Mnogi su iskusili gorak osećaj koji se neminovno pojavi kad dobijete poruku koja počinje sa: „We are sorry to inform you..." ili sa "We regret to inform you that...". Takođe, mnoge firme imaju proces godišnjeg ocenjivanja zaposlenih, koji se realizuje u različitim oblicima, a od koga zavisi povišica plate, napredovanje u službi i slično.
Uvodna napomena: Prvu verziju ovog teksta sam postavio pre nekoliko dana, ali nije prošao recenziju čitalaca i morao je na popravku. Naime, napravio sam nekoliko principijelnih grešaka u pripremanju i proučavanju materijala, pa sam ga obrisao ubrzo nakon što su mi dvoje kolega blogera ukazali na to. Ovim putem želim da im zahvalim što su mi ukazali na propuste i da uputim izvinjenje ostalim blogerima i uredništvu što je moj blog, zajedno sa njihovim komentarima iznenada „nestao". Mogu da konstatujem: čitaoci i blogeri B92 bloga su dobri i pažljivi ocenjivači i recenzenti.
Primeri iz daleke i bliže prošlosti nas uče da su mnoge dobre ideje bile neshvaćene, kao i da su mnogi njihovi nosioci bili u vrlo nezavidnom položaju. Često je trebalo da prođe dosta vremena da ostali shvate njihovu vrednost. Najčešće spominjani primer je Đordano Bruno, italijanski filozof i astronom, koji je 17. februara 1600. godine, kao jeretik, javno je na lomači spaljen zbog svoje teorije da je svemir beskonačan, jer se to nije uklapalo sa učenjem Katoličke crkve.
Ovo je drastičan primer, a u ovom tekstu ću se osvrnuti na dva teksta - linka koji cirkulišu Internetom, a na temu šta bi bilo da su ocenjivači ili recenzenti imali loš dan kada su ocenjivali neke od najbriljatnijih umova novijeg doba ili neke od (možda najbitnijih) radova u oblasti računarskih, informacionih i komunikacionih tehnologija.
Takvi primeri nas uče koliko promašaji u procenama mogu potencijalno da koštaju nosioce ideja, ali i celu ljudsku zajednicu i njen napredak.
Kao prvi, interesantan je primer ocena i primedbi koje je mogao dobiti na godišnjem ocenjivanju zaposlenih Albert Ajnštajn davne 1905. godine, kao službenik Patentnog zavoda u Bernu u Švajcarskoj, od svog šefa. Pogledajte ovde kako bi to moglo izgledati.
"This is a patent office, Albert. Your job is to transform written patent applications into clear and precise language, and to study applications and pick out the new ideas of an invention. These are the priorities. Where does it say that your priorities are rewriting the rules of the Universe, unifying space and time, unifying radiation and matter, or demonstrating the existence of atoms?"
Nakon prethodne verzije teksta, dobio sam sugestiju od koleginice blogerke 'yugaya' da „05 Annual Performance Review: Albert Einstein" pominje skraćenice kao što su PR (Public Relations) i EAP (Employee Assistance Plan), što su skraćenice mnogo novijeg datuma nastanka. Dakle pitanje izvornosti ovog dokumenta je upitno i očito se radi o izmišljenim ocenama sa ciljem da se prikaže kako bi to moglo izgledati. Zahvaljujem na sugestiji.
U decembru 2005. godine objavljen je tekst u časopisu Computer, pod naslovom „We Are Sorry to Inform You ...", autor: Simone Santini, University of California, San Diego. Ovaj tekst govori o tome koliko štete može biti izazvano ako recenzent ima loš dan. Izmišljene recenzije u tom tekstu se odnose na neke od verovatno najbitnijih radova u oblasti ICT tehnologija, koje su radikalno izmenile teoriju i praksu. Primera radi, to su:
• E.W. Dijkstra: "Goto Statement Considered Harmful."
• E.F. Codd: "A Relational Model of Data for Large Shared Data Banks."
• A. Turing: "On Computable Numbers, with an Application to the Entscheidungs Problem."
• C.E. Shannon: "A Mathematical Theory of Communication."
• C.A.R. Hoare: "An Axiomatic Basis for Computer Programming."
• R.L. Rivest, A. Shamir, And L. Adelman: "A Method for Obtaining Digital Signatures and Public-Key Cryptosystems."
Da bi ste videli kako su recenzenti mogli oceniti (i ocrniti) ove značajne ideje i radove, pogledajte ovde. Ima zaista zanimljivih konstatacija koje nas mogu zabaviti. Originalni tekst je ovde (potrebna pretplata na IEEE Digital Library za pristup originalnom tekstu, ali dovoljno se može videti i na prethodnom linku).
U prethodnoj verziji teksta, sam propustio da potražim originalni izvor u kome, u okviru, piše: „How much damage could be caused by a peer reviewer having a bad day?" (slika na početku teksta). Na to mi je ukazao kolega bloger u svom komentaru. Zahvaljujem mu na sugestiji, podstakao me je da detaljnije pogledam i istražim izvore, nađem originalni izvor i pripremim ovu ispravku.
Verovatno se na drugim mestima mogu naći slične liste za druge oblasti. Ako imate primere, podelite ih sa nama.
Zaključak 1: kad ocenjujemo druge, treba da budemo vrlo pažljivi. Možda, nekad u budućnosti, zbog nerazumevanja ideja, možemo da se nađemo na nekoj sličnoj listi zabluda i greški. Ovo se odnosi, ne samo na naučne ideje, već i na razne druge oblasti ocenjivanja i procenjivanja drugih ljudi, ideja, projekata, proizvoda...
Zaključak 2: Kad pišemo blogove, treba prvo dobro da proverimo izvore i činjenice. :)