Budućnost| IT| Tehnologija| Život| Životni stil

Prašina svakodnevnog života

Milan Novković RSS / 13.01.2012. u 21:56

bitdance.gifNa šta bi mogli ličiti svet i život u vreme kad naša deca i njihovi vršnjaci budu imali unuke?

Zatim, dok njihovo "ja", tj "ja" tih praunuka, bude razmišljalo o sličnim pitanjima šta li će "ostali" u njihovim glavama raditi? U kojoj će njihovoj pop-istorijskoj fijoci stajati brendirani praroditelji? Kako će, emotivno, biti vezani za prošlost?

Art washes away from the soul the dust of everyday life" - Pablo Picasso

Dok jednog dana i ta prašina ne postane umetnička!?

Informacije, nauka i tehnologija i umreženost prave od života umetnost. Tačnije, toliko nas opkoljava sve više malih stvari, sve pristupačnijih i sve lakših za sve bržu upotrebu da se sve češće dešava da lenjo mrdnemo rukom i eto umetničkog dela. Ne obavezno našeg, nego nečijeg, sa kojeg smo mi prvi, u našem sokaku, skinuli omotač. A sokak sve širi!

Mnogi će reći da je život to oduvek i bio, umetnost sa svih strana, i verovatno će mnogi od tih mnogih biti u pravu. Samo, još jedni mnogi od tih mnogih su u prošlosti bili u pravu samo u onim kratkim trenucima kada su prestajali previše da razmišljaju.

Kad počne previše da razmišlja čovek je, prečesto, već priznao poraz pred egzistencijalnom umetnošću koja neprimetno dolazi i prolazi..

Jednog budućeg dana život kao umetnost će biti norma, razmišljanje i umetnost će biti prijatelji.

Koevolucija je na delu više nego što je to ikada bila, sve više nas u toj koevoluciji i sve više neke volje koja tu koevoluciju kanališe. Volje za brzim tokom za koji nismo sigurni da li ga volimo ili mrzimo, ali smo retko ravnodušni i "znamo" da vodi gde treba.

Ako bi prašina svakodnevnog života postala umetnost u šta bi se pretvorila ta odjednom "maskirana" duša i kakvo svetlo bi na to moglo da baci dalje umrežavanje gde danas (dodati po potrebi, što sna, a što jave):

    - Mreža već sada dobija neke karakteristike svesti

    - Mi već sada jedni drugima prolazimo kroz porozne umove brže nego što smo svesni, uz pomoć brzog rada, raznolikog, preko blogova, FB-a, twittera, stumble uponova, mobilnih, stabilnih i ostalih.

    - Life-sciences su opkolile mnoge probleme, od bolesti, preko boljki, do svakodnevnih „glavobolja". 3D štampači štampaju nove koske, tkiva, organčiće, organe, nešto od tog upotrebljivo, a nešto ne, zbog kompleksnosti. Ali u ratu na tom frontu kompleksnosti, npr, skoro na nedeljnoj bazi prisustvujemo po nekom značajnom proboju. Ovih dana su počeli da 3D štampaju kapilare i tako su napravili ogroman korak ka funkcionalim organima koji će se štampati kada zatrebaju.

    - Kome štampanje unapred dizajniranih organa i nije neka umetnost, pa nije umetnost ni lično dizajniranje organa, niti štampanje igračaka, možda nađe utehu u dizajniranju čokoladica. Ovih dana su se pojavidi i 3D štampači koji umesto bio-degradable materijala, živih ćelija, boja, smola i ostalih derivata koriste kakao, mleka, paste od pistaća-badema-lešnika i ostalih oraha, likere, kremove i ostalo da bi štampali čokoladice.

    - Nano-tehnologije prave materijale i „uređaje" gde su radio prijemnici manji od crvenih krvnih zrnaca, veštačka crvena krvna zrnca dozvoljavaju ronjenje „na dah" satima, pa danima.

    - Životinje svakim danom imaju sve više svesti koje nismo bili svesni.

    - Žene sa ono malo testosterona dalje dobace na mreži, muškarcima mrdaju zakržljali komunikacioni centri, audio i slični korteksi, naduvani sex centri mlate u prazno dovoljno da im se otupi „destruktivna" oštrica.

    - Meme transmisija se po przini približava onoj gde, što se svesti tiče, ni ne mora da bude brža.

    - Ušli smo u deceniju robota, softverskih i otelotvorenih, ko znas šta će sve raditi godine 2021.

    - Chat-bots su preskočili „blood-brain" barijeru i ukotvili se u mobilnim, dok o onim virtuelnijim još malo pa nećemo ni razmišljati kao o mašinama.

    - Neuralni interfejsi su ante portas:

         - Mozak: Utvrđeno je da je mnogo plastičniji, tj sposobniji za promene, u odraslom dobu nego što se mislilo. Ja često navodim primer gde su čoveku u eksperimentu zatvorili oči na više dana i signal iz male kamere na čelu preneli na jezik. Prvo je čovek morao da razmišlja da li ima prepreku ispred sebe, a onda se mozak prevezao i čovek je počeo da vidi prepreke bez razmišljanja.

         - Već neko vreme ljudi mislima umeju da kontrolišu veštačke ruke ili noge. Tehnologija je gruba, ali najgrublji je problem uglavnom i tehnološki - preteški materijali, neadekvante baterije i slično - pa je pitanje vremena kad će problemi polako nestati. Tj, rad na onomad najtežem problemu veze nerava i elektronike, pa softwera koji će od te veze napraviti kvalitetne instrukcije za veštačku ruku je prešao neverovatan put gde veštačke šake danas mogu da rade mnoge fine i pipave posliće dok osoba koja ima takvu šaku, posle treninga, koristi volju na sličan način kako ju je koristila i dok je imala bogom-danu šaku. Umetnost ovde? Gledam video klip nedavno gde osoba poželi da joj se šaka okreće do daljnjega i, adekvatno dizajnirana, šaka počne i da se okreće, dok vlasnik ne poželi da ta šaka stane, tj dok ne pomisli. A ta vesela plastičnost mozga - dva prsta, tri prsta, deset prstiju na jednoj šaci, nije bitno, mozak se prilagodi, kao da su ti prsti uvek bili tu. Fenomen svoje vrste, permeabilnost svetog trojstva duha, tela i svesti.

         - Od mozga ka veštačkim ekstremitetima je bio lakši istraživački i tehički put i dugo vremena je magistrala bila jednostavna,jednosmerna. Obrnuti put, od veštačke šake koja ima senzore, čula, do mozga je put vanredno težak. Ovde su greške skupe i bagovi tipa gde se leptir na šaci greškom signalizira mozgu kao odsecanje malog prsta su nedopustivi. Ipak, ove godine (ako se ne varam) napravljen je kvalitativni skok i po prvi put je osoba sa veštačkom šakom „osetila" čašu koju drži. Art here - veštački senzori imaju, de-facto, tj iz perspektive prirodnih senzora, proizvoljan opseg.

         - BCI (Brain-Computer-Interface), next generation, je drugi svet, ali sve facinantniji kako tehnologija i cooperacija svako malo donesu neki kvantni skok u kvalitetu. Od misaone kontrole nad mišem i tastaturom, preko sviranja u orkestru stiglo se i u provokativniji svet čitanja nekih viših informacija iz naših glava preko interpretacije moždanih talasa. Primer je softversko prepoznavanje scene iz video igre. I primitivno još uvek i zastrašujuće - kompjuteru se daju podaci o terenu iz igre i onda se preko moždanih talasa igrača zna gde se igrač, u kom trenutku, nalazi u igri. Itd...

    - Tjuringov test će koliko za nekoliko godina, ili deset, nije bitno, bar na superkompjuterima, još samo ponavljači polagati, singularitet je u osmom mesecu

    - I organizaciona fenomenologija ulazi u fazu gde je dekonstrukcija izgubila bitku, ako ju je ikada uspešno i vodila.

Na putu ove progresije, „The Progresse of the Soule", parni valjak se danas toliko zahuktao da je ova moja add-hoc lista kap u moru.

A valjak i dalje ubrzava, ove „sitnice" u listi gore počinju polako da pomažu jedna drugoj, smesa je eksplizivna, a pametna, pa se čovek uplaši na trenutke i zaboravi na praunuke. Deca će nam biti drugi svet, novi svet.

I kako nastavi da se valja taj valjak da li će „religija naših unuka biti bolja od vrlina našeg slepog bezbožja danas"? Ko će u „Dude, We're gonna be Jedi!" biti "Dude", ko "Jedi", ko "We" i ko će prvi početi koristiti velika slova?

Kako i do koje mere će kolektivna, panteistička koprena pasti preko individualnog. Kako ćemo, kao još uvek sluđeni pojedinci koji nisu znali baš uvek zašto su mrdali kako su mrdalii dok nije bilo mreže, mrdati pod pritiskom podsvesnog koje pripada kolektivu?

Šta bi u svemu tome nas, danas, trebalo ili moglo da učini tužnim? Ne bih pitao da mi se ponekad ne učini da sam tužan:

    - Deca će da odu od kuće! Ok, tužno, ali otišla su i deca naših roditelja, to nam se već zarezalo u sve nivoe svesti.

    - Individualno se rastače! Pa hajde, volimo da gledamo decu kako se druže, navikli bismo se, organizacija donosi više vrednosti nego što "uništava", organizacija, u neto smislu, pretače i oplemenjuje vrednosti.

    - Mozak naše dece, plastičan, tj fleksibilan i spreman da se prevezuje, će se prevezati do te mere da će ona tužna otuđenost danas, koju gledamo između nekih ostarelih roditelja i njihove odrasle dece, postati norma, reka uz koju će morati vrednije da vesla i dobra volja da se ta buduća sadašnjost ne bi otkinula od njene prošlosti.

    - Sve će više biti "autonomnih entiteta" u našoj neposrednoj blizini, prirodnih, veštačkih pa hibridih - malih, crnih rupa za vreme, pažnju i empatiju delova okoline nad kojim bi mi rado proglasili vlasništvo. Samo zašto bi ljubomora te vrste bila problem?! I mi smo mala, crna rupa novom svemu oko nas.

Empatija je spora sila, u proseku, kočnica, do nekih granica sve širi prozor u raj u paklu prebrzog.

I sve širi, i širi, dok u nekom trenutku više nismo sigurni gde smo stigli.

Gledam jutros mačku na prozoru kako gleda mene i uopšte, nanovo, ne kapiram niti fenomen autonomnosti, niti fenomen empatije. A sad gledam smart-switch koji treba da nosim kući, pa konfigurišem preko vikenda, pošto nisam stigao na poslu da uradim posao, i pitam se - nije mačka, nije ni mikrofon, da li ću i njega jednog dana voleti.



Komentari (171)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Kazezoze Kazezoze 22:02 13.01.2012

#1



jel to Reova imitacija majkla na videu?
Milan Novković Milan Novković 22:14 13.01.2012

Re: #1

Kazezoze


jel to Reova imitacija majkla na videu?

Nemam pojma, skinuo sa weba, a imitaciju je radio običan "smrtnik"
Kazezoze Kazezoze 22:31 13.01.2012

Re: #1

a imitaciju je radio običan "smrtnik"

nači, nije re!?
Milan Novković Milan Novković 22:33 13.01.2012

Re: #1

nači, nije re!?

Nije, sorry
Kazezoze Kazezoze 22:35 13.01.2012

Re: #1

Milan Novković
nači, nije re!?

Nije, sorry

pa jasno, re niti je običan, niti je smrtnik!
4krofnica 4krofnica 22:40 13.01.2012

Re: #1

jel to Reova imitacija majkla na videu?

ovo nemož' biti majkl, ako se ja razumem u suptilne koreografske finese (a ne razumem se:);
ovo pre liči na starog dobrog em si hamera, zlatnih šalvara:)

u budućnosti: biću giki baba:)

Milan Novković Milan Novković 22:59 13.01.2012

Re: #1

u budućnosti: biću giki baba:)

Imaćeš 3D naočare i neural interface
Milan Novković Milan Novković 02:07 14.01.2012

Re: #1

ovo pre liči na starog dobrog em si hamera, zlatnih šalvara:)



docsumann docsumann 11:08 14.01.2012

Re: #1

digging deeper

maksa83 maksa83 11:46 14.01.2012

Re: #1

ovo pre liči na starog dobrog em si hamera, zlatnih šalvara:)

Nema više toga, i on se sad pravi u Kini.


4krofnica 4krofnica 12:08 14.01.2012

Re: #1

!!!!


ali keva koja u pozadini kulira i štrika:))))


docsumann docsumann 14:11 14.01.2012

muvjobadi

maksa83 maksa83 22:18 13.01.2012

moguća budućnost

Postoji neki konsenzus da Blade Runner sa svojim miljeom i atmosferom najbliže oslikava budućnost.

Takođe, u seriji Firefly koja se dešava za nekih otpr. 200 godina, svi govore engleski, ali se svađaju i psuju na kineskom. :)


JJ Beba JJ Beba 22:41 13.01.2012

Re: moguća budućnost

Postoji neki konsenzus da Blade Runner sa svojim miljeom i atmosferom najbliže oslikava budućnost.


film mog života
dobro i Thelma & Louise
al isti reditelj



edit

sad se setila
Blade Runner prequel – or sequel – on the way
Milan Novković Milan Novković 23:07 13.01.2012

Re: moguća budućnost

film mog života

SciFi filmovi koji ne gube na kvalitetu kako stare su fenomen svoje vrste, udaraju u nešto posebno osnovno u nama.

Muzici je to lakše po dizajnu - evolutivno nas je čulo sluha spašavalo i kad su nam vid i miris bili beskorisni, u mraku i vetru, pa je tako "dublje" uvezano
Gospodja Klara Gospodja Klara 23:29 13.01.2012

Re: moguća budućnost

film mog života


Mnooogo dobar!
mirelarado mirelarado 23:41 13.01.2012

Re: moguća budućnost

Gospodja Klara
film mog života


Mnooogo dobar!


Феноменалан!
docsumann docsumann 00:07 14.01.2012

blade runner

Gospodja Klara Gospodja Klara 00:19 14.01.2012

Re: moguća budućnost

JJ Beba JJ Beba 00:37 14.01.2012

Re: moguća budućnost

Muzici je to lakše po dizajnu -

Aleksandar Vasović Aleksandar Vasović 11:47 16.01.2012

Re: moguća budućnost

gordanac gordanac 22:28 13.01.2012

annex...

...animacija, kolektivni Reanimator budućnosti



Nisam baš sigurna da sam razumela sve što si napisao, čini mi se da pokušavaš da zamisliš kako će nam se kreativnost menjati paralelno sa mrežama koje ćemo umrežavati mi i koje će se "plesti same". I kako će to menajti krativnost, empatiju i imaginaciju ljudi, otprilike.
< ako nisam sve baš pogrešno "učitala" ili pročitala sve >

Mislim da (ako hoćeš ikakvu budućnost) treba procenjivati koliko i gde i kakvih mreža ima danas za 2/3 čovečanstva koje nema skoro nikakvu (ili sasvim malu) vezu sa bilo kakvom tehnologijom (osim što 1/3 nema ili sveže, pitke vode ili sanitarnog staništa ili dovoljno hrane).
Dilema je :::: ako danas jako dobro ne promisliš o empatiji za njih i potrebe koje imaju sada i danas, pitanje je iima li ikakvog smisla da procenjuješ kakvu bi (eventualno) budućnost mogli imati mi (vi) ostali koje danas ne more takve brige (voda, hrana, klima,...).
Viđala je istorija "kreativne" nestanke civlizacija koje su bile u izuzetnoj tehnološkoj prednsoti nad destruktivcima koji su im "došli pred zidine...".

A moguće je da uopšte nisam ukapirala šta si hteo da kažeš, pa je ovo samo zbir asocijacija...
godec godec 22:43 13.01.2012

Re: annex...

Mislim da (ako hoćeš ikakvu budućnost) treba procenjivati koliko i gde i kakvih mreža ima danas za 2/3 čovečanstva


Ulogovao sam se samo da bih dao preporuku tvom komentaru.

Milan Novković Milan Novković 22:53 13.01.2012

Re: annex...

Nabacane teme o višku vremena u budućnosti, koji bi trebali imati, pa tako nadgradji, vremenu "za sebe", pa o umrežavanju koje se suprostavlja individualnom.
Mislim da (ako hoćeš ikakvu budućnost) treba procenjivati koliko i gde i kakvih mreža ima danas za 2/3 čovečanstva koje nema skoro nikakvu (ili sasvim malu) vezu sa bilo kakvom tehnologijom (osim što 1/3 nema ili sveže, pitke vode ili sanitarnog staništa ili dovoljno hrane).

Kako iracionalni optimista ramizmišlja: tačno je to, i mi imamo problem, moralni pre svega.

Ali mreža povlači izlazak iz bede u budućnost brže nego da te mreže nema.

Neka najprimitivnija korelacija, po liniji prebrzog i brzopletog, ne samo iracionalnog optimizma je za mene korelacija, nadam se visoka, između svetskog GDP-ja i prosečnog kvaliteta života.

Ok, reći će neko, po onom vicu o prosečnom jedenju sarme, gde neko jede kupus, a neko meso, da je prosek previše proizvoljna mera.

I jeste, ali je i dalje mera koja ima upotrebljivo punjenje, po mom mišljenju. Pre sto i nešto godina su i u Engleskoj gajili svinje u kupatilima, da bi preživeli, deca od 5 godina su radila u rudnicima 6 dana nedejno, mnogo sati dnevno. Danas ne više.

Maršira optimizam dalje: produkcija mnogih stvari postaje jeftina, kako je sve veći višak vrednosti osnovne cene mnogih dobara idu ka nuli, od viška vrednosti će se kupovati usluge. Niske osnovne cene će doneti jeftine osnovne potrebe. Evo računari u UK spadaju, polako ispod 50 funti (jedan mali, novi, eksperimentalni, ni ne sećam se više šta će sve moći, pojavile su se tek prve vesti).

I ovde optimizam stiže do energije: sa proizvoljnom energijom, čitaj fuzijom, sve ulazi u novu eru - odjednom ima vode koliko hoćeš, proizvodnja krane ide u treću dimenziju, pod zemlju, svašta može u treću dimenziju, sa robotima će se proizvoljno u treću dimenziju, prva i druga dimenzija će malo da odmore - nadam se


gordanac gordanac 23:08 13.01.2012

aha...

...i izgleda da ipak nisam uopšte razumela osnovni tekst.
A za sadržaj ovog komentara imam pitanje:

Da li je tvoja procena da će se empatija (osobina koju, na osnovu dosadašnjih znanja, ima relativno vrlo mali broj vrsta, ljudi jesu jedna od tih vrsta, dakle "u alelama nam je empatija" ), dakle da li ti misliš da se empatija menja (da će se menjati) zato što ćemo (skoro, već je počelo) imati još jedan "tehnološki skok"? Jel to ideja?
Goran Vučković Goran Vučković 23:32 13.01.2012

Re: annex...

Ali mreža povlači izlazak iz bede u budućnost brže nego da te mreže nema.

Jbš mrežu i prašinu, daj veš mašinu:

Hans Rosling i magična veš mašina

Ovo sam dao Stefanu (za ostale: osmogodišnjak) da gleda i povremeno ga propitujem koliko ljudi na planeti ima veš mašinu, a koliko nema.

EDIT: ne znam da li si ovo propustio: Vlasti Maldiva kupuju novu domovinu.
Milan Novković Milan Novković 23:36 13.01.2012

Re: aha...

...i izgleda da ipak nisam uopšte razumela osnovni tekst.

Nema u tekstu nikakvog centra gravitacije oko kog bi se skupilo jedno i zajedničko razumevanje - ostao duže na poslu zbog konfigurisanja nekih mašina, i dok čekam da se razna rebutovanja odrade ja iz zabavepočeo da pišem blog - čista zabava oko Pikasove rečenice koju sam video na koricama knjige što sam kupio mlađoj ćerci.

U tom skakutanju između konfigurisanja mašina i piskaranja teško da bih umeo da održavam stvari kohorentnim i da sam talenotvaniji za pisanje.

Kad sam već tu, mlađa ćerka mi, npr, prebrzo intelektualno odrasta od starije (15, 24), u smislu da previše zna i razmišlja o stvarima koje donose i brige - ona vanredno efikasno koristi web, pamti ko slon, ludo druželjubiva, uvek negde mlati sa drugovima i ja posmatram pa mi se pomešala osećanja - šta, gde i kako ide svet.

Tj, kad sam, posle starije ćerke mislio da "znam" očinstvo - onomad fenomenalna u "neproblematičnim" disciplinama, u matematici, umetnosti i fizičkom, srećna 99.9% vremena, najdublje uživanje u "običnom" postojanju, najdublje koje sam ja ikad kod ikog video, mlađa je došla kao izazov nove vrste, sve uzburkano, raspon raspoloženja ko u surovom romantizmu.

I to mi se pomešalo
Da li je tvoja procena da će se empatija (osobina koju, na osnovu dosadašnjih znanja, ima relativno vrlo mali broj vrsta, ljudi jesu jedna od tih vrsta, dakle "u alelama nam je empatija" ), dakle da li ti misliš da se empatija menja (da će se menjati) zato što ćemo (skoro, već je počelo) imati još jedan "tehnološki skok"? Jel to ideja?

Mislim. Zamisli da normalizujemo empatiju, od 0 do 1 su vrednosti.

Džaba nam ovaj kec ako je na momente manje, više ili potpuno isključena. Imamo sekvenciranje, doziranje, seckanje.

Ja mislim da smo značajno različite osobe, ne fundamentalnno, naravno, kako se umrežavamo - ima sve više pisanja na temu druženja kao izuzetnog sastojka u bogatom duhovnom životu, čak i kod osoba koje misle da su sasvim srećne i kad su same.

Mi ne primetimo te pojave kod sebe, i sećam se, nedavno, da si se ti iznenadila na pomisao o tome kako o "istim" stvarima značajno različito mislimo kako starimo (čitanju Dostojevskog, u ovom slučaju, više outa, ali u raznim dobima).

Ja verujem da to kod nekih, u mnogo situacija nije slučaj, misle o istim stvarima isto i u razmaku od više decenima.

Ali sam ubeđen da to ni kod koga nije slučaj kako pričamo o širem rasponu tema - prosto, kako živimo to što živimo nam se ugrađuje u ličnost - jako malo, malo više ili značajno.

Umrežavanje i sve što ono donosi nam se ugrađuje u ličnost.
jesen92 jesen92 00:10 14.01.2012

Re: annex...

Mislim da (ako hoćeš ikakvu budućnost) treba procenjivati koliko i gde i kakvih mreža ima danas za 2/3 čovečanstva koje nema skoro nikakvu (ili sasvim malu) vezu sa bilo kakvom tehnologijom (osim što 1/3 nema ili sveže, pitke vode ili sanitarnog staništa ili dovoljno hrane).
Dilema je :::: ako danas jako dobro ne promisliš o empatiji za njih i potrebe koje imaju sada i danas, pitanje je iima li ikakvog smisla da procenjuješ kakvu bi (eventualno) budućnost mogli imati mi (vi) ostali koje danas ne more takve brige (voda, hrana, klima,...).
Viđala je istorija "kreativne" nestanke civlizacija koje su bile u izuzetnoj tehnološkoj prednsoti nad destruktivcima koji su im "došli pred zidine...".

...moje asocijacije su identicne...moguce da i ja nisam skapirala sta je Milan hteo da kaze ali uvek kada se govori o buducnosti na slican nacin meni prvo padne na pamet vecina stanovnika ove planete koji nisu umrezeni ni za casu vode..
Preporuka!!
..Preporuku ima i autor za , u svakom slucaju, zanimljiv tekst..:)
gordanac gordanac 00:31 14.01.2012

aha...

...i recimo da nešto malo kapiram od ovog komentara:

Milan Novković:

Mislim. Zamisli da normalizujemo empatiju, od 0 do 1 su vrednosti.

Ne bih takvo šta da "zamišljam", nikako.
Ili ti i ja istim rečima dajemo potpuno različite sadržaje.
Empatija je genetska osobina čoveka, to je ono stanje kad samo posmatrajući neki zaista fiziološki proces na drugom ljudskom biću, svojom "neuronskom mrežom" proizvodiš identičnu reakciju, bez obzira što nemaš fiziološki proces kao uzrok u sopstvenom organizmu, imaš identično osećanje, kao "slika u ogledalu".
Ne bih da zamišljam mogućnost da se takav proces "normalizuje".

Umrežavanje i sve što ono donosi nam se ugrađuje u ličnost.


Ovo opet ne razumem.
"Bolji ljudi" od procesa tehnološkog razvoja?
Tehnološki razvoj (dostignuća, pronalasci, primena,...) je neutralan po etičkim pitanjima, ljudi nose sobom etičke dileme (i razrešavaju ih na različite načine u različitim istorijskim kontekstima).
I ljudi odlučuju da li će neko tehnološko dostignuće biti upotrebljeno "u svrhe dobra ili svrhe zla". Ili - oba, najčešće, samo prvo jedno pa onda drugo, dokaza je na sve strane od kada je i "umrežavanja" ljudi, u realnom ili virtuelnom prostoru.


Evo dva linka na koja (jedan po jedan) svakako preporučujem "click!"

Around The World Time Lapse

i

Human Planet

Sve što ti je (sa oba linka) "prošlo pred očima" u samo par minuta nije bilo dostupno generaciji koja ti je prethodila (a o ranijim i da se ne govori!), tako da u par minuta "obiđeš planetu, prizore i ljude" ovako upečatljivm slikama. (o slikama Univerzuma sa Habla, Čandre i Keplera i da se ne govori).
Za dve ili tri godine - gledaćeš sve to sa providnog, savitljivog papira koji će zameniti ovo što sada imamo, biće "još više podešeno" za samo tvoja interesovanja (kao što te već dugo "sekvencira" Google), gledaćeš ga trodimenzionalno i imati utisak "da se nalaziš tamo", ili već bogsvetinekazna kako,... I ? Kako to od tebe "pravi boljeg čoveka" u odnosu na gledanje Davida ili slušanje Vivaldija ili posmatranje izlaska Sunca ili gledanje lica žene u koju si zaljubljen, deteta kojim si očaran?

Kako (za sada po volji zamislivi) "umreženi skupovi" samim sobom "prave razliku"?
I kako si zamislio da "razvoj umreženosti" ide samo pravcem "dobra"?
freehand freehand 00:39 14.01.2012

Re: aha...

...i izgleda da ipak nisam uopšte razumela osnovni tekst.

Da jesi - bila bi prva ever!
Novković je, bre, princ IT Kabale i Veliki Bafomet bloga b92

Ja ga ič ne razumem, ali obožavam da čitam, eto. Nekako sam uveren da tu piše nešto pametno i sve vrca od optimizma.
Gospodja Klara Gospodja Klara 00:43 14.01.2012

Re: aha...

Veliki Bafomet bloga b92


A ne, Veliki Majstor Posvećenik. Bafomet je krkar valjda.



Ja ga ič ne razumem, ali obožavam da čitam, eto. Nekako sam uveren da tu piše nešto pametno i sve vrca od optimizma.


E, to!:)
Milan Novković Milan Novković 01:16 14.01.2012

Re: aha...

Empatija je genetska osobina čoveka, to je ono stanje kad samo posmatrajući neki zaista fiziološki proces na drugom ljudskom biću, svojom "neuronskom mrežom" proizvodiš identičnu reakciju, bez obzira što nemaš fiziološki proces kao uzrok u sopstvenom organizmu, imaš identično osećanje, kao "slika u ogledalu".

Da, definicija koju ja volim i koristim je mnogo šira - meni je emaptija bilo kakva emotivna reakcija vezana za bilo kakvo stanje drugog čoveka, mnogih životinja, itd.

Ovo itd.: ne sećam se od koga sam "kupio" autonomiju i volju kod "nečega", u nekim količinama, često malim, kao potreban i dovoljan uzlov za razvijanje empatije prema tom "nečemu" . Ako ostanem dovoljno dugo sa nekim dobrim chat-botom ja mogu kod sebe da osetim tragove empatije.
Ovo opet ne razumem.
"Bolji ljudi" od procesa tehnološkog razvoja?
Tehnološki razvoj (dostignuća, pronalasci, primena,...) je neutralan po etičkim pitanjima, ljudi nose sobom etičke dileme (i razrešavaju ih na različite načine u različitim istorijskim kontekstima).
I ljudi odlučuju da li će neko tehnološko dostignuće biti upotrebljeno "u svrhe dobra ili svrhe zla". Ili - oba, najčešće, samo prvo jedno pa onda drugo, dokaza je na sve strane od kada je i "umrežavanja" ljudi, u realnom ili virtuelnom prostoru.

Da, naravno, ljudi su, u velikoj meri, bolji zbog tehničkog razvoja. Zbog toga se, uglavnom, iako nije samo to, poslednje dve hiljade godina dramatično razlikuju od 20 hiljada godina pre toga.

Isto, dobro i zlo se ne poništavaju - jedan spašen život i jedan uništen ne daju etički i moralni prosek koji imaš u situacijigde gde ne bi bilo ni spašavanja ni ubijanja.

Video linkove još pre - jedan davno jedan ovih dana. ja ih razumem, isto, i kad uticaj tehnologije na naš civilizacijski etički i moralni napredak
Kako to od tebe "pravi boljeg čoveka" u odnosu na gledanje Davida ili slušanje Vivaldija ili posmatranje izlaska Sunca ili gledanje lica žene u koju si zaljubljen, deteta kojim si očaran?

Ok, ni ovde se nismo razumeli iako za neka nerazumevanja nema uvek podloge - ne pravi te boljim "u odnosu na", nego "in paralel with", "in addition to"
Kako (za sada po volji zamislivi) "umreženi skupovi" samim sobom "prave razliku"?

Ništa nisam zamislio, više ektrapoliram istorijski trend - vatra, Gutenberg, motori razni, tranzistor, umrženi u skupu sa nama, prave ne razliku, nego skoro svu razliku.
I kako si zamislio da "razvoj umreženosti" ide samo pravcem "dobra"?

Nisam zamislio, pogotovo ne sa ovom "samo" odrednicom. Nadam se i verujem da civililizacija ide ka boljem, i spreman sam da se kladim na takav ishod
hoochie coochie man hoochie coochie man 01:26 14.01.2012

Re: aha...

"u alelama nam je empatija"


Da ali ne samo empatija.
Covek u alelama ne nosi samo ono sto ga razdvaja od drugih vrsta vec i ono sto mu je zajednicko sa njima a to je da mu je on sam, svaka jedinka za sebe, na prvom mestu. Empatija dolazi kasnije.
Koliko ce vremena, mesta, ostati za "prakticnu' empatiju, tj za realizovanje, materijalizovanje tog genetskog, zavisi od toga da li je i u kojoj meri obezbedio sebe.
To nije sebicnost, neempatija, to je u alelama, ljudi su takva bica.
Ako se tako posmatra onda i nije sasvim tacno da je Tehnološki razvoj (dostignuća, pronalasci, primena,...) neutralan po etičkim pitanjima,

Klip koji je postavio Vucko to dosta dobro objasnjava. Ves masina je ucinila to da zena lakse, brze, sebi obezbedi ono sto njoj treba, pa joj tako ostaje vremena za ostalo a tek medju tim ostalim je i etika (prakticna).

Tako da mi se cini da i one 2/3 koje nemaju dodira sa tim novim tehnologijama od tehnologije imaju makar posredne koristi, usvakom slucaju ona i na njih ima uticaja pa cini mi se ima smisla, makar nagadjati kud smo se mi ovakvi kakvi smo, svi mi i oni koji trose 800 dolara dnevno i oni oni koji nemaju dovoljno vode, uputili i sta nas ceka.
Jukie Jukie 01:48 14.01.2012

Re: aha...

Ta empatija je izgleda nešto jako zabavno,
samo su meni ovde nekoliko puta rekli da ja to nemam
Pa dobro, ne možeš imati sve
tako ni onaj hobit nije video olifaunta
hoochie coochie man hoochie coochie man 01:53 14.01.2012

Re: aha...

samo su meni ovde nekoliko puta rekli da ja to nemam


Cuo sam da je ima kod Kineza :)
I ja moram pogledati.
Kupim, stavim u dzep tako da viri dva prsta i booooli me :)

Milan Novković Milan Novković 02:28 14.01.2012

Re: annex...

Jbš mrežu i prašinu, daj veš mašinu

So true, jedino da sutra mašina za veš ne dobije i slobodnu volju

Interesantan je i "biznis" čitanja u slobodno vreme, pogotovo kad vremena bude više ne samo zato što mašine rade posao, nego nam donose informacije kad nam trebaju i gde nam trebaju.

Vido ovo za Maldive pre neki dan, tamo su ubrzali i izdavanje dozvola za gradnju baš zato što su u cunamiju izgubili neka ostrva.

Odošmo mi za half-term, baš danas bukirali
Goran Vučković Goran Vučković 02:42 14.01.2012

Re: annex...

Odošmo mi za half-term, baš danas bukirali

Posetite Maldive dok ih još ima - od ekstra profita će kupiti kuće u nekim manje pitoresknim krajevima...
Hansel Hansel 09:29 14.01.2012

Pojmovna razlika

Gordana
Empatija je genetska osobina čoveka, to je ono stanje kad samo posmatrajući neki zaista fiziološki proces na drugom ljudskom biću, svojom "neuronskom mrežom" proizvodiš identičnu reakciju, bez obzira što nemaš fiziološki proces kao uzrok u sopstvenom organizmu, imaš identično osećanje, kao "slika u ogledalu".

Milan
Da, definicija koju ja volim i koristim je mnogo šira - meni je empatija bilo kakva emotivna reakcija vezana za bilo kakvo stanje drugog čoveka, mnogih životinja, itd.

Nisu bitni termini, ali čini mi se da pojmovi empatije i simpatije jesu i da valja razlikovati dve ipak odvojene stvari (naročito u svetlu razmatranja koje je Milan predložio), možda čak mogu biti i nezavisne, možda čak jedna može da postoji bez druge.

Elem, empatija je sposobnost saživljavanja sa psihičkim svetom druge osobe, što ne podrazumeva i uživljavanje i proživljavanje istih stanja (što bi bila simpatija). (Definiciju sam proverio u "Psihološkom rečniku" Dragana Krstića, u kome još piše da je termin nastao u estetici, gde opisuje mogućnost saživljavanja posmatrača s prirodom ili umetničkim delom.)

Drugim rečima, empatija je (više) kognitivni, a simpatija emotivni proces.

Ma koliko jedna ili druga imale genetsku podlogu, ukoliko nema povoljnih okolnosti za njihov razvoj, one će biti rudimentarno prisutne ili ih, čak, uopšte neće biti (ovo ja pišem, što na osnovu nekog svog obrazovanja, što na osnovu svojih posmatranja, utisaka i razmatranja).

I "modulacija" ovih osobina se uči (a možda ih je moguće indukovati ili makar samo indukovati ponašanje koje podseća na empatiju/simpatiju, što se obično pokušava vaspitanjem, bar onim "starovremskim" ), što znači da se mogu i izgubiti ako se ne potkrepljuju, a na njihovo slabljenje može se i voljno uticati, na pojačanje verovatno teže.

Razmišljam, jedna od osnovnih karakteristika svesti je spoznaja da smo posebna bića (i vidim naknadno da slično iz drugog ugla kaže hoochie coochie man), a empatija i simpatija nas "podsećaju" na zajedničko i zajedništvo s drugim bićima. Viši primati (i delfini i slonovi, kažu) znaće da je lik u ogledalu njihov, ali su sposobni i da u drugom biću "vide svoj lik".

Bez ulaženja u vrednosne procene prisustva/odsustva empatije-simpatije, reklo bi se da ih je sve manje, ili je sve manje iluzije da su dominantne (a i pitanje je koliki ih procenat ljudi "dobija" i u kojoj meri - genima, kako kažete).) Verovatno nije samo tehnologija odgovorna za to, ali jeste saveznik u tom procesu, hotimično ili ne.
gordanac gordanac 09:44 14.01.2012

annex...+ (troll :)

Čini mi se da (otprilike) kapiram.
Milan Novković:
Ništa nisam zamislio, više ektrapoliram istorijski trend - vatra, Gutenberg, motori razni, tranzistor, umrženi u skupu sa nama, prave ne razliku, nego skoro svu razliku.

Kroz neminovan dalji razvoj tehnologije "slikaš" dalji neminovan razvoj civilizacije, kroz dvosmerni uticaj "umrežavanja" tehnologije i ljudi u najširem smislu.
I to se sve čak može opisati - matematikom

EDIT:

(voila! :))





Ako na apcisu staviš vreme, a na ordinatu "dobre rezultate" - dobiješ eksponencijalnu krivu sa "skokovima" ("malih parabola" ) nakon kojih se nastavlja eksponencijalni rast - odličan prikaz za "umrežavnaje" tehnološkog napretka i ljudi (svih, nekih ili raznih)

Otuda i ovaj "troll" sa dva zanimljiva tipa koji, svaki iz svoje perspektive, mogu sasvim dobro da zabave one koji ih još nisu čuli, da "odslikaju" ponešto što će se nekima učiniti spornim, nekima sasvim razumnim i razložnim. Vreme koje se potroši na njih dvojicu biće u svakom lsuačju - dobro iskorišćeno umrežavanje s nečijim tuđim znanjem i iskustvom. :)

Tonny Robbins "Zašto radimo to što radimo" (na ovom linku ima prevod na srpski, samo "click!" na "languages" i - pojaviće se titl, vredi otvoriti ovaj link, ko već nije, tip je skroz zanimljiv, nećete se pokajati :)

Jared Diamond "Zašto dolazi do kolapsa društva?"(i na ovom linku ima prevod na srpski, samo "click!" na "languages" i - pojaviće se titl, vredi otvoriti ovaj link, ko već nije, tip je skroz zanimljiv, nećete se pokajati :)
Hansel Hansel 09:54 14.01.2012

Re: aha...

Koliko ce vremena, mesta, ostati za "prakticnu' empatiju, tj za realizovanje, materijalizovanje tog genetskog, zavisi od toga da li je i u kojoj meri obezbedio sebe.

Ima istine, ali nije nužno, viđa se (vrlo) često i obrnuta srazmera...
nsarski nsarski 10:50 14.01.2012

Re: aha...

Empatija je genetska osobina čoveka, to je ono stanje kad samo posmatrajući neki zaista fiziološki proces na drugom ljudskom biću, svojom "neuronskom mrežom" proizvodiš identičnu reakciju, bez obzira što nemaš fiziološki proces kao uzrok u sopstvenom organizmu, imaš identično osećanje, kao "slika u ogledalu".


Kao, na primer, Mirror neurons


docsumann docsumann 10:52 14.01.2012

Re: annex...+ (troll :)


Tonny Robbins "Zašto radimo to što radimo" (na ovom linku ima prevod na srpski, samo "click!" na "languages" i - pojaviće se titl, vredi otvoriti ovaj link, ko već nije, tip je skroz zanimljiv, nećete se pokajati :)


tip je skroz opičen (pozitivno naravno ), a toliko je dinamičan i brz da vam titl neće mnogo pomoći, moraćete ga ipak odslušati na engleskom.

Kroz neminovan dalji razvoj tehnologije "slikaš" dalji neminovan razvoj civilizacije, kroz dvosmerni uticaj "umrežavanja" tehnologije i ljudi u najširem smislu.
I to se sve čak može opisati - matematikom

Ako na apcisu staviš vreme, a na ordinatu "dobre rezultate" - dobiješ eksponencijalnu krivu sa "skokovima" ("malih parabola" ) nakon kojih se nastavlja eksponencijalni rast - odličan prikaz za "umrežavnaje" tehnološkog napretka i ljudi (svih, nekih ili raznih)



nešto slično sam pitao nsarskog na onom blogu o bogu kod Vojislava (ne dobih odgovor) - da li je razvoj ljudskih kapaciteta asimptotski ograničen nekim nedostižnim nivoom, koji danas ne možemo ni naslutiti, ili će se uslijed efekta pozitivne povratne sprege čovjeka i tehnologije, on eksponencijalno uzdizati do neslućenih "visina".

da li taj nelimitiran napredak znači da ćemo u jednom trenutku, figurativno govoreći, prestati da budemo ljudi ovakvi kakvim se danas doživljavamo?

rekao bih da - da. godine i rokove preskačem (ili ću ih navodti čisto ilustrativno paušalno )

dakle, transhumanizam uveliko na djelu, neke tamo daleke 3425. godine dovodi do toga da ljudi žive po 350 godina, imaju prosječni IQ 220, fotografsko pamćemje je standard još u osnovnim školama, kontrolisana telepatija je (vjerovatno) jedini vid komunikacije, kojom se prenosi za nas današnje nezamilva količina i kvalitet informacija ...
iz takvog jednog stanja stvari, razumno je očekivati da slijedi novi civilizacijski skok, ovladavanje novim nivoom razumjevanja prirode, koja opet povlači nove naprednije tehnologije koji svojim impaktom na ljudski genom (uveliko već kontolisan i nabudžen) daje čovjeka 36. vijeka ...

i dokle tako?

dok ne sretnemo boga? ili njegove čuvare koji će nam reći - e, dalje neće moći! hoćemo li se pretvoriti u čistu energiju? u bića 5. denziteta s tendencijom prelaska na sledeći nivo ...

na što će nam (ako su to više uopšte naša djeca) ličiti umjetnost, kakav će biti hio-hop scena?

odoh predaleko, je l' da? jbg, uvijek se tako zanesem kad nema nsarskog da povlači ručnu


pošto je ovaj blog vanredno inspirativan, evo mog skromnog doprinosa:



UNPLAYABLE GAMES

početkom trećeg silencijuma
nastupao je čovjek-pasulj protiv čovjeka-bjede

u petak već je počeo rat
a novi i novi dani
su pristizali iz budućnosti, blistave
poput odsjaja mjesečine po oplati letećih tanjira






ecce-florian ecce-florian 11:06 14.01.2012

Re: aha...

Kad sam već tu, mlađa ćerka mi, npr, prebrzo intelektualno odrasta od starije (15, 24), u smislu da previše zna i razmišlja o stvarima koje donose i brige - ona vanredno efikasno koristi web, pamti ko slon, ludo druželjubiva, uvek negde mlati sa drugovima i ja posmatram pa mi se pomešala osećanja - šta, gde i kako ide svet.

Tj, kad sam, posle starije ćerke mislio da "znam" očinstvo - onomad fenomenalna u "neproblematičnim" disciplinama, u matematici, umetnosti i fizičkom, srećna 99.9% vremena, najdublje uživanje u "običnom" postojanju, najdublje koje sam ja ikad kod ikog video, mlađa je došla kao izazov nove vrste, sve uzburkano, raspon raspoloženja ko u surovom romantizmu.

I to mi se pomešalo


Ajd da probam da dam mali doprinos

Najmlađi (12) dobio od deda mraza ( još uvek veruje ili bolje reći želi da veruje) knjigu za pravljenje RC jedrilica Bryna Heveldta Racing Sparrow. Ima planova i na netu, može da se skina ,kopira itd.etc. ali Deda Mraz je ipak izabrao knjigu sa papirnim planovima.Doduše mogu da se nabave i gotova korita u Kini ali pravljenje ipak ima sasvim drugu dimenziju.
Ima spisak materijala koji uključuje balzu pa stakleni mat, špoliester itd. sve da se napravi kompozitno korito ( ovako su do pre koju godinu pravljene i jedrilice za Volvo ocean race. Po prijemu knjige krenemo u nabavku, blogeri pomognu za balzi u beogradu preko neke firme za modelare arhitekte i sve krene lepo. Otac i sin prave brod, sin sam pravi a otac samo pomaže čista idila.
Internet se koristi za sve tehnologije izrade kompozitnog trupa, ali mi padne na pamet da bi to mogla da uradi i CNC mašina od stirodura ( dobar je jer može da se nakon sečenja šmirgla i gituje, koristili ga za izradu daski za jedrenje). Kažem klincu da ćemo da pravimo dva jedan kompzitni a jedan od stirodura ( turim planove drugaru obradi ih u nekom crtačkom programu 3d turi kod drugog drugara u CNC i imamo savršen trup samo još odnesemo u NS kod drugara koji lije korita za velike čamce ( ovaj je 75 cm a spremali smo se da napravimo i trup od 1,5 m 2,5 m visine) i eto savršenog trupa.
Klinac kako bi ti rekao vanredno efikasno koristi WEB (jedna starija ćerka 29 spaljuje neke džidža bidže na nekim super giga biga extra mašinama a sve radi analitike pepela)pamti kao slon....... i poče da mi slaže priču da to može da se uradi na printeru.
Kažem OK printer nacrta planove i da nedužim.... on stalno navaljuje ne i ne printer pravi 3d zapravo....Kažem batali bre , sednemo zajedno nadjem cnc mašine pokažem mu video zapise, on uporan ne ne skida već lepi.Pustim klinca i prekinemo raspravu ( stariji su pametniji zar ne)
Posle nedelju dana natrčim da se 3d printer pored toga što se povećaopočeo koristiti i u medicini za pravljenje nemoj me pitati kože ili veće nečeg sličnog tako što se ćelije nanose.....
Posadim klinca ispred sebe i izvinim se, imao sam neka posla i nisam stigao redovno da pratim razvoj tehnologije zadnja dva meseca za razliku od njega ipogledamo zajedno

Ima tu još jedan problem.

Koja je moja funkcija kao oca u izradi broda ako moj klinac od 12 godina može da odnese projekt kod drugara da napravi 3d pa onda odnese na CNC ili na 3d printer i donese kući savršen trup.Gde su to maja znanja i veštine koje bi trebao da prenesem na dete, a ono, jel' da se divi kako njegov tata ume svašta (ponavljam ima 12 godina)

ps
da ne kažem da jedri pet puta bolje od mene pa kad napravimo obojica RC brodove ima da me odere samo tako.

tehnologija protiv očinstva

psps

ima ograničenje , ne može u klasi karbonski jarbol a drugar iz Bgd ima savršen aluminijumski mast i bum komada jedan. Taj ću da stavim na moj brod
gordanac gordanac 11:23 14.01.2012

aha...

nsarski
Empatija je genetska osobina čoveka, to je ono stanje kad samo posmatrajući neki zaista fiziološki proces na drugom ljudskom biću, svojom "neuronskom mrežom" proizvodiš identičnu reakciju, bez obzira što nemaš fiziološki proces kao uzrok u sopstvenom organizmu, imaš identično osećanje, kao "slika u ogledalu".


Kao, na primer, Mirror neurons




:))
jeste, baš oni

Ima još jedan odličan tip koji o tome zanimljivo priča:

V.S.Ramachandran "Neuoroni koji su oblikovali civilizaciju)" (takođe ima prevod na srpski, odličan je)

U metaforičnom smislu, Platonova "anima gemella" našla je svoj dokaz u "ogledalskim neuronima", ili kako je istorijski, civilizacijski narativ "umrežavanje" na koje ne obraćamo pažnju dovoljno često (na žalost ili na sreću, vrag bi ga znao :) ustvari izvor kolektivnog znanja i onog koje je "serendipity" i opšteg, samo treba biti radoznao.

A ceo napredak ide kroz "iteracije&izvode", i kao što se razvoj vrste ponavlja kroz razvoj jedinke, tako se i razvoj društva ponavlja kroz odrastanje i sazrevanje jedinke. Uz infinitezimalne promene.
Hansel Hansel 11:32 14.01.2012

Re: aha...

nsarski
Kao, na primer, Mirror neurons

A mirror neuron is a neuron that fires both when an animal acts and when the animal observes the same action performed by another.

OK - akcija/ponašanje, ali em/simpatija je "transfer" (ili samo rekonstrukcija?) sadržaja, ne forme... da li misliš da je njena osnova u mehanizmu imitacije koja indukuje "stavranje" sadržaja u internom psihičkom prostoru pojedinca, jer zna se kakva su obično osećanja podloga plača ili neke druge ekspresije? Ipak, mnogima će vrlo često biti jako teško da shvate razlog nečije (re)akcije, dok će to drugima mnogo lakše ići (pa čak i intuitivno, dakle - neposredno, ili makar brže od svesne analize). A, opet, koliko nas će zaista i osetiti ono što druga osoba oseća, iako je razume? A neki će biti sposobni da osećaju i ako ne razumeju.

Ne znam da li su mirror neuroni otkriveni kod pasa, ali bio sam svedok kolektivnog cviljenja čopora lutalica koje su s druge strane ulice posmatrale psa koga je udario automobil, da bi jedan pretrčao ulicu i nemoćno se vrteo oko povređenog. Prizor koji dovodi u pitanje antropocentričnu predstavu o superiornosti ljudskih emocija. Istovremeno sam bio svedok indiferentnosti ljudi na patnju drugih, a čak i smeha. O iživljavanjima da i ne pričamo.
gordanac gordanac 11:32 14.01.2012

limes...

docsumann:
...da li je razvoj ljudskih kapaciteta asiptotski ograničen nekim nedostižnim nivoom, koji danas ne možemo ni naslutiti, ili će se uslijed efekta pozitivne povratne sprege čovjeka i tehnologije, on eksponencijalno uzdizati do neslućenih "visina".


Mislim - nema granica, samo malenih pomeranja koji tek kroz tok dovoljno dugog vremena (mnooooogooo dužeg od pomerja samog) daju slike "ogromnih koraka i pomeranja granica".
Poetski bi bilo "samo je nebo granica" (a "neba" ustvari nema, ono je privid), a meni lično omiljeno bi bilo "videćemo kad rešimo Rimanovu hipotezu"
nsarski nsarski 11:45 14.01.2012

Re: aha...


OK - akcija/ponašanje, ali em/simpatija je "transfer" (ili samo rekonstrukcija?) sadržaja, ne forme... da li misliš da je njena osnova u mehanizmu imitacije koja indukuje "stavranje" sadržaja u internom psihičkom prostoru pojedinca, jer zna se kakva su obično osećanja podloga plača ili neke druge ekspresije?

Evo linka koji sam hteo da stavim na Jeremijinom blogu, a ima veze sa empatijom, moralom, mirror neuronima i Bogom (whew!), pa sam posle odustao.

Pisao je jedan vrsni primatolog: Morals without God?

Iz tog teksta: da li je ovo empatija?

Ispod slike pise: A juvenile chimpanzee reacts to a screaming adult male on the right, who has lost a fight, by offering a calming embrace in an apparent expression of empathy.

Hansel Hansel 11:46 14.01.2012

Re: aha...

Jukie
Ta empatija je izgleda nešto jako zabavno,
samo su meni ovde nekoliko puta rekli da ja to nemam

Ne tuguj, Jukie, mi saosećamo s tobom!
Milan Novković Milan Novković 11:47 14.01.2012

Re: annex...+ (troll :)

I to se sve čak može opisati - matematikom

On je previše pojdnostavio priču (čitaj "ne kapira" tako što je uradio sledeće (iako, naravno, ima u igri i korektnih pod-teza):

- Zamisli signal sa malom količinom više-frekvencijskog šuma. Možeš da ga propustiš kroz low-pass filter pa dobiješ signal, dok on sve propušta kroz high-pass signal, dobija šum, i koristi kao temu :) (skok sa desktopa na mobilni, npr)

- Priča u prstoru premale dimenzionalnosti, izbacio je neke osnovne dimenzije:
- Spintronics, npr, ulazi upre-produkcionu fazu, mislim (posle ću da jurim linkove, ne moru da pristignem komentatore zbog interesantnih linkova koji onda čitam Nači, memorija je otišla u 3D (vertikalne petlje pojedinačnih atoma, kao lanac od bicikla, u koje se čitaju i pišu informacije na površini. Ne sdamo što se radi o ogromnom skoku u kapacitetu skladišenja informacija, nego je proces non volatile i brz (iako ima mnogo tehnoloških problema, dovoljno je da pukne jedna karika u lancu i lanac je bezvredan, nečistoće su veliki izazov)
- Ovih dana su, experimentalno, IBM zabeležili informaciju u samo par desetina atoma. Alternativna tehnologija koja je preko hiljadu puta gušća od diskova koje danas koristimo.
- HP gura memristore, Intel multi-core arhitekure ubrzavaju i idu horizontalno u aplikacije.

- Zaboravio je na organizacionu fenomenologiju koja donosi:
- Cross-tehnološko podupiranje i ppojačanje - jedna tehnologija koristi drugu dramatično korisnijom - recimo, neki softwerski algoritmi zahtevaju minimalnu procesorsku snagu (npr speech recognition) i jedno dana ih nemamo, pa odjednom imamo. Ovu su dve "sitnice" - procesor i speech algoritmi. A sitnica imamo na hiljade.
- A percolation theory nam govori da dramatičan skok u ukupnoj moći umreženosti može da donese i najobičnija, jeftina sitnica, somo je se treba setiti" ponekad, i tu na raspolaganju imamo integinoznost stotina miliona ljudi danas.
- Organizacija radi posao i bez mnogo ingenioznosti, samo se nakačimo na mreži i više ne moramo da razmišljamo
Tonny Robbins ... vredi otvoriti ovaj link, ko već nije, tip je skroz zanimljiv, nećete se pokajati

Da, on sve kaže, on nam "poravnava" kontekst pa se bolje razumemo
Jared Diamond

Ok je on iako meni uvek pomalo u prošlosti, (nikad se nisam nešto previše zagrejao za njega, iako mi nije odbojan kao Dawkins) iza fronta na kom je već mnogo više od kritične mase običnih ljudi.

Ti ljudi treba da se čuju, ali meni smeta što se nikad ne dotiču, npr, one sartrovske, egsitescijalne - jeste, imamo slododu i volju i možemo, kao civilizacija, da skočimo u smrt sa litice. I prija nam ta sloboda i volja, moć, ali nećemo da skačemo, dovoljno je što znamo da možemo

Oni projektuju male, ztvorene sisteme sa jednim skupom karakteristika, na velike, mnogo otvorenije sa značajno različitim skupom. I dalje, on radi koristan posao.
Milan Novković Milan Novković 12:02 14.01.2012

Re: aha...

Taj ću da stavim na moj brod

Naši brodovi su bolje umreženi

Priča se da iako su oni pokupili svu sivu masu i neku lokalizovanu umreženost na "kvarno", sitne godine, mi smo i dalje sve pametniji do tridesete zbog mijelinizacije snopova nerava, tj debljanja omotača oko tih snopova pa tako velikog ubrzanja u brzini prenosa signala u mozgu - ubrzanja idu i do 100 puta.

Tako, oni su bolji pojedinci, a mi bolja armija

E sad, nešto moderna misao ne radi baš u prilog nas u pedesetim, ali uvek možemo da menjamo misao
nsarski nsarski 12:08 14.01.2012

Re: annex...+ (troll :)

Ovako zamisljam oglas u Milanovoj buducnosti:

She will wipe away your noise!
She will increase your voltage!
She will tame your fluctuations!
She will raise your output power!

Unique ocasion! Electric Lady!!!



Only $799,99 available only through the network. Not sold in stores.*

(*some assembly required)
gordanac gordanac 12:08 14.01.2012

annex...+ (troll :)

Milan Novković:
- A percolation theory nam govori da dramatičan skok u ukupnoj moći umreženosti može da donese i najobičnija, jeftina sitnica, somo je se treba setiti" ponekad, i tu na raspolaganju imamo integinoznost stotina miliona ljudi danas

Aha
I - ipak je usvojena (na "leru" još uvek, ali usovjena) PIPA, a uskoro i - SOPA.
Kako se dogodi da jedna ista stvar - "The Mreža" - jednima izgleda kao izvor inspiracije i napretka, a drugima kao stvar koju treba "omeđiti i regulisati", a u ime inspiracije i napretka?
Interpretacije su u pitanju, uvek interpretacije, a proces odlučivanja je bio i ostao (za sada) - verum factum. Istina će biti ono što istinom učinimo.

Jednako kao i ti nadam se svetu kojeg će tehnologija učiniti - boljim (uvek je do sada sa tehnologijama tako bilo, od početka razvoja vrste, pa ne vidim zašt bi sada bilo drugačije, zato su dobri konteksti "prošlog" ), i slažem se da je svaki sistem koji danas funkcioniše takav da ima "too many parameters", ali ne vidim kako i na koji način možeš isključiti ključni parametar celog procesa - ljudsko biće.
Nemoj misliti da zanemarujem sisteme u kojima "sistem vrši izbor odluke", kao ni "self bonding" softvere koji neutralno "izbaciju" najbolju moguću odluku, sve mi je to poznato, ali će (na primer) o SOPA - odluku doneti ljudi, bez obzira ili baš zato što će SOPA omogućiti veću dobit manjoj grupi i to na kraći rok.
I to će se uvek dešavati, bez obzira na "umreženost i međuzavisnost" samosaznajućih sistema. Ljudski je i samo se s drugim ljudima može menjati "(ne)empatičan" stav takve vrste. A "umrežavanje" nekad tome služi, nekad (kao u slučaju SOPA) to onemogućava, ljudi odlučuju, nesavršeni i šašavi kakvi jesu.
docsumann docsumann 12:21 14.01.2012

Re: limes...

gordanac

Mislim - nema granica, samo malenih pomeranja koji tek kroz tok dovoljno dugog vremena (mnooooogooo dužeg od pomerja samog) daju slike "ogromnih koraka i pomeranja granica".


vremena ima na pretek, ako se međusobno ne potamanimo, ali za granice nisam siguran.

po meni, taj neograničen napredak je moguć samo uz neograničen evolutivni razvoj.
jednostavno, ne vjerujem da je ovaj naš današnji oblik dovoljan za tako nešto.

a takva unlimited evolucija neminovno dovodi do preobražaja nas u ŠTA?

meni je pak nekako bliža analogija sa fraktalima ( za koje inače smatram da su osnovni građevni princip šeme svekolikog univerzuma (ne samo našeg))



svaki sledeći iskorak je novi sloj skaliranih identičnih oblika po obodu ove zvijezde, pa iako obim cijele figure, iz koraka u korak teži beskonačnosti gabaritni okvir ukupne slike se praktično ne uvećava.

izlazak u ono iza, ukazalo bi nam na to da je ova naša zvijezda tek jedan sloj na (s oba kraja) beskonačnom fraktalu.

nadam se da se pratimo, looking forward for your feedback
Bojana Maljević Bojana Maljević 12:24 14.01.2012

Re: aha...

Kad sam već tu, mlađa ćerka mi, npr, prebrzo intelektualno odrasta od starije (15, 24), u smislu da previše zna i razmišlja o stvarima koje donose i brige - ona vanredno efikasno koristi web, pamti ko slon, ludo druželjubiva, uvek negde mlati sa drugovima i ja posmatram pa mi se pomešala osećanja - šta, gde i kako ide svet.

Tj, kad sam, posle starije ćerke mislio da "znam" očinstvo - onomad fenomenalna u "neproblematičnim" disciplinama, u matematici, umetnosti i fizičkom, srećna 99.9% vremena, najdublje uživanje u "običnom" postojanju, najdublje koje sam ja ikad kod ikog video, mlađa je došla kao izazov nove vrste, sve uzburkano, raspon raspoloženja ko u surovom romantizmu.

Bravo Milane. I na tekstu a i na ovom postu. Prepoznala sam se skroz, iako su moji dečaci mlađi (15, 9). Ali ISTO:
nsarski nsarski 12:33 14.01.2012

Re: limes...

po meni, taj neograničen napredak je moguć samo uz neograničen evolutivni razvoj.
jednostavno, ne vjerujem da je ovaj naš današnji oblik dovoljan za tako nešto.

a takva unlimited evolucija neminovno dovodi do preobražaja nas u ŠTA?

meni je pak nekako bliža analogija sa fraktalima ( za koje inače smatram da su osnovni građevni princip šeme svekolikog univerzuma (ne samo našeg))


Ove dve podvucene recenice su u kontradikciji, po mom misljenju. Ako je svet gradjen kao fraktal, onda ti ne treba beskonacna inteligencija da ga shvatis: dovoljno je da ukapiras osnovnu gradjevinsku jedinicu i da uvidis da se ona samo ponavlja, samo na visim i nizim skalama. Konceptualno, nista novo ti ne treba sem razumevanja osnovnog bloka - a za to ti ne treba beskonacna mentalna moc, bez obzira koliko je fraktal veliki.
myredneckself myredneckself 12:35 14.01.2012

Re: annex...

Milan Novković
... pogotovo kad vremena bude više, ne samo zato što mašine rade posao,...

Ovo mi je zgodno

Jedva čekam taj fakat, mada ne znam hoću li ga doživeti.
Da dođe vreme, i da se konačno počne shvatati, ili da se ima, i taj vremenski obred. Mnogo ljudi na svetu ni nema kulturu slobodnog vremena. Naučiće, oprošteno, iz dobro znanih razloga.
A ima danas i ljudi koji su izgubili dušu, oni koji, dok im se još ni ne obratiš, u prolazu dovikuju, (a valjda i ležu, i ustaju s tom mantrom ovoga doba) - "nemam vremena". Valjda ne znaju šta će sa sobom i svojim mislima kad ostanu sami.
Da se nauči jedan prost štos - vreme, što ga više deliš, više ga ima.
gordanac gordanac 12:35 14.01.2012

limes...

docsumann:
po meni, taj neograničen napredak je moguć samo uz neograničen evolutivni razvoj.
jednostavno, ne vjerujem da je ovaj naš današnji oblik dovoljan za tako nešto.


...pa evolutivni razvoj JESTE neograničen, to je self-evident, evolucija ti dokazuje i pokazuje KAKO, a ne ZAŠTO i DOKLE (proces je "neosetljiv" na takva pitanja).

O "osnovnom građevinskom materijalu" svog Univerzuma za sada postoji pitanje na koje odgovor traži CERN.
Fraktali su nesrazmerno džinovske, divovske pojave za to što je (verovatno) "osnovni građevinski materijal", ako ja razumem šta ti kažeš.

svaki sledeći iskorak je nova sloj skaliranih identičnih oblika po obodu ove zvijezde, pa iako obim iz koraka u korak teži beskonačnosti gabaritni okvir ukupne slike se praktično ne uvećava.

izlazak u ono iza, ukazalo bi nam na to da je ova naša zvijezda tek jedan sloj na (s oba kraja) beskonačnom fraktalu.

O ovome ne znam ništa.
A ako se msili na teorije "multiversa" - sumnjam u potvrdu te ideje, kosi se sa "ekonomičnošću materije" koja uvek "teži" minimumu energije (da postoji sa, da je troši za), tako nekako otprilike.

docsumann docsumann 12:46 14.01.2012

Re: limes...

Ove dve podvucene recenice su u kontradikciji, po mom misljenju.


slažem se, ja ih nisam ni postavio kao dio iste priče, već upravo kao posebne mogućnosti ili/ili.

Konceptualno, nista novo ti ne treba sem razumevanja osnovnog bloka - a za to ti ne treba beskonacna mentalna moc, bez obzira koliko je fraktal veliki.


i tu se slažem, ali lako je to ovako švrljnuti na suvo, imamo fraktal koji se preslikava i na gore i na dolje, i to je to. problem je da stvarno "uhvatimo" taj repetativni modul.

nsarski, moraću jednom zbog tebe da objavim na blogu svoju KRNJU, TRAPAVU, ZNANSTVENO NEUTEMELJENU i POPRILIČNO ŠUPLJIKAVU KONAČNU TEORIJA SVEGA
docsumann docsumann 12:57 14.01.2012

Re: limes...

...pa evolutivni razvoj JESTE neograničen, to je self-evident, evolucija ti dokazuje i pokazuje KAKO, a ne ZAŠTO i DOKLE (proces je "neosetljiv" na takva pitanja).


otkud to, mi imamo uvid u jedan njen doseg, ništa više. ne vidim pouzdanost tvrdnje da je to nelimitiran proces ...

već sutra se možemo poubijati, i eventualno početi (ono malo preživjelih)iz početak.

A šta ako sutra roboti preuzmu dominaciju na Zemlji, a ljudi im budu služili samo kao baza za uzgajanje nožnih gljivica, neophodnih u sintezi specijalnih vještačkih materijala za njihova senzorska kućišta. Ne bi li to značilo da je neživa tvar napredniji evolucioni oblik od žive materije?

ustvari, vrlo je moguće da je sam inteligencija jedina stvar koja uistinu evoluira. a šta je ona zapravo?

Fraktali su nesrazmerno džinovske, divovske pojave za to što je (verovatno) "osnovni građevinski materijal", ako ja razumem šta ti kažeš.


fraktali su skalirabilni do kojeg god poželimo nivoa, to je , autentična beskonačnost, štobisereklo.
ja ih doživljavam kao algoritamski princip a ne kao samu gradivnu tvar.
nsarski nsarski 13:00 14.01.2012

Re: limes...

imamo fraktal koji se preslikava i na gore i na dolje, i to je to. problem je da stvarno "uhvatimo" taj repetativni modul.


Ja sam vise okrenut kao Propovedniku sa: "nema niceg novog pod suncem", i Trumanovog dodatka: "osim istorije koju ne poznajes" (inace ti ne bi izgledalo novo).

A sto se tice:
moraću jednom zbog tebe da objavim na blogu svoju KRNJU, TRAPAVU, ZNANSTVENO NEUTEMELJENU i POPRILIČNO ŠUPLJIKAVU KONAČNA TEORIJA SVEGA
I'm looking forward to it
gordanac gordanac 13:13 14.01.2012

limes...

otkud to, mi imamo uvid u jedan njen doseg, ništa više. ne vidim pouzdanost tvrdnje da je to nelimitiran proces ...

već sutra se možemo poubijati, i eventualno početi (ono malo preživjelih)iz početak.

Kakve veze ima evolucija sa odlukom ljudi da se poubijaju ? ("jer im se ovde nije dopalo..." )
I ne znamo mi nikakve "dokaze o dosegu" evolucije, mi imamo dokaze KAKO se ona dešava i priroda tog procesa je da je neograničen. Antropomorfizam je posmatrati ljudsku vrstu kao "doseg", takvi smo kakvi smo i (manje-više) znamo KAKO smo evolucijom trenutno u obliku u kom jesmo, ništa više.

O tome "ko će i kako vladati planetom" - evolucija nudi (praktično) beskonačan skup odgovora i treba biti samoljubiv (a mi ljudi to jesmo) i prilično šašav (a tek to smo) pa videti pred sobom stotine i stotine miliona godina u kojima nam se pokazuje KAKO se evolucija odvija i onda smatrati da naših milion (ili mnogo manje) godina razvoja ili stotinak hiljada "civilizacijskog" razvoja na bilo koji način označava ikakav "doseg" evolucije. To su dve potpuno odvojene stvari.

fraktali su skalirabilni do kojeg god poželimo nivoa, to je , autentična beskonačnost, štobisereklo.
ja ih doživljavam kao algoritamski princip a ne kao samu gradivnu tvar.

Koliko ja znam - ovo ti baš nem anekog smisla, ali moguće je da jednostavno - ne razumem.
docsumann docsumann 13:14 14.01.2012

Re: limes...

Ja sam vise okrenut kao Propovedniku sa: "nema niceg novog pod suncem", i Trumanovog dodatka: "osim istorije koju ne poznajes" (inace ti ne bi izgledalo novo).


pa to se savršeno uklapa
nsarski nsarski 13:18 14.01.2012

Re: limes...

pa to se savršeno uklapa

Ne bas savrseno. Ne treba ti ekstra pamet da razumes nesto sto si vec razumeo. Tako da ta pretpostavljena evolucija pameti, osim ako nam ne donosi neku prednost u bioloskom prezivljavanja, uopste nije potrebna niti ce se desiti. Nama je nasa ogranicenost za sada dovoljna, hvala na pitanju.
ecce-florian ecce-florian 13:23 14.01.2012

Re: aha...

Iz tog teksta: da li je ovo empatija?


Ovo baš i nije empatija ili možda jeste?

Kačio sam ovo već juče ali ne mogu da odolim i ovde

Pitanje glasi:
Šta se dešava ako neka druga vrana više voli da gleda koncert nego četiri skakaonice?




docsumann docsumann 13:32 14.01.2012

Re: limes...

fraktali su skalirabilni do kojeg god poželimo nivoa, to je , autentična beskonačnost, štobisereklo.
ja ih doživljavam kao algoritamski princip a ne kao samu gradivnu tvar.

Koliko ja znam - ovo ti baš nem anekog smisla, ali moguće je da jednostavno - ne razumem


nije to moj fantaziranje, to sam pokupio od nekih malo pametnijih ljudi.
fraktalne strukture su uočene u vodenim tokovima, strukturi korjenja i lišća kod biljaka, kod krvnih sudova, kristalizacija ...

kroz nastajanje i formitranje teorije haosa oni su otkrivani u najrazličitijim oblastima ljudskog saznavanja o prirodi i društvu - fluktuacije cijena na tržištu, populacione stope u ekostaništima, frekventnim analitzama najrazličitijih sistema ...

dakle po srijedi je jedan univerzalni modus na kojem se zasnivaju mnoge pojave u svijetu oko nas.

a paJz sad ovu analogiju, imamo Veliki Prasak kao inicijalni upliv materije u ovaj naš svemir. u tom svemiru postoje mjesta gdje materija ponire , crne rupe. postoje hipoteze po kojima prilikom "isparavanja" crnih rupa materija izgubljena u njoj uvire u neki drugi univerzum - fraktakno grananje, par excelance.


dakle ako postoji neki matematički princip pogodan za struktuiranje svekolikog svemira, fraktali su najozbiljniji kandidati za tu ulogu.
docsumann docsumann 13:35 14.01.2012

Re: limes...

Ne bas savrseno. Ne treba ti ekstra pamet da razumes nesto sto si vec razumeo


mislio sam na fraktale, a ne na evoluciju
gordanac gordanac 13:42 14.01.2012

limes...

...i - aha!

Problem ti je kad ja kažem da evolucija daje odgovor na pitanje KAKO se nova vrsta stvara, (a ne zašto i dokle) ali nemaš taj problem kad su fraktali u pitanju? :)
Fraktali su takođe odgovor na pitanje KAKO, (između ostalog), a ne zašto i dokle, samo u sasvim i potpuno drugačijem kontekstu.
Ipak je kontekst - sve.
nsarski nsarski 13:43 14.01.2012

Re: limes...

mislio sam na fraktale, a ne na evoluciju


OK, a evo ti (improvizovan) razlog zasto se fraktali mogu povezati sa evolucijom inteligencije tako sto je negiraju.

Objasniti nesto novo, kaze Fejnman, znaci povezati sa necim sto vec znas. To je osnovni proces ucenja - u pitanju je redukcija na poznato. Ako je to tako, a ja verujem da jeste, onda je ta redukcija, ili svodljivost na nesto vec poznato, pokazatelj da je i znanje fraktalne prirode, na svoj nacin. Jednom kad imas osnovne koncepte kao gradjevinski blok celokupnog znanja, nikakva ti veca inteligencija nije potrebna da uvecavas to znanje. To sam hteo da kazem.
Hansel Hansel 13:44 14.01.2012

Re: aha...

nsarski
Evo linka koji sam hteo da stavim na Jeremijinom blogu, a ima veze sa empatijom, moralom, mirror neuronima i Bogom (whew!), pa sam posle odustao.Pisao je jedan vrsni primatolog: Morals without God?

Da ne ulazim sada u polemiku s tekstom i nekim postavkama (mene generelano nervira što obe strane u raspravi teizam-ateizam često neke probleme posmatraju kao "srasle" - pa ako se dokaže ili osnovano posumnja u neke religijske postavke to odmah obara koncept religije generalno, a zastupnici religije zaista shvate naučna saznanja kao atak na religiju i sebe... ) Jer, ako neko kaže da je moral (em/simpatija) "ugrađen-a" u ljudska bića i da je sve to postojalo i pre danas živućih religija (kao da raznih oblika verovanja nije bilo i pre pisane istorije), nužno bi se bilo upitati kako je i ugrađen, a možda i ko ga je ugradio - Bog ili priroda. Ali, da ne idemo u tom smeru sada.

Očigledno je da društvo odvajkada pokušava da neke od prirodnih osobina (valjda i potencijala) svih ljudi favorizuje, a druge suzbije. Biće da se vazda suočava s problemom da nisu sve osobine kod svih ljudi jednako zastupljene, pa ni em/simpatija (insistiram na različitosti dva pojma). Pa čak, ako su rečene osobine temelj moralnosti, one nisu garancija da će se jedna te ista jedinka u naoko različitim situacijama jednako ponašati. Pa čak ni prema istim osobama, a da ne govorimo o tzv. "duplim aršinima" za svoje i tuđe. Ne znam da li je u istoriji poznato da je bilo ko nezavisno od religije (samo diskutujem činjenicu) apstrahovao da su sva prava svih ljudi ista. Ako su nešto starogrčki mislioci tako nešto i formulisali u okviru svoje demokratije, ne zaboravimo da demokratija nije važila za robove.

Dakle, ko god da je o tome prvi govorio - neki ateista, Buda, Mojsije, Isus ili Muhamed (a znamo otprilike i redosled i sadržaj tih poruka), sve do Kanta i mnogih drugih, svesno ili ne, s nadahnućem ili samo s promišlju, pokušao je da interveniše u prilično fluidnim i nedoslednim prostorima - psihičkom i socijalnom. Očigledno je da ono što je "ugrađeno" nije bilo dovoljno i da je neki "eksterni" korektiv bio (i ostao) neophodan.

Neki kažu i da je religioznost "ugrađena" - nađoše, kao, neki gen (ako to nije bio sličan trik za "fund raising" poput "Božje čestice", u tvojoj, verujem - tačnoj interpretaciji), a i Jung govoraše da je u svakom od nas "homo religiosus". Rekao je i da se zločin uvek čini iz dela, nikad iz celine, te da je "domaći zadatak" za svakoga - integracija.

100.
docsumann docsumann 13:53 14.01.2012

Re: limes...

Problem ti je kad ja kažem da evolucija daje odgovor na pitanje KAKO se nova vrsta stvara, (a ne zašto i dokle) ali nemaš taj problem kad su fraktali u pitanju? :)


ma nemam ja nikakav problem

a o evoluciji imam tek neke posebne zamisli, ali o tome drugi put.

uhvatili ste me ti i nsarski ovdje u unakrsnop ispitivanje

a ja ću samo da posegnem za slikama sa mog bloga u komšiluku ...






P.S. kontekst je keva
nsarski nsarski 13:58 14.01.2012

Re: aha...

Neki kažu i da je religioznost "ugrađena", nađoše, kao, neki gen

Ah, Dean Hamer!. Taj tip je "nasao" i gen za seksualnu orijentaciju, ali ti njegovi pronalasci su krajnje sumnjivi. Ja se na njih ne bih oslanjao.

Moja poenta je bila da mi, cini se, imamo genetsku/fiziolosku predispoziciju da razvijemo empatiju. Da li cemo je razviti, to je vec drugo pitanje. U svetu u kome zivi Mad Max, na primer, skoro je izvesno da necemo.
nsarski nsarski 14:02 14.01.2012

Re: annex...

EDIT: ne znam da li si ovo propustio: Vlasti Maldiva kupuju novu domovinu.


A ne znam da li si ti ovo propustio:Scotland Gaining Enthusiasm for Independence. Mozda ces i ti dobiti novu domovinu za dz.
Hansel Hansel 15:20 14.01.2012

Re: aha...

nsarski
Ah, Dean Hamer!. Taj tip je "nasao" i gen za seksualnu orijentaciju, ali ti njegovi pronalasci su krajnje sumnjivi. Ja se na njih ne bih oslanjao.
Moja poenta je bila da mi, cini se, imamo genetsku/fiziolosku predispoziciju da razvijemo empatiju. Da li cemo je razviti, to je vec drugo pitanje. U svetu u kome zivi Mad Max, na primer, skoro je izvesno da necemo.

Ma, ko se još oslanja na današnje naučnike! Šalim se, ali to jesam usput napisao. Mada je, po nekom mom iskustvu, činjenica da su neka deca (u neutralnom okruženju) zainteresovanija za pojam Boga (kao što se i u mnogo čemu drugom razlikuju), a druga ne. Dejstvo jednog ili iskombinovano dejstvo više gena, ili čak ništa od toga, nije ni najbitnije (s moje tačke gledišta).

A sa zaključkom se potpuno slažem, to sam i ja hteo bio da kažem (pored ostalog ).
docsumann docsumann 16:20 14.01.2012

Re: limes...

nsarski

Objasniti nesto novo, kaze Fejnman, znaci povezati sa necim sto vec znas. To je osnovni proces ucenja - u pitanju je redukcija na poznato. Ako je to tako, a ja verujem da jeste, onda je ta redukcija, ili svodljivost na nesto vec poznato, pokazatelj da je i znanje fraktalne prirode, na svoj nacin. Jednom kad imas osnovne koncepte kao gradjevinski blok celokupnog znanja, nikakva ti veca inteligencija nije potrebna da uvecavas to znanje. To sam hteo da kazem.


sviđa mi se ovo objašnjenje.
Goran Vučković Goran Vučković 16:36 14.01.2012

Re: annex...


A ne znam da li si ti ovo propustio:Scotland Gaining Enthusiasm for Independence. Mozda ces i ti dobiti novu domovinu za dz.

to je teško propustljivo...

U tom dobijanju novih domovina sam inače za njih ekspert - nadobijao sam se novih domovina u poslednjih dvadeset i kusur godina - zezam se nekad na aerodromima, kad pokažem stari pasoš sa britanskom vizom, kako moja zemlja voli povremeno da menja ime i boju pasoša.

Najbolje je kad tako neki taksista počne da mi objašnjava kako će da teče med i mleko, samo da se odvoje od Engleza - sećanja samo naviru...
Hansel Hansel 17:11 14.01.2012

Re: limes...

docsumann
nsarski
Objasniti nesto novo, kaze Fejnman, znaci povezati sa necim sto vec znas. To je osnovni proces ucenja - u pitanju je redukcija na poznato. Ako je to tako, a ja verujem da jeste, onda je ta redukcija, ili svodljivost na nesto vec poznato, pokazatelj da je i znanje fraktalne prirode, na svoj nacin. Jednom kad imas osnovne koncepte kao gradjevinski blok celokupnog znanja, nikakva ti veca inteligencija nije potrebna da uvecavas to znanje. To sam hteo da kazem.
sviđa mi se ovo objašnjenje.

Da li se ovde radi o strukturi znanja kao takvoj ili o principu asimilacije o kome je govorio Pijaže, ne bih baš bio siguran. Kod Pijažea dva su osnovna principa menjanja psihičkih struktura u sudaru s novim informacijama: asimilacija i akomodacija (koje je preuzeo iz biologije - opet, da l' je to asimilacija il' fraktalnost? ). Kod akomodacije novine su "jače" i psihičke strukture se saobražavaju realnosti, kod asimilacije je suprotno. Samo ravnoteža ova dva procesa u odnosu na realnost rezultira adaptacijom. Asimilacija bez akomodacije ne pomaže obavezno, a nekad je nužna akomodacija bez ostatka, ako se radi o nečemu previše novom, drukčijem.
nsarski nsarski 17:33 14.01.2012

Re: limes...

Kod Pijažea dva su osnovna principa menjanja psihičkih struktura u sudaru s novim informacijama: asimilacija i akomodacija (koje je preuzeo iz biologije - opet, da l' je to asimilacija il' fraktalnost?

Pijaze govori o razvojnoj psihologiji, procesu gde se prvi koncepti uce, i cinjenici da razvoj mozdanih mreza kod dece ima odredjeni vremenski redosled. Koliko znam, odrasli ljudi nemaju te konceptualne skokove u nivou spoznaje, ali ispravi me ako nisam u pravu.
gordanac gordanac 18:06 14.01.2012

:))

Goran Vučković

A ne znam da li si ti ovo propustio:Scotland Gaining Enthusiasm for Independence. Mozda ces i ti dobiti novu domovinu za dz.

to je teško propustljivo...

U tom dobijanju novih domovina sam inače za njih ekspert - nadobijao sam se novih domovina u poslednjih dvadeset i kusur godina - zezam se nekad na aerodromima, kad pokažem stari pasoš sa britanskom vizom, kako moja zemlja voli povremeno da menja ime i boju pasoša.
javascript:;
Najbolje je kad tako neki taksista počne da mi objašnjava kjavascript:;ako će da teče med i mleko, samo da se odvoje od Engleza - sećanja samo naviru...

:))
Čubaka, ne popuštaj sentimentu - pusti h, kokanda moraju sami da ukapiraju, ne ide drugačija :)
Što se tiče Hansa Roslinga, ti "lepi" mašinu za veš, a ja ću da dodajem celu njegovu stranicu, valjda ćemo nešto "umrežiti" :))

Help Us Cross The River Of Myths

I - "bonus pack" - čovek koji svojom pričom potpuno menja dosadašnji smisao stiha "Fly Me To The Moon", lako ukapiraš da je to samo pitanje vremena, imali svi veš mašine ili nemali...


docsumann docsumann 18:13 14.01.2012

Re: limes...


prva naša znanja dolaze u osnovnim pojmovima, naučimo slova, boje, imena predmeta (sačinjena od slova), zatim učimo o osbinama tih predmeta, pa je tako ringla pec-pec, a čokolada njam-njam itd, itd.
polako usvajamo složenije pojmove, uočavamo relacije i kauzalnosti, pa ako se šporet isključi ringla više nije pec-pec, ako je čokolada stara ona i nije baš tako njam-njam.

vremenom počinjemo da učimo i matematiku, pa prirodne nauke, druge jezike, čitamo, istražujemo, i na kraju steknemo neki fond znanja s kojim možemo da učestvujemo na diskusijama po blogovima ... ono što pretpostavljam da je nsarski rekao je da je svaki novi paket znanja koji uspjemo da utuvimo sebi u glavu u biti sastavljen od onih istih elementarnih pojmova (slova, boja, slika, iz njih nastalih širih pojmova, apstraktnih relacija ... ).
priroda strukture onoga što poimamo je uvijek ista, samo drukčije uobličena.

e, sad, moje početno pitanje je bilo da li na taj način mi možemo dosegnuti neke radikalno nove uvide u stvarnost.

koliko ja kapiram sarskog i gordanac, oni pretpostavljaju da to nagomilavanje može, na veeeoma dug rok, dati sve tražene odgovore.
moje mišljenje je da može dati odgovore samo na pitanja koja sa mogu odgonetnuti na taj način, nikako ne na sva.

čitav jedan domen stvarnosti ostaje izvan dohvata takvog razuma koliko god bilo njegovo uvećanje.

i to je bila poenta one analogija sa fraktalnom zvijezdom, imaćemo figuru čiji je obim beskonačan, ali ona će i dalje zahvatati sasvim ograničenu površinu.
nsarski nsarski 18:43 14.01.2012

Re: limes...

e, sad, moje početno pitanje je bilo da li na taj način mi možemo dosegnuti neke radikalno nove uvide u stvarnost.


A moj pocetni komentar je bio da "stvarnost" nema nikakve nedokucive osobine za koje su nam potrebni radikalno novi uvidi ili radikalno nova pamet. Ovde iskljucivo mislim na stvarnost kako je mi vidimo.

Nedavno sam gledao i citao nesto o pesmi kitova i nasem tuznom pokusaju da je razumemo. U pitanju je proizvodnja kompleksnih akustickih signala, vezanih za godisnje doba, klimu, vreme parenja, i jos ko zna cega jos, o cemu mi pojma nemamo. Svi nasi pokusaji da je razumemo se svode na radukciju (opet to svodjenje na poznato!) kitovske "logike" na nasu. I tu smo zasli u corsokak. E, to je istinski nova stvarnost za koju nam je potrebna radikalno nova inteligencija (koju kit ima, a mi ne). Nasi pateticni pokusaji da je razumemo samo svedoce o nasoj ogranicenosti.
Da ne govorim, naravno, o onim traljavim pokusajima da zamislimo kako bi, mozda, vanzemaljci mogli da izgledaju i da se ponasaju. Kitovi su nasi zemaljci (zemljaci), ali su nam bliski koliko i stanovnici Jupitera.
Hansel Hansel 18:56 14.01.2012

Re: limes...

Docs, razumeo sam ja (mislim) suštinu onoga što ste pričali, no - učinilo mi se da tu ima još nešto, ili makar to isto može da se gleda i na drugi način. A pogledaj i odgovor nsarskom odmah ispod.
nsarski
Kod Pijažea dva su osnovna principa menjanja psihičkih struktura u sudaru s novim informacijama: asimilacija i akomodacija (koje je preuzeo iz biologije - opet, da l' je to asimilacija il' fraktalnost?Pijaze govori o razvojnoj psihologiji, procesu gde se prvi koncepti uce, i cinjenici da razvoj mozdanih mreza kod dece ima odredjeni vremenski redosled. Koliko znam, odrasli ljudi nemaju te konceptualne skokove u nivou spoznaje, ali ispravi me ako nisam u pravu.

Pijaže se svakako bavio razvojnom psihologijom, ali... i na ovom primeru se može videti fraktalnost! A, ne drži me za reč, mislim da i Pijaže govori o umnožavanju struktura - očigledno je i u tome koristio nalogiju s biologijom.

Ono što ja pamtim je da asimilacija i akomodacija nisu mehanizmi vezani samo za skokove iz stadijuma u stadijum, nego da su oni prisutni praktično u svakom učenju (naravno, pojam učenja u najširem smislu), a strukture spontanim sazrevanjem i pod uticajem sredinskih faktora prave kvalitativne skokove u svojoj organizaciji. Zamislivo mi je i da se ti skokovi mogu desiti i pod "pritiskom" zadataka koje mentalni aparat ne može da asimiluje postojećim strukturama (formalno mišljenje bi verovatno bilo mnogo ređe da nema sistemskog obrazovanja), a moje razrešenje dileme "Pijaže ili Vigotski" bilo je: "I Pijaže i Vigotski"! Mislim i danas da je to sasvim razumna eklektika, a činilo mi se (i čini) da su zapravo vrlo komplementarni, ako se već mnogo i ne preklapaju (mada sam ja oduševljeno video principe asimilacije i akomodacije u razvoju pojmova po Vigotskom).

EDIT: Kod kitova i drugih tako različitih stvari očigledno je potrebno - da se akomodiramo! Meni sada na pamet pada da bi trebalo da u istraživanje uključe nadarenu i zainteresovanu decu, koja su "mapine za učenje jezika", e, sad, da li i drugih bića, pitanje je...
nsarski nsarski 19:28 14.01.2012

Re: limes...

Zamislivo mi je i da se ti skokovi mogu desiti i pod "pritiskom" zadataka koje mentalni aparat ne može da asimiluje postojećim strukturama (formalno mišljenje bi verovatno bilo mnogo ređe da nema sistemskog obrazovanja), a moje razrešenje dileme "Pijaže ili Vigotski" bilo je: "I Pijaže i Vigotski"!


Ja sam se nekad bavio ovim i imam nesto malo znanja (ali zaista malo!) o razvojnoj dinamici. Proces ima, ako hoces, "fraktalni" karakter jer se ista stvar ponavlja bez obzira o kakvom je novm znanju rec - od ucenja jezika do ucenja da plivas. Relevantni ljudi su Kurt Fisher sa Harvarda i njegov Dynamical Development Lab, Paul van Geert, van der Maas, Molenaar, itd.
Hansel Hansel 20:22 14.01.2012

Re: limes...

Hvala, deluje vrlo zanimljivo, nadam se da ću naći vremena da ozbiljnije proučim lieraturu sa spiska!
nsarski nsarski 21:05 14.01.2012

Re: limes...

Hvala, deluje vrlo zanimljivo, nadam se da ću naći vremena da ozbiljnije proučim lieraturu sa spiska!


Ako stignes, pogledaj i sta je nsarski imao da promrsi o tome
Goran Vučković Goran Vučković 21:28 14.01.2012

Re: :))

Čubaka, ne popuštaj sentimentu - pusti h, kokanda moraju sami da ukapiraju, ne ide drugačija :)
Što se tiče Hansa Roslinga, ti "lepi" mašinu za veš, a ja ću da dodajem celu njegovu stranicu, valjda ćemo nešto "umrežiti" :))

Sjajno, posetio stranicu i pridružio se inicijativi, hvala.

I - "bonus pack" - čovek koji svojom pričom potpuno menja dosadašnji smisao stiha "Fly Me To The Moon", lako ukapiraš da je to samo pitanje vremena, imali svi veš mašine ili nemali...

Super izgleda - si videla ovo?
gordanac gordanac 21:42 14.01.2012

Re: :))

Goran Vučković
Čubaka, ne popuštaj sentimentu - pusti h, kokanda moraju sami da ukapiraju, ne ide drugačija :)
Što se tiče Hansa Roslinga, ti "lepi" mašinu za veš, a ja ću da dodajem celu njegovu stranicu, valjda ćemo nešto "umrežiti" :))

Sjajno, posetio posetio stranicu i pridružio se inicijativi, hvala.

I - "bonus pack" - čovek koji svojom pričom potpuno menja dosadašnji smisao stiha "Fly Me To The Moon", lako ukapiraš da je to samo pitanje vremena, imali svi veš mašine ili nemali...

Super izgleda - si videla ovo?

:)
Jesam!
< muvam ti se ja po raznim mestima na kojima se odlučuje o obnovljivim i o novim izvorima energije :)) >



snezana mihajlovic snezana mihajlovic 21:42 14.01.2012

Re: :))

potpuno menja dosadašnji smisao stiha "Fly Me To The Moon"

Super izgleda - si videla ovo?

sto mu gromova,
znala sam.
:)
gordanac gordanac 21:45 14.01.2012

Re: :))

snezana mihajlovic
potpuno menja dosadašnji smisao stiha "Fly Me To The Moon"

Super izgleda - si videla ovo?

sto mu gromova,
znala sam.
:)

:))))
come to the dark side
<< we have cookies and we all are geeks >>

Goran Vučković Goran Vučković 21:59 14.01.2012

Re: :))

Jesam!

Interesantno je da pokušava da navata fondove preko vojske, pošto oni imaju manje kočnica za nuklearna instraživanja
Milan Novković Milan Novković 22:02 14.01.2012

Re: annex...+ (troll :)

ali ne vidim kako i na koji način možeš isključiti ključni parametar celog procesa - ljudsko biće

Ne može da se isključi, naravno, ja kad kažem "mreža" mislim i na DNK "componente" u njoj.

PIPE, SOPE i ostali - nebitni, ako mene pitaš, toliko je sad bogat i raznovrstan, pa sve prisutan aplikativni i informativni prostor da su oni istorija pre nego što su se desili.

Ok, wanton piraterija bi pobila neke industrije i potrebne su neke kontrole, ali i da se moćnicima može kako im se hoće i dalje je pitanje šta im je u interesu.

R. Laughlin je pre samo 3 godine napisao knjigu The Crime of Reason: And the Closing of the Scientific Mind, a mislim da u US već danas vide njihovu patent i copirajt praksu kao strategijsku slabost koja im podriva talenat i plodnu infrastrukturu za napredak. I menjaju zakone.

Koliko god vlastodršci uvrtali ruke ICT kompanijama vreme radi svoje, u najgorem slučaju će, npr, Linux i Open Source biti dovoljno dobri, fluidni i operativni da ćemo prestati da razmišljamo da li i koliko žrtvujemo produktivnost ako pređemo na OpenSource.

I to mi je najgori slučaj, bolji je ono što se sad dešava, more aplikacija na main stream platformama i žestoka konkurencija.
gordanac gordanac 22:07 14.01.2012

Re: :))

Goran Vučković
Jesam!

Interesantno je da pokušava da navata fondove preko vojske, pošto oni imaju manje kočnica za nuklearna instraživanja

Jeste.
A evo ovde možeš videti zašto i kako (s tim što tema nije završena, komplikovana stvar, "too many parameters" kao i svuda gde su ljudi):



(klik na slik - odatle je i onaj Tindale pdf. koji sam postavila u gornjem komentaru, ovde on ima kritičke opaske iz 22.12.2011., o istoj temi - thorium)
gordanac gordanac 22:25 14.01.2012

annex...+ (troll :)

Milan Novković
ali ne vidim kako i na koji način možeš isključiti ključni parametar celog procesa - ljudsko biće

Ne može da se isključi, naravno, ja kad kažem "mreža" mislim i na DNK "componente" u njoj.

PIPE, SOPE i ostali - nebitni, ako mene pitaš, toliko je sad bogat i raznovrstan, pa sve prisutan aplikativni i informativni prostor da su oni istorija pre nego što su se desili.

Ok, wanton piraterija bi pobila neke industrije i potrebne su neke kontrole, ali i da se moćnicima može kako im se hoće i dalje je pitanje šta im je u interesu.

R. Laughlin je pre samo 3 godine napisao knjigu The Crime of Reason: And the Closing of the Scientific Mind, a mislim da u US već danas vide njihovu patent i copirajt praksu kao strategijsku slabost koja im podriva talenat i plodnu infrastrukturu za napredak. I menjaju zakone.javascript:;

Koliko god vlastodršci uvrtali ruke ICT kompanijama vreme radi svoje, u najgorem slučaju će, npr, Linux i Open Source biti dovoljno dobri, fluidni i operativni da ćemo prestati da razmišljamo da li i koliko žrtvujemo produktivnost ako pređemo na OpenSource.

I to mi je najgori slučaj, bolji je ono što se sad dešava, more aplikacija na main stream platformama i žestoka konkurencija.


Pa, nije sasvim tako, evo pokušaću da ilustrujem:
Danas se dogodilo sve ovo:

1. White House blog:

Obama Administration Responds to We the People Petitions on SOPA and Online Piracy

2. Barack Obama (himself):



3. mediji:

SOPA delayed

Da sam na tvom mestu nikad ne bih potcenjivala "opasnost po sve" kad zakonodavac donosi odluke :))

Niti pravu moć koju imaju ljudi kad strateški znaju - šta hoće.



(spisak ljudi, kompanija, IT sektora ove inicijative je izvanredno širen, znalci, čisti)

So far so good, rekli bi protivnici SOPA i PIPA, ali - proces je tek pred svima njima (i nama).
Da li je sve to primer "umrežavanja"?
Naravno!
Da li nam nova sredstva komunikacije (i sve tehnologije) štede vreme "umrežavanja?
Naravno!
Da li sredstva komunikacije mogu, sama po sebi, da čine komunikaciju boljom?
Ne, naravno!
I nikada nisu mogli i nikada neće moći (od kamena do interneta) - to moraju ljudi da rade, a naročito onda kad je takva komunikacija "protivna njihovoj prirodi".

Hansel Hansel 23:07 14.01.2012

Re: limes...

nsarski
Hvala, deluje vrlo zanimljivo, nadam se da ću naći vremena da ozbiljnije proučim lieraturu sa spiska!
Ako stignes, pogledaj i sta je nsarski imao da promrsi o tome

Aha, kad mi pozajmiš kintu da pročitam tvoj članak! Ionako će da ti se vrati!
Buy This Article $45.00 / £30.00 Rent This Article Now for 24 hours
$5.99 /£3.99 /€4.49

Ali, pročitao sam apstrakt. Glupo je da ti odajem priznanje jer svi mi ovde vrlo dobro znamo ko si! U svetlu pročitanog mogu da kažem, na osnovu svog samouvida da sam (nedovoljno zrelo) bežao od nelinearnog samoprevazilaženja (igram se malo gradivom) ceneći (mladalački) da bi me taj skok previše udaljio od moje prirode, pa sam bežao i od sopstvenog formalnog mišljenja, i od onog nivoa za koji sam možda (bio) sposoban. Ovo sam pokušao da kažem da bi investicija pozajmice za moje čitanje možda bila donekle - promašena!

U svakom slučaju, iskreno - svaka čast, a ako bude neke prilike, naravno da ću pročitati.
Goran Vučković Goran Vučković 23:34 14.01.2012

Re: :))


(klik na slik - odatle je i onaj Tindale pdf. koji sam psotavila u gornjem komentaru, ovde on ima kritičke opaske iz 22.12.2011., o isotj temi - thorium)

Aha, hvala!
nsarski nsarski 23:39 14.01.2012

Re: limes...

Aha, kad mi pozajmiš kintu da pročitam tvoj članak! Ionako će da ti se vrati!

Ma, malo se zezam. Poslacu ti .pdf fajl - sada iz nekih birokratskih razloga moram te stvari da skupljam na gomilu (srpska papirologija, nista bitno) pa ce mi biti pri ruci.
U svakom slucaju, poenta gornjeg razgovora je bila da je dinamicki proces ucenja isti (da ne kazem fraktalni), ali time se nikakvi radikalno novi koncepti ne sticu. Na primer, prodjes kroj jedan proces da naucis Francuski. Slican proces ponovis kad naucis Spanski, itd. Ali to je sve "vidjeno" da tako kazem. Nista radikalno novo.
Hansel Hansel 01:04 15.01.2012

Re: limes...

Pa, i ja se malo zezam.

Očekujem taj .pdf - dojaviću e-mail preko PP-a, ili ćeš ti to već da postaviš na neki server...

Imam neki komentar na primer s jezicima i nove koncepte (pomišljam da se poznavanjem više jezika otvara prostor za lakše uočavanje morfologije tih jezika, za formalizaciju gramatike koja je "nemušta" kad učimo maternji jezik, ili još neki paralelno s njim...) , ali 'aj'mo to sutra, ako stignemo... ali svakako me zanima da li bi spontano uočavanje gramatičkih pravila kvalifikovao kao novi koncept ili ne, tj. da li bi formalizacija stečenog znanja bio novi koncept - meni se čini da da.

Laku noć i hvala na razgovoru!
docsumann docsumann 04:01 15.01.2012

Re: limes...

A moj pocetni komentar je bio da "stvarnost" nema nikakve nedokucive osobine za koje su nam potrebni radikalno novi uvidi ili radikalno nova pamet. Ovde iskljucivo mislim na stvarnost kako je mi vidimo


nsarski ... e, ti TO stvarno moraš da probaš , zajebi smajlija, ne zezam se uopšte ; ))))))
Hansel Hansel 11:16 15.01.2012

Re: limes...

Znaš li, Docs, da sam se suzdržavao da pomenem tvoje DMT iskustvo kao primer za "novu realnost" koja možda može biti drastično drugačija od sveg dotadašnjeg iskustva... Ali sam, otprilike, znao šta se tome može sve prigovoriti, pa sam mudro ćutao (za promenu).
docsumann docsumann 12:06 15.01.2012

Re: limes...

Znaš li, Docs, da sam se suzdržavao da pomenem tvoje DMT iskustvo kao primer za "novu realnost" koja možda može biti drastično drugačija od sveg dotadašnjeg iskustva... Ali sam, otprilike, znao šta se tome može sve prigovoriti, pa sam mudro ćutao (za promenu).




desetak minuta jurnjave niz veliki kosmički rolekoster fraktal ...




Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana