„Autizam nije ograničen samo na jedno područje ili zemlju; on je izazov čitavoj planeti koji traži svetsku akciju." - generalni sekretar UN Ban Ki Mun
Generalna skupština Ujedinjenih nacija rezolucijom 62/139 proglasila je 2007. godine
2. april "Svetskim danom svesti o autizmu".
Te godine je po statistici Centra za kontrolu bolesti i prevenciju u USA 1 od 120 dece imalo dijagnozu iz autističnog spektra. Po poslednjim istraživanjima taj broj se povećao i sada je ima 1 od njih 88. U odnosu na 1970. godinu, kada se smatralo da je odnos 1:10 000, taj podatak je više nego alarmantan.
Drastično povećan broj dece sa autizmom samo se donekle može pravdati boljom dijagnostikom, i to tek kada se porede podaci iz sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka sa ovima iz poslednje decenije. Međutim kada se uporedi 2001. godina, kada je odnos bio 1:250, i 2012, kada je, kao što sam već spomenula, odnos 1:88 - a od tada se dijagnostika nije bitno promenila, onda se moraju uzeti u obzir i neki drugi faktori.
Postoje razna mišljenja o tome šta dovodi do pojave autizma, ali pravi uzrok još uvek, na žalost, nije otkriven. Ono što možemo učiniti za decu jeste što ranija dijagnostika, a shodno tome i intervencija, kako bi osobe sa autizmom imale što bolje šanse za dostojanstven, kvalitetan, što samostalniji život i ostvarivanje ljudskih i građanskih prava.
Ne postoji nijedna pojedinačna karakteristika koja sama po sebi karakteriše autizam, ali poteškoće u tri oblasti odlikuju ovo stanje:
1. Problemi u komunikaciji, što podrazumeva teškoće u razumevanju i usvajanju svih oblika komunikacije (izraz lica, gest, razvoj govor);
2. Problemi u socijalnim odnosima, koji podrazumevaju poteškoće u uspostavljanju veza sa drugim ljudima i nemogućnost prilagođavanja zahtevima sredine;
3. Ograničeni i ponavljajući oblici ponašanja, koji se manifestuju kroz ponavljanje istih pokreta, radnji, reči i interesovanja i kroz težnju ka istovetnosti i otporu prema promenama
U brošuri Republičkog udruženja Srbije za pomoć osoba sa autizmom pronašla sam veoma dobru ilustraciju koja može pomoći tome da prepoznamo dete sa autizmom
Iz te brošure prenosim i sledeće:
Šta autizam nije?
- autizam nije mentalna bolest;
- deca sa autizmom nisu nevaspitana deca sa problemima u ponašanju;
- autizam ne nastaje zbog "hladnih" roditelja koji nedovoljno obraćaju pažnju na svoju decu;
- autizam ne nastaje zbog emocionalne lišenosti i stresa.
Tačno je:
- da su osobe sa autizmom osećajne (emotivne);
- da osobe sa autizmom žele komunikaciju;
- da osobe sa autizmom mogu da se obrazuju;
- da osobe sa autizmom mogu da rade-
Lek za autizam nije pronađen. Deca sa autizmom odrastaju u odrasle osobe sa autizmom. Mnogima od njih biće potrebna briga i staranje tokom celog života.
U ponedeljak 2. aprila u 11. časova na Trgu Nikole Pašića Beogradsko udruženje za pomoć osobama sa autizmom obeležiće Svetski dan autizma.
Aleksa ce sa drugarima pevati pesmicu iz predstave Petar Pan, pa vas u njegovo i svoje ime, kao i u ime svih osoba sa autizmom, pozivam da nam se pridružite.