Budućnost| IT| Nauka| Obrazovanje| Tehnologija

ComSIS – naš časopis na SCI listi

Dragan Pleskonjic RSS / 10.01.2012. u 16:58

cover.php?vol=0804Naučni časopis Computer Science and Information Systems (ComSIS) je uvršten na SCI listu (Journal Citation Reports by Thomson Reuters) za 2010. godinu sa dvogodišnjim impakt faktorom od 0.324. Ovo više i nije baš tako nova vest, ali je svakako veoma važna za našu nauku, a nisam siguran da je medijski adekvatno propraćena (ako je uopšte neko o tome i pisao). 

Šta je impakt faktor?

Svake godine izračunavaju se faktori uticaja (engl. impact factor) za sve časopise koji se referišu u citiranim bazama (Science Citation Index Expanded i Social Science Citation Index) i za sve časopise koji su bili citirani u njima. Na osnovu dobijenih rezultata biraju se novi časopisi ili isključuju već postojeći. Faktor uticaja časopisa je danas veoma raširen kriterijum za izbor časopisa u bibliotekama, kao i za izbor u kom časopisu objaviti rad. Detaljnije o tome kako se računa impakt faktor pogledajte ovde.

U naučnoj zajednici, broj objavljenih radova u časopisima na SCI listi je jedan od najznačajnijih pokazatelja uspešnosti, kvaliteta i vrednosti rada istraživača, naučnika i institucija u kojima rade. Ovo je takođe značajan pokretač obrazovanja, razvoja i privrede svake zemlje. Časopisi na SCI listi u pravilu imaju veoma stroge recenzije i objavljivanje rada zahteva veliku predanost i trud. Ukratko: strogi kriterijumu obezbeđuju da samo najkvalitetniji radovi, koji nose naučno-istraživački doprinos, prolaze recenziju i budu objavljeni. Imati (još jedan) časopis na SCI listi je veliki uspeh i značajan za ugled naše zemlje u svetskoj naučnoj zajednici.

Podaci o časopisu ComSIS

Časopis za računarske nauke i informacione sisteme ComSIS, ISSN 1820-0214, počeo je da izlazi 2004. godine. U opisu časopisa na zvaničnom sajtu stoji:

ComSIS publishes original papers of lasting value covering both theoretical foundations of computer science and commercial, industrial, or educational aspects that provide new insights into design and implementation of software and information systems. ComSIS also welcomes surveys papers that contribute to the understanding of emerging and important fields of computer science. Regular columns of the journal cover reviews of newly published books, presentations of selected PhD and master theses, as well as information on forthcoming professional meetings. In addition to wide-scope regular issues, ComSIS also includes special issues covering specific topics in all areas of computer science and information systems.

Izdavač je konzorcijum 11 institucija sa 4 univerziteta i SANU.

Sadašnji glavni urednik (Editors-in-Chief) časopisa je prof. Mirjana Ivanović.

Raniji glavni urednici su bili:
• Prof. Ivan Luković, 2006 - 2009
• Prof. Vladan Devedžić, 2005
• Prof. Branislav Lazarević, 2003 - 2004

Ostali detalji o časopisu na su ovde.

Mislim da je ovo vredno dostignuće, čestitam na postignutom uspehu i želim još veći impakt faktor u narednim godinama.

Takođe, ako posetite ScienceWatch sajt i odaberete Countries (u sredini), naći ćete tekst: "Serbia continues its domination of this analysis, with Rising Star status in multiple fields" i listu oblasti u kojima naša nauka beleži rast.



Komentari (24)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 17:46 10.01.2012

super

zamisli nema ovog jurnala u svetskoj databazi odakle sve biblioteke pozajmljuju bibliographic records (OCLC) sto je jako cudno jer je u sklopu DOAJ casopisa a ja sam licno radila na katalogiranju casopisa za OCLC koji pripadaju DOAJ-u. nazalost nisu mi dali casopise iz Srbije pa ne znam da li je nekome promaklo da ovaj casopis katalogira ili jednostavno nije bio na listi. kako i da je saljem primedbu CONSER koordinatorima jer ne mogu da im oprostim ovaj propust : ))

nego sve o impakt faktoru imas i ovde, direktno na thomson reuters web strani




jinks jinks 18:49 10.01.2012

Re: super

Ima ga na Kobsonu:

Podaci o časopisu

ISSN 1820-0214
Naslov Computer Science and Information Systems / ComSIS
Skr. naslov (ISI) COMPUT SCI INF SYST
Rang časopisa u Journal Citation Report-u za period 1981-2010

2010
oblast / impakt faktor 0.324
Computer Science, Information Systems 117/128
Computer Science, Software Engineering 89/99

sto znaci da je prvi put 2010. dobio IF kategorizaciju.

Po nasoj kategorizaciji ovaj casopis spada u kategoriju M23.

Inace postoji jos jedan casopis u Nisu, koji je takodje kategorija M23.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:03 10.01.2012

Re: super

njanja_de.manccini
saljem primedbu CONSER koordinatorima jer ne mogu da im oprostim ovaj propust : ))


Odlično, hvala.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:06 10.01.2012

Re: super

jinks
sto znaci da je prvi put 2010. dobio IF kategorizaciju.


Da, mislim da jeste 2010.
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:25 10.01.2012

коме треба фактор и зашто

Прво, ово јесте супер вест, и велики је успех бити излистан. Моје искрене честитке.

С друге стране, с овим
U naučnoj zajednici, broj objavljenih radova u časopisima na SCI listi je jedan od najznačajnijih pokazatelja uspešnosti, kvaliteta i vrednosti rada istraživača, naučnika i institucija u kojima rade.

се не слажем уопште. Мислим да је импакт фактор озбиљна будалаштина која само замагљује ствари (а понекад и штети) и углавном служи лењим администраторима да доносе одлуке о стварима о којима немају појма (те бројке им дају привид да је ту нешто као измерено) и компанији која их рачуна да зарађује новац продајући своје базе.

Да не идем уопште даље зашто и како је тај фактор апсолутно непоуздана мера вредности нечијег рада, да само кажем да никада није тачно израчунат. Постоје случајеви када је рад у бази, али није коректно повезан са ауторима (с једним или више) и стога даје нетачне факторе за такве ауторе. Овакви случајеви нису ретки, а компанију која одржава базу заболе уво за то, јер нихов циљ није да направе поуздану базу, већ да је продају, а продају је адмистраторима, које такође не интересује колико су подаци поуздани, већ купују себи покриће да су као нешто радили, упоређивали и одлучивали.

Научној заједници, у суштини, ти бројеви уопште не требају. Знају људи ко је ко у својој области па таман да се бројеви разликују десетоструко. Уосталом, знали су то и пре него што су те базе и фактори постојали.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 23:06 10.01.2012

Re: коме треба фактор и зашто

jeste ovo je tacno. zahteva se od naucnika da sami azuriraju svoje clanke koristeci researcherID kako bi im svi clanci bili povezani sa njihovim imenom. ja sam ovo cak i pokrenula kao problem na sastanku koji smo imali sa predstavnicima thomson reutersa i dobila odgovor da ostaje na naucnike da sami azuriraju svoj profil.

samo da dodam da ovaj SCI i SSCI index nije bitan za sve discipline. ovo moze marco da potvrdi : )
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:17 10.01.2012

Re: коме треба фактор и зашто

marco_de.manccini
Мислим да је импакт фактор озбиљна будалаштина која само замагљује ствари (а понекад и штети) и углавном служи лењим администраторима да доносе одлуке о стварима о којима немају појма (те бројке им дају привид да је ту нешто као измерено) и компанији која их рачуна да зарађује новац продајући своје базе.


Uh... Da li to znači, drugim rečima, da su "džaba krečili" trudeći se da stignu na SCI listu i dobiju impakt faktor?!

marjan_milosevic marjan_milosevic 23:50 10.01.2012

Re: коме треба фактор и зашто

"Ako ne možete da ih pobedite, pridružite im se." Na PhD studijama, za izbore u zvanja, na projektima, traže se radovi u časopisima na SCI listi. A na toj listi ima raznoraznih - od odličnih časopisa do "časopisa".
ComSIS spada među ove prve i siguran sam da će držati nivo i dalje. Super je i što je besplatno dostupan on-line.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 00:25 11.01.2012

Re: коме треба фактор и зашто

Na PhD studijama, za izbore u zvanja, na projektima, traže se radovi u časopisima na SCI listi.


jeste, ali to nije slučaj sa svim disciplinama. recimo matematičare boli uvo za SCI impakt faktor.
marco_de.manccini marco_de.manccini 07:18 11.01.2012

Re: коме треба фактор и зашто

Uh... Da li to znači, drugim rečima, da su "džaba krečili" trudeći se da stignu na SCI listu i dobiju impakt faktor?!

Ни најмање. Већ сам честитао успех.

Бити на листи или не јесте велика разлика. Ту је дистинкција веома јасна.

Истовремено, све оне даље и (у теорији) финије нумеричке заврзламе су више шупље него што изгледају и каквим се продају. И пошто ме мрзи да идем у детаље, а и немам времена, оставићу на томе.

*

Другачије речено, то што ја не сматрам импакт фактор веома добрим инструментом, не значи да није успех бити уврстан на листу часописа путем којих се импакт одређује. Па и Нобелова награда за мир залута где јој место није, али ја се не бих бунио да постанем члан Норвешке академије.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:07 11.01.2012

Re: коме треба фактор и зашто

Jedan šaljivi pogled na izračunavanje impakt faktora:



Linkovano sa Kobsona.
marco_de.manccini marco_de.manccini 01:29 12.01.2012

Re: коме треба фактор и зашто

sa predstavnicima thomson reutersa i dobila odgovor da ostaje na naucnike da sami azuriraju svoj profil.

Ја да ажурирам базу тамо неке фирме, базу коју они продају мом универзитету?

Па сваке године већ достављам универзитету свој резиме. И то бесплатно.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:17 12.01.2012

Re: коме треба фактор и зашто

marco_de.manccini

Да не идем уопште даље зашто и како је тај фактор апсолутно непоуздана мера вредности нечијег рада, да само кажем да никада није тачно израчунат. Постоје случајеви када је рад у бази, али није коректно повезан са ауторима (с једним или више) и стога даје нетачне факторе за такве ауторе. Овакви случајеви нису ретки, а компанију која одржава базу заболе уво за то, јер нихов циљ није да направе поуздану базу, већ да је продају, а продају је адмистраторима, које такође не интересује колико су подаци поуздани, већ купују себи покриће да су као нешто радили, упоређивали и одлучивали.


Sa više strana stižu primedbe i signali da su impakt faktori nepouzdani i često možda netačno izračunati, a firma koja stoji iza njega i ne baš naročito posvećena tome da to ispravi i sredi. Deluju kao tipičan monopolista na tržištu, a po tome da traže da naučnici sami ažuriraju nešto što oni za dobre pare prodaju, malo i nadmeno i bahato.

Opet, univerziteti, razne druge institucije gledaju (samo) impakt faktor za doktorate, izbore u zvanja, projekte itd. IF se uspostavio kao vrhovni kriterijum na mnogim mestima.

Da li je možda vreme da se:
(1) oformi neki novi sistem koji će preciznije i tačnije računati impakt faktor i odražavati vrednost naučnog rada ili
(2) možda da se razvije novi način vrednovanja koji bi bio tačniji, pouzdaniji i bolji indikator.

Očito je administratorima potreban neki pokazatelj ili način merenja, a impakt faktor ima dosta slabosti.
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:14 11.01.2012

časopis

Ja otvorio, onako nasumice, par publikacija ovog časopisa (počevši od current issue) i zanimljivo mi je bilo da primetim da su svi autori, u svim radovima - Kinezi. Ali sve do jednog. Tek iz trećeg pokušaja sam potrefio izdanje u kome to nije slučaj, tu su bili sve domaći autori ili iz neposrednog okruženja.

Malo mi je neobično, pogotovu što, koliko sam mogao da vidim na websajtu, izdavanje radova se ne naplaćuje. Takodje, radovi su na besprekornom Engleskom, što u publikacijama koje pratim (IEEE) uglavnom nije slučaj.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 00:27 11.01.2012

Re: časopis

Pajiću ti tvoji Aj triplIs mi vade dušu jer nemaju pojma šta rade.
kad ih vidim kosa mi pobeli : )
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:47 11.01.2012

Re: časopis

njanja_de.manccini
Pajiću ti tvoji Aj triplIs mi vade dušu jer nemaju pojma šta rade.
kad ih vidim kosa mi pobeli : )


Verovatno si u pravu, ali šta da se radi, nametnuli su se kao standard, barem u banderaškoj struci (priznajem da sam odma otišao da vidim koliko glavna editorka ovih naših novina ima objavljenih radova u IEEE Transactions, i razočarao se). Čak i na ovim osrednjim fakultetima, kakav je bio moj CU, se gleda samo koliko imaš radova u Transactions-ima, sve ostalo mož mačku o rep da kačiš.

Osim toga, kao što znaš, samo IEEE publikacija i chapter-a ima toliko mnogo da možeš ceo život da provedeš listajući samo te novine, da nikad ništa drugo u ruke ne uzmeš. Pogotovu ako si iole disperzivan, pa te interesuje i ovo i ono, i kao, hoćeš da ostaneš koliko toliko current. A poglej samo koliko ima novina na toj SCI listi, ko bre to stvarno čita, i kako autori uopšte odluče da baš u ovim našim novinama objave rad?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 14:35 11.01.2012

Re: časopis

srdjan.pajic
Ja otvorio, onako nasumice, par publikacija ovog časopisa (počevši od current issue) i zanimljivo mi je bilo da primetim da su svi autori, u svim radovima - Kinezi. Ali sve do jednog. Tek iz trećeg pokušaja sam potrefio izdanje u kome to nije slučaj, tu su bili sve domaći autori ili iz neposrednog okruženja.


Jeste da dominiraju, ali ima dosta i drugih (kad se malo detaljnije pregleda). Mislim da je dobro da su naše komšije, a zatim i Kinezi, Indusi i ostali otkrili i podržali kvalitetan časopis koji se izdaje kod nas.

radovi su na besprekornom Engleskom, što u publikacijama koje pratim (IEEE) uglavnom nije slučaj.


Ovo sa besprekornim engleskim, pogotovu u odnosu na IEEE publikacije, je zaista zanimljivo.
alselone alselone 03:35 11.01.2012

Sjajna vest!

Mogao bih sledeci rad kod njih da posaljem. Ako ne prodje - cujemo se.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:19 11.01.2012

Re: Sjajna vest!

alselone
Mogao bih sledeci rad kod njih da posaljem.


Bolje da lično odneseš, pošto su ti blizu.

Adresa časopisa je: Faculty of Sciences, Trg Dositeja Obradovića 3, 21000 Novi Sad, Serbia.
marjan_milosevic marjan_milosevic 17:22 11.01.2012

Re: Sjajna vest!

alselone
Mogao bih sledeci rad kod njih da posaljem. Ako ne prodje - cujemo se.

Odmah da kažem - teško se prolazi. Jes' da su "naši", ali šalju sa svih strana (pomenuti su silni Kinezi) i bord je rigorozan. Dobro je što se ne plaća - ako je tako.
Elem, ima tih časopisa, treba malo "izbunariti", važno je da izlaze relativno često, da se ne čeka na odgovor po godinu dana i da se ne plaća, bar ne preterano.
Ima ih koji su se probili na listu uprkos ..hm.. sumnjivom kvalitetu (ne znam ni ja kako, anomalija, što reče neko), pa podigli cifru na 500+ evrića. Mnogo je, kume, pa nek' je i nauka, treba nešto da ostane i za bakaluk :)
jumping_genes jumping_genes 07:08 11.01.2012

Cestitke

Iako zvuci potpuno akademski, ovo je ipak vest koju je lepo procitati, te stoga cestitke Urednistvu.

Nego, ova ScienceWatch vest o Srbiji kao o Rising Star in science mi stvarno nije jasna, to jest metodologija mora biti da je vrlo slicna Twainovom poimanju statistike. Kako je moguce da je zemlja ' a rising star in several fields' a nema nijednog naucnika niti institucije iz Srbije na istim tim listama?

<soapbox> Ovo pominjem samo kao opomenu da se ne dozvoli uljuljkivanje javnosti putem komunikea i 'izvestavanja' ovog tipa kako je nauka u Srbiji vrhunska, u usponu, itd. To jednostavno nije tacno. Nauka u Srbiji je samo neznatno kvalitetnija nego tokom poslednje decenije 20. veka. Par svetlih tacaka u moru crnila i sivila nije ni izdaleka dovoljno. </soapbox>

Elem, jos jedan put, cestitke, i da u 2012 IF bude preko te decimalne tacke!
marjan_milosevic marjan_milosevic 10:42 11.01.2012

Re: Cestitke

To "rising star" znači da se krenulo, obično ovo "zvanje" fasuju upravo nerazvijeni, koji od mnogo malo naprave malo više. Relativan pojam, ali ipak dobro da je bar krenulo, tako da "soapbox" itekako stoji.
BTW, ima u aktuelnom Comsisu JEDAN ne-azijat: Christian Van der Velden. Prava kineska steganografija :))
westvleteren westvleteren 14:25 11.01.2012

Re: Cestitke

To "rising star" znači da se krenulo


U teoriji da. Gleda se broj citata u poslednja 2 meseca i upoređuje se sa brojem citata u prethodna 2 i rangira se porelativnom napretku. Tako da ne znači puno ali trebalo bi barem da znači da se stanje u Srbiji popravlja.

ALI

Naša država se do 2003. zvala Jugoslavija, a zatim do 2006. Srbija i Crna Gora, tako da su 2006. objavljeni prvi radovi iz Srbije (broj citata je resetovan na 0). Dakle u pitanju je obična statistička anomalija, zbog promene naziva države.

To, naravno, nikada nećeš čuti od ministra nauke koji se na svakih par meseci besramno hvali kako je Srbija "rising star", dok je u suštini nauka u Srbiji u sve gorem i gorem stanju. Sad, kada bismo imali ozbiljne medije onda bi u svakoj vesti na ovu temu nakon Đelićevog hvalisanja bilo i obrazloženo o čemu se u stvari radi.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 14:47 11.01.2012

Re: Cestitke

Našao sam i ovaj izveštaj:

Field Rankings for Serbia, January 1, 2001-June 30, 2011

Tamo se kaže:

According to Essential Science Indicators(SM) from Thomson Reuters, among the 147 top-performing countries in all fields, Serbia ranked #55 for papers (13,432), #79 for citations (33,023), and #147 (2.46) for citations per paper.

Fields in the table below are sorted by citations. Average citation rates are across all nations for all papers published by field. Time period: January 1, 2001-June 30, 2011.


U tekstu je i tabela koja ima kolone: Rank, Field, Papers Citations, Cites per paper, Avg. Cit. Rates.

Ne znam koliko je relevantno, ali da priložim. :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana