“Sada, kada imam 70 godina, uključen sam u borbu protiv Monsanta zbog toga što verujem da seljak nikad ne treba da se odrekne prava da upotrebljava sopstveno seme. Moji preci su došli u Kanadu iz Evrope kasnih 1890-tih zbog ove zemlje, da budu slobodni, i da gaje ono što žele. Sada se vraćamo feudalnom sistemu kog su oni ostavili iza sebe jer nisu bili slobodni, ustvari postajemo kmetovi na sopstvenoj zemlji” - iz intervjua sa Persi Šmajserom
1998. godine uljana repica sa patentiranim “Roundup Ready” genom nađena je na polju gospodina Šmajsera iako je on nikad nije kupio od Monsanto korporacije. Iste godine, Monsanto podnosi tužbu protiv ovog kanadskog seljaka da je ilegalno zasejao uljanu repicu kompanije bez plaćanja 37$ po hektaru za ovu privilegiju. Gospodin Šmajser se za razliku od svojih kolega-farmera koji su se nagodili sa Monsantom van suda, odlučuje za mukotrpnu pravnu borbu navodeći da on nije namerno posejao Monsantovu uljanu repicu, i da je genetski modifikovano seme najverovatnije doneseno vetrom, ili je ispalo sa nekog od kamiona u toku transporta putevima pored njegovih polja. Ovaj slučaj preko federalnog suda stiže i do kanadskog vrhovnog suda i on presuđuje u korist Monsanta (5:4), ali se sve sudije slažu da gosp. Šmajser ne treba da plati odštetu jer nije imao koristi od upotrebe genetski-modifikovanog semena - mala uteha za kanadskog seljaka koji je za par godina procesa potrošio 200,000 $ sopstvene ušteđevine. Deo presude koja je posebno razočarala Šmajsera i njegove pristalice, i učvrstila njegovu volju da nastavi sa edukacijom farmera širom sveta jeste izjava sudije da “generalno, farmer ima pravo na seme i biljke gajene na njegovom zemljištu, čak i kad su te vrste donešene na njegovo zemljište polinacijom ili vetrom, međutim isto ne važi za genetski-modifikovano seme”.
Da je gospodin Šmajser odlučio da se nagodi sa Monsantom “sa strane”, današnja javnost verovatno ne bi bila direktno upozorena na dodatnu, sasvim realnu dimenziju u GMO jednačini: budućnost kontrole nad hranom. Poslednjih 20 godina Monsantove genetski-modifikovane biljne vrste radikalno menjaju svetsku poljoprivredu. Privatni detektivi, kršteni u narodu kao "monsantova mafija" upadaju na njive, imanja, snimaju krišom seljake, prete sudskim tužbama i oduzimanjem imovine. Kad bi izveli zaključak na osnovu ishoda procesa "Monsanto vs. Percy Schmeiser" onda će korporacije biti te koje će kontrolisati patentirani gen, tj. biljku, a moguće i životinju koja je pojela patentiran kukuruz, soju. 2005. godine, Monsanto je čak proizveo patent nad specijalnom metodom ukrštanja svinja, što mu daje za pravo da ubira prihod od ovakvih krda i njihovih potomaka. Za razliku od kontrolisanog ukrštanja domaćih životinja, GM biljku je apsolutno nemoguće izolovati -vetar, oprašivanje insektima, s tom razlikom da će GM biljka uvek nadvladati drugu vrstu jer je odabrana osobina genetski dominantna. Kanadski Vrhovni Sud je u obrazloženju svoje odluke izjavio da "nije do sudija da moralno rasuđuju da li korporacije imaju pravo na višu životnu formu, već je to zadatak poslanika i Parlamenta" a da je dužnost suda da podrži "zakon o zaštiti patenta".
Što se tiče reklamnih obećanja Monsanta da su GM vrste superiorne u odnosu na ostale (uključujući veći prinos, što je posebno prijemčivo seljacima), istraživanja zadnjih par godina duboko su podrila ove tvrdnje. "Greenpeace" je prošlog meseca izdao detaljnu analizu dosadašnjih studija o hemikaliji glifosat u "Roundup"-u, najprodavanijem herbicidu na svetu. Analiza potkrepljuje sumnje da ova hemikalija nije tako bezbedna niti efikasna kao što se mislilo. Za mene dosad najinteresantniji razvoj događaja leži u pismu "procurelom na internet" kojeg je Dr. Don Huber, vrhunski profesor-biolog sa Perdu Univerziteta uputio vlastima u Americi januara ove godine moleći da se odloži izdavanje dozvole za "Roundup Ready" lucerku. To je lucerka sa ugrađenim genom na otpornost prema "Roundup" herbicidu i trebalo je da se pojavi na tržištu ove, 2011 godine. Naime, stručnjaci za fiziologiju biljaka i veterinari uočili su da se u soji i kukuruzu tretiranim "Roundup" herbicidom pojavljuje parazit koji je u stanju da izazove neplodnost i abortuse u životinjama hranjenim ovakvom sojom i kukuruzom. Nešto se menja u biohemiji biljke kad je poprskate glifosatom (aktivnim sastojkom "Roundup"-a), i ona postaje podložnija infekciji. Dr.Huber je naravno zabrinut za opstanak još uvek nemodifikovane lucerke, glavne trave za prehranu američkog stočnog fonda. Njegov intervju, kao i vrlo interesantna objašnjenja razloga njegove brige možete pogledati ovde.
Zašto baš sada pišem o ovoj temi? Zato što mislim da je pravo vreme da se produži diskusija u sklopu novih saznanja. A i da se s vremena na vreme trgnemo, preispitamo ko smo i šta želimo jer, kakve snove sanjaš danas, takva će ti biti budućnost. Kao što znate, u Srbiji zakonski nije dozvoljeno gajenje GM biljaka. Do ruku mi je dopalo februarsko izdanje "Ilustrovane Politike" gde sam u članku o GM temi pročitala sledeću izjavu Dušana Pajkića, direktora Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede:
“Do donošenja Zakona u Srbiji nisu legalno uzgajani takvi organizmi. U junu 2009. izdata je jedna dozvola za izvođenje eksperimenata i to kompaniji “Monsanto” na godinu dana. Oni su ovde imali saradnike sa kojima je to trebalo da rade, međutim do realizacije nije došlo a dozvola je istekla."
Ovo zvuči kao da je gosp. Pajkić srećan što je dozvola istekla i može da se pohvali tim da se eto, saradnja nije ostvarila. Što me tera na sledeće pitanje: ko je ustvari odgovoran za izdavanje dozvole i zašto se dozvoljava eksperimentisanje ako je većinski deo stanovništva u Srbiji protiv GMO-a? Bez preteranog moralisanja sa strane, neka svako za sebe, bilo seljak, političar ili običan građanin dobro razmisli o činjenicama i donošenju brzoplete odluke o saradnji sa ovakvim kompanijama istorijski čuvenim po nemoralu, i pre nego što cela istina o GM vrstama ispliva na površinu. Posle može biti kasno, pogotovo za Srbiju gde je poljoprivreda stub - nosilac ekonomije.
"Po okončanju sudskog procesa, po savetu advokata Persi Šmajser je spalio celu njivu, i uništio sopstveno seme koje je 50 godina pažljivim odabirom usavršavao. 2005 godine na njegovoj njivi ponovo niče genetski-modifikovana uljana repica. 2008. godine Monsanto donosi odluku da se nagodi van suda i plaća račun od 660$ za čišćenje Šmajserove njive od GM uljane repice."