Оскаровац Том Хенкс је по вероисповести
А) мормон
Б) православац
В) будиста

20. Нови хит Јелене Карлеуше у наслову помиње библијске градове:
А) Назарет и Витлејем
Б) Јерусалим и Јерихон
В) Содому и Гомору



vhedrih2 vhedrih2 21:47 08.07.2012

Re: Написах цео коментар,

Re: Написах цео коментар,
Nisam izokrenuo, pogotovo nisam imao mailiciozne namere.

jesi, jesi, ne pravi se toša

Kad neko od nas zakljuci da taj nas stav o tome sta je korisno i bitno, a sta ne nije samo nas licni stav, nego opsta istina

može ime i prezima onog ko je odlučio da stavi pitanje o jeleni u toi?

Predlazem da pogledas crtani Sundjer Bob: Papiric. Ima ga na youtubeu. Jako poucno za ovu diskusiju.

ne mogu. prinudno tandrču pepa, dora i ekipa svaki dan. i sunđer bob. ne volim ga. čini mi se da sadrži humor koji deca ne shvataju (ali, samo mi se čini, ne gledam, to uhvatim u prolazu). crtaće sam prestala da gledam veoma davno. da su bili poučni, barem u mom slučaju, u to sam ubeđena. džez sam zavolela još sa 4-5 godina. krivi su tom i džeri. ako ti još uvek gledaš crtaće obrati pažnju na ovo.


Draga jac.Ha, blog je mesto gde ljudi diskutuju i iznose svoje stavove. Kultura nalaze da ozbiljno promislite o tome sta vam drugi pisu pre nego sto odgovorite. Kao i da se kulturno i pristojno ponasate prema sagovornicima.
Ako vas to nervira, nemojte posecivati blog, idite radite nesto drugo.
Ja se ne pravim tosa i Sundjer Boba sam preporucio sasvim ozbiljno, jer je to jedna vrlo poucna epizoda.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana