Budućnost| Ljudska prava| Zdravlje

Budućnost kontrole nad našom hranom

jednatanja RSS / 15.07.2011. u 07:25

“Sada, kada imam 70 godina, uključen sam u borbu protiv Monsanta zbog toga što verujem da seljak nikad ne treba da se odrekne prava da upotrebljava sopstveno seme.  Moji preci su došli u Kanadu iz Evrope kasnih 1890-tih zbog ove zemlje, da budu slobodni, i da gaje ono što žele.  Sada se vraćamo feudalnom sistemu kog su oni ostavili iza sebe jer nisu bili slobodni, ustvari postajemo kmetovi na sopstvenoj zemlji” - iz intervjua sa Persi Šmajserom


svCANOLA-420x0.jpg1998. godine uljana repica sa patentiranim “Roundup Ready” genom nađena je na polju gospodina Šmajsera iako je on nikad nije kupio od Monsanto korporacije.  Iste godine, Monsanto podnosi tužbu protiv ovog kanadskog seljaka da je ilegalno zasejao uljanu repicu kompanije bez plaćanja 37$ po hektaru za ovu privilegiju.  Gospodin Šmajser se za razliku od svojih kolega-farmera koji su se nagodili sa Monsantom van suda, odlučuje za mukotrpnu pravnu borbu navodeći da on nije namerno posejao Monsantovu uljanu repicu, i da je genetski modifikovano seme najverovatnije doneseno vetrom, ili je ispalo sa nekog od kamiona u toku transporta putevima pored njegovih polja.  Ovaj slučaj preko federalnog suda stiže i do kanadskog vrhovnog suda i on presuđuje u korist Monsanta (5:4), ali se sve sudije slažu da gosp. Šmajser ne treba da plati odštetu jer nije imao koristi od upotrebe genetski-modifikovanog semena - mala uteha za kanadskog seljaka koji je za par godina procesa potrošio 200,000 $ sopstvene ušteđevine.  Deo presude koja je posebno razočarala Šmajsera i njegove pristalice, i učvrstila njegovu volju da nastavi sa edukacijom farmera širom sveta jeste izjava sudije da “generalno, farmer ima pravo na seme i biljke gajene na njegovom zemljištu, čak i kad su te vrste donešene na njegovo zemljište polinacijom ili vetrom, međutim isto ne važi za genetski-modifikovano seme”.  

poar03_monsanto0805.jpgDa je gospodin Šmajser odlučio da se nagodi sa Monsantom “sa strane”, današnja javnost verovatno ne bi bila direktno upozorena na dodatnu, sasvim realnu dimenziju u GMO jednačini: budućnost kontrole nad hranom.  Poslednjih 20 godina Monsantove genetski-modifikovane biljne vrste radikalno menjaju svetsku poljoprivredu.  Privatni detektivi, kršteni u narodu kao "monsantova mafija" upadaju na njive, imanja, snimaju krišom seljake, prete sudskim tužbama i oduzimanjem imovine.  Kad bi izveli zaključak na osnovu ishoda procesa "Monsanto vs. Percy Schmeiser" onda će korporacije biti te koje će kontrolisati patentirani gen, tj. biljku, a moguće i životinju koja je pojela patentiran kukuruz, soju.  2005. godine, Monsanto je čak proizveo patent nad specijalnom metodom ukrštanja svinja, što mu daje za pravo da ubira prihod od ovakvih krda i njihovih potomaka.  Za razliku od kontrolisanog ukrštanja domaćih životinja, GM biljku je apsolutno nemoguće izolovati -vetar, oprašivanje insektima, s tom razlikom da će GM biljka uvek nadvladati drugu vrstu jer je odabrana osobina genetski dominantna.  Kanadski Vrhovni Sud je u obrazloženju svoje odluke izjavio da "nije do sudija da moralno rasuđuju da li korporacije imaju pravo na višu životnu formu, već je to zadatak poslanika i Parlamenta" a da je dužnost suda da podrži "zakon o zaštiti patenta".

comic-gm-funny-cartoon-genetically-modified-food.jpgŠto se tiče reklamnih obećanja Monsanta da su GM vrste superiorne u odnosu na ostale (uključujući veći prinos, što je posebno prijemčivo seljacima), istraživanja zadnjih par godina duboko su podrila ove tvrdnje.  "Greenpeace" je prošlog meseca izdao detaljnu analizu dosadašnjih studija o hemikaliji glifosat u "Roundup"-u, najprodavanijem herbicidu na svetu.  Analiza potkrepljuje sumnje da ova hemikalija nije tako bezbedna niti efikasna kao što se mislilo.  Za mene dosad najinteresantniji razvoj događaja leži u pismu "procurelom na internet" kojeg je Dr. Don Huber, vrhunski profesor-biolog sa Perdu Univerziteta uputio vlastima u Americi januara ove godine moleći da se odloži izdavanje dozvole za "Roundup Ready" lucerku.  To je lucerka sa ugrađenim genom na otpornost prema "Roundup" herbicidu i trebalo je da se pojavi na tržištu ove, 2011 godine.  Naime, stručnjaci za fiziologiju biljaka i veterinari uočili su da se u soji i kukuruzu tretiranim "Roundup" herbicidom pojavljuje parazit koji je u stanju da izazove neplodnost i abortuse u životinjama hranjenim ovakvom sojom i kukuruzom.  Nešto se menja u biohemiji biljke kad je poprskate glifosatom (aktivnim sastojkom "Roundup"-a), i ona postaje podložnija infekciji.  Dr.Huber je naravno zabrinut za opstanak još uvek nemodifikovane lucerke, glavne trave za prehranu američkog stočnog fonda.  Njegov intervju, kao i vrlo interesantna objašnjenja razloga njegove brige možete pogledati ovde.

Zašto baš sada pišem o ovoj temi?  Zato što mislim da je pravo vreme da se produži diskusija u sklopu novih saznanja.  A i da se s vremena na vreme trgnemo, preispitamo ko smo i šta želimo jer, kakve snove sanjaš danas, takva će ti biti budućnost.  Kao što znate, u Srbiji zakonski nije dozvoljeno gajenje GM biljaka.  Do ruku mi je dopalo februarsko izdanje "Ilustrovane Politike" gde sam u članku o GM temi pročitala sledeću izjavu Dušana Pajkića, direktora Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede:

“Do donošenja Zakona u Srbiji nisu legalno uzgajani takvi organizmi.  U junu 2009. izdata je jedna dozvola za izvođenje eksperimenata i to kompaniji “Monsanto” na godinu dana.  Oni su ovde imali saradnike sa kojima je to trebalo da rade, međutim do realizacije nije došlo a dozvola je istekla." 

Ovo zvuči kao da je gosp. Pajkić srećan što je dozvola istekla i može da se pohvali tim da se eto, saradnja nije ostvarila.  Što me tera na sledeće pitanje: ko je ustvari odgovoran za izdavanje dozvole i zašto se dozvoljava eksperimentisanje ako je većinski deo stanovništva u Srbiji protiv GMO-a?  Bez preteranog moralisanja sa strane, neka svako za sebe, bilo seljak, političar ili običan građanin dobro razmisli o činjenicama i donošenju brzoplete odluke o saradnji sa ovakvim kompanijama istorijski čuvenim po nemoralu, i pre nego što cela istina o GM vrstama ispliva na površinu.  Posle može biti kasno, pogotovo za Srbiju gde je poljoprivreda stub - nosilac ekonomije. 

"Po okončanju sudskog procesa, po savetu advokata Persi Šmajser je spalio celu njivu, i uništio sopstveno seme koje je 50 godina pažljivim odabirom usavršavao.  2005 godine na njegovoj njivi ponovo niče genetski-modifikovana uljana repica.  2008. godine Monsanto donosi odluku da se nagodi van suda i plaća račun od 660$ za čišćenje Šmajserove njive od GM uljane repice."



Komentari (82)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 08:49 15.07.2011

Imovinska prava

Postavlja se pitanje kakvu zaštitu imovinskih prava jedan može dobiti u Srbiji? Bez restitucije? Ima li zakona o svojini? Javna svojina ispred svega. Koliko traju parnice? Imaju li rezultata? Jedan može istovariti smeće na nečiji posed i... Ništa.
Politička stabilnost vs. Pravna sigurnost.
A u situaciji kada se insistira na patentima ispred imovine, kada porez na imovinu ukrupnjava posed (boljševička zamisao "dobre poljoprivrede", Kanada će ličiti na raj.
abrasax abrasax 09:08 15.07.2011

Re: Imovinska prava

Jedan može istovariti smeće na nečiji posed i... Ništa.



I ja mislim da je ovo osnova kulture i međuljudskih odnosa. Nadam se da u Srbiji ima dobromislećih ljudi koji o tome razmišljaju. Podržavam inicijativu.
jednatanja jednatanja 09:10 15.07.2011

Re: Imovinska prava

Nisam ekspert za imovinsko pravo u Srbiji, ali ako je suditi po ovoj odluci - prvencu u Kanadi, onda patent kompanije ima prednost u odnosu na imovinu. Ovo je još neistražena teritorija, zbog toga su oči sveta bile uprte u ishod ovog procesa, posle toga je čitav niz postupaka odlučen u korist Monsanta. Vrlo su uporni i nemilosrdni.
NNN NNN 09:16 15.07.2011

Hvala na tekstu

Pre neki dan potpisah peticiju protiv GMO
jednatanja jednatanja 11:08 15.07.2011

Re: Hvala na tekstu

i da li znate koga imate za kućnog ljubimca?

(GloFish: genetski modifikovana fluorescentna ribica)
maca22 maca22 00:39 16.07.2011

Re: Hvala na tekstu

NNN
Pre neki dan potpisah peticiju protiv GMO

Daj link! (makar ovaj )

Tanja sjajno sto se bavis ovom temom.
abrasax abrasax 09:27 15.07.2011

zabrinjavajuće

[b][/b]

Deo presude koja je posebno razočarala Šmajsera i njegove pristalice, i učvrstila njegovu volju da nastavi sa edukacijom farmera širom sveta jeste izjava sudije da “generalno, farmer ima pravo na seme i biljke gajene na njegovom zemljištu, čak i kad su te vrste donešene na njegovo zemljište polinacijom ili vetrom, međutim isto ne važi za genetski-modifikovano seme”.

Za mene je zabrinjavajući i ovakav razvoj događaja - trka proizvođača GM i onih koji proizvode herbicide - i pravne začkoljice u vezi sa tim. Ono što znam je da, dok ove nejasnoće traju, najviše što bih dopustila svojoj deci je da posmatraju nacrtanu ovcu koja je jela GM hranu. I to ne bez prethodne pripreme.

Slučaj g. Šmajsera je žalostan, ali ipak ne shvatam njegovo razočarenje - da je, po zakonu, vlasnik nad GM semenom uljane repice - plaćao bi odštetu. Ili sam pogrešno razumela?

p.s. Nek smo mi živi i zdravi!
jednatanja jednatanja 11:03 15.07.2011

Re: zabrinjavajuće

Abra, mislim da nisi dobro razumela, pokušaću da pojasnim. Vlasnik GM semena je jedino Monsanto (i još nekoliko kompanija u svetu koje se bave sličnim). Čak iako seljak jedne godine kupi seme od Monsanta, prvo mora da ga plati, zatim da plati privilegije što će ga zasejati, on sledeće godine mora da baci seme od setve i kupi novo od Monsanta. Svi seljaci potpisuju isti ugovor. Pošto je jedna od popularnih GM biljaka i "Roundup Ready" sorta (kukuruza, soje, itd), onda će Monsanto, uz seme, seljaku prodati i kilograme "Roundup" herbicida da uništi korov oko GM useva (usev naravno ne strada jer ima gen koji ga brani od tog herbicida).

Poenta ovog teksta je ustvari u tome da korporacija, znači ne seljak, raspolaže semenom, a ko ima kontrolu nad semenom, taj ima kontrolu snabdevanja hranom. Monsanto je u međuvremenu ostvario monopol nad semenskom industrijom u Americi, nešto slično kao Microsoft u kompjuterskoj industriji, više od 90% soje koja se proizvodi u Americi je Monsanto GM soja.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:12 15.07.2011

Sužena mogućnost izbora


Konzervisane namirnice smo odavno izbacili iz jelovnika, zbog onih sitnih E-oznaka, zatim goveđe, juneće i teleće meso, zbog ludih krava, piletinu, zbog ptičjeg gripa, svinjetinu, zbog svinjskg gripa, ribu iz ribnjaka, jer nije ukusna i ko zna čime je hrane, ovog proleća krastavce, pa pasulj i mahunarke, zbog ešerihije koli, paradajz, jer ga prskaju da sazri, jabuke zbog desetak i više prskanja, crni hleb, jer ga pekari farbaju, peciva zbog zasićenih masnoća i ko zna šta sve jo trpaju u njega, o picama i drugim vrstama brze hrane da i ne govorim.

Danas je čoveku ostalo da bira ili da se truje ili da gladuje. Drugačije je, naravno, bilo nekada.



jednatanja, hvala na informativnom postu.
jednatanja jednatanja 13:24 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

hvala Vojo, nego baš si razveselio moje dečake ovim muzičkim izborom, sofa se pretvorila u trampolinu, decibeli ko u srpskoj kafani, mačka utekla u kupatilo....

p.s. ovde možda dobiješ neku ideju
abrasax abrasax 13:31 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

Drugačije je, naravno, bilo nekada.



abrasax abrasax 13:33 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

jednatanja
hvala Vojo, nego baš si razveselio moje dečake ovim muzičkim izborom, sofa se pretvorila u trampolinu, decibeli ko u srpskoj kafani, mačka utekla u kupatilo....

p.s. ovde možda dobiješ neku ideju


Tanja, a ko se, osim Monsanta, u svetu bavi tom proizvodnjom?
jednatanja jednatanja 13:38 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

Monsanto je najveći, ostale kompanije koje se bave genetskom modifikacijom semena su, na primer Syngenta, Pioneer, Bayer CropScience, BASF, itd.
Jukie Jukie 13:41 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

jednatanja
hvala Vojo, nego baš si razveselio moje dečake ovim muzičkim izborom,

A tek mene

Jukie Jukie 13:46 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

jednatanja
hvala Vojo, nego baš si razveselio moje dečake ovim muzičkim izborom,

A tek mene

Jukie Jukie 13:47 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

Evo počeo sam sve da ponavljam dva puta radi jačeg utiska
jednatanja jednatanja 14:00 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

Taman sam htela da te brišem, ali sad ću da ostavim, kao kad ponove reklamu na početku i kraju reklamnog bloka...zaslužio "Bački ručak"...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:14 15.07.2011

Re: Sužena mogućnost izbora

jednatanja
nego baš si razveselio moje dečake ovim muzičkim izborom, sofa se pretvorila u trampolinu, decibeli ko u srpskoj kafani, mačka utekla u kupatilo....


Baš mi je drago.


Jukie

A tek mene



Također.
kukusigameni kukusigameni 13:45 15.07.2011

jedem sve

Hvala za veoma informativan tekst. Preporuka ko.. ko... erkondisn!
Dodao bih da smo mi jako siromasna i nesredjena sredina, tako da cemo se tesko suprotstaviti ovim multinacionalnomultimilijarderskomultimulti(dodaj sta zelis)...
Mozda, neki covek, neka porodica, neka manja zajednica...
Mozda.
jednatanja jednatanja 14:08 15.07.2011

Re: jedem sve

Hvala ti.
Dodao bih da smo mi jako siromasna i nesredjena sredina, tako da cemo se tesko suprotstaviti ovim multinacionalnomultimilijarderskomultimulti(dodaj sta zelis)...


Zbog toga je jedina opcija ne dozvoliti kompaniji ulazak u zemlju. I američki-južnoamerički-kanadski farmeri su bili srećni da uskoče u biznis 90-tih, sad bi mnogi da ga se reše, a ne mogu. Bolje sprečiti nego lečiti. Uglavom evropske zemlje imaju sličnu ideologiju. Egipat je isto zabranio uzgoj i uvoz GMO. Jedna od zadnjih stvari koju je Pol Bremer uradio pre nego što je napustio Irak je pisanje zakona za dozvolu poslovanja ovim kompanijama u Iraku.
kukusigameni kukusigameni 14:29 15.07.2011

Re: jedem sve

jednatanja
Zbog toga je jedina opcija ne dozvoliti kompaniji ulazak u zemlju.

Koliko ja znam takve firme najvise vole korumpirane zemlje kao sto je Srbija. Tu im je prolaz skoro sigurno obezbedjen. Mozemo eventualno da se nadamo da nismo u njihovoj interesnoj sferi.
vishnja92 vishnja92 19:59 15.07.2011

Re: jedem sve

Dodao bih da smo mi jako siromasna i nesredjena sredina, tako da cemo se tesko suprotstaviti ovim multinacionalnomultimilijarderskomultimulti(dodaj sta zelis)...

siromastvo uopste nije tema, ovo je obicno malo pitanje zivota i smrti, i onoga posle toga: jer oni ne kontrolisu svoje useve nego tudju glad (mislite o tome)

o Monsantu i ovde, bio je takodje sjajan blog, preporucujem.

hvala Dor... Tanja :p
kukusigameni kukusigameni 06:04 16.07.2011

Re: jedem sve

vishnja92
siromastvo uopste nije tema, ovo je obicno malo pitanje zivota i smrti, i onoga posle toga: jer oni ne kontrolisu svoje useve nego tudju glad (mislite o tome)


Kako nema veze sa siromastvom? Kad si bedan i jadan, zivis u korumpiranoj sredini, ovakve firme prolaze kao kroz sir i to imala ta drzava zakone ili ne.
vishnja92 vishnja92 06:58 16.07.2011

Re: jedem sve

pa nemam pojma, tim pre... nekako se nadam da je bas zato ovde nagon za samoodrzanjem jaci, ne znam. sve je to toliko jezivo.

(naravno da ima veze. samo sto ja zelim da nema i ne mogu nista da preduzmem. cista iracionalost iz nemoci)

pazi koliko je van pameti postavka da ne mozes da posejes seme koje si poznjeo na sopstvenoj njivi, jer pripada Monsantu?! procitaj, ako imas vremena, onaj blog koji sam linkovala gore, perfektan je.
kukusigameni kukusigameni 07:07 16.07.2011

Re: jedem sve

pa nemam pojma, tim pre... nekako se nadam da je bas zato ovde nagon za samoodrzanjem jaci, ne znam. sve je to toliko jezivo.

(naravno da ima veze. samo sto ja zelim da nema i ne mogu nista da preduzmem. cista iracionalost iz nemoci)


Ovo je tako divno receno... i iskreno. (cvetic je od originalnog blogovskog semena)
jednatanja jednatanja 12:43 16.07.2011

Re: jedem sve

pazi koliko je van pameti postavka da ne mozes da posejes seme koje si poznjeo na sopstvenoj njivi, jer pripada Monsantu?


i ne samo ako si ga namerno posejao, Višnja, već deo prihoda pripada Monsantu čak i kad je seme na tvoju njivu doneo vetar, pčela ili ptica.
sesili sesili 14:06 15.07.2011

Što reče Juki

A tek mene...
sesili sesili 15:18 15.07.2011

A sada ozbiljno

Nisam baš razumela to sa semenom, dok nisam pročitala dodatno objašnjenje. Sve da zanemarimo genetski modifikovanu repicu (naravno da ne treba), nisam znala da moraju svake godine da kupuju seme! Kompletan kriminal!
jednatanja jednatanja 17:51 15.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Kompletan kriminal!


da, ali ozakonjen!
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:08 15.07.2011

Re: A sada ozbiljno

nisam znala da moraju svake godine da kupuju seme!


To se radi vec decenijama i sa semenom koje nije modifikovano.
Ne postoji prakticno vise seme kukuruza ( i ne samo njega) koje se moze koristiti za narednu setvu vec se svake godine kupuje novo. To je vec uobicajeno i niko od toga ne pravi problem osim oni koji bi da ama bas sve pripisu GMO pa navode ovakve stvari i time pokazuju kojiko je njihovo znanje o tome.
milisav68 milisav68 23:25 15.07.2011

Re: A sada ozbiljno

hoochie coochie man
nisam znala da moraju svake godine da kupuju seme!


To se radi vec decenijama i sa semenom koje nije modifikovano.
Ne postoji prakticno vise seme kukuruza ( i ne samo njega) koje se moze koristiti za narednu setvu vec se svake godine kupuje novo. To je vec uobicajeno i niko od toga ne pravi problem osim oni koji bi da ama bas sve pripisu GMO pa navode ovakve stvari i time pokazuju kojiko je njihovo znanje o tome.

Nisi u pravu.
Da ti objasnim plastično.
Novo seme kukuruza ti je kao nov mobilni, radi bolje i brže i manja mu je baterija, a možeš i da šalješ slike.
Ukratko - veći prinos.
U principu, staro seme možeš da teraš par godina, ali posle toga ti pada prinos zbog raznoraznih razloga.Promena klime, ozonske rupe, nove bube i bolesti....
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:40 15.07.2011

Re: A sada ozbiljno

A da probas malo bez plastike?

U principu, staro seme možeš da teraš par godina, ali posle toga ti pada prinos zbog raznoraznih razloga.Promena klime, ozonske rupe, nove bube i bolesti....


Ne pada iz raznoraznih razloga vec iz razloga sto se hibridna snaga, heterozis, javlja samo u F1 generaciji i zato se samo ta generacija moze koristiti za proizvodnju kukuruza ako se pod proizvodnjom podrazumeva normalna, isplativa, razumna proizvodnja.
Hibridi daju klijavo seme, to je tacno, ali u praksi ta cinjenic ne znaci ama bas nista jer to seme niko ne koristin niti ima smisla koristiti ga. Tako da udaranje na velika zvona kako Monsanto pravi seme koje se samo jednom koristi je odraz neznanja jet to isto radi i Zemun Polje npr i svi ostali i to vec dugo dugo.
Kao što ste i rekli - to je totalni herbicid. Višegodišnjom upotrebom se kontaminira ne samo ta njiva, već i okolne njive.

Netacno.
Glifosat deluje iskljucivo preko zelene mase a u dodiru sa zemljistem se deaktivira i razlaze na produkte od kojih je dominantan fosfor pa time cak u nekoj zanemarljoivoj meri ali ipak obogacuje zemljiste.
highshalfbooze highshalfbooze 23:56 15.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Netacno.
Glifosat deluje iskljucivo preko zelene mase a u dodiru sa zemljistem se deaktivira i razlaze na produkte od kojih je dominantan fosfor pa time cak u nekoj zanemarljoivoj meri ali ipak obogacuje zemljiste.


To bi bila vrlo korisna informacija za one Argentince koji ne mogu da uzgajaju ništa u blizini njiva GM soje. A možda im se i zdravstveno stanje popravi...
a možda je sve to novinarska patka. Pa ipak bih voleo da istraživanja obavi par nezavisnih timova koje ne bi plaćao Monsanto ili neka druga zainteresovana strana.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:04 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Ne znam ni da li mogu ni zasto ne mogu ako ne mogu da uzgajaju nesto u blizini neceg, ali znam da glifosat ne zarazva zemljiste niti ostavlja ikakve negativne posledice na zemljsitu gde se koristi.
Glisfosat se vec dugo vremena i na znacajnim povrsinama koristi i u Srbiji( sam ga vec dosta dugo koristim)i nigde nikakvih stetnih posledica nema od njegovog koriscenja, ili postoje neke informacije za koje ja ne znam?
Voleo bih kad bi neke ovde bile prezentovane.
milisav68 milisav68 00:15 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

hoochie coochie man
A da probas malo bez plastike?

U principu, staro seme možeš da teraš par godina, ali posle toga ti pada prinos zbog raznoraznih razloga.Promena klime, ozonske rupe, nove bube i bolesti....


Ne pada iz raznoraznih razloga vec iz razloga sto se hibridna snaga, heterozis, javlja samo u F1 generaciji i zato se samo ta generacija moze koristiti za proizvodnju kukuruza ako se pod proizvodnjom podrazumeva normalna, isplativa, razumna proizvodnja.
Hibridi daju klijavo seme, to je tacno, ali u praksi ta cinjenic ne znaci ama bas nista jer to seme niko ne koristin niti ima smisla koristiti ga.

A zašto su ljudi uopšte počeli da prave hibridno semenje?
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:25 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

milisav68

A zašto su ljudi uopšte počeli da prave hibridno semenje?


Zbog veceg prinosa, nista misteriozno.
highshalfbooze highshalfbooze 07:34 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Voleo bih kad bi neke ovde bile prezentovane.

Dao sam dole link ka filmu Food inc.
U ovom delu je reč upravo o tome.
Još nešto. U ovom blogu je reč o Monsantu i njihovom herbicidu Raundapu koji sadrži glifostat.
Kompanija je tužena upravo zbog toga jer je reklamirala svoj proizvod kao biorazgradiv. I izgubila je spor.
Znači da nije biorazgradiv, da ne deluje blagotvorno na zemljište kao što vi tvrdite. Opet da pojasnim, u ovom blogu je reč o Monsantu i njihovom herbicidu "Raundap".
jednatanja jednatanja 10:42 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Ne znam ni da li mogu ni zasto ne mogu ako ne mogu da uzgajaju nesto u blizini neceg, ali znam da glifosat ne zarazva zemljiste niti ostavlja ikakve negativne posledice na zemljsitu gde se koristi.


Samo delić iz Greenpeace analize koju sam gore navela:

"Istraživanja su pokazala da glifosat utiče na mnoge vodene vrste -od mikroskopskih algi do riba i školjki. Efekti koji su uočeni su sledeći: kraći životni vek i snižena reprodukcija u jednom tipu slatkovodnik beskičmenjaka, promene u strukturi populacije fito-planktona, povećana smrtnost u vodenim crvima, i promene na jetri u šaranu. Nedavna studija ukazala je na genotoksične efekte u ćelijama crvenih krvnih zrnaca evropske jegulje. Postoji pretpostavka da glifosat utiče na nervne ćelije vodenih organizama slično kao i organofosfati."

Ima još ali ne bih prevodila 43 strane...

Glisfosat se vec dugo vremena i na znacajnim povrsinama koristi i u Srbiji( sam ga vec dosta dugo koristim)i nigde nikakvih stetnih posledica nema od njegovog koriscenja, ili postoje neke informacije za koje ja ne znam?


Interesuje me gde ga koristiš -urbana sredina ili njiva, i ako je njiva, kako uspevaš da sačuvaš usev? Što se tiče rečenice "nigde nikakvih štetnih posledica nema od njegovog korišćenja", ja sam malo skeptičnija od tebe, zbog rezultata istraživanja u zadnjih nekoliko godina. Inače, verovatno znaš da su efekti pesticida takvi da se ne pojavljuju odmah (barem ne na čoveku) osim u slučaju akutnog trovanja, ali nakon desetak i više godina nema više garancija.
milisav68 milisav68 11:24 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

hoochie coochie man
milisav68

A zašto su ljudi uopšte počeli da prave hibridno semenje?


Zbog veceg prinosa, nista misteriozno.

A zašto hoće da povećaju prinos, da bi nahranili gladne, ili da bi povećali zaradu?
jednatanja jednatanja 11:38 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Kompanija je tužena upravo zbog toga jer je reklamirala svoj proizvod kao biorazgradiv. I izgubila je spor.


u Engleskoj, čini mi se...
highshalfbooze highshalfbooze 14:15 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Monsanto je izgubio dva spora. Jedan u Americi sredinom devedesetih i jedan u Francuskoj pre neku godinu. Kompanija je morala da ukloni sa ambalaže proizvoda da je biorazgradiv.
Dokazano je više puta da Monsanto lažira rezultate istraživanja svojih proizvoda. Na primer sredinom devedesetih su morali da odustanu od proizvoda "Posilac" - hormona rasta za goveda koga su agresivno reklamirali i uspeli da u Americi dve trećine goveda bude tretirano tim hormonom.
Jukie Jukie 14:30 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

milisav68

A zašto su ljudi uopšte počeli da prave hibridno semenje?

Pa kao što devojke vole da im se u šoljici od kafe pročita da će sresti visokog crnog neznanca...
što različitiji i nesrodniji roditelji, manji inbreeding (incest)
A efekat heterozisa može da ide u oba pravca, ali je čudno i neobično u suštini privlačno
milisav68 milisav68 15:54 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Jukie
milisav68

A zašto su ljudi uopšte počeli da prave hibridno semenje?

Pa kao što devojke vole da im se u šoljici od kafe pročita da će sresti visokog crnog neznanca...
što različitiji i nesrodniji roditelji, manji inbreeding (incest)
A efekat heterozisa može da ide u oba pravca, ali je čudno i neobično u suštini privlačno

Ma znam, moje pitanje je bilo više retoričko.Ono što hoću da kažem, je da ma koliko se ljudi trudili da kontrolišu prirodu, to im još uvek ne polazi skroz za rukom.
Tako recimo imamo na pijaci one tanke duguljaste paprike, tzv "ljute" koje znaju da ne budu ljute, a opet možemo da naletimo na one "obične" koje su ljute kao "otrov".
Šta se desilo?
Pa bile su zasadjene relativno blizu, i prilikom oprašivanja su se "izmešale".

hoochie coochie man hoochie coochie man 20:33 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Samo delić iz Greenpeace analize koju sam gore navela:


Izvini ali Greenpeace mi ne zvuci kao naucna nepristrasna institucija pa i bez citanja se moze znati kakve ce oni "naucne zakljucke" izvesti iz svake "analize".

Interesuje me gde ga koristiš -urbana sredina ili njiva, i ako je njiva, kako uspevaš da sačuvaš usev?

Vocnjak je u pitanju i nikakva mudrost nije sacuvati usev jer glifosat koristim za unistavanje korova u redu. Dakle totalnim herbicidom prskam pojas u redu tako da herbicid pada direktno na stablo gajenih biljaka, a posto on deluje iskljucivo preko lista ili drugih zeljastih delova biljke vocu ne steti jer pada na koru debla.
U pojasu koji je tretiran korov posle izvesnog vremena ponovo krene pa se tretman mora ponoviti najmanje dva puta u toku vegetacije tako d aprica o tome kako posle glifosata nista ne raste cak ni na okolnim parcelama je cista budalastina. Raste i na tretiranim povrsinama i to samo nekoliko sedmica posle tretmana. Glifosat ne deluje niti na zemljiste niti na seme biljaka u zemljistu vec iskljucivo na biljke koje su tretirane.


Inače, verovatno znaš da su efekti pesticida takvi da se ne pojavljuju odmah (barem ne na čoveku) osim u slučaju akutnog trovanja, ali nakon desetak i više godina nema više garancija.

Da, slazem se naravno sa ovim, ali moramo se sloziti da postoje pesticidi koji su daleko opasniji po coveka od glifosata i pred reci "totalni" u nazivu koja za laike zlokobno zvuci, i pored deprimirajuce slike sasusene vegetacije posle njegove upotrebe. Ti efekti, sasusena vegetacija+ zlokoban prizvuk reci totalni na laike deluju mozda zastarsujuce ali laici moraju biti svesni da su laici a ne da svoj bezrazlozni strah pretsatvljaju kao neko vrhunsko znanje.

Opet da pojasnim, u ovom blogu je reč o Monsantu i njihovom herbicidu "Raundap".


O Monsantu ne znam mnogo niti mi pada na pamet da branim kompaniju koja mi ama bas nista u zivotu ne znaci a Raundup je herbicid kao i mnogi drugi sa tom aktivnom supsatncom.

A zašto hoće da povećaju prinos, da bi nahranili gladne, ili da bi povećali zaradu?


Zato sto svak na svetu zeli da poveca zaradu.
Treba li seljaci da budu izuzetak od toga pa da ne pokusavaju da povecavaju zaradu tj prinose?
Treba li oni i dalje da gaje niskoprinosne sorte zarad tvopje mirne sqavesti?
Ako treba ko to treba da plati? Gradjani tako sto ce placati izuzetno visoku cenu hrane jer mali prinos znaci malo hrane a malo hrane znaci skupa hrana, ili bi ti radije da to plate seljaci tako sto ce se zadovoljiti sa to malo zarade? Sta ce njima traktor, sta ce im TV, nedaj boze kompjuter, neka oni prevaju zetelacke pesme to im je dovoljo, a tebi neka obezbede ono sto bi ti najradije, hrana bez hemije a ako moze jos i neke stare sorte, one su kazu najzdravije. A jel bi ti svom detetu pozeleo da se bavi takvim poslom kako bi neko drugi bio srecan u svom neznanju?

I da, niko nije napravio hibridno seme vec je ta pojava samo otkrivena u prirodi, dakle to je potpuno prirodan proces, ali to je valjda vec neinteresantno.
milisav68 milisav68 23:00 16.07.2011

Re: A sada ozbiljno

hoochie coochie man
Sta ce njima traktor, sta ce im TV, nedaj boze kompjuter,

Ne treba im.
Pozdrav od seljaka.
jednatanja jednatanja 00:23 17.07.2011

Re: A sada ozbiljno


Izvini ali Greenpeace mi ne zvuci kao naucna nepristrasna institucija pa i bez citanja se moze znati kakve ce oni "naucne zakljucke" izvesti iz svake "analize".


Hoochie, prvo, hvala ti na iskrenosti...što se tiče "Greenpeace"-na zadnjih par strana su navedene sve studije koje pominju.

Ja sam svesna da je konvencionalna poljoprivreda deo današnje globalne industrije i načina života, i da će verovatno uvek dominirati nad organskom, jer: hemikalije su jeftine, dostupne, i eliminišu potrebu za ljudskom radnom snagom. Ostaje da vidimo šta će se desiti sa GM poljoprivredom, nadam se da će Evropa nastaviti da joj se odupire jedno vreme. Ono u šta sam ubeđena je, da se u nekom slučaju počnem baviti poljoprivredom, da dobijem parče zemlje da gajim šta hoću, na osnovu svega što sam naučila u ovom mom dosadašnjem životu, a naučila sam dosta toga, NIKADA se ne bih odlučila da koristim hemikalije. Obrazovala bih se o organskoj poljoprivredi -a to je zaista nauka, nije samo "baci seme i moli se da će niknuti". Može se dobiti lep proizvod, i lepo zaraditi na njemu. Zašto stalno čitamo po novinama da naši seljaci imaju parcelu za sebe koju ne prskaju, i onu veću za ostale koje prskaju? Oni znaju, ti znaš verovatno, svi znamo da prskano jednostavno nije zdravo za ljude, životinje, naše podzemne i površinske vode, i druge ekosisteme. Pozz, i puno sreće sa voćnjakom!
nikvet pn nikvet pn 10:21 17.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Može se dobiti lep proizvod, i lepo zaraditi na njemu.

Zaista bih želeo da se uverim.

Zasad važi :

Šta se ne prska - to se ne bere.

Nažalost.
jednatanja jednatanja 12:31 17.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Šta se ne prska - to se ne bere.


Nikvet, velika zabluda, na žalost...ali dešava se nešto:

Vlada Srbije usvojila je juče na sednici Uredbu o korišćenju podsticajnih sredstava za podršku razvoju organske proizvodnje za 2011, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu poljoprivrede i trgovine. Iz budžeta će za te namene biti izdvojeno ukupno 20 miliona dinara, a podsticajna sredstva namenjena su za razvoj organske biljne proizvodnje (ratarske, povrtarske i voćarske i vinogradarske) i organske stočarske proizvodnje. Davanja za organsku povrtarsku proizvodnju iznosiće 50.400 dinara po ha, a za voćarsku i vinogradarsku proizvodnju 64.800 dinara po ha. Ukupan iznos podsticajnih sredstava po podnosiocu zahteva ne može biti veći od 1,2 miliona dinara.


highshalfbooze highshalfbooze 13:15 17.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Vocnjak je u pitanju i nikakva mudrost nije sacuvati usev jer glifosat koristim za unistavanje korova u redu. Dakle totalnim herbicidom prskam pojas u redu tako da herbicid pada direktno na stablo gajenih biljaka, a posto on deluje iskljucivo preko lista ili drugih zeljastih delova biljke vocu ne steti jer pada na koru debla.


Slovenci na primer kose travu u međuredu i ostavljaju je da prirodno truli. Zaostali su totalno, nemaju pojma. I posle neka neko kaže da Srpska poljoprivreda nije napredna.

Mislim, ajd ratari što koriste herbicid, al brate...
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:10 17.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Zašto stalno čitamo po novinama da naši seljaci imaju parcelu za sebe koju ne prskaju, i onu veću za ostale koje prskaju?


Ako postoje takve price to su samo price, a ako neko to i radi on je zaista veoma redak izuzetak. Veruj mi, zivim na selu i od sela, poznajem kako proizvodnju tako i nacin razmisljanja srpskog seljaka, kako onog malog sa par hektara tako i onih velikih sa nekoliko stotina ili hiljada hektara. Retki su oni koji za sebe proizvode na jedan nacin a za trziste na drugi. To su samo price.

Organska poljoprivreda jeste ozbiljna posao ali za malo trziste specificnih kupaca, a sto se tice masovne proizvodnje hrane taj nacin nikada nece zaziveti i dobro je sto je tako iz vise razloga a i cinjenica je da ogromna vecina potrosaca zeli lepu, zdravu, krupnu jabuku a samo mali deo smatra crvljivu, krastavu jabuku kvalitetnijom.
Hvala ti na lepim zeljama.
Slovenci na primer kose travu u međuredu i ostavljaju je da prirodno truli. Zaostali su totalno, nemaju pojma. I posle neka neko kaže da Srpska poljoprivreda nije napredna.

Mislim, ajd ratari što koriste herbicid, al brate...

Pa ne znam koliko su Slovenci zaostali u vocarenju u odnosu na druge ali od Srbije su uvek mogli, trebali i jesu ucili kako se gaji voce. To nipodastavanje svega sto se radi u Srbiji (a herbicidi u vocnjacima su nesto sto se primenjuje u celom naprednom svetu) je opet deljenje pameti koja ocigledno ne kipi kod onoga koji pokusava da je deli,
Kosenje trave u redu niti je nesto novo niti nepoznato, to se u Srbiji radi vec nekoliko vekova npr, ali iako laici to smatraju strasno naprednom tehnologijom ima ogromnih nedostataka.

Neverovatno kako svi imaju po neki savet za seljake a pri tom blage veze sa proizvodnjom nemaju
jednatanja jednatanja 17:22 18.07.2011

Re: A sada ozbiljno

ogromna vecina potrosaca zeli lepu, zdravu, krupnu jabuku a samo mali deo smatra crvljivu, krastavu jabuku kvalitetnijom


ja ovde na "Zapadu" kupujem sasvim lepo organsko voće, crvljivo nije (vrlo retko se desi). Ne traje dugo, i jeste manje veličine, ali veoma lepo na oko i ukusno. Nije nemoguće.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:38 18.07.2011

Re: A sada ozbiljno

ja ovde na "Zapadu" kupujem sasvim lepo organsko voće, crvljivo nije (vrlo retko se desi). Ne traje dugo, i jeste manje veličine, ali veoma lepo na oko i ukusno. Nije nemoguće.


Ako pod organskim vocem podrazumevamo voce odgajano bez hemijskih sredstava za zastitu od bolesti i stetocina onda se takvim postupkom ne moze dobiti zdravo voce bez znakova bolesti i napada stetocina na plodovima ili su takvi plodovi veoma retki, nekoliko procenata od ukupnog roda.
Ako se pod organskim podrazumeva voce dobijeno postupkom koji je propisan da bi se neko voce deklarisalo kao organsko, a taj postupak dozvoljava upotrebu hemijskih sredtsva, ne svih ali dozvolajva, onda se tako moze dobiti nesto zdravije voce.
To je malo kompleksnija tema i ne znam da li je ovaj blog mesto za takav razgovor ali korektnost u tvojim komentarima me tera da odgovorim.
Pozdrav
Milan Novković Milan Novković 20:50 18.07.2011

Re: A sada ozbiljno

To je malo kompleksnija tema i ne znam da li je ovaj blog mesto za takav razgovor ali korektnost u tvojim komentarima me tera da odgovorim.

Idealno mesto, "pevajte"
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:37 18.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Milan Novković
To je malo kompleksnija tema i ne znam da li je ovaj blog mesto za takav razgovor ali korektnost u tvojim komentarima me tera da odgovorim.

Idealno mesto, "pevajte"


Evo z apocetak pesmice o plavom kamenu i krecu. To je npr dozvoljeno a cista hemija jel da ? :)

A sad ozbiljno, obzirom da je voce i ne samo voce kao i svi zivi organizmi izlozeno napadu drugih organizama stetnih po njih nemoguce je dobiti zdravo plodove bez zastite od tih stetnih organizama.
Organska priozvodnja pokusava da deluje vise preventivno (izbor sorata otpornijih na bolesti, izbor mesta na kom ce se zasnovati vocnjak, uticajem na smanjenje populacije stetnih organoiizama raznoraznim merama i sl) ali posto ne postoji sorta otporna na sve bolesti, ne postoji idelano mesto gde nikakve bolesti nema, ne postoji nacin da se napravi sterilno okruzenje itd zaraza uvek moze da nastupi pa se i u organskoj proizvodnji naravno lece posledice napada bolesti, suzbijaju uzrocnici i unistavaju stetocine.
To se naravno radi hemisjskim sredstvima pa su npr sredstva na bazi bakra dozvokljena u organskoj proizvodnji (a ta ista sredstva se masovno upotreblajvaju i u konvencionalnoj) sredstva na bazi sumpora (takodje masovna primena u konvencionalnoj) dozvoljena je upotreba sintetickih hormona za primamljivanje insekata, stimulatori ili usporivaci rasta i sl.
Problem kod organske proizvodnje je povrsno znanje a primamljivo zvuci sam termin organski proizvod pa se onda pojavljuju raznorazni spremni da zarade predlazuci kojekakve gluposti poput one d ase hemija apsolutno izbaci a da se koristi kopriva kao folijarno djubrivo,pepeo kao sredstva protiv zlatice ili sadnje duvana pored gajene biljke jer navodno od duvana bezi sve.
jednatanja jednatanja 18:05 19.07.2011

Re: A sada ozbiljno

Ako se pod organskim podrazumeva voce dobijeno postupkom koji je propisan da bi se neko voce deklarisalo kao organsko, a taj postupak dozvoljava upotrebu hemijskih sredtsva, ne svih ali dozvolajva, onda se tako moze dobiti nesto zdravije voce.


Da bi se proizvod deklarisao kao organski, nije dozvoljeno tretirati ga sintetičko-hemijskim sredstvima, nisu dozvoljeni hormoni rasta, jonizirajuće zračenje, genetsko-modifikovani organizmni, niti upotreba veštačkog đubriva. Fungicidi dozvoljeni u organskoj proizvodnji su na biljnoj (eterična ulja) ili mineralnoj bazi, na primer kao plavi kamen (bakarni sulfat) kog su i naši preci upotrebljavali protiv štetočina. Ovo ne znači da bakarni sulfat nije toksičan, ali se brže raspada u prirodi. Bila sam prisutna i kada je jedan zemljoposednik kod nas zalivao svoju baštu vodom u kojoj je držao koprivu, navodno, prirodni pesticid, on je i najuspešniji proizvođač organske hrane u Srbiji. Postoji i ceo sitem "Companion planting", koje dve vrste zasaditi zajedno da bi se oterale štetočine, na primer mirođija se sadi sa krastavcem, itd. Kažem, nauka je to, a to treba sesti, proučiti, naučiti, primeniti. Naravno, osim ličnog ubeđenja ili interesovanja potrebno je i da država da dovoljne subvencije u slučaju da se ipak desi da rod propadne.

Zašto konzumirati organske proizvode?

Zato što su zdravi po vas i vašu porodicu:
sadrže korisne i hranljive materije,
bogati su vitaminima, mineralima, antioksidantima i drugim biološki aktivnim materijama.

Zato što su bezbedni:
ne sadrže štetne materije po zdravlje (ostatke pesticida, teških metala, hormona, veterinarskih preparata, mikotoksina),
imaju niži sadržaj nitrata i nitrita,
ne sadrže sintetičke aditive i preparate na bazi GMO.

Zato što su prijatelj okoline:
potiču iz održive proizvodnje,
ne sadrže sintetičko-hemijska zaštitna sredstva i veštačka đubriva koja zagađuju životnu sredinu, zemljište, vazduh, površinske i podzemne vode,
čuvaju biodiverzitet,
prioritet imaju obnovljivi izvori energije,
potiču iz zatvorenog ciklusa proizvodnje koji je u harmoniji sa prirodom.

Zato što su prijatelj životinja:
životinje se uzgajaju u prirodnim uslovima,
doprinose dobrobiti životinja.

Zato što imaju bolji tehnološki kvalitet:
veći sadržaj suve materije omogućuje bolje održavanje proizvoda u toku lagerovanja i transporta,
prilikom prerade troši se manje energije.

Zato što imaju veću biološku vrednost:
proizvodnja u harmoniji sa zakonitostima prirode daje proizvodu veću životnu snagu koja je direktno odgovorna za imunitet i vitalnost ljudskog organizma.

Zato što imaju izvanredan ukus, boju i aromu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:53 19.07.2011

Re: A sada ozbiljno


Da bi se proizvod deklarisao kao organski, nije dozvoljeno tretirati ga sintetičko-hemijskim sredstvima, nisu dozvoljeni hormoni rasta, jonizirajuće zračenje, genetsko-modifikovani organizmni, niti upotreba veštačkog đubriva.


Moracemo ipak ovako, ne ljuti se :)
Jeste PDF ali vredi otvoriti



zastitna sredstva:

sredstva z aishranu (djubriva)
ovo je verujem ipak malo opipljoivija cinjenica od nasih licnih iskustava ili utisaka, verovanja ili uverenja.

Nego vidim da nisam bas pazljivo pratio tvoje komentare, izvini, a vrlo su inspirativni pa evo sad odgovaram na njih

Ako Percy Schmeiser tako tvrdi, a bavi se poljoprivredom celog života, onda sigurno zna više od tebe i mene.


Ako je bavljenje poljoprivredom celog zivota dovoljna referenca i meni treba verovati jer se i ja celog zivota time bavim a uzregred sam i neke skole iz te oblasti zavrsio i tvrdim da Presi ili gresi ili laze.

Ali na drugim organizmima jeste (miševima, domaćim životinjama).


kao npr?
(izvini ali ako moze relevantniji izvor nego sto su agresivni protivnici GMO poput kojekakvih Aleksica)


Da te podsetim da je eksperimentisanje na čoveku prvo, etički neprihvatljivo, zatim i vrlo teško zbog toga što čovek ne živi u sterlinim, kontrolisanim uslovima gde možeš da ga 40 dana hraniš GM kukuruzom da bi izveo neki zaključak, a da ne pominjem dugotrajne studije od 10 i više godina, koje uopšte nisu rađene ni na jednom organizmu kad je GM hrana u pitanju.


Dakle nikakvih dokaza nema, iz ovih ili onih razloga ali ih nema, a tvrdi se da stetno jeste. Na osnovu cega se to tvrdi?
jednatanja jednatanja 08:53 21.07.2011

Re: A sada ozbiljno


kao npr?
(izvini ali ako moze relevantniji izvor nego sto su agresivni protivnici GMO poput kojekakvih Aleksica)


Hoochie, hvala na korisnim linkovima. Ima stotine studija koje dovode u pitanje bezbednost GMO, navešću dve:

"Monsantov kukuruz povezan sa prestankom rada organa"

"Glifosatni herbicidi izazivaju teratogene efekte na kičmenjacima tako što inhibišu signalizaciju retinoične kiseline"

Inače Aleksić možda nema najbolje shvatanje ili objašnjenje za ono o čemu priča, u nekim stvarima čak i preteruje. Ja inače volim da baratam sa činjenicama i ne volim teorije zavere, tako da mi se taj aspekt njegovog izlaganja ne sviđa. Ali ima poente u tome svemu što priča, i dobro je da priča o tome, jer ljudi danas nemaju pojma šta jedu, ne samo kod nas, već ni u svetu.
mlekac mlekac 17:11 15.07.2011

Kako stvari stoje

uskoro ce i vazduh da nam naplacuju!
Kazezoze Kazezoze 18:38 15.07.2011

Re: Kako stvari stoje

mlekac
uskoro ce i vazduh da nam naplacuju!

čekaj dok ga prvo dobro zatruju, pa će onda da nam i naplate...



što se monsanta tiče o tom zlu je svojevremeno njanja pisala, a postoji i dokumentarac "the world akording to monsanto" i tu je uglavnom sve rečeno.
jednatanja jednatanja 19:44 15.07.2011

Re: Kako stvari stoje

Kaz, jeste, nije zgoreg ponoviti jer se ovde ne radi o nagađanjima i teorijama zavera iako tako možda ponekad zvuči cela priča. Ovo su činjenice od kojih se meni lično diže kosa na glavi. Imati monopol nad kompjuterskom, automobilskom ili farmaceutskom industrijom je jedno, ali monopol nad semenom i hranom -i to nezdravom -katastrofa.
jednatanja jednatanja 19:48 15.07.2011

Ali se ilegalno gaji

Zabranjenu soju gaje uglavnom seljaci u Sremu, Mačvi i zapadnoj Bačkoj, a seme se švercuje najčešće iz BiH.

-Tako smo došli do jedne parcele oko koje je okolo bio posejan kukuruz, a u sredini je bila soja -priča direktor Pajkić -Jedan policajac je rekao "Ljudi moji, pa oni ovo kriju kao marihuanu!" Ako dođete na parcelu i vidite da nema korova, možete biti više od 90% sigurni da je to genetski izmenjena soja.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:21 15.07.2011

.......

Nešto se menja u biohemiji biljke kad je poprskate glifosatom (aktivnim sastojkom "Roundup"-a), i ona postaje podložnija infekciji.

Naravno da se menja - biljka uginjava kad se poprska glifosatom jer je to totalni herbicid. Ta aktivna materuja se ne nalazi samo u Roundup-u vec u vecini totalnih herbicida na nasem trzistu (Glifomark, glifosav i sl)
Modifikacija kod nekih biljkaka narocito soje upravo tu osobinu koristi jer se soja modifikuje tako da bude otporna na glifisat pa se polje zasejano sojom tretira totalnim herbicidima koji sve osim soje apsolutno unistavaju.

Zanimljivo je da jos niko nigde nikada nije dokazao stetno dejstvo GMO na coveka.

I na kraju:

Ovo je smesno ( da ne upotrebim neki prikladniji izraz)

Po okončanju sudskog procesa, po savetu advokata Persi Šmajser je spalio celu njivu, i uništio sopstveno seme koje je 50 godina pažljivim odabirom usavršavao.


"Usavrsavanje sopstvenog semena" tj koriscenje semena sa proizvodnih parcela za nerednu setvu je metod 19 tog i ranijih vekova. To se vise nigde ne radi, cak ni u Srbiji.
vishnja92 vishnja92 22:00 15.07.2011

Re: .......

koriscenje semena sa proizvodnih parcela za nerednu setvu je metod 19 tog i ranijih vekova.

...dok je polaganje prava na seme kao na intelektualnu svojinu izumetak ovog veka - to vise nije ni tek izvitopereno, nego je metastaza greske u pogledu na svet.

fuj
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:21 15.07.2011

Re: .......

dok je polaganje prava na seme kao na intelektualnu svojinu izumetak ovog veka

Naravno.
Npr na hibrid ZP704 pravo polaze Institut Zemun Polje i niko drugi ne moze da ga proizvodi.
Sta tu ima nejasno?
highshalfbooze highshalfbooze 23:23 15.07.2011

Re: .......



Vrlo topla preporuka pogledati ovaj film.

Naravno da se menja - biljka uginjava kad se poprska glifosatom jer je to totalni herbicid. Ta aktivna materuja se ne nalazi samo u Roundup-u vec u vecini totalnih herbicida na nasem trzistu (Glifomark, glifosav i sl)


Kao što ste i rekli - to je totalni herbicid. Višegodišnjom upotrebom se kontaminira ne samo ta njiva, već i okolne njive. Oni koji žive u blizini njiva koje se tretiraju ovako jakim herbicidima imaju velike zdravstvene probleme.

Herbicidi su naravno problem i kod drugih kultura, ali pošto su GM kulture otporne na ove herbicide, onda se tretiranje vrši neuporedivo većim količinama herbicida.
vishnja92 vishnja92 07:01 16.07.2011

Re: .......

Npr na hibrid ZP704 pravo polaze Institut Zemun Polje i niko drugi ne moze da ga proizvodi.
Sta tu ima nejasno?

nismo se razumeli, to nije ni priblizno slicno ovome:
Важан моменат у целој причи је да се фармери обавезују, када склопе уговор са Монсантом о куповини ГМ семена (и пропратних хербицида и пестицида), да добијени принос неће користити за семе за следећу годину. Семе за следећу годину мора или бити конвенционално или се мора поново купити од Монсанта. Дакле, иако је, на пример, RoundUp Ready соја сасвим способна за природно размножавање, кроз које најнормалније наслеђује отпорност на RoundUp хербицид, семе RoundUp Ready соје које фармер добије на својој њиви се не сме садити, због патента који Монсанто има на ову врсту соје.

link
jednatanja jednatanja 07:49 16.07.2011

Re: .......

Naravno da se menja - biljka uginjava kad se poprska glifosatom jer je to totalni herbicid. Ta aktivna materuja se ne nalazi samo u Roundup-u vec u vecini totalnih herbicida na nasem trzistu (Glifomark, glifosav i sl)


Hoochie, poenta je da se biohemija ne menja samo u korovu, već u GM biljci koja je modifikovana da preživi ovaj tretman. Nešto se menja i u njoj, i postaje podložnija infekciji mikroorganizmom koji živi u zemlji. Takođe se i sastav zemljišta menja pod uticajem glifosata i biljka ne može da upije dovoljnu količinu mikronutrienata (na primer, Mangana), što se odražava i na zdravlje životinja koje je jedu. Ako znaš engleski, pogledaj video Dr.Hubera koji sam linkovala gore.

"Usavrsavanje sopstvenog semena" tj koriscenje semena sa proizvodnih parcela za nerednu setvu je metod 19 tog i ranijih vekova. To se vise nigde ne radi, cak ni u Srbiji.


Ako Percy Schmeiser tako tvrdi, a bavi se poljoprivredom celog života, onda sigurno zna više od tebe i mene.
jednatanja jednatanja 07:52 16.07.2011

Re: .......

Naravno.
Npr na hibrid ZP704 pravo polaze Institut Zemun Polje i niko drugi ne moze da ga proizvodi.
Sta tu ima nejasno?


Koliko ja razumem, hibridno seme seljaci NE MORAJU da kupuju, nego se odlučuju da ga kupe jer hibridno seme tokom vremena izgubi željenu osobinu.

Da ne govorim o tome da hibridno seme (ukrštanje gena iz istih biljnih vrsta) nije isto što i GM-seme gde se u biljku usađuje gen iz kompletno stranog organizma.
jednatanja jednatanja 07:58 16.07.2011

Re: .......

Zanimljivo je da jos niko nigde nikada nije dokazao stetno dejstvo GMO na coveka


Ali na drugim organizmima jeste (miševima, domaćim životinjama). Da te podsetim da je eksperimentisanje na čoveku prvo, etički neprihvatljivo, zatim i vrlo teško zbog toga što čovek ne živi u sterlinim, kontrolisanim uslovima gde možeš da ga 40 dana hraniš GM kukuruzom da bi izveo neki zaključak, a da ne pominjem dugotrajne studije od 10 i više godina, koje uopšte nisu rađene ni na jednom organizmu kad je GM hrana u pitanju.
Milan Novković Milan Novković 09:56 16.07.2011

Re: .......

dok je polaganje prava na seme kao na intelektualnu svojinu izumetak ovog veka - to vise nije ni tek izvitopereno, nego je metastaza greske u pogledu na svet

Fizičar, nobelovac, Robert B. Laughlin je napisao interesantnu knjigu na ovu temu: The Crime of Reason: And the Closing of the Scientific Mind

Znam da većina blogera zna, ali je korisno podsetiti se da je problem mnogo širi od biohemije i često ne mnogo manje opak u drugim "industrijama".

Evo kratkog osvrta sa Amazona:

"The Nobel prize-winning author of "A Different Universe" argues that ours is an age of disinformation and ignorance, in which access to knowledge is becoming increasingly restricted and even criminalized. We like to believe that in our modern, technologically advanced world, information is more freely available and flows faster than ever before, and that this free flow of ideas is behind our remarkable creativity. The second part is right: the free flow of ideas is indeed essential to creativity. But according to Nobel Laureate Robert Laughlin, many forces in the modern world conspire to make acquiring information a danger or even a crime. More and more of the really valuable information is private property or a state secret, with the result being that it is now easy for a flash of insight, entirely innocently, to infringe a patent or threaten national security.Within the past ten years it has become illegal to circumvent anti-piracy measures (i.e. to understand encrypted communication) or to distribute code-cracking devices; it is now legal for corporations to monopolize certain forms of communication; and it is possible to patent sales techniques, hiring strategies, and gene sequences. Broad areas of two sciences, physics and biology, are now off limits to public discourse because they are national security risks. Our society is sequestering knowledge more rapidly and thoroughly than any before it.Thus we find ourselves dealing more and more with the bizarre concept of the Crime of Reason, the antisocial and sometimes outright illegal nature of certain intellectual activities. The increasing restrictions on such fertile scientific and technological fields as cryptography, biotechnology, and computer software design are creating a new Dark Age: a time characterized not by light and truth but by disinformation and ignorance. This short, passionately argued book, by a Nobel laureate in physics, offers a stern warning and protest against our apparent collective decision to relinquish our intellectual rights."
jednatanja jednatanja 11:34 16.07.2011

Re: .......

Fizičar, nobelovac, Robert B. Laughlin je napisao interesantnu knjigu na ovu temu: The Crime of Reason: And the Closing of the Scientific Mind


hvala!
alselone alselone 07:10 16.07.2011

Jos jedan "detalj"

OK, ne sme se zasejati dobijeno seme, mora se kupiti novo i platiti taksa po hektaru. U redu, to jos nekako i da prihvatimo. Ali zamislite da oni u jednom momentu nece vise da vam prodaju seme ili jos gore - USA uvede sankcije toj zemlji na prodaju semena. Domaca proizvodnja unistena, uvoz onemogucen.
jednatanja jednatanja 08:19 16.07.2011

Re: Jos jedan "detalj"

baš si majstor da smisliš još gori scenario od Monsanta...
milisav68 milisav68 10:07 16.07.2011

Re: Jos jedan "detalj"

alselone
OK, ne sme se zasejati dobijeno seme, mora se kupiti novo i platiti taksa po hektaru. U redu, to jos nekako i da prihvatimo. Ali zamislite da oni u jednom momentu nece vise da vam prodaju seme ili jos gore - USA uvede sankcije toj zemlji na prodaju semena. Domaca proizvodnja unistena, uvoz onemogucen.

Pa ješćemo korenje.
alselone alselone 12:21 16.07.2011

Re: Jos jedan "detalj"

Sakupljacko drustvo.
A zamislite tek kad zavrse sledecu generaciju biljaka cije seme nece radjati (neko je rekao da su vec postigli veliki pomak u ovom pravcu)?! Otvara se citava lepeza politickih i svakih drugih ucena celih drzava.
kukusigameni kukusigameni 12:25 16.07.2011

Re: Jos jedan "detalj"

alselone

Neki se izgleda vec spremaju za taj trenutak.

mlekac mlekac 12:50 16.07.2011

Re: Jos jedan "detalj"

milisav68

Pa ješćemo korenje.


To zvuci kao delikates naspram ovog sto vec jedemo:

Tri faze testa ... Hleb koji je na početku bio crn izgubio je boju u vodi za samo 120 sekundi
Jukie Jukie 14:36 16.07.2011

Re: Jos jedan "detalj"

mlekac

milisav68Pa ješćemo korenje. To zvuci kao delikates naspram ovog sto vec jedemo:
Tri faze testa ... Hleb koji je na početku bio crn izgubio je boju u vodi za samo 120 sekundi

Pa ovaj crni deo hleba je očigledno bio umočen u kafu. Uzmeš nekoliko kriški hleba i različito ih obojiš i snimiš određenim redom, i onda zezneš ko ne zna.
I nikad nisam video crni ili polubeli hleb da je izgledao tako sunđerasto mekano. To je beli hleb.
I to belo parče hleba je suvo (tj. samo isečeno) a crno parče je očigledno natopljeno u tečnost. Ko god je ikada umočio hleb u tečno jelo može da razlikuje teksturu.
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:41 16.07.2011

Re: Jos jedan "detalj"

alselone
OK, ne sme se zasejati dobijeno seme, mora se kupiti novo i platiti taksa po hektaru. U redu, to jos nekako i da prihvatimo. Ali zamislite da oni u jednom momentu nece vise da vam prodaju seme ili jos gore - USA uvede sankcije toj zemlji na prodaju semena. Domaca proizvodnja unistena, uvoz onemogucen.


Aman ljudi nije Monsanto jedina kompanije koja se bavi proizvodnjom GM semena.
Kako neka kompanija moze da zabrani drugoj kompaniji da se bavi istim poslom?
Pa nikako naravno.
Svako moze da se bavi time, naravno ko ima znanja i para za to, a to sto je Monsanto mozda najuspesniji u tome, sto cuva svoju tehnologiju kao tajnu, nije nista novo niti neuobicajneo. Koja ce kompanija ce svoju tehnologiju svima javno otkriti i tako sebi stvoriti konkurenciju?
alselone alselone 23:07 16.07.2011

Re: Jos jedan "detalj"

kukusigameni

Neki se izgleda vec spremaju za taj trenutak.



maca22 maca22 22:56 17.07.2011

malo skretanje

JednaTanjo, ovo je jedna teta koja se bori protiv GMO hrane

http://poljoprivreda.info/?oid=17&id=907
na slici je sa unukom....


da bi se ispostavilo da unuka ona vise nema jer:
http://www.pravda.rs/2011/07/17/dramaticno-u-otavi-decak-prestao-da-govori/
jednatanja jednatanja 18:22 19.07.2011

Re: malo skretanje

hvala Maco za link!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana