Biz| Budućnost| Ekonomija| IT| Tehnologija

Startup u Srbiji

Dragan Pleskonjic RSS / 27.11.2011. u 00:38

big-vs-little-sumo.jpg?w=288Vidim da se spremaju izbori i da se na sve strane priča i piše o tome, pa i ovde na blogu. Ja o izborima ne umem i neću, pa ću probati da napišem nešto o teškoćama preduzetništva i startup-ovima, nadajući se da i ova tema nekoga u Srbiji trenutno zanima.

Govoriću o visokotehnološkim startup firmama.
Kako napraviti uspešan startup u Srbiji ili generalno nekoj od zemalja ovog regiona ili trećeg sveta? Najkraći odgovor je: Vrlo teško. A zašto je to tako? Postoje brojni razlozi od kojih ću neke ovde nabrojati.

Na početku jedna anegdota koju sam upravo danas pročitao. Zanimljiv događaj se desio direktoru jordanske startup firme prilikom putovanja u Ameriku na samit preduzetnika u oblasti visoke tehnologije. Ovaj entuzijasta je imao sledeći razgovor sa službenikom imigracije na ulazu u SAD, citiraću:

Immigration officer: What do you do for a living?
Me: I work at a startup, and I'm here to meet people from my industry.
Immigration officer: Ok. How long have you been at your current job?
Me: We started around five years ago.
Immigration officer: Five years! And you still call yourself a startup?!

Šta ovaj razgovor pokazuje? Čak i službenik imigracione službe u San Francisku je svestan šta je to startup i da je pet godina predug period da jedna firma sama sebe smatra startup-om. Problem je naravno mnogo širi.

Infrastruktura i ambijent

U većini zemalja trećeg sveta, a time i (pogotovu) u Srbiji, postoji nedostatak celog ekosistema tj. ambijenta koji bi podržao preduzetničke napore i formiranje startup preduzeća u oblasti visoke tehnologije. To su načini i izvori finansiranja, vođenje ili mentorstvo, kultura i spremnost na poslovni rizik, pravna regulativa, stabilnost i podrška, kadrovska pitanja, odgovrajuća Internet i druga infrastruktura, carinski propisi, loši ili nepostojeći sistemi plaćanja preko Interneta, komplikovane procedure u radu sa državnim organima tj. skoro nesavladiva birokratija, zaštita intelektualne svojine, nerešene druge prateće delatnosti i službe, pa i manjak znanja i iskustva.

Da bi se pokrenuo i uspešno razvio novi posao u Srbiji ili sličnoj zemlji, verovatno je potrebno mnogostruko više napora nego da se to učini u SAD ili nekoj zemlji koja ima raspoloživu infrastrukturu prilagođenu razvoju ovakvog posla.

Istini za volju, kod nas se dosta tj. sve više govori o podršci države preduzetništvu, racionalizaciji propisa i procedura, različitim telima i agencijama koje postoje u svrhu podrške i podsticanja preduzetništva, sređivanju i unapređenju ambijenta. Takođe, dosta je počelo da se pričao startup-ovima, organizuju se različiti skupovi i događaji na ovu temu, a i mediji su počeli da posvećuju pažnju problematici.

Sledeći interesantan i za mnoge neočekivan izazov jesu kadrovi. Ukoliko želite da pokrenete novi posao u oblasti visoke tehnologije trebaće Vam odgovarajući stručnjaci. Iako je stopa nezaposlenosti u Srbiji ogromna, iznenadićete se da izbor za neke specifične ekspertize, pogotovu visokotehnološke, i nije baš veliki. Većina odličnih stručnjaka su već dobro "uhlebljeni" i nisu spremni na pomeranja i eksperimente. Verovatno ćete dobiti svega po par dobrih ili solidnih CV-ija koji odgovaraju Vašim potrebama i zahtevima za konkretan opis posla, kao i ogroman broj onih koji nisu ni izbliza ono što Vam je potrebno. Ako ih nemate u krugu najbližih prijatelja, verovatno ćete morati sami da "izgradite" svoje kadrove.

Kao i u većini startup-ova, bilo bi dobro da ključni članovi tima imaju osećaj vlasništva u odnosu na ono što izgrađuju. Time će se predanije i zdušnije boriti za uspeh cele ideje. Kako ih motivisati? Verovatno nećete moći da ih odlično platite i zato bi trebalo imati opcije u novoj firmi. Međutim, neće biti lako formirati stock option pool u ovim okolnostima zbog nedostatka pravne i druge regulative i iskustva u toj oblasti. Takve stvari se u SAD i drugim zapadnm zemljama se mogu uraditi vrlo brzo.start_up.jpg

Početni kapital

Poseban izazov jeste kako naći novac za pokretanje biznisa. Postoji nekoliko načina:
Ušteđevina - odlično ako je imate ili ako možete da zaradite toliko da reinvestirate zaradu u dalji razvoj. Ipak, malo ko u Srbiji ima ušteđevinu za tako nešto. Verovatno bi analiza mogla pokazati da se raspodela novca i raspodela novih ideja u oblasti visokih tehnologija baš i ne poklapaju.

Grantovi i drugi vidovi finansiranja od institucija, organizacija i grupa koje finansiraju određene vrste razvoja ili ideje (recimo inkubatori) - ovo je „najjeftiniji" novac koji možete dobiti, ali podrazumevajte da morate da napišete kilograme izveštaja, da bi taj novac opravdali i da uslovi mogu biti vrlo „zamrdni". U Srbiji su počeli da se rade razni istraživački programi, predspristupni programi EU i slično. Možda ćete imati sreće na ovaj način.

Zaduživanje (krediti, lizing i slično) - morate platiti kamate i interese u dogovorenim vremenskim intervalima. Računajte da mora postojati osiguranje za svaku paru i ovo će značajno uticati na cash flow u Vašoj novoj firmi. Bankarske kamate u Srbiji su daleko od povoljnih, i dalje smo rizična zona u analizama i rejtinzima većine finansijskih institucija. A to košta...

Equity finansiranje - Investitori koji će finansirati Vaš novi biznis, ali će zato tražiti učešće u vlasništvu. Malo ljudi u Srbiji, koji imaju novac su spremni na ovo, a oni koji jesu, uglavnom traže mnogo veće učešće nego drugde u svetu. Faktor rizika, može im se jer oni imaju novac, a Vi ne itd. I većina njih će svoj novac uložiti radije u nekretnine i slične stvari nego u ideju o kojoj vi pričate sa sjajem u očima.

Verovatno je najjednostavnije osloniti se na finansijere koji se nekad označavaju kao 4F (Founders - osnivači, Friends - prijatelji, Family - familija (rodbina), Fools (ovo je malo šaljivo - uvek postoji šansa da nađete budalu koja će verovati u vašu ideju).

Ostale vrste finansijera i finansiranja su:

262978ec-d094-4bba-b462-2eb6a456b9ed_detail.jpg- Poslovni anđeli (engl. business angels) koji finansiraju ideje u ranoj fazi. Obično su ranije sami prošli taj put i imaju poseban odnos prema novajlijama koji započinju poslovnu avanturu. Pošto u Srbiji ima malo onih koji su ovaj put prošli, a uz to imaju osećaj za visokotehnološke ideje, zaključite sami.

- Venture kapital (engl. venture capital) - venture kapitalisti koji su spremni da rizikuju sa vama jer veruju u Vašu ideju. Oni obično barataju tuđim novcem tj. novcem raznih pojedinaca i fondva i računaju da će većina investicija propasti, ali da će 1-2 uspeti u nivou da isplate sve ostale i da se ostvari i značajan profit. Nisu se baš pretrgli od ulaganja u ovim delovima sveta do sada, ali možda se to promeni

Postoje i još neki izvori koji nisu baš zastupljeni u ovim krajevima. Pomenimo private equity funds tj. privatni fondovi spremni da investiraju u nove ideje i da preuzmu određeni nivo rizika. Kasnije, ako uspete možete računati i na IPO i izlazak na berzu.

Marketing i prodaja

Sledeći veliki izazov jeste marketing i prodaja. Verovatno pravite firmu iz oblasti visokih tehnologija da biste svoje prouzvode i usluge plasirali i u inostranstvu. Ne kažem da ne može, ali mi se čini da ćete teško da se ovajdite na domaćem tržištu koje je većinom zauzeto, nelikvidno i, kako većina kolsaleswinning.jpgega koji su tu prisutni kažu, u posebnom režimu metoda za dobijanje posla. Dakle, ako idete na strana tržišta, obzirom na percepciju u odnosu na zemlje trećeg sveta u oblasti visokih tehnologija, neće uopšte biti lako napraviti novi proizvod, uslugu i brendirati tako da se probije na izbirljivom tržištu. Za Srbiju posle turobnih devedesetih, ali bogami i dvehiljaditih to i dalje važi - trčite trku sa dobrim zaostatkom u startu. I ovde će biti potrebno biti znatno bolji od konkurencije iz velikih zemalja, da bi bio koliko toliko uspešan u tržišnoj utakmici. Biće potrebno puno truda, a neke mogućnosti su: povezivanje sa firmama iz velikih i uglednih zemalja i prodaja preko njih. Naravno sve to košta, oni hoće svoj deo.

Zaštita intelektualne svojine

Ovo je vrlo delikatan problem. Imajuću i vidu priličan zaostatak naše zemlje u ovoj oblasti u odnosu na razvijene zemlje, svest i generalno odnos prema znanju, kao i nedostatak iskustva u zaštiti patenata, trgovačkih marki i slično, ovde ste, takođe, u startu u velikom minusu. Patentni advokati na zapadu prilično koštaju, pa računajte i sa tim troškovima, ukoliko želite da svoju intelektualn svojinu zaštite u svetu, a za tehnološke startupove to je vrlo često krucijalna stvar.

Imalo bi još dosta da se kaže, ali o tome u nekom budućem tekstu.

I na kraju malo optimizma

Postoje firme koje su uspele da postignu značajne rezultate na svetskom tržištu. Neke su pokrenuli naši ljudi koji su se iselili u inostranstvo, pa napravili ogranke ovde, neke su inicijalno stvorene u Srbiji i povezali se sa stranim partnerima. Velika većina je svoje zapadno iskustvo, znanje, kontakte i ideje uspela da pretoči u dobre proizvode ili usluge koje su postigle uspeh na svetskom tržištu.

Većina trvdi (5-Day-Boot-Camp-for-Young-SA-Entrepreneurs.jpgto znam i iz neposrednog iskustva) da su naši ljudi jako dobri kada rade u uređenim sistemima, u kojima mogu da iskažu svoje znanje, iskustvo, veštine i ideje i da se to adekvatno vrednuje. Spremni su da predano i marljivo rade, sposobni, kreativni i inventivni. Šta god neki mislili o našem obrazovanju, ono je na dobrom nivou barem što se tiče matematičko-tehnčkih nauka.

Verujem da će mnogi od Vas, koji čitaju ovaj tekst, da se sete barem po jednog svetlog primera i da ga podele sa nama.

Mislim da je pravo vreme da i država učini nešto na polju podrške budućim preduzetnicima i startupovima i da se stvari ubrzaju, kako bi i Srbija zasvetlela na nebu visokotehnoloških destinacija i stvorila neku svoju zvezdu kao što su Bill Gates, Paul Allen, Mark Zuckerberg, Larry Page, Sergey Brin, Steve Jobs, Steve Wozniak.. - dobro ne mora baš tog nivoa, ali barem približno. Mada pre desetak godina nismo verovali da ćemo imati Novaka Đokovića, a i ova dece iz Matematičke gimnazije osvajaju medalje širom sveta, pa ima potencijala.

Stvaranje preduzetničkog ambijenta i podrška ljudima sa dobrim idejama koje imaju prođu na svetskom tržištu je mnogo bolje ulaganje, nego neka koja su tako popularna u medijima proteklih meseci i godina.



Komentari (80)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gedza.73 gedza.73 00:58 27.11.2011

srž problema?

Istini za volju, kod nas se dosta tj. sve više govori o podršci države preduzetništvu, racionalizaciji propisa i procedura, različitim telima i agencijama koje postoje u svrhu podrške i podsticanja preduzetništva, sređivanju i unapređenju ambijenta.

Takođe, dosta je počelo da se priča o startup-ovima

blogov_kolac blogov_kolac 02:05 27.11.2011

za pocetak (start-up komentar)

Svaka cast za nacin i stil na koji je ova tema obradjena. Profesionalni novinari iz srpskih tzv "ozbiljnih" medija (one druge da ni ne spominjem) mogli bi iz ovog članka da uce kako se obradjuje i razradjuje neka tema. Mozda ce neko reci "lako je pisati na temu iz svoje struke", ali ja bas insistiram ovde na svojoj pohvali informativno-narativnoj komponenti ovog bloga - a o samoj temi, o kojoj sticajem okolnosti imam izvesna posredna saznanja mozda cu se oglasiti sutra ako nadjem malo vise vremena.

Izvinjavam se na ovoj digresiji, ali vise mi se smucilo da u vecini stvari koje citam ili slusam na svom maternjem jeziku glavninu bitnih informacija treba da cupam klestima ili izvlacim izmedju redova, da filtriram licne autorove frustracije ili pokusaje da se na silu neke stvari prikazu previse senzacionalisticki, ili da sam moram delove nekog teksta/reportaze da sklapam u logicke/tematske celine... I evo sada, posle pola dva ujutru naletim na ovakav jedan tekst, gde mi ne trebaju nikakvi filteri ili prevod sa srpskog na srpski, vec pravo jedno "citaj kao sto je napisano" osvezenje.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 02:08 27.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

blogov_kolac
Svaka cast za nacin i stil na koji je ova tema obradjena. Profesionalni novinari iz srpskih tzv "ozbiljnih" medija (one druge da ni ne spominjem) mogli bi iz ovog članka da uce kako se obradjuje i razradjuje neka tema. Mozda ce neko reci "lako je pisati na temu iz svoje struke", ali ja bas insistiram ovde na svojoj pohvali informativno-narativnoj komponenti ovog bloga - a o samoj temi, o kojoj sticajem okolnosti imam izvesna posredna saznanja mozda cu se oglasiti sutra ako nadjem malo vise vremena.

Izvinjavam se na ovoj digresiji, ali vise mi se smucilo da u vecini stvari koje citam ili slusam na svom maternjem jeziku glavninu bitnih informacija treba da cupam klestima ili izvlacim izmedju redova, da filtriram licne autorove frustracije ili pokusaje da se na silu neke stvari prikazu previse senzacionalisticki, ili da sam moram delove nekog teksta/reportaze da sklapam u logicke/tematske celine... I evo sada, posle pola dva ujutru naletim na ovakav jedan tekst, gde mi ne trebaju nikakvi filteri ili prevod sa srpskog na srpski, vec pravo jedno "citaj kao sto je napisano" osvezenje.


Hvala puno i Vama na lepim rečima.
vishnja92 vishnja92 08:14 27.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

blogov_kolac

tacno tako :)
4krofnica 4krofnica 10:43 27.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

slažem se, odličan tekst Dragane.

Neke su pokrenuli naši ljudi koji su se iselili u inostranstvo, pa napravili ogranke ovde,


ovih dana sam dobila zadatak da se raspitam kako jedan moj prijatelj, koji ima vrlo solidno razvijenu firmu u US, može da otvori poslovnicu kod nas. nisam daleko dogurala; od moje pravnice sam dobila informaciju da je mnogo jednostavnije da ovde otvori novu firmu (sa istim imenom) nego da se upusti u komlikovanu medjunarodnu papirologiju/plaćanje.
jedino da iskontaktiram prijatelje koji su već prošli taj put, ne znam kome da se obratim da mi da pravu informaciju a želim da istraju u svom naumu, jako mi je drago da (on i njegov ortak) žele da pomognu nekim vrednim ljudima ovde kao i da im omoguće sigurniju budućnost.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:37 27.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

4krofnica
slažem se, odličan tekst Dragane.


Hvala.

ovih dana sam dobila zadatak da se raspitam kako jedan moj prijatelj, koji ima vrlo solidno razvijenu firmu u US, može da otvori poslovnicu kod nas. nisam daleko dogurala; od moje pravnice sam dobila informaciju da je mnogo jednostavnije da ovde otvori novu firmu (sa istim imenom) nego da se upusti u komlikovanu medjunarodnu papirologiju/plaćanje.
jedino da iskontaktiram prijatelje koji su već prošli taj put, ne znam kome da se obratim da mi da pravu informaciju a želim da istraju u svom naumu, jako mi je drago da (on i njegov ortak) žele da pomognu nekim vrednim ljudima ovde kao i da im omoguće sigurniju budućnost.


Nadam se da će pravnici sa ovog bloga moći da objasne proceduru tj. kako se otvara ogranak (branch office) stranog pravnog lica u Srbiji. Ako je papirologija toliko komplikovana, znači da smo još daleko od ambijenta pogodnog za poslovanje i džaba uporni pozivi dijaspori. Verovatno su u stilu "zovem te, ali nadam se da nećeš doći".
Freedom of Information Freedom of Information 12:29 27.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

slažem se, odličan tekst Dragane.

I ja. Preporuka.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:37 27.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

Freedom of Information
I ja. Preporuka.


Hvala puno!
milovan_matijevic milovan_matijevic 20:10 28.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

Dragocena su i iskustva drugih... "Mreža poslovnih anđela Srbije" organizuje međunarodnu ekspertsku konferenciju 1. decembra u Beogradu pod nazivom “SRBIJA SPREMNA ZA INVESTICIJE U PREDUZETNIŠTVO”.
Glavna tema konferencije je mogućnost finansiranja malih i srednji preduzeća i razvoj tržišta investicionog kapitala u Srbiji, sa posebnim akcentom na izvore rižičnog kapitala, poslovne anđele, kao i privatne investicione fondove
Konferencija će se održati u velikoj sali Privredne komore Srbije, Resavska 13-15 u Beogradu sa početkom od 10:00h.

Za više informacija link...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:46 28.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

milovan_matijevic
Za više informacija link...


Milovane, hvala za informaciju i link. Verujem da ima zainteresovanih da prisustvuju.

Da li ljudi koji čitaju ovaj blog i imaju želju da prisustvuju ovom događaju, mogu da dođu?
milovan_matijevic milovan_matijevic 22:07 28.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

Dragan Pleskonjic
Da li ljudi koji čitaju ovaj blog i imaju želju da prisustvuju ovom događaju, mogu da dođu?


Sala u PKS ima oko 300 mesta. U pozivu koji sam dobio stoji...prisustvo prijavite do 29. novembra 2011. godine na e-mail office@sban.eu - Broj mesta je ograničen!

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:56 29.11.2011

Re: za pocetak (start-up komentar)

Gledam listu govornika i čudno je da nikoga od preduzetnika niti investitora iz Srbije nisu zvali da govori. Da li to znači da ne postoji niko adekvatan ili...
mlekac mlekac 03:09 27.11.2011

Sta bi rekao

cika Frojd?

Procitam naslov, i krenem da procitam tagove iznad "Bez buducnosti ekonomije"

Onda ukapiram da me naslov povukao...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:40 27.11.2011

Re: Sta bi rekao

mlekac
cika Frojd?

Procitam naslov, i krenem da procitam tagove iznad "Bez buducnosti ekonomije"

Onda ukapiram da me naslov povukao...


Frojde, Frojde...
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:22 27.11.2011

Pitanje

Dragane, evo jedno konkretno pitanje, ako možeš da daš svoje vidjenje, s obzirom da imaš iskustva, i živiš i radiš u Srbiji.

Zamisli sledeću situaciju: živiš u inostranstvu, imaš kompaniju, nekakv startap, neka bude visokotehnološki, ma šta to da znači, namakao si neku kintu i došao u priliku da zaposliš još ljudi. Pošto veruješ da su naš ljudi ok radnici, treba da izabereš izmedju toga da napraviš mali ogranak u Srbiji, zaposliš recimo jednog ili dva inženjera i tehničara i da probaš da organizuješ nekakvu proizvodnju prototipova, koristeći kakve-takve resurse koji su tu na raspolaganju, plus ono što sam obezbediš. Ili da, umesto toga, poradiš na dobijanju radnih dozvola za iste te ljude i da ih dovedeš u inostranstvo, da rade taj isti posao, za tebe. Za koju bi se varijantu ti, recimo, opredelio?

Nijedan od ova dva pristupa nije jednostavan i ja sam čuo dosta loših stvari i iskustava o prvoj varijanti, mada verujem da ima i dobrih. Sa druge strane, dobijanje radne dozvole je trnovit put, ali tu se tačno zna šta i kako, taj sistem je dobro uhodan, i na prvi pogled čini se kao bolje rešenje.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:23 27.11.2011

Re: Pitanje

srdjan.pajic
Za koju bi se varijantu ti, recimo, opredelio?


Napravio bih firmu u Americi, a onda otvorio njen ogranak u Srbiji. U startu bih postavio pravila i procedure rada u toj firmi i započeo posao. To rešenje je skalabilno jer:

1. Možeš da primiš 1, 2... 10... 50... ljudi, ako posao dobro krene
2. Možeš kasnije neke od njih da odvedeš u US ako zatreba
3. Imaš jeftiniji razvoj nego u US
4. Ako to ne ide iz bilo kojih razloga, možeš da se vratiš na prvu varijantu

Naravno, to će biti skopčano sa dosta problema, ali vredi probati.


milovan_matijevic milovan_matijevic 15:47 27.11.2011

Re: Pitanje

Jedan zanimljiv podatak, kao dopuna odličnom tekstu i kao malo ohrabrenje preduzetnicima i investitorima u informatičkoj oblasti link, statistika Narodne banke Srbije o bilansu usluga (izvoz-uvoz).

U prvih devet meseci 2011. godine pod stavkom 1.1.5.3. Računarske i informatičke usluge zabeležen je iznos od 163,6 miliona USD, što je povećanje 37% u odnosu na isti period 2010 (119.4 miliona USD).
Pošto pratim ovaj segment, mogu da potvrdim jak rastući trend za koji je najzaslušniji doskorašnji start-up.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 17:06 27.11.2011

Re: Pitanje

milovan_matijevic
Jedan zanimljiv podatak, kao dopuna odličnom tekstu i kao malo ohrabrenje preduzetnicima i investitorima u informatičkoj oblasti link, statistika Narodne banke Srbije o bilansu usluga (izvoz-uvoz).

U prvih devet meseci 2011. godine pod stavkom 1.1.5.3. Računarske i informatičke usluge zabeležen je iznos od 163,6 miliona USD, što je povećanje 37% u odnosu na isti period 2010 (119.4 miliona USD).
Pošto pratim ovaj segment, mogu da potvrdim jak rastući trend za koji je najzaslušniji doskorašnji start-up.


Hvala Milovane. Vrlo koristan i interesantan podatak u jeku krize.
niccolo niccolo 09:51 27.11.2011

...

Zaštita intelektualne svojine

Glavni problem u našoj zemlji je zaštita intelektualne svojine kad je jednom registruješ, mada za domaće start-up firme ozbiljna poteškoća može da bude i sama registracija, naročito ukoliko se ne bi registrovalo samo za našu zemlju, već i za inostranstvo. Pri tome za neka prava možeš to da uradiš podnoseći samo jednu međunarodnu prijavu, a za neka bi morao u svakoj pojedinačnoj zemlji gde želiš da zaštitiš pravo. Osim toga, kod nas se softver štiti autorskim pravom što znači da nije uslov za zaštitu da ga registruješ (teoretski gledano zaštićen si od kako si ga stvorio, za razliku od patenata recimo gde si zaštićen tek od kad ga registruješ). Inače advokatske naknade kod nas za registraciju se ne razlikuju nešto specijalno u odnosu na naknade za neke druge pravne usluge.

Zaštita je posebno pitanje, problemi se javljaju počevši od toga kako da saznaš da neko koristi nelegalno tvoje pravo, pa do toga koliko ti treba da na sudu dobiješ odgovarajuću presudu i da je posle sprovedeš u praksi.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:48 27.11.2011

Re: ...

niccolo
Zaštita intelektualne svojine


Da, naš narod to vidi kao nešto usmereno protiv sebe. Ali ako ste stvaralac, inovator i slično, uložite mnogo godina rada u nešto i onda to kasnije neko jednostavno "uzme" - to nimalo ne prija.

Startup-ovi obično rade sa veoma nategnutim budžetima za osnovne potrebe i plaćanje patentnih advokata im je samo dodatni teret. Iskreno, ne znam ni kako stojimo po pitanju stručnjaka za tu oblast u Srbiji.
niccolo niccolo 18:52 28.11.2011

Re: ...

Iskreno, ne znam ni kako stojimo po pitanju stručnjaka za tu oblast u Srbiji.

Pa nemaš ovde nekih naročitih sporovova tim povodom pa nema ni prilike da neko zaista postane stručnjak. Ovde advokati koji se bave intelektualnom svojinom uglavnom se bave registracijom što patenta što žigova (ređe ova ostala prava) i u tome se uglavnom iscrpljuje njihova uloga. Kada se više bude radilo na zaštiti, i pogotovo kad se budu pojavili neki ozbiljniji sporovi tada će se videti ko zaista zna i koga ćemo moći da označimo kao stručnjaka za tu oblast.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:09 28.11.2011

Re: ...

niccolo

Pa nemaš ovde nekih naročitih sporovova tim povodom pa nema ni prilike da neko zaista postane stručnjak. Ovde advokati koji se bave intelektualnom svojinom uglavnom se bave registracijom što patenta što žigova (ređe ova ostala prava) i u tome se uglavnom iscrpljuje njihova uloga. Kada se više bude radilo na zaštiti, i pogotovo kad se budu pojavili neki ozbiljniji sporovi tada će se videti ko zaista zna i koga ćemo moći da označimo kao stručnjaka za tu oblast.


To znači da bi pokretanje novih firmi sa novim svežim idejama koje se patentiraju i štite pomoglo i pravnicima tj. povećalo bi obim posla i zaradu. I ne samo pravnicima, već i računovođama, prevodiocima, umetnicima raznih oblasti, recimo: GUI dizajneri i drugi likovni umetnici, muzičari, scenaristi (za igre npr) itd.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:46 30.11.2011

Re: ...

Zanimljiv tekst danas na Techworld.com:

Computer programs and languages cannot be copyrighted, says European court advisor

European Court of Justice advocate general claims copyright would "monopolise ideas"
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:23 27.11.2011

Preporuka

Dobar tekst.
U vezi sa par dobrih ili solidnih CV-ija. Moje iskustvo, pogotovo u poslednjih 5 do 10 godina je da je dobar CV tek 5% šansi da se radi o kvalitetnom čoveku.
Ljudi su naučili da pišu odlične CV-je. Tek dobar test, intervju i slične tehnike mogu da naprave dobru selekciju. A preporuka kvalitetnih i pouzdanih ljudi je zakon! U žargonu kažemo da je najvažnije da je čovek normalan, da nam ne treba genije.
Nekada sam radio ono što ste nazvali biti Poslovni anđeo (engl. business angels) koji finansira ideje u ranoj fazi. Nisam ni znao da imam krila Lep osećaj, dobro sam pogađao, bez ikakve naknadne materijalne koristi.
Da ipak kažem da ovo jeste i tema za predstojeće izboe!!!
Da li vidite bilo koju partiju koja bi bila posvećena ovoj problematici (lako zapošljavanje, olakšana administracija, ...) ali stvarno posvećena, ne onako hohštaplerski i populistički kao Grrrr7?
Da li vidite bilo koju partiju koja je spremna da Nacionalnu službu za zapošljavanje okrene naopačke, naglavačke i da tu stoglavu regionalnu aždaju koliko-toliko primakne nezaposlenima?
Da li vidite neku partiju koja bi Ministarstvo finansija & poresku upravu okrenula naglavačke i naopačke ne bi li se ta stoglava nesposobna lego skalamerija rastavila i ponovo sastavila i usmerila da napravi kakvu-takvu evidenciju poreskih bveznika i da oporezuje one koje treba oporezovati a ne sirotinju raju koja prijavljuje jednog zaposlenog radnika?

Pre desetak godina sam sticajem okolnosti bio osnivač visoko tehnološke firme. I sva smo primanja najurednije isplaćivali prema zakonu. Istovremeno je jedna druga visokotehnološka firma, bliska i draga tvorcu državnih start up kredita isplaćivala minimalne plate preko računa (samo na to su plaćali poreze i doprinose) a ostalo je isplaćivala na ruke pa je tako njihov programer imao prijavljenu platu koja je bila onaj minimum za visokoškolovane (komičan iznos za svakoga ko radi u PU). ALi je ipak tretman naših radnika koji su donosili papire u PU bio tretman sa ogromnom mržnjom i maltretiranjem jer smo prijavljivali plate koje su bile višestruko veće od radnika PU.
Da li ovo što pišem ima veze sa start up ovima i visoko tehološkim firmama? Ili sam zabasao u trol?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:04 27.11.2011

Re: Preporuka

KRALJMAJMUNA
Dobar tekst.

Hvala.

U vezi sa par dobrih ili solidnih CV-ija. Moje iskustvo, pogotovo u poslednjih 5 do 10 godina je da je dobar CV tek 5% šansi da se radi o kvalitetnom čoveku.
Ljudi su naučili da pišu odlične CV-je. Tek dobar test, intervju i slične tehnike mogu da naprave dobru selekciju. A preporuka kvalitetnih i pouzdanih ljudi je zakon! U žargonu kažemo da je najvažnije da je čovek normalan, da nam ne treba genije.


Slažem se. Posle pročitanih nekoliko hiljada CV-ija, obavljenih nekoliko stotina intervjua sa kandidatima za posao, primljenih skoro 200 ljudi u različitim firmama, mogu da potvrdimo ovo što Kralj kaže.

Nekada sam radio ono što ste nazvali biti Poslovni anđeo (engl. business angels) koji finansira ideje u ranoj fazi. Nisam ni znao da imam krila Lep osećaj, dobro sam pogađao, bez ikakve naknadne materijalne koristi.


Svaka čast!

Da ipak kažem da ovo jeste i tema za predstojeće izboe!!!
Da li vidite bilo koju partiju koja bi bila posvećena ovoj problematici (lako zapošljavanje, olakšana administracija, ...) ali stvarno posvećena, ne onako hohštaplerski i populistički kao Grrrr7?
Da li vidite bilo koju partiju koja je spremna da Nacionalnu službu za zapošljavanje okrene naopačke, naglavačke i da tu stoglavu regionalnu aždaju koliko-toliko primakne nezaposlenima?
Da li vidite neku partiju koja bi Ministarstvo finansija & poresku upravu okrenula naglavačke i naopačke ne bi li se ta stoglava nesposobna lego skalamerija rastavila i ponovo sastavila i usmerila da napravi kakvu-takvu evidenciju poreskih bveznika i da oporezuje one koje treba oporezovati a ne sirotinju raju koja prijavljuje jednog zaposlenog radnika?


Ne znam odgovor na ova pitanja. Možda zato što nisam baš upućen u politiku, a možda zato što realno i ne postoji politička snaga koja je stvarno spremna da to uradi.

Da li ovo što pišem ima veze sa start up ovima i visoko tehološkim firmama? Ili sam zabasao u trol?


Nije trol, naprotiv - to su neka od ključnih pitanja za razvoj pogodnog ambijenta za preduzetništvo i poslovanje. Dok god je tako, teško će se ljudi spolja odlučiti da prave startupove u Srbiji.

Ovo se vidi i iz komentara koje su gore napisali srdjan.pajic i 4krofnica.
legalizacijabg legalizacijabg 10:44 27.11.2011

Pitko

Dobar tekst.Dodao bih glavni problem, slab kvalitet dostupnog kadra (što vredi,odmaglilo je iz Srbije). Složićemo se,da je Srbija(zbog Miloševićevog režima i svih ostalih događanja)u debelom zaostatku sa produkcijom inventivnog i stručnog kadra,naročito u IT oblasti(ma koliko to bolno zvučilo).

Ipak by the time,stvari će se vraćati u normalni kolosek.Naravno,mnogo brže ako država pomogne sa pravilnom politikom i stvaranjem pozitivne atmosfere.

Predlažem da se foremira u budućoj vladi, pod/ministarstvo dobrih ideja,sa nezavisnim ekspertima, koje bi usmeravalo tok poboljšanja uslova malog privredjivanja,izmedju ostalog i u IT sektoru.

Naravno,unapred vidim pune kancelarije drugova,kumova,manekenki i švalerki.Pa..možda je i bolje zaboraviti na ovu ideju
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:10 27.11.2011

Re: Pitko

legalizacijabg
Dobar tekst.

Hvala.
Predlažem da se foremira u budućoj vladi, pod/ministarstvo dobrih ideja,sa nezavisnim ekspertima, koje bi usmeravalo tok poboljšanja uslova malog privredjivanja,izmedju ostalog i u IT sektoru.


Kolega, koji je moj nekadašnji student i diplomac, a sada živi i radi negde u svetu, mi je pre neki da poslao link na Twitteru kako to radi Chile.
legalizacijabg legalizacijabg 20:19 27.11.2011

Re: Pitko

Dragan Pleskonjic
legalizacijabg
Dobar tekst.

Hvala.
Predlažem da se foremira u budućoj vladi, pod/ministarstvo dobrih ideja,sa nezavisnim ekspertima, koje bi usmeravalo tok poboljšanja uslova malog privredjivanja,izmedju ostalog i u IT sektoru.


Kolega, koji je moj nekadašnji student i diplomac, a sada živi i radi negde u svetu, mi je pre neki da poslao link na Twitteru kako to radi Chile.


Naravno,Chile je daleko odmakao zahvaljujući reformama sistema i ubrzanoj primeni novih ideja i inventivnih rešenja.

Sad se čovek pita,pa zašto mi ne uradimo nešto slično,zašto je mladom/starom čoveku tolika prpa da krene u legalne preduzetničke vode.

Odgovor je jednostavan.

Zato što bi 29 dana radio za sistem i razne takse na vazduh,i finansirao trulu birokratsku mašineriju i propali penzioni fond,a dva dana da zaradi za burek sa mesom
jinks jinks 11:57 27.11.2011

Glede visoko-tehnoloskih

bar u nameri firmi ... iznenadili bi ste se (ustvari, ne znam kakva je po tom pitanju uopste i praksa na zapadu na primer) na kom mestu su se u velikoj meri upravo takve firme i zapatile.

Na samim fakultetima ... tehnickim na primer. Veliki broj profesora, ukljucujuci i znacajan broj asistenata, ima registrovane privatne firme. Sad na kakav i koj nacin to utice na njihov pedagoski rad, kvalitet nastave i naucno-istrazivackog rada, kao i na njihov globalan odnos prema studentima i postdiplomcima ... to je verovatno pitanje na koji tesko da moze da se dobije tacan odgovor.

Dok oni koji nemaju privatne firme izgleda kao da svo svoje slobodno vreme trose na najobicnija tezgarenja (tipa danju predajete statisticku verovatnocu, a nocu podesavate U/f uredjaje po raznoraznim pogonima). Gde je i prvima i drugima izgleda osnovni kapital koji ulazu u svoj poslovni privatni uspeh, nastavno zvanje koje imaju na drzavnom fakultetu.

p.s.

Da stvar bude jos interesantnija, mnoge od tih firmi bave se uvozom strane opreme, a osnovali su ih prosvetni radnici koji bi trebalo da doprinesu razvoju domace prozivodnje.
alselone alselone 12:06 27.11.2011

Re: Glede visoko-tehnoloskih

jinks
bar u nameri firmi ... iznenadili bi ste se (ustvari, ne znam kakva je po tom pitanju uopste i praksa na zapadu na primer) na kom mestu su se u velikoj meri upravo takve firme i zapatile.

Na samim fakultetima ... tehnickim na primer. Veliki broj profesora, ukljucujuci i znacajan broj asistenata, ima registrovane privatne firme. Sad na kakav i koj nacin to utice na njihov pedagoski rad, kvalitet nastave i naucno-istrazivackog rada, kao i na njihov globalan odnos prema studentima i postdiplomcima ... to je verovatno pitanje na koji tesko da moze da se dobije tacan odgovor.

Dok oni koji nemaju privatne firme izgleda kao da svo svoje slobodno vreme trose na najobicnija tezgarenja (tipa danju predajete statisticku verovatnocu, a nocu podesavate U/f pogone po raznoraznim pogonima). Gde je i prvima i drugima izgleda osnovni kapital koji ulazu u svoj poslovni privatni uspeh, nastavno zvanje koje imaju na drzavnom fakultetu.



Na sve ovo bih dodao i to da se svaki profesor u okviru svojih ispita ponasa kao vlasnik preduzeca. Dolazi kad hoce, odlazi kad hoce, dodeljuje poslove asistentima koji nisu u opisu njihovog rada, samostalno odlucuje o nabavci opreme i sredstava za rad za svoj predmete, samostalno odredjuje plate (ono sto ide preko dogovorenog minimuma)...
Milan Novković Milan Novković 12:38 27.11.2011

Ljudi sa idejama ...

... Venture kapital (engl. venture capital) - venture kapitalisti koji su spremni da rizikuju sa vama jer veruju u Vašu ideju. Oni obično barataju tuđim novcem tj. novcem raznih pojedinaca i fondva i računaju da će većina investicija propasti, ali da će 1-2 uspeti u nivou da isplate sve ostale i da se ostvari i značajan profit. Nisu se baš pretrgli od ulaganja u ovim delovima sveta do sada, ali možda se to promeni promeni ...

... bi trebali da budu veći deo ove promene, po mom mišljenju, nego što je to očigledno prosečnom čitaocu na prvi pogled:

- VCs zaražuju od profita na novac koji su dobili da investiraju

- Pa će otići bilo gde ako je ideja dobra i rizik mali, ili ideja "killer" tipa u kom slučaju rizik može da bude mnogo veći.

Ako se ima odlična ideja, svetska i izvodljiva, bolji život je 70% verovatan, najmanje, ako se:

- Iskreno, odlučno i tvrdoglavo reši da se sve uradi da bi se ideja probala.

- Napiše odličan - potpun i iskren biznis plan koji:

1. Mora da ima odličan upravni odbor (board) gde se ljudi postavljaju po iskustvu, znanju, fleksibilnosti i veri u uspeh zasnovanoj na veri u ideju.

Jedno pravilo kaže da se biznis nikad ne desi po planu pa je board taj koji ume da pomeri firmu koliko treba da bi se uspelo.

2. Mora da se uradi odlična kvalitativna analiza snage u ideji i ljudima, postavci uopšte, slabostima, šansama i pretnjama (SWOT)

3. Mora da se uradi odlična kvantitativna ideja iz raznih perspektiva - cash flow, balans sheet, sensitiviti analiza (+/- 20% kako prihoda tako i izdataka, kroz vreme, N godina, ne manje od 3 i recimo 3/5)

4. "Odlično" u stavkama gore znači:

- Mora se baratati ciframa za koje se imaju izvori (već sam pričao, neki VCs prestaju da čitaju plan onog trenutka kaj je neka cifra u biznis planu izvučena iz "vazduha"

- Ako se cifra "pretpostavlja" treba da pretpostavka da ima logilnu i ubedljivo pretpostavku u pristušačnim ciframa (npr, ako svetska potrošnja polipropilena raste 15% godišnje u redu je pretpostaviti da bi naša fabrika na tu temu, uz sve ostalo, pa jeftinu radnu snagu, imala dobre šanbse u borbi za 10% godišnjeg rasta u prodaji).

- VC bi, u intervjuu, ili online diskusiji trebao dobro da se pomuči da pa nađe aspekt biznisa, iz bilo koje kategorije, na koji upravni odbro nema trenutan, pametan, podkovan i ubedljiv odgovor.

....itd.
lebellond lebellond 13:30 27.11.2011

Re: Ljudi sa idejama ...

Ako se ima odlična ideja, svetska i izvodljiva, bolji život je 70% verovatan, najmanje, ako se:

- Iskreno, odlučno i tvrdoglavo reši da se sve uradi da bi se ideja probala.

- Napiše odličan - potpun i iskren biznis plan koji...


Lari i Sergej su prvo razvili svoj koncept pretrazivaca i pustili ga da radi na kampusu, pa onda krenuli da traze finansijere.

I naravno, jedva su nasli jednog coveka koji je ulozio 100 000 dolara. Pre toga ih je odbilo jedno 100 ljudi i kompanija. Naravno imali su biznis plan, ali svi su bili u fazonu: "Sta?!? Jos jedan pretrazivac? Pa to vec postoji... itd.. itd.." I to se sve desava u vreme internet babla, kada su svi bacali pare na sve strane.

Neko ko je inovator i ko se bavi tehnologijama ne treba da se bavi finansijama jer se vrlo cesto u to ne razume. Sem toga moze on imati odlicnu ideju, ali ako je niko ne razume tesko da ce neko i investirati u nju.

U tom smislu mu je potrebna podrska ljudi koji imaju iskustva ili koji dele slicne probleme sa njima. Zato su neki poceli da razvijaju startup meetups kao vid pomoci kroz komunikaciju i udruzivanje. Takodje, to je dobro mesto da se pojave individualni investitori koji bi eventualno investirali u neke od tih ideja.

Ja bih preporucio svakom ko zeli da zapocne startup, se prvo poveze sa sto vecim brojem ljudi koji radi nesto slicno ili koji vec imaju neki posao i da se prvo obrazuje po tom pitanju pa tek onda krene da trazi finansiranje. Jer se vrlo lako moze desiti da posalje odlican biznis plan i da ga odbiju jednostavno zato sto "neko tamo" misli da se industrija nece kretati u tom pravcu ili slicno.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:45 27.11.2011

Re: Ljudi sa idejama ...

Milan Novković

- Iskreno, odlučno i tvrdoglavo reši da se sve uradi da bi se ideja probala.

- Napiše odličan - potpun i iskren biznis plan koji:


Milane, tačno u srž jendog od ključnih problema!

Veoma mali broj preduzetnika ima potrebnu upornost da istera svoju ideju do kraja. Pošto se pojave prve značajnije prepreke, mnogi odustanu.

Pisanje biznis plana je često kvalifikaciono pitanje. Kad neko dođe sa novom genijalnom idejom i kad mu se kaže: "Hajde pretoči to u biznis plan", statistika kaže da više od pola njih u startu odustane. Oni da pišu biznis plan!? Reći će ti: Ma hajde!

Od onih koji prihvate da napišu biznis plan, dobar deo će možda započeti, ali nikada ga neće završiti i predočiti (barem polovina od polovine koji su "prihvatili" ). Tu smo već pali na 25% početnog broja i to u optimističkoj varijanti.

Biznis planovi i njihov kvalitet su posebna priča. Video sam ih dosta i sigurno je barem 3/4 napisano pro forme sa referisanjem na nedefinisane izvore ili čak i bez toga - pozivajući se na podatke izvučene "od negde".

Kao što Kralj reče u komentaru iznad za odlične CVije, ima i onih koji su naučili da pišu odlične biznis planove - očito su se dobro podučili za to. Ali, kad počne razgovor na temu i ulaženje u detalje, pa provera navoda i prognoza, često se dođe do toga da u planu nema supstance koja bi prošla ni iscrpniju verbalnu analizu, a kamoli prošla test tržišta.

Itd...

Čuo sam nekom prilikom izjavu: ima u svetu više novca spremnog za investiranje nego što ima dobrih ideja i planova. Ne znam da li da verujem, ali... možda je i istina.

Doduše, obično ljudi koji imaju ideje u oblasti visokih tehnologija nisu vični ekonomiji, finansijama, marketingu, prodaji. Njima treba pomoć u tom delu od druge vrste ljudi koji su za to specijalizovani. Zato postoje različiti događaji, obuke, savetnici, drugi stručnjaci koji mogu da pomognu.
Milan Novković Milan Novković 13:54 27.11.2011

Re: Ljudi sa idejama ...

Lari i Sergej su prvo razvili svoj koncept pretrazivaca i pustili ga da radi na kampusu, pa onda krenuli da traze finansijere.

I naravno, jedva su nasli jednog coveka koji je ulozio 100 000 dolara. Pre toga ih je odbilo jedno 100 ljudi i kompanija. Naravno imali su biznis plan, ali svi su bili u fazonu: "Sta?!? Jos jedan pretrazivac? Pa to vec postoji... itd.. itd.." I to se sve desava u vreme internet babla, kada su svi bacali pare na sve strane.

Oni, obično, ne bi trebali da budu uzor, iako, što da ne.

Ni sa "oborenom" metom stvar nije mnogo lakša - stvar je teška, nego je verovatnoća uspeha velika ako se uporno, kvalitetno i tvrdoglavo radi
lebellond lebellond 14:19 27.11.2011

Re: Ljudi sa idejama ...

Ni sa "oborenom" metom stvar nije mnogo lakša - stvar je teška, nego je verovatnoća uspeha velika ako se uporno, kvalitetno i tvrdoglavo radi

Naravno!

Ali moja poenta nije bila u tome da li se moze uspeti ili ne. Naravno da se uz upornost moze uspeti. Moja poenta je da ko aplicira kod institutivnih investitora bitnije mu je da ima solidan biznis plan nego ideju. Jer je sluzbeniku unutar institucije mnogo bitnije pokrice za investiciju nego sama ideja.

Otud imamo cuveni slucaj sa pets.com-om, koji je fenomenalno izgledao na papiru, ali na kraju bio bust u realnosti.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:28 27.11.2011

Re: Ljudi sa idejama ...

Kažu da Venture Capitalists računaju sa tim da će većina investicija (neki čak i 80%) da propadne. Oni računaju da će 1 ili 2 koje uspeju da donesu dobit koja će da pokrije sve te koje propadnu i zaradu za sledećih 10 novih investicija ili tako nekako.

Možda je to samo priča...
mnenadic mnenadic 15:53 27.11.2011

Re: Ljudi sa idejama ...

Tema je odlična i odlično postavljena. Međutim, ova sredina je specifična po mnogo čemu. Moje iskustvo je katastrofalno. Naime, pre 15-ak godina imao sam ideju za određenu vrstu posla. "Kuvao" sam je mesecima, analizirao, računao ...pravio sam biznis plan za sebe. U jednom trenutku se pojavila mogućnost da konkurišem za neka sredstva kod tadašnjeg Fonda za razvoj. Pripremim sve uredno. Konkurišem i - odbiju me! Ništa za to. I onako nisam verovao da ću proći. Međutim, kroz izvesno vreme, moja ideja o biznisu je zaživela, ali kod drug "tvorca" koji je imao svoje ljude u Fondu. Jednostavno su prisvojili ideju, prilagodili moj biznis plan svojim potrebama i - dobili lovu. Da ideja nije bila loša dokaz je što su i danas prisutni na tržištu Srbije i prilično su uspešni, tako da sa te tačke gledišta nisam razočaran. Samo želim da skrenem pažnju i na ovu vrstu mogućih problema na koje početnik može natrčati.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 16:31 27.11.2011

Re: Ljudi sa idejama ...

mnenadic
Međutim, kroz izvesno vreme, moja ideja o biznisu je zaživela, ali kod drug "tvorca" koji je imao svoje ljude u Fondu. Jednostavno su prisvojili ideju, prilagodili moj biznis plan svojim potrebama i - dobili lovu. Da ideja nije bila loša dokaz je što su i danas prisutni na tržištu Srbije i prilično su uspešni, tako da sa te tačke gledišta nisam razočaran. Samo želim da skrenem pažnju i na ovu vrstu mogućih problema na koje početnik može natrčati.


To se u svetu rešava ugovorima o tajnosti / neotkrivanju iformacija. Postoje razlčita imena: non-disclosure agreement (NDA), confidentiality agreement (CA), confidential disclosure agreement (CDA), proprietary information agreement (PIA) i slično.

U slučaju da informacije neko otkrije trećoj strani ili (zlo)upotrebi ih može da dođe pod udar rigoroznih sankcija. Ali znam da je to u zemlji Srbiji teško ostvariti.
Milan Novković Milan Novković 13:06 27.11.2011

Zaboravih...

... a važno, pa nije bitno što mi ovo nije prvi put da pričam jedno te isto.

Iz mog, skromnog iskusta (pročitao dosta biznis planova, a nekolikonapisao, pa ulazio u diskusije sa ljudima sa idejama i investitorima).

US su drugi univerzum, premijer liga u odnosu na Evropu, ili UK gde ja živim.

Ponaljam vic koji govori u mentalnim problemima evropljana:

Stoje amerikanac i englez na ćoški i projuri najnoviji Porše:

- Englez: Mamu mu j**em bogatu!
- Amer: Jednog dana ću i ja voziti takvoga.

Ovo donekle odražava sudar gde Englez dolazi iz kolonijalne prošlosti, dok amer dolazi sa divljeg zapada.

Srpska priča:

- Tu se poneki prosto naljute kad im se traži potpun biznis plan. Mentalitet je: samo ti meni daj novac. A ja tamo, npr, uglavnom znam priče gde se nekako došlo do novca pa se nije uspelo, nego se sve potrošilo i to je to. Najčešće ni Uk priča nije previše daleko od ovoga - par stranica plan koji je mogao i u kafani da se napiše (ja trud cenim na 6 čovek-nedelja ozbiljnog rada i 30-100 stranica dokumenat, u proseku).

- Tu (i u UK), bez obzira što vlasnik ideje priča, taj vlasnik se kasnije ponaša kao da će radije imati 90% firme vredne 100K Evra nego 10% firme vredne 10 Miliona Evra.

- Danonoićni rad (vlasnicima akcija) uz mizernu platu je tu (i u UK) prekratkog daha u okolnostima koje prvih nekoliko godina stalno donose neke neočekivane problemčiće i svet, očigledno, nije dorastao našem geniju. Prosto se prerano, rezignirano, dižu ruke - prvo kroz opadanje entuzijazma, ponekad kroz emotivnu iracionalnost pa podrivanje planiranja i operative, a sveukupno kroz vraćanje neverice u uspeh gde se ne može parirati manipulativnom i nefer svetu.

- Veliki je problem što vlasnik izvorne ideje "mora" da bude generalni direktor, MD, uz shareholders' ugovor gde mu ostali ne mogu ništa - nemoguće je dobiti VC novac sa strane pod takvim uslovima i već samo natezanje oko toga obeshrabruje i ideotvorca i investitore.

...itd, sve je ovo nabacano, lično mišljenje.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 14:27 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Srpska priča


Poljska priča:

Cracking the Krakow Code – Poland’s newest high tech cluster emerges, podelih to neki dan na Twitteru.

Ko želi da me prati, na Twitteru sam @DPleskonjic.
lebellond lebellond 14:59 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Cracking the Krakow Code – Poland’s newest high tech cluster emerges

Hm.. Ruby on Rails... Opet.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:05 27.11.2011

Re: Zaboravih...

lebellond
Hm.. Ruby on Rails... Opet.


Da, interesantno.
maksa83 maksa83 15:36 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Dragan Pleskonjic
lebellond
Hm.. Ruby on Rails... Opet.


Da, interesantno.

Ne nešto mnogo neočekivano. Ko prati ycombinator i news.ycombinator.com zna da je to već neko vreme de facto standard za web startupe - RoR se fura kao RAD web alat sa minimalnim marginalnim troškovima (sve dž.), što VC-ovima garantuje da će njihove pare biti trošene racionalno i optimalno uz brze rezultate. Ne ulazim sad u to koliko je to istina ali to je trenutna percepcija. Dovoljno je da im kažeš "Twitter je napravljen u Ruby on Rails a koristi ga i LinkedIn" i oči im zasijaju. Sad, ono što im se ne kaže da je Twitter morao da piše ceo backend iz početka u nečem drugom kad su hitovi postali ozbiljni.
Goran Vučković Goran Vučković 15:41 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Sad, ono što im se ne kaže da je Twitter morao da piše ceo backend iz početka u nečem drugom kad su hitovi postali ozbiljni.

Što se verovatno i više isplati - tj. napraviti od nule kad se prilika uozbilji - nije samo stvar u kvalitetnijoj infrastrukturi, nego i u bolje osmišljenom rešenju, rekao bih. Onda je rizik jedino da ne uspeš prebrzo - da te uspeh ne ubije
maksa83 maksa83 15:45 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Goran Vučković
Sad, ono što im se ne kaže da je Twitter morao da piše ceo backend iz početka u nečem drugom kad su hitovi postali ozbiljni.

Što se verovatno i više isplati - tj. napraviti jednom od ponovo kad se uozbilji - nije samo stvar u kvalitetnijoj infrastrukturi, nego i u bolje osmišljenom rešenju, rekao bih. Onda je rizik jedino da ne uspeš prebrzo - da te uspeh ne ubije

Ma skroz se slažem, kao koncept ima smisla. RoR kao working prototype koji se pokaže ljudima sa čekovima i penkalima i pusti u narod. Ako uspe, uspe, ako ne uspe, ajmo sledeći. Kad svi dovoljno zagrizu skalabilnost u krajnjoj liniji može da se reši golom silom.
Goran Vučković Goran Vučković 15:56 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Ako uspe, uspe, ako ne uspe, ajmo sledeći.

Ovo je najvažnija stvar. Glavna stvar koju ne smeš da potrošiš u preduzetničkom projektu startapa je želja da ponavljaš proceduru dok ne uspe.
lebellond lebellond 16:47 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Ako uspe, uspe, ako ne uspe, ajmo sledeći. Kad svi dovoljno zagrizu skalabilnost u krajnjoj liniji može da se reši golom silom.

U tome i jeste stvar. Realno RoR je dobar programski jezik, ali sta fali Javi? Pogotovu kad je skalabilnost u pitanju. Zna se koliko problema ima Twitter sa istom. Ne vidim da je Twitter resio taj problem "golom silom".
A pored toga imamo Java EE kao dokazano resenje.

Bice da je u pitanju nesto drugo, pre svega tu mislim na learning curve. To pomaze ljudima od ideja da se lako upoznaju sa nekim programskim jezikom i brzo predstave neko resenje... Medjutim kako intel najavljuje procesore sa 50 jezagara, mislim da skalabilnost vise nece biti preveliki problem.
maksa83 maksa83 17:16 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Realno RoR je dobar programski jezik, ali sta fali Javi?

Uhhhh... don't get me started "šta fali Javi?".

Fali joj npr. RoR-ov automatski elegantni O/R mapping koji može da se postigne samo u dinamičkim jezicima + gomila stvari koje su ovi u međuvremenu sebi napravili, kao što su npr. migracije, scaffolding, neopterećenost XML konfiguracijama i application serverima, lako uvlačenje kojekakvih Ajax plaginova i sl. Imaj u vidu da je RoR nastao u vreme kada je J2EE paleta bila žešći blunder softverske industrije. Šta se desilo sa tim specifikacijama u međuvremenu? Poumirale, kao što i treba.

A pored toga imamo Java EE kao dokazano resenje.


Imamo Javu EE kao nešto za šta se Enterprajz uhvatio zato što mu deluje "sigurno" pošto iza toga stoji velika firma (pokoj joj duši) i mogućnost da nađeš Java programere koje faksovi štancuju. To, po svoj prilici, nije dovoljno za startup rezultate ni startup finansijere.

Ne vidim da je Twitter resio taj problem "golom silom".

Pa jeste ga rešio golom silom, u ovom slučaju ulaganjem programerskog rada (sve su to neke pare) i prebacivanjem backenda na JVM (ali Scala, ne Java), asinhroni messaging i trpanje svega mogućeg u RAM i (kako to uvek biva na kraju) - C-om. Ovo nije bilo dž., neko je tu morao žešće da zavrne rukave.

Medjutim kako intel najavljuje procesore sa 50 jezagara, mislim da skalabilnost vise nece biti preveliki problem.

Skalabilnost je stvar arhitekture aplikacije - ni 500 jezgara neće pomoći ako imaš bottlneck oko kog se svi kolju, niti sva ta jezgra mogu za tebe pametno da smisle particionisanje podataka, replikaciju i usklade tvoje potrebe sa Brewerovom CAP teoremom.

lebellond lebellond 18:24 27.11.2011

Re: Zaboravih...

Fali joj npr. RoR-ov automatski elegantni O/R mapping koji može da se postigne samo u dinamičkim jezicima + gomila stvari koje su ovi u međuvremenu sebi napravili, kao što su npr. migracije, scaffolding, neopterećenost XML konfiguracijama i application serverima,

To je vec predmet diskusije prednosti/mane dinamickih naspram strogo tipiziranih jezika.
Imamo Javu EE kao nešto za šta se Enterprajz uhvatio zato što mu deluje "sigurno" pošto iza toga stoji velika firma (pokoj joj duši) i mogućnost da nađeš Java programere koje faksovi štancuju.

I to podleze diskusiji, kad kazem dokazano, mislim na nesto sto je u velikom broju slucajeva primenjeno u praksi.
Pa jeste ga rešio golom silom, u ovom slučaju ulaganjem programerskog rada (sve su to neke pare) i prebacivanjem backenda na JVM (ali Scala, ne Java), asinhroni messaging i trpanje svega mogućeg u RAM i (kako to uvek biva na kraju) - C-om. Ovo nije bilo dž., neko je tu morao žešće da zavrne rukave.

Opet, mislim da imamo razlicito tumacenje termina "gola sila". Ali nema veze.
I opet ne vidim da ga je u potpunosti resio. I dalje s vremena na vreme mozes da procitas poruku "Twitter is over capacity".
Skalabilnost je stvar arhitekture aplikacije - ni 500 jezgara neće pomoći ako imaš bottlneck oko kog se svi kolju,

Nisam ni mislio da ce da resiti problem sa arhitekturom.
maksa83 maksa83 21:35 27.11.2011

Re: Zaboravih...

To je vec predmet diskusije prednosti/mane dinamickih naspram strogo tipiziranih jezika.

Meni su te diskusije bespredmetne, tj. nekad ti treba šilo, nekad ti treba testera, a nekad bi voleo da tvoja testera može i da buši... U ovom konkretnom slučaju dinamizam i bogati metaclass model omogućavaju da napraviš bazu (sledeći par vrlo normalnih konvencija) i bez ijedne linije koda ili nekog mapirajućeg xml-a dobiješ gotov upotrebljiv objektni model. Spolja izgleda kao čista magija i nemoguće je u bondage & discipline jezicima kao što je Java. Cena te fleksibilnosti su performanse, kao kad npr. u Javi posegneš za reflection i sve se naprasno iskilavi.

I opet ne vidim da ga je u potpunosti resio. I dalje s vremena na vreme mozes da procitas poruku "Twitter is over capacity".

To je posledica one Brewerove CAP teoreme koju sam pominjao, i to je ono "A" u CAP. Fejsbuk ti npr. nikad neće reći da je nedostupan ali će da žrtvuje "C", tj. dobićeš neke bajate statuse svojih prijatelja servirane iz nekog preživelog dela CDN-a. Čak i sistemi hostovani u Cloudu kao što je Reddit će da geknu kad gekne Cloud, što se dešavalo.

Inače, ne pijem Goslingov kool-aid i ne smatram ga nekim posebnim autoritetom za pitanja skalabilnosti, pogotovo ne kad je njegovo čedo u pitanju. Ozbiljno shvatam ljude koji brinu o skalabilnosti velikih intenzivno drndanih sistema, kao što je npr. Verner Voegel, i sl.
lebellond lebellond 22:55 27.11.2011

Re: Zaboravih...

To je posledica one Brewerove CAP teoreme koju sam pominjao, i to je ono "A" u CAP. Fejsbuk ti npr. nikad neće reći da je nedostupan ali će da žrtvuje "C", tj. dobićeš neke bajate statuse svojih prijatelja servirane iz nekog preživelog dela CDN-a. Čak i sistemi hostovani u Cloudu kao što je Reddit će da geknu kad gekne Cloud, što se dešavalo.


Consistency Availability i Partition Tolerance (CAP skraceno) ima nekoliko resenja jedna od kojih je da odustanes od Availability-ja, primer Twitter-a ili Consistency-ja (Vogelov pristup), a moze i da se napusti i Partition Tolerance i sve hostovati na jednoj masini (otud moja Intelova referenca) koji ne resava problem i dalje postoji neki limit ali on napreduje sa tehnolgijom. Tu je naravno BASE Jump i naravno Pardonov pristup po principu "design around it".

Koji je najbolji? To je naravno podlozno diskusiji. I necu da ulazim u to jer to zavisi od slucaja do slucaja.

Inače, ne pijem Goslingov kool-aid i ne smatram ga nekim posebnim autoritetom za pitanja skalabilnosti, pogotovo ne kad je njegovo čedo u pitanju. Ozbiljno shvatam ljude koji brinu o skalabilnosti velikih intenzivno drndanih sistema, kao što je npr. Verner Voegel, i sl.


Niko od tebe ne trazi da postanes Java fanboy... Nisam ni ja neki Java fanboy. Ali smatram da je covek u pravu. Ne zato sto mi je Java neki fenomenalni jezik vec zato sto mi iskustvo to govori. Istina je da u Javi moras da utrosis malo vise vremena na neke jednostavne i osnovne stvari, ali se sve to kasnije isplati kod odrzavanja. Ukupni troskovi su nizi.

Ali prihvatam realnost da je za startup vaznije napraviti "nesto" i predstaviti "ideju" kako bi prikupio novac, nego napraviti something that scales well and easy to maintain.

Ali danas se i u Javi relativno lako i brzo moze napraviti "nesto" i predstaviti "ideju" jedino sto je Java nema tako laku krivu ucenja kao Ruby.
mariopan mariopan 15:42 27.11.2011

Odličan tekst

Ne sumnjam da će ovu ideju, kao i mnoge druge, neko od političara zloupotrebiti za bolji rejting pred ove izbore, pa je onda baciti jer mu više nije potrebna, to se već događalo.

Dobar biznis plan mogu da napišu i specijalizovane firme koje se time bave, kažeš šta hoćeš da radiš, čime raspolažeš od sredstava, koliki kredit tražiš, kojom dinamikom nameravaš (pretpostavljaš da možeš) da ga vraćaš, a oni ti stručno urade sve - platiš, da ne radiš ono što ne znaš.

Konkrtan posao za koji smo već pogledali šta se nudi sa tim "start up" kreditima i debelo se razočarali, a ne nedostaje ni volje za rad 24/7, ni znanja ni iskustva, stečenog van zemlje:

Radi se o pružanju usluga, servisiranju visokotehnološke opreme, specijalizovano za TV studija...ali za početak bi bilo i servisiranje kompjutera ili bilo čega drugog što radi na tom principu.

Ako je ugled i iskustvo već stečeno u nekoj stranoj zemlji i potvrđeno od strane svetski poznatog Proizvođača takve opreme onda je to znak kvaliteta?

Ovde nema šanse da se vrate ti krediti u roku od tri godine, kako je propisano, jer taj period bi bio najteži i računa se na najmanju zaradu, tek da se posao razgrana i da se kvalitetom preporuči eventulanim korisnicima usluga, i da se preživi jer i to se mora, a da se radi manijački ako uopšte bude toliko posla?

A to je lutrija. Sam posao je lutrija jer zavisi od ponude takve opreme na servisiranje, izgradnje ugleda koji bi trajao godinama (što je već obavljeno ali van zemlje) a za to vreme kredite treba vraćati uredno i bez zastoja, po cenu svega.

Nevraćanje kredita povlači gubitak nekretnine koju bismo stavili pod hipoteku koja mora biti dvostruke vrednosti uzetog kredita. Vrednost kredita je znači pola vrednosti nekretnine, koja nije u Beogradu pa joj je i vrednost mala.
Pošto ni prodaja nekretnine (nema se kome ni prodati) ne može da donese sumu potrebnu za početak posla, kupovinu opreme i alata za rad, od toga se odustalo.

Verujem da ne mašim temu jer mislim da je pružanje ovih usluga zapravo prateća delatnost ovoga o čemu pišete?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 16:40 27.11.2011

Re: Odličan tekst

mariopan
Ne sumnjam da će ovu ideju, kao i mnoge druge, neko od političara zloupotrebiti za bolji rejting pred ove izbore, pa je onda baciti jer mu više nije potrebna, to se već događalo.


Što se mene tiče neka je slobodno uzmu, samo se nadam da će nešto pozitivno da se desi i doprinese.

Nevraćanje kredita povlači gubitak nekretnine koju bismo stavili pod hipoteku koja mora biti dvostruke vrednosti uzetog kredita. Vrednost kredita je znači pola vrednosti nekretnine, koja nije u Beogradu pa joj je i vrednost mala.
Pošto ni prodaja nekretnine (nema se kome ni prodati) ne može da donese sumu potrebnu za početak posla, kupovinu opreme i alata za rad, od toga se odustalo.

Verujem da ne mašim temu jer mislim da je pružanje ovih usluga zapravo prateća delatnost ovoga o čemu pišete?


Za ovu situaciju je bolje tražiti novac od Venture Capitalista. Oni ulažu na način da sa nosiocem ideje rizikuju dobitak ili propast. U tom slučaju ne bi bio u pitanju kredit sa kamatom, nego udeo u vlasništvu. VC ulaže novac, svoje kontakte, veze, uticaj i iskustvo (kroz mentorstvo), a vi ulažete ideju, znanje i druge sposobnosti. Na bazi ulaganja delite vlasništvo na dogovorene procente. Zajedno rizikujete - vi vreme, rad i slično, a oni novac. Ako uspete onda delite dobit, ako ne uspete svako na svoju stranu - neće vam uzeti nekretninu ili drugu hipoteku.

Zato su VC vrlo oprezni kod ulaganja, oni žele dobro da pretresu ideju i njene šanse na uspeh, pre nego što se upuste u rizik.
mariopan mariopan 17:56 27.11.2011

Re: Odličan tekst


Za ovu situaciju je bolje tražiti novac od Venture Capitalista. Oni ulažu na način da sa nosiocem ideje rizikuju dobitak ili propast. U tom slučaju ne bi bio u pitanju kredit sa kamatom, nego udeo u vlasništvu. VC ulaže novac, svoje kontakte, veze, uticaj i iskustvo (kroz mentorstvo), a vi ulažete ideju, znanje i druge sposobnosti. Na bazi ulaganja delite vlasništvo na dogovorene procente. Zajedno rizikujete - vi vreme, rad i slično, a oni novac. Ako uspete onda delite dobit, ako ne uspete svako na svoju stranu - neće vam uzeti nekretninu ili drugu hipoteku.

Zato su VC vrlo oprezni kod ulaganja, oni žele dobro da pretresu ideju i njene šanse na uspeh, pre nego što se upuste u rizik.

Hvala za ovu informaciju, proslediću je gde treba.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:01 27.11.2011

Re: Odličan tekst

mariopan
Hvala za ovu informaciju, proslediću je gde treba.


Nema na čemu, držim palčeve da uspete.
metrevelic metrevelic 17:51 27.11.2011

opšte mišljenje

U Srbiji međ narodom i činovnicima smatra se da svako ko pokreće posao stvara to iz KRIMINALNE NAMJERE stjecanja profita,narod i činovnici bi mu još i oprostili što se meša političarima i državi u "otvaranje novih radnih mesta", al da mu oproste novog golfa nakon 9 godina rada,pa brate nije se u opštini zaposlio pa da ima.Što se tiče IT sektora studij je još uvek bespotrebno vezan uz elektrotehniku i matematiku. A i tehnički fakulteti imaju malo "studija slučaja" pa se dobije malo praktičnog inženjerskog znanja za start bez iskustva u praksi koju je teško dobit.
Najbitnija stvar koja je omogučila procvat start up kompanija u USA bila je reganomika.E sad većinu koja se zalaže za startup na tržištu da pitate dal su socijaldemokrati dobili bi pozitivan odgovor. A jebiga što reskirat sa velikom šansom za propast i blam ako će vam društvo pružit "socialnu pravdu" , a ako bi eventualno i uspjeli zbog te " pravde " će vam sve ionako uzet pa vam to dođe isto kao da ste i propali.I bitna stvar
Start up kompanije nisu nastale zbog opšteg napretka,smanjenja nezaposlenosti i mira u svetu,za to postoje izbori za miss.Start up postoje zbog POHLEPE da bi imao više od drugoga
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 18:05 27.11.2011

Re: opšte mišljenje

metrevelic
U Srbiji međ narodom i činovnicima smatra se da...


Dobro reče gore:

Milan Novković
US su drugi univerzum, premijer liga u odnosu na Evropu, ili UK gde ja živim.

Ponaljam vic koji govori u mentalnim problemima evropljana:

Stoje amerikanac i englez na ćoški i projuri najnoviji Porše:

- Englez: Mamu mu j**em bogatu!
- Amer: Jednog dana ću i ja voziti takvoga.

Ovo donekle odražava sudar gde Englez dolazi iz kolonijalne prošlosti, dok amer dolazi sa divljeg zapada.



Šta tek da kažemo mi na brdovitom Balkanu.
metrevelic metrevelic 19:53 27.11.2011

Re: opšte mišljenje

Šta tek da kažemo mi na brdovitom Balkanu.

Pa ja dokurčih i Bogu i narodu sa pričama o libertarijanizmu i gde treba i gde ne treba (propagandni uzor mi je "zla baba" sa naricanjem o mudžosima) samo da bi se pomakla svest o tome da političari treba da naprave "fabrike za otvaranje radnih mesta " i to naravno da naprave za DŽ i da narod u miru planduje ostv arujući prava iz radnog odnosa.
sasjeći državnu administraciju ispod razumne granice ( pa nek se onda oporavlja na meru)
ne štitit radna mesta koja stvaraju gubitak,carinit samo prehrambene artikle iz EU do granice koliko su tamo subvencionirani ,sve strojeve ,alate,IT opremu,vozila i svakakva "prometala" oslobodit carine. ukinut porez na plate, zdravstveno i mirovinsko glavarina, ostavit PDV i porez na imovinu.Ukinut sva ograničenja koja se tiču prostora u kome se radi ( google se nikad ne bi uspio registrirat u garaži u srbiji)
Ne samo da narod svati da je radit OK, nego i bit bolji ,uspješniji bolje plaćen.
Već sam ovdje pisao kako Srbija može zbog EU krize i troškova koje će se privredi nametnut bit poreski raj za investitore iz EU.Nemačka je prepuna malih specializiranih firmi koje bi lako deo posla i R&D aktivnosti prebacila u blisku srbiju ako bi im to bilo povoljnije. HONG KONG evrope a ne član EU
takve firme bi nužno povukle stvaranjenovih firmi u srbiji, kao i sektora usluga
maksa83 maksa83 19:59 27.11.2011

Re: opšte mišljenje

Pa ja dokurčih i Bogu i narodu sa pričama o libertarijanizmu

Živa istina.
metrevelic metrevelic 21:51 27.11.2011

Re: opšte mišljenje

Živa istina.

Šta da ti kažem ..Repeticium is ....
Naravno,Chile je daleko odmakao zahvaljujući reformama sistema i ubrzanoj primeni novih ideja i inventivnih rešenja.

Čile je imao Pinočea ,dok su kod nas stolovali Stambolići i Markovići
dok su oni slušali Fridmana ,kod nas se doktoriralo na "uticaj misli Josipa Broza na razvoj crne metalurgije" Dok Srbijom vladaju članovi socijaldemokratske internacionale čile im braću Pinjera
maksa83 maksa83 21:57 27.11.2011

Re: opšte mišljenje

Repeticium is ....

... mater smorium.

Al' ne daj se omesti, svi imamo svoje fiksacije i stvari koje nam dušu vesele. Ono - nihil humanum... itd.

Inače se slažem sa tvojim komentarom.

Ja se sve susprežem da mračim pošto znam da je domatjin vredan i konstruktivan i da ne voli ... ali ja ne verujem da će ovaj establišment uraditi išta ukoliko ne vidi vrlo brzu i neposrednu korist za sopstvene Čimbenike. Empirijski utvrđeno.
lebellond lebellond 23:11 27.11.2011

Re: opšte mišljenje

Šta da ti kažem ..Repeticium is ....

]dok su oni slušali Fridmana ,kod nas se doktoriralo na "uticaj misli Josipa Broza na razvoj crne metalurgije" Dok Srbijom vladaju članovi socijaldemokratske internacionale čile im braću Pinjera

Upravo tako 50 godina su ucili da veruju samo u drzavu i drzavno. Sad kad kazes coveku da mora da misli svojom glavom i da se osloni samo na sebe, on te pogleda kao da si mu lupio samar. Omrzne te.

Nije bitno koga oni imaju, a koga mi imamo. Diktatura je diktatura i ne valja kako god okrenes. Ne moze da se kaze da u Cileu tece med i mleko, ali barem su neke stvari skinuli sa dnevnog reda.
gedza.73 gedza.73 00:10 28.11.2011

Re: opšte mišljenje

maksa83
Ja se sve susprežem da mračim pošto znam da je domatjin vredan i konstruktivan i da ne voli ... ali ja ne verujem da će ovaj establišment uraditi išta ukoliko ne vidi vrlo brzu i neposrednu korist za sopstvene Čimbenike.

ja ne mogu. i onim komentarom gore sam to hteo da kaze da cisto sumnjam da postoji nešto što bi našu administraciju pokrenulo sa mrtve tačke.

Neka prepišu neka rešenja koja su se već pokazala kao dobra i neka uvedu normalan zakonski okvir i krenuće. Sporo, ali krenuće. Ali, mrka kapa.

ovako, čim nešto kreneš da praviš, radiš oni ti okače đule sa bukagijom.

odlično napisan blog, ali u sudaru sa sistemom sva pamet, logika, entizujazam nestaju vrlo brzo.
jasnaz jasnaz 12:06 28.11.2011

: niže poreske stope, &:

maksa83

Ja se sve susprežem da mračim pošto znam da je domatjin vredan i konstruktivan i da ne voli ... ali ja ne verujem da će ovaj establišment uraditi išta ukoliko ne vidi vrlo brzu i neposrednu korist za sopstvene Čimbenike. Empirijski utvrđeno.


baš. ali samo da 'virnu' u susednu nam Bugarsku, &

__________ hvala Domaćinu na korisnom sastavu !______________

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:51 28.11.2011

Re: : niže poreske stope, &:

jasnaz

__________ hvala Domaćinu na korisnom sastavu !______________


Hvala i gostima na pomoći i komentarima.
JJ Beba JJ Beba 21:17 27.11.2011

super blog


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:30 27.11.2011

Re: super blog

JJ Beba


Hvala.
viola92 viola92 22:49 27.11.2011

Bravo

Kamo srece, zaista, da se vise o ovome prica! UK vlada je podrzala Tech city u istocnom Londonu, sto mi se cini sjajna stvar, i kad bismo samo bili pametni da copy/paste... Naravno, ne zavaravam se.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:37 27.11.2011

Re: Bravo

viola92
Tech city u istocnom Londonu


Evo i Startup Camp Berlin. Inače, putujući u avionima i na aerodromima, primetio sam intenzivnu reklamnu kampanju Berlina u kojoj se trude da se predstave kao business friendly city i pozivaju ljude sa novim idejama da započnu tamo biznis.
dragannalovic dragannalovic 13:07 28.11.2011

Re: Bravo

viola92 Tech city

I kod nas je pre otprilke godinu dana osnovano neprofitno udruženje "Prvi srpski preduzetnik" koje je pokrenula jedna grupa entuzijasta koji su inače vrlo stručni i koji se trude da pomere stvari sa mrtve tačke. Njihov sajt je inače vrlo posećen www.pspbg.rs/Cached -
viola92 viola92 14:43 28.11.2011

Re: Bravo

I kod nas je pre otprilke godinu dana osnovano neprofitno udruženje "Prvi srpski preduzetnik" koje je pokrenula jedna grupa entuzijasta koji su inače vrlo stručni i koji se trude da pomere stvari sa mrtve tačke. Njihov sajt je inače vrlo posećen www.pspbg.rs/Cached -

Dragane, uz duzno postovanje za entuzijaste, meni se cini da je ovaj sajt jos jedan u nizu onih koji nude konsalting za osnove preduzetnistva (nikakav start up se ni ne pominje, a to nije isto) plus gomila korisnih linkova uglavnom do ministarstava, sluzbe za zaposljavanje, privredne komore, narr-a i slicno. Ne kazem da to nije potrebno, pogotovo ljudima koji jos razmisljaju da li da se upuste u preduzetnistvo, ali zaista slicnih informacija ima dosta po internetu, a narocito malih seminara, sto je svakako dobro samo ni izbliza slicno ovome o cemu Pleskonjic prica.

Tech city u Londonu je pokusaj Engleske da napravi svoju Silikonsku dolinu i cini mi se da im dobro ide. Pogledajte samo mapu na sajtu i broj i znacaj firmi koje su se tu preselile pa ce vam biti jasno na cemu oni rade a na cemu mi. Za Berlin takodje, mogu samo da kazem svaka cast, mada verujem da kad bismo krenuli dalje videli bismo da u svakoj (evropskoj) zemlji postoji bar neka strategija. Necete verovati koja je evropska zemlja po podacima Svetske banke najbolja za zapocinjanje biznisa: Makedonija! Link
dragannalovic dragannalovic 19:19 28.11.2011

Re: Bravo

Dragane, uz duzno postovanje za entuzijaste, meni se cini da je ovaj sajt jos jedan u nizu onih koji nude konsalting za osnove preduzetnistva (nikakav start up se ni ne pominje, a to nije isto) plus gomila korisnih linkova uglavnom do ministarstava, sluzbe za zaposljavanje, privredne komore, narr-a i slicno. Ne kazem da to nije potrebno, pogotovo ljudima koji jos razmisljaju da li da se upuste u preduzetnistvo, ali zaista slicnih informacija ima dosta po internetu, a narocito malih seminara, sto je svakako dobro samo ni izbliza slicno ovome o cemu Pleskonjic prica.

Ne znam što se tiče ostalih sajtova , ovde se prvenestveno radi o širem udruživanju privrednika radi podsticaja preduzetništva kako postojećih firmi tako i podsticanju osnivanja novih firmi. Sa obzirom da se trenutno ceo projekat zasniva na entuzijazmu odredjenog broja ljudi( nekolicine profesora fakulteta, bivših savetnika i ljudi koji su vodili projekte u vezi podsticanja preduzetništva u prethodnom periodu)bez bilo kakve pomoći države, kao i da je, kao što sam već napisao, samo udruženje nedavno počelo sa radom, u vrlo kratkom roku ostvarilo je saradnju sa pojedinim asocijacijama, organizovalo niz seminara o startupovima i upravo se vrše dogovori za uspostavljenje saradnje sa pojedinim fondovima, institucijama, univerzitetom a takodje su u pripremi odredjeni projekti o kojima će se uskoro, nadam se, čuti malo više. Nije samo problem u odlivu mozgova,problem je što ni postojeće kapacitete nismo u stanju da iskoristimo zbog nezainternovanosti države t.j onih koji su dužni da podstiču razvoj preduzetništva. Takodje osnivači ovog udruženja su se već afirmisali u razvoju malog preduzetništva, jedan od primera je osnivanje biznis inkubatora za vreme prethodnog perioda u okviru programa ministarstva privrede i imaju potrebno znanje i iskustvo, što recimo nije slučaj u sadašnjem ministarstvu ekonomije.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:52 28.11.2011

Par korisnih linkova

Milenko Bešlić, naš preduzetnik koji živi u Bostonu, mi je mailom poslao par korisnih linkova:

US entrepreneurs in Europe beware!

Starting a business in Italy is even harder than it is in Spain

OnStartups

Hvala Milenku za linkove.
dj.dule dj.dule 16:07 29.11.2011

Još par korisnih linkova

Evo nekoliko korisnih linkova.

Evo kako Evropa to radi http://www.startupbootcamp.org
A evo kako to radi Čile http://www.startupchile.org/

Zanimljivo je da u Čileu država stoji iza programa i time želi da smanji nezaposlenost.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 16:10 29.11.2011

Srbija lider po investicijama?

Prema podacima svetske revizorske kuće KPMG, Srbija je prva po direktnim stranim investicijama u regionu. Vest je ovde i kaže, između ostalog:

bitan faktor je i to što Vlada Srbije stranom investitoru plaća 10.000 evra za svako novo radno mesto, što može biti i 20 odsto od njegove ukupne investicije.


Erhm, pitanje je koliko je to dobro, a drugo pitanje je: šta bi mogao da dobije osnivač domaćeg startupa od države, ako išta?

dj.dule dj.dule 16:21 29.11.2011

Re: Srbija lider po investicijama?

Vest o visini investicija je verovatno tačna, ali politika koju država vodi je potpuno pogrešna. Trenutna vlast troši državne, tj. pare poreskih obveznika na subvencionisanje stranih investicija i te investicije koriste za politički marketing (setite se samo Fiat-a). Sa druge strane domaći privrednici nemaju nikakve beneficije. Ne kažem da ne treba subvencionisati novootvorene firme, kažem da identična pravila treba da važe za sve. Ili ću otići još dalje pa reći da mali i srednji biznis (u koji spadaju i startup-i) treba da bude u povlašćenom položaju zato što u zapadnim zemljama SMB nosi 50-90% BDPa. Prosto rečeno, meni je jako teško da otvorim firmu i pokrenem je, jedan Fiat može da dođe i kupi pola Srbije.
A za sve investitore i privrednike podjednako treba da važe jednostavna i jasna pravila poslovanja i oporezivanja. Jednostavna u smislu da npr. privrednik ne mora da popuni 33 papira, nego 1 kada isplaćuje platu. I jasna u smislu da nisu podložna tumačenjima, jer onda to otvara beskrajne mogućnosti za korupciju.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 16:26 29.11.2011

Re: Srbija lider po investicijama?

dj.dule
identična pravila treba da važe za sve


A za sve investitore i privrednike podjednako treba da važe jednostavna i jasna pravila poslovanja i oporezivanja.


Tačno tako.
ilija_mart1 ilija_mart1 16:57 29.11.2011

a kako drzava prepoznaje i preduzetnike ..


... i start up? Ovde pročitao primer. Nije nažalost prvi a sugurno ni poslednji.

http://www.vranjske.co.rs/blog/irena-bulat/uloga-kajaka-i-kanua-u-razvoju-malih-i-srednjih-preduze%C4%87-u-srbiji
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 17:19 29.11.2011

Re: a kako drzava prepoznaje i preduzetnike ..

ilija_mart1

... i start up? Ovde pročitao primer. Nije nažalost prvi a sugurno ni poslednji.

http://www.vranjske.co.rs/blog/irena-bulat/uloga-kajaka-i-kanua-u-razvoju-malih-i-srednjih-preduze%C4%87-u-srbiji


Iz nekoga razloga je nedostupno ili link nije dobro upisan. Možete li da proverite?
milisav68 milisav68 18:19 29.11.2011

Re: a kako drzava prepoznaje i preduzetnike ..

Dragan Pleskonjic
ilija_mart1

... i start up? Ovde pročitao primer. Nije nažalost prvi a sugurno ni poslednji.

http://www.vranjske.co.rs/blog/irena-bulat/uloga-kajaka-i-kanua-u-razvoju-malih-i-srednjih-preduze%C4%87-u-srbiji

javascript:;
Iz nekoga razloga je nedostupno ili link nije dobro upisan. Možete li da proverite?


link

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana