Džek Tramijel*: "Radimo za mase, a ne za klase!"
Kada je godine 1937, ozbiljni i uvaženi profesor Oksfordskog univerziteta Džon Ronald Rejel Tolkin objavio, posle više priloga iz filozofije, neobičan roman o patuljcima, džinovima, čarobnjacima, zmajevima i naravno, hobitima - "Hobit" ili "Tamo i natrag" - nije mogao ni da sanja da će vilinski svet osvojiti mašine budućnosti.
Izmišljajući volšebne pustolovine za večernje priče - uspavanke svome sinu Džonu, ovaj uvaženi profesor staroengleskog jezika oživeo je svet Hobita, herojskim, mitskim pričama kazanim tonom popularne imaginacije. Vilinski šarm otpočinje već prvom rečenicom: - U jednoj rupi u zemlji živeo je Hobit.
Čudesno snoviđenje ovog majstora fantastike, nastavljeno prijemom u čast stojedanaestog rođendana Bilba Baginsa i avanturama njegovog sinovca Frodoa Baginsa i Družine Devetorice, koju sem Hobita i Ljudi čine i Čarobnjak Gandalf, Vilenjak Legolas, Patuljak Gimli, sin Gloina, Patuljka koji je sa Bilbom učestvovao u ostvarivanju smele zamisli preotimanja blaga ispod Samotne Planine.
Magični prsten koji je nekada u podzemlju našao Bilbo Bagins donosi apsolutnu moć, te stoga mora biti uništen jer predstavlja iskušenje za svakoga ko ga poseduje. Happy end se podrazumeva, ali sa pomalo gorkim ukusom saznanja da stvari više nikada neće biti onakve kakve su bile...
Priča kao stvorena za Atari ST, Amigu, Komodor 64, IBM PC, Apple, Amstrad i Spektrum.
Bilo je to u vreme kada je Digital predstavio operativni sistem GEM za IBM PC, Atarijev ST, a Apple zveknuo tužbu za plagijat, jer je sistem, navodno, veoma ličio Mekovim prozorima. Za to vreme Atari gleda da zakuva Komodoru tvrdeći da su tri Amigina čipa njegovo vlasništvo, a ekipa Džek Tramiela lansira šesnaestobitni ST sa 512K RAM, finom grafikom, mišem, prozorima, MIDI interfejsom za ljubitelje svirke, te povoljnom cenom.
I naravno da su ljudi imali sluha za slogan Džeka Tramijela "Radimo za mase, a ne za klase!", dok je Firma Lightning, najveći diler Komodorovih računaljki prodavala tone kompjutera, a računarski gurui počeli da koriste garaže strogo namenski -puneći ih sofisticiranim automobilskim lađama.
"Razvoj će biti u tome da se proizvodi naprave sve više i više prenosivim, da se povežu u mreže, da se ostvare laserski pisači, da se dobiju razdeljene baze podataka, da se dobiju veće mogućnosti komuniciranja, da se spoje telefon i lični računar"- kazao je Stiven Džobs čitaocima Plejboja krajem 84. godine. I bi tako.
Iako kao familija nikad nismo bili "komodorovci", već uvek i obavezno, "spektrumovci", vest o smrti Džeka Tramijela me je pogodila i podsetila da u podrumu imamo bar šest verzija Spektruma, plus nekoliko kutija za cipele krcatih računarskim igricama toga doba, medju kojima je i Tolkinova saga.
Sećate se, bilo je to u ono vreme kada su se ljudi ovde delili na Spektrumovce i Komodorce...
__________________________________________________
*"Osnivač Commodorea, jedne od pokretačkih sila u ranoj istoriji računarstva, preminuo je u nedelju u 83. godini života. Jack Tramiel je rođen 1928. godine kao Jacek Trzmiel u jevrejskoj prodici u Poljskoj. Roditelje izgubio u Hitlerovim logorima, ai sam je bio u Auschwitzu gde ga je u završnici rata oslobodila američka vojska. Kad je 1947. godine stigao u SAD, pridružio se vojsci prije nego je osnovao kompaniju Commodore Business Machines koja se bavila popravkom i prodajom pisaćih strojeva.
Kompanija se u jednom trenutku prebacila na proizvodnju džepnih kalkulatora te je kupila kompaniju MOS koja se bavila proizvodnjom čipova kako bi imala vlastite delove prije nego se okrenula PC tržištu koje je u to doba bilo u nastajanju.
Commodore 64 (C64) bio je prvi PC koji se prodao u više od milion komada, a ove godine je proslavio 30. rođendan.Bio je prvo računar koje se prodavalo u trgovačkim lancima, a ne samo u specijalizovanim radnjama elektronike. Procenjuje se da je ukupno prodato oko 17 milijuna komada."