Budućnost| In memoriam| Istorija| Kultura| Ljudska prava

Ko je kriv?

Velimir Mladenovic RSS / 18.07.2011. u 12:41

Danas sam pročitao da je Šandor Kepiro oslobođen svih optužbi. Ko je on?

20476945044e24052aa7ee5055166245_330x230x0032.jpg 

Kepiro je kao kapetan mađarske žandarmerije učestvovao u raciji u Novom Sadu i okolnim naseljima, od 21. do 23. januara 1942, kada je pod led bačeno najmanje 1.200 Srba, Jevreja i Roma.

Krajem Drugog svetskog rata Kepiro je dva puta osuđivan na zatvorske kazne od 10 odnosno 14 godina, zbog pomenutih zločina, ali je uspeo da ih izbegne bekstvom najpre u Austriju, a u leto 1948. u Argentinu.

U Mađarsku se vratio 1996.

Osumnjičen je i da je učestvovao u deportaciji novosadskih Jevreja u koncentracioni logor Aušvic 1944. godine.

Čovek koji se najviše borio da se istina razotkrije a da krivci budu kažnjeni Aleksandar Veljić, daje u svojim knjigama spisak svih žrtava iz Novog Sada. "РАЦИЈА" ПОД КОМАНДОМ ЖАНДАРМЕРИЈСКОГ КАПЕТАНА ДОКТОРА ШАНДОРА КЕПИРОА

249609_10150329889665620_770885619_9852498_6618590_n.jpg 

I Новосадска рација
Према одлуци највиших војних и цивилних органа фашистичке Мађарске, због наводног увлачења партизана из Шајкашке у Нови Сад (који су окупационе власти означиле као центар „комунистичког покрета"), израђен је план да се у том граду спроведе „рација" у периоду од 21. до 23. јануара 1942. Више инстанце војне и цивилне власти дале су до знања жандармеријским и војним официрима да циљ није спровођење „прописне рације" (претреса кућа и станова), већ акција чишћења људи. Жандармеријски капетан, доктор Шандор Кепиро пристао је и поред недостатка писаног наређења о употреби ватреног оружја у акцији да се укључи у „прочешљавање терена".

II Рејон под командом доктора Шандора Кепира
Покрајинска комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача донела је 19. јуна 1947. у Новом Саду Одлуку о утврђивању злочина окупатора и његових помагача. У тој одлуци утврђено је да је доктор Шандор Кепиро ратни злочинац. Како се у време Одлуке налазио у бекству, Одлуком је затражена његова екстрадиција.

Одлука о утврђивању злочина окупатора и његових помагача заведена је у Архиву Србије у фонду број 11, фасцикла број 121, јединица описа 595-597.

У поменутој Одлуци, на страни трећој, описано је учешће доктора Шандора Кепироа у злочину „рације". Прецизирано је да су групе истражних патрола под његовом командом спровеле „рацију" у простору од Улице Цара Душана дуж Футошке улице до Трга ослобођења. Документ наводи да је доктор Шандор Кепиро „узео активног учешћа".

III Убијени грађани на подручју под командом Шандора Кепира
На основу расположивих докумената и извора (као што су списак жртава Рације по новосадским улицама на енглеском језку; списак Јевреја власника кућа у књизи доктора Павла Шосбергера Новосадски Јевреји: из историје јеврејске заједнице у Новом Саду и других извора и изјава сведока) утврдио сам да су на подручју у којем су патроле под командом Шандора Кепира спровеле Рацију убијени следећи грађани Новог Сада:

Футошка улица
1. Бек Еуген (41), рођен у Кишкунмајши, Мађарска (отац Гавра), индустријалац
2. Бек Ерика-Клара-Јелена (34) рођена Сеге (у Сомбору од оца Коломана), домаћица
3. Бек Мира (13), ученица
4. Бек Андрија (8), ученик

Породица Бек становала је у Футошкој улици, број 13.
5. Земанек доктор Дезидер (39), рођен у Петровграду (отац Ервин, мајка Јелена рођена Штајнбергер), лекар, педијатар
6. Земанек Маргита (31), рођена Касовиц (у Суботици, отац Максим-Микша, мајка Ида рођена Штерн), Дезидерова супруга
7. Земанек Бела (36), рођен у Новом Саду (отац Ервин, мајка Јелена рођена Штајнбергер), чиновник
8. Земанек Пирошка (26), рођена Касовиц (отац Максим-Микша, мајка Ида рођена Штерн), Белина супруга
9. Земанек Аранка (41), рођена у Петровграду (отац Ервин, мајка Јелена рођена Штајнбергер), Дезидерова и Белина сестра
10. Земанек Јелена (71) рођена Штајнбергер (у Ермењхазу од оца Адолфа)
11. Шорш Хуго (36), рођен у Славонској Пожеги (отац Адолф), чиновник
12. Шорш Шарлота-Сари (34) рођена Земанек (од оца Ервина и мајке Јелене рођене Штајнбергер)
Породице Земанек и Шорш становале су у Футошкој улици, број 93.
13. Менделсон Ернест (43), рођен у месту Зентелке, Румунија (отац Игнац, мајка Роза), штампар
14. Менделсон Вилхелмина-Вилма (41) рођена Бем (отац Јован), домаћица
15. Менделсон Маријана-Марија (14)

16. Стојановић Аранка-Злата (30) рођена Хајош (у Темерину од оца Ђуле и мајке Руже рођене Шефер), бабица
17. Пинтар Доротеа-Теа (13), отац Антон, Аранкина кћерка из првог брака
18. Хајош Јулије-Ђула (59), рођен у Мађарској (отац Аврам Шиф), велетрговац
19. Хајош Ружа-Роза (55) рођена Шефер (у Бачком Моноштору), домаћица
20. Хајош Нандор (38), рођен у Меленцима, трговац
21. Хајош Ернест-Ерне (37), рођен у Меленцима, режисер
22. Хајош Едита (22) рођена Шварц (од оца доктора Јована), Ернеова супруга

Породице Стојановић и Хајош становале су у вили на углу Футошке и Гусларске улице (Гусларска улица се сада зове Улица доктора Хемпта).

23. Хирт Јакоб - Јован-Јене (47), отац Макс мајка Регина рођена Малка, власник гостионице
24. Хирт Бланка (39) рођена Ледерер (у Сурдуку од оца Мора-Марка), домаћица
25. Хирт Хермина (18), чиновница
26. Хирт Хани (16), ученик
27. Хирт Алиса (15), ученица
28. Фишер Милка-Малка (59) рођена Фиш (у Земуну од оца Морица и мајке Розалије рођене Клоппер), Габриелова (Гаврина) удовица, куплерка

Породица Хирт и Милка-Малка Фишер становали су у Футошкој улици број 1.

Улица Цара Душана
29. Денеш Људевит (57), рођен у Диосегу, Мађарска (отац Давид Дајч, мајка Лина рођена Краус), професор (становао у броју 25)

30. Хиршфелд Елвира (30) рођена Штајн (у Каравукову, отац Илија, мајка Гизела рођена Најзер), Оскарова супруга, кројачица
31. Хиршфелд Нели (7), ученица

Према сведочанству Елвирине сестре (база података Јад Вашема), живеле су у улици Цара Душана.

31. Цилцер Риза (38) рођена Кон (у Каћу од оца Морица и мајке Гизеле рођене Рип), Микшина-Миланова супруга, трговкиња
32. Кон Гизела (61) рођена Рип (у Бездану од оца Вилмоша), Ризина мајка, домаћица

Цилцер Риза и њена мајка Гизела Кон становале су у Улици Цара Душана број 34. О томе сведочи кћерка Ризе Цилцер, унука Гизеле Кон, Мириам-Мира Лаубер.

Улица Николе Тесле
33. Хандлер Ружа-Рожика (40) рођена Унгар (у Врбасу од оца Исидора и мајке Малвине рођене Валентин), супруга доктора Сигмунда Хандлера, домаћица
34. Хандлер Јосиф (17), ученик
35. Хандлер Теодор (16), ученик
36. Хандлер Валтер (14), ученик

Према сведочанству Ивана Нинића, рођана Хандлерових, они су становали у Улици Николе Тесле број 3.

37. Вермеш Еде (51), рођен у Госпођинцима (отац Давид Вајнбергер), индустријалац
38. Вермеш Јанка (40) рођена Бредер (у Врбасу), домаћица
39. Вермеш Јанкина сестра
40. Вермеш доктор Мирко-Имре (58), Едов брат (рођен у Госпођинцима), адвокат
41. Вермеш Ервин (55), Едов брат (рођен у Госпођинцима), књиговођа

Мађарска улица (данас Аугуста Цесарца)

42. Вајс (Wеисс) Александар Млађи (42), рођен у Молвању (Маћу), Мађарска, чиновник
43. Вајс Илона-Јелена (47) рођена Ласкафелд (од оца Хенрика и мајке Антоније), домаћица
44. Вајс Јосип (15), ученик
45. Вајс Ана-Ани (14), ученица
46. Вајс Мира (8)
47. Вајс Вера (7)
Породица Вајс је становала у Мађарској улици према сведочењу о Ани Вајс у бази података Јад Вашема.

48. Катић (Калдор) Хенрик-Хинко (60), рођен у Мишколцу, Мађарска (од оца Липота Клајна и мајке Терезије-Терез), железничар
49. Катић Хенријета (52) рођена Шах (у Бечу од оца Пала и мајке Сидоније), домаћица
50. Катић Антонија-Тона (18), ученица

Породица Катић (Калдор) становала је у Мађарској улици број 5 према сведочењу Павла Катића и извештају о лешевима Катићевих које је видео сведок на ногометно-атлетском игралишту (документ на мађарском језику).

51. Мозес Еллис (15), ученик
52. Шлезингер НН, трговац
53. Шлезингер НН, трговчева супруга
54. Шлезингер НН, трговчева кћерка
55. Шлезингер НН, трговчев син

Породица Шлезингер је становала у Мађарској улици број 21

Царинска улица (данас Васе Пелагића)
56. Вајс Бела Млађи (38), отац Јакоб, трговачки путник
57. Вајс Валерија-Валика (32) рођена Леви (у Земуну од оца Самуела)
58. Вајс Хермина (15)
59. Вајс Вера (6)
60. Вајс Мира (4)

61. Клајн Аладар, сајџија
62. Клајн Аладарова супруга
63. Клајн Аладарова кћерка (5)

64. НН Ема (15), ученица, становала у Царинској улици (према подацима у бази података Јад Вашема)

Дударска улица (данас Дожа Ђерђа)
65. Љубојев Лазар-Лаза (48), рођен у Србобрану (од оца Младена), пекар
66. Љубојев Маргита (51) рођена Бониш (у Хандлову, Мађарска), домаћица
67. Љубојев Стеван (22), рођен у Хандлову, пекар
68. Љубојев Драгољуб (20), пекар
69. Љубојев Ђорђе (19), трговачки књиговођа
70. Љубојев Младен (16), пушкарски ученик
71. Љубојев Петар (13), ученик
72. Љубојев Мирјана (12), ученица

Приморска улица
73. Голдштајн Шаламон (68), рођен у Силбашу, превозник
74. Голдштајн Етела (65) рођена Мојзес (у Каћу од оца Давида), домаћица

Љубљанска улица
75. Шпицер Владислав-Ладислав-Ласло (31), рођен у Бечеју од оца Рудолфа и мајке Боришке рођене Шик
76. Шпицер Шошана-Жужана (29) рођена Фишер (у Суботици од оца Ернеста и мајке Илоне рођене Руф), домаћица
77. Шпицер Габор-Габи, седмомесечни син рођен 30.06.1941.
78. Шпицер Рудолф (56), рођен у Ади (од оца Хермана и мајке Еме рођене Бек), трговац
79. Шпицер Боришка (53) рођена Шик (у Бечеју од оца Игнаца и мајке Лине рођене Кронштајн), домаћица
80. Шпицер Рудолфов и Боришкин син, рођен 1941. године

Породица Шпицер је становала у Љубљанској улици број 9

Дубровачки пут (данас Мирослава Антића)

81. Виг Петар (16), отац Ђорђе, мајка Гизела рођена Нусбаум (у Букурешту), ученик (техничар)

Петар Виг је становао у Танурџићевој палати, у Улици Дубровачки пут број 9.

Наведен списак грађана убијених у "новосадској рацији" није коначан. У току даљег истраживања о "чишћењу терена" под командом доктора Шандора Кепира биће допуњен и проширен.
Као командант група патрола одговорних за хапшење и убијање цивилних лица на овом списку, доктор Шандор Кепиро сноси личну и командну одговорност за њихову смрт у "новосадској рацији".

Александар Вељић
Списак преведен на енглески језик у Новом Саду, 17. октобра 2010. године

 

 



Komentari (15)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

pertula pertula 13:57 18.07.2011

sta reci

:(
sesili sesili 14:14 18.07.2011

Re: sta reci

Tekst sam pročitala odmah čim je postavljen i od tada ne znam odgovor na tvoje pitanje. Sada čujem na vestima da su u sudnici aplaudirali po izricanju presude. A ja sam se ovog vrelog dana ježila, ćitajući samo spisak ubijenih i njihove godine života.
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 14:34 18.07.2011

Re: sta reci

i ja se jezio, a tek biografije ovog coveka jos vise, zato je nisam ni postavio.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 15:10 18.07.2011

Na neki način

Da li se zna zbog čega je formalno oslobođen: nedostatak dokaza, bolest, on je u stvari spasavao Srbe, Jevreje,...?
Kod krkara & gorrana sam ostavio neukusan komentar umesto psovke, a povod je Šandor Kepiro. Pa ga ponavljam i ovde.

Neće da škodi:
Predlažem da jedan most u Budimpešti nosi njegovo ime.
Na neki način Kepiro je bio patriota.
yugaya yugaya 15:31 18.07.2011

Re: Na neki način

Da li se zna zbog čega je formalno oslobođen


(Mađarski pravni sistem je komplikovan i samo iščitavanje presude će trajati valjda i sutra a ja sam laik)

U toku suđenja je najviše izneto zamerki na objektivnost i "kvalitet" ekspertskih svedoka koje je pozvalo tužilaštvo, kao i na nedostatak dokaza koji ukazuju na individualnu krivicu počinilaca, neadekvatne prevode i izgubljenu dokumentaciju vezanu za prethodne presude Kepiru u Mađarskoj kojima je bio proglašen krivim za zločine.
apacherosepeacock apacherosepeacock 15:49 18.07.2011

Re: Na neki način

Cek malo:
Krajem Drugog svetskog rata Kepiro je dva puta osuđivan na zatvorske kazne od 10 odnosno 14 godina, zbog pomenutih zločina, ali je uspeo da ih izbegne bekstvom najpre u Austriju, a u leto 1948. u Argentinu.

U Mađarsku se vratio 1996.

Znaci osudjen je, pobegao je, vratio se jos pre 15 godina, i?
Ako neko pobegne izvrsenju zatvorske kazne a pravosnazno je osudjen, zasto nije utamnicen da odsluzi kaznu prilikom povratka?

E sad, posto drzava Srbija spada u red beskicmenjaka, uzdam se u Izrael da napravi neki protest.
Milan Karagaća Milan Karagaća 18:27 18.07.2011

Re: Na neki način

Neće da škodi:
Predlažem da jedan most u Budimpešti nosi njegovo ime.
Na neki način Kepiro je bio patriota.

možda mu i daju. Inače, čovek je dokazani antikomunista, a sada je svagde vreme rehabilitacije takvih.On je zapravo i pobegao iz Mađarske kao ubeđeni antikomunista.
Gde je ta j..na EU i Savet Evrope i u slučaju ovog zločinca i one žene monstruma Šakićke koja je živela mirno u Hrvatskoj, valjda se i ona vratila iz emigracije u kojoj je bila jer nije podnosila komuniste.
U opštoj antikomunističkoj histeriji čak se predlaže da se usvoji i neka deklaracija kojom se u Evropi i komunizam osuđuje kao i nacizam.
Da se ne pravimo Toše pa o takvim stvarima pričamo kada su u pitanju drugi a i kod nas se sličan proces odavno dešava.
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 22:00 18.07.2011

Re: Na neki način

Da li se zna zbog čega je formalno oslobođen:


Ne zna se ali ko je iscitao pomenuti blog moze da nasluti: covek je redovno placao kiriju gazdi domacinu dok je stanovao u Novom Sadu. E, sada tuzilastvu ostaje jedino da u zalbi navede kako nije platio i turisticku taksu a onda ce biti u problemu.
yugaya yugaya 07:31 19.07.2011

Re: presuda

Sud je juče u obrazloženju naveo da

- nema dokaza da je Kepiro znao da će ljudi za koje mu je naređeno da ih uhapsi biti ubijeni

- nije dokazano da su uniformisane osobe koje su ubijale po ulicama u reonu pod njegovom komandom bile pripadnici žandarmerije, tj. da su mogli biti i pripadnici pogranične garde koja je nosila slične uniforme

- sudija je naveo da je Kepiro spasao živote jedne jevrejske porodice.

U vezi sa presudom iz 1944. je rečeno da je ona doneta na osnovu kolektivne krivice i da kao takva ne može biti prihvaćena kao dokaz protiv osumnjičenog.

Nastavak čitanja presude je danas (ograničeno na devedeset minuta po danu zbog zdravstvnog stanja optuženog).
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:52 19.07.2011

Re: presuda

yugaya
Sud je juče u obrazloženju naveo da- nema dokaza da je Kepiro znao da će ljudi za koje mu je naređeno da ih uhapsi biti ubijeni- nije dokazano da su uniformisane osobe koje su ubijale po ulicama u reonu pod njegovom komandom bile pripadnici žandarmerije, tj. da su mogli biti i pripadnici pogranične garde koja je nosila slične uniforme - sudija je naveo da je Kepiro spasao živote jedne jevrejske porodice. U vezi sa presudom iz 1944. je rečeno da je ona doneta na osnovu kolektivne krivice i da kao takva ne može biti prihvaćena kao dokaz protiv osumnjičenog.Nastavak čitanja presude je danas (ograničeno na devedeset minuta po danu zbog zdravstvnog stanja optuženog).

Bolje da nisu obrazlagali.
loader loader 18:18 19.07.2011

Dva sata !

Radi ispoštovavanja principa pravde
i poštovanja prema velikom broju žrtava,
morao bi da robija.
Makar još dva sata bio u životu.
Samo da se zna da nije sramno oslobođen, već kažnjen.
predatortz predatortz 10:21 21.07.2011

Ko je kriv?

Definitivno naše nesposobno tužilaštvo.
Toliko amaterski rade svoj posao, da raznorazni zlikovci tipa Ganića, Orića, Jurišića, Divjaka,Tačija,Haradinaja... ne samo da ostaju nekažnjeni, nego se smeju u lice porodicama žrtava.

Za par godina ćemo tužno prokonstatovati da ni trgovinu organima naših građana nisu bili u stanju da procesuiraju.
Nameće se pitanje :

Čemu služi država koja nije u stanju da procesuira onog ko ti je ubio dete na odsluženju vojnog roka, ili mu je izvadio bubrege i pustio ga da iskrvari?

Prema takvoj državi ja ne osećam nikakve obaveze.

Edit:

Znam da ovo čitano na prvu ruku izgleda van konteksta.
Pitanje je : šta je naše tužilaštvo učinilo na prikupljanju i prezentovanju dokaza?
Verujem, ne mnogo.
yugaya yugaya 19:22 21.07.2011

pitanja

Eva S. Balog (koja ima običaj da daje detaljan osvrt, uzimajući u obzir da njeni čitaoci u najvećem broju ne prate medije na mađarskom jeziku i nisu upućeni u lokalne teme) je upravo objavila na portalu Hungarian Spectrum blog na engleskom jeziku:

The acquittal of Sándor Képíró: The prosecution, the courts, and expert historians

- okolnosti vezane za prethodna suđenja:
Kada se za masakr saznalo u Budimpešti nekoliko poslanika u parlamentu je insistiralo da se pokrene istraga. Vlada je nevoljno pristala i sudski proces je otpočeo i otegao se na duže od godinu dana. Oni koji su naredili da se masakr izvrši su dobili dozvolu da se brane sa slobode, jer tada niko nije moga da zamisli da bi neki ugledni mađarski oficir mogao da pobegne da bi izbegao suđenje. Trojica optuženih za najteže zločine su ipak pobegla u Nemačku, i u Mađarsku su se vratili kao pripadnici SS-a nakon nemačke okupacije Pored njih, postojala je i grupa okrivljenih koji su smatrani za "sitne ribe", koja je uključivala i Šandora Kepira, koji je za svoju ulogu u masakru osuđen na kaznu od deset godina bez mogućnosti žalbe. No, nekoliko dana kasnije, 18. februara 1944. ova presuda je anulirana i on je vraćen u status pripadnika žandarmerije. (ovo se dešava takođe pre nemačke okupacije i okolnosti pod koljima je presuda ukinuta nisu poznate)

Nakon rata Kepiro je napustio zemlju i skrasio se u Argentini, da bi se 1996. vratio u Mađarsku. U njegovom odsustvu 1948. uhapšen je u Segedinu poručnik Janoš Nađ i izveden pred Narodni sud, koji je u to vreme bio zadužen za ratne zločine. U svom priznanju Nađ je imenovao Kepira kao lično odgovornog za smrt tridesetoro ljudi. Ali, kako je objasnio u nastavku priznanja, Kepiro nije bio sasvim zao, jer je zapravo spasao živote jevrejske porodice koja je bila vlasnik pansiona u kome je stanovao.

-dokazi, tvrdnje iznete na suđenju:
Svedočenje Nađa, na koje se tužilaštvo u najvećoj meri oslanjalo i smatralo ga za verodostojno baš zbog toga što je uključivalo i detalje koji su predstavljali olakšavajuće okolnosti sud nije dozvolio da bude uključeno u dokaze koje je podnelo tužilaštvo pod pretpostavkom da se do njega došlo putem iznude.

Kepiro je negirao da je znao za zločine, što je toliko neverovatno da je i sam sudija priznao da u takvu tvrdnju nije u stanju da poveruje. Kepiro je takođe tvrdio da je jedino čega se seća to da je spasao život svojim stanodavcima koji su bili Jevreji.

-pravne zavrzlame:
2009. godine je okružni sud u Budimu doneo odluku po kojoj nije moguće ni podići optužnicu protiv Šandora Kepira zato što je on prethodno na osnovu iste optužnice proglašen krivim i osuđen. Nadređeni sud glavnog grada je poništio ovu odluku jer je smatrao da " je presuda iz 1944 anulirana i stoga se ne može smatrati za validnu presudu". Taj isti gradski sud je dve godine ranije 2007. presudio da je po istom osnovu nemoguće Kepira poslati na izdržavanje tom presudom dosuđene desetogodišnje robije. ( nije sasvim jasno da li je niži sud napravio terminološku zbrku ili je 2009. namerno ignorisao odluku više sudske instance iz 2007.)

-greške tužilaštva:
Iako je tužilaštvo tvrdilo da je temeljno pripremljeno za suđenje, za svedočenje Nađa su saznali tek decembra 2010. Dokumenta koja su potom izašla na videlo koja su sadržala detalje dve prethodne sudske presude Nađu (niži sud i apelacioni sud), iz kojih se videlo da se one u znatnoj meri razlikuju od onoga što je stajalo u optužnici protiv Kepira (Nađ nije osuđen samo za smrt tridesetoro civila već i za ubistvo pravoslavnog sveštenika). Sve ovo je doprinelo utisku da je optužnica protiv Kepira u stvari sklepana nabrzaka.

- "nezavisni" sudski eksperti:
dvojica eksperata- istoričari naimenovani od strane suda su dobro poznati po svojim desničarskim stavovima. U skladu sa tim su obojica, i Tibor Ziner i Šandor Sakaj, svedočila u korist optuženog. Ziner je doveo u sumnju autentičnost nekih od dokumenata na kojima se zasnivala optužnica zato što se u jednom od njih koristi izraz " okupacia Južnih krajeva" . Ni jedan Mađar ne bi upotrebio izraz "okupacija" umesto "prisajedinjenje" ( true, op. prev. Okupaciju Vojvodine većina ni ne smatra za ništa drugo nego za pravedno ali nažalost kratkotrajno ispravljanje trianonskih krivih Drina ). Sakaj je otišao toliko daleko da je izneo tvrdnju da cilj Novosadske racije nije bilo ubijanje Srba i Jevreja već uspostavljanje reda u gradu i eliminacija partizana. Posebno je naveo jedan dokument u kome stoji da vojnici koji su delovali na području pod komandom Šandora Kepira nisu ni nosili oružje. On je takože izneo sumnju da je presuda iz 1944. autentična, jer postoi u njoj nekoliko slovnih grešaka i nije poznato da li je u pitanju prevod sa srpskog jezika.

sledi nastavak bloga o samom toku suđenja i ponašanju sudija.
yugaya yugaya 21:38 21.07.2011

Re: pitanja II

The Képíró trial: Indictment and verdict

Za mađarske standarde suđenje je samo po sebi trajalo prilično kratko. Počelo je 5. maja, a 19. jula je veće trojice sudija donelo presudu.

29.juna je Žolt Falvai, glavni tužilac, izneo stavove tužilaštva: zatražio je da optuženi bude osuđen i odmah poslat na izdržavanje kazne i da se ni u kom slučaju ne odredi uslovna kazna. Takođe je opisao događaje koji su se odigrali januara 1942. onako kako ih je tužilaštvo sagledalo:

-Pukovnik Jožef Graši koji je komandovao racijom koja je započeta 18. januara smatrao je da nije bila uspešna i da je neophodno preduzeti dodatne, oštrije mere. Obična racija nije bila dovoljna, moralo se izvesti "čišćenje" Novog Sada od antimađarskih elemenata.

-To je značilo da su sve sumnjive osobe odmah streljane. Šandor Kepiro je bio u nedoumici da li je takva naredba zakonita i zatražio je od nadređenog oficira da mu takvu naredbu izda u pismenoj formi. Nadređeni oficir je njegov zahtev odbio.

-Kepiro je tada postupio po naređenju i kao rezultat toga je njegova jedinica streljala šest osoba. Takođe, prema optužnici, Kepiro je kriv i za smrt trideset Jevreja koje su ljudi pod njegovom komandom transportovali do mesta na kome su ubijeni.

-Tužilaštvo je tvrdilo tokom čitavog suđenja da je Kepiro, uprkost njegovom protestvovanju da to njie istina, znao kakva sudbina čeka muškarce i žene koje je uhapsio. Na osnovu toga je on prema optužnici odgovoran za smrt 36 ljudi.

Što se tiče pravosnažnosti presude i kazne izrečene 1944. godine, tužilaštvo je zauzelo stav da je zbog anuliranja ta presuda nevažeća i neobavezujuća. Nasuprot tome, svedočenje Janoša Nađa pred Narodnim sudom 1948. je smatralo za verodostojno i tačno i kao takvo ono je bilo od izuzetne važnosti jer je bilo osnova na kojoj se optužnica za naredbu koju je izdao Kepiro za sprovođenje trideset ljudi temeljila.

Bela Varga, glavni sudija veća koje su sačinjavala trojica sudija je takođe tokom izricanja presude izneo njihovo viđenje događaja koji su se odigrali u Novom Sadu i okolini janura 1942. godine:

-Prema njemu, Kepirovom učešću je prethodilo ubistvo stotina ili čak i hiljada ljudi koje je "vojno rukovodstvo pokušalo da drži u tajnosti". Stoga Kepiro, koji je bio oficir žandarmerije, " verovatno nije znao za ubistva jer su ga oficiri vojske držali u neznanju".

-Prva dva dana racije (21. i 22. januara), obrazložio je u nastavku sudija, protekla su bez zločina. Kepiro je komandovao jedinicom od 50-60 ljudi koji su bili zaduženi za pretraživanje terena. Sudija je naglasio da "ljudi kojima je komandovao nisu bili iz sastava njegove jedinice i da ih stoga on nije poznavao, pa kako onda da bude odgovoran za njihove postupke?".

Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 21:38 21.07.2011

Re: pitanja

HVALA ZA OVO

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana