Ekonomija| Gost autor| IT| Nauka| Tehnologija

ICT razvoj - može li Srbija više od „zvezde u usponu”?

Dragan Pleskonjic RSS / 29.06.2011. u 08:11

Gost na blogu je Milovan Matijević, vodeći analitičar ICT tržišta u Srbiji. On prati tržišna i tehnološka kretanja u poslednjih 7 godina. Sledi Milovanov tekst:

Istraživačko-razvojni kapaciteti u ICT oblasti. Može li Srbija više od „zvezde u usponu"?

O programu FP7-ICT

fp7-logo.gif„Okvirni program 7" za istraživanje i tehnološki razvoj pod skraćenim nazivom FP7 najveći je istraživački i razvojni program Evropske unije. Ovaj program traje 7 godina, od 2007. do 2013, a njegov ukupni budžet iznosi preko 50 milijardi evra. FP7 je strukturno podeljen na više programskih blokova od kojih su najznačajnija sledeća četiri: saradnja (Cooperation), ljudi (People), ideje (Ideas) i kapaciteti (Capacities). Programski blok Saradnja obuhvata deset oblasti od kojih je najveća Informaciono-komunikacione tehnologije (ICT) za koju je izdvojeno ukupno oko 17 milijardi evra.

Srbija u FP7-ICT

Od sredine 2007. godine Srbija se smatra ravnopravnim učesnikom u Okvirnom programu 7, sa statusom pridružene članice (Associate Member), a učesnici iz Srbije mogu ravnopravno sa drugim učesnicima iz Evrope da predlažu projekte i budu njihovi koordinatori. Dakle, u nauci Srbija je već u Evropi. Kakvi su rezultati?

Uspešnost srpskih predlagača u FP6-IST i FP7-ICT projektima i poređenje sa EU:

Izvor: EC-DG INFSO (FP7-ICT Theme Call 4 inclusive)

Sa 18 uspešnih kandidata u FP7-ICT projektima Srbija je dostigla stopu prolaznosti od 18,6 odsto, što je viša stopa uspešnosti od proseka EU i ujedno među najboljim rezultatima u Evropi. Takođe, učešće uspešnih srpskih organizacija u ukupnom broju svih uspešnih podnosilaca za FP7-ICT projekte je podignuto na 0,23% sa 0,16% koliko je iznosilo u prethodnom cilkusu (FP6-IST) projektima. Uprkos rastu Srbija je među zemljama s najmanjim brojem učesnika.

Na dijagramu koji prikazuje uspešnost i učešće svih zemalja učesnica FP7-ICT Srbija se nalazi u kvadrantu visoke uspešnosti i malog učeća, gde su još Danska i Irska. Ostali uglavnom potvrđuju pravilo „bogati su veliki i uspešni, a siromašni mali i neuspešni".

Vidljiva je protivrečnost između natprosečne uspešnosti srpskih kandidata (među 38 najuticajnijih zemalja, Srbija se nalazi na 8. mestu) i malog broja uspešnih kandidata (među 38 zemalja, Srbija je 28.) Kao i u mnogim drugim oblastima, za ovaj rezultat su zaslužmi pojedinci. Sve je bazirano na njihovom entuzijazmu i upornosti. Ko su ti Đokovići i Čavići u FP7-ICT projektima? Najpre ćete ih naći u Institut Mihailo Pupin, par laboratorija Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, a „prisvojićemo" rezultate ERICSSON-ovog razvojniog centara u Srbiji koji vode naši stručnjaci. Od privatnih kompanija svetli primer je niški CIM COLLEGE. Procenjeno je da u Srbiji postoji oko 100 istraživačih organizacija koje mogu uspešno da rade na FP-ICT projektima. Kako povećati interesovanje za FP7-ICT projekte?

Zbog sličnog trenda koji postoji u objavljivanju naučnih radova u časopisima sa značajnim naučnim doprinosm (SCI lista), Srbija je ponela epitet „zvezda u usponu". Može li se više od ovoga? Polazak sa male osnovice, nudi velike stope rasta, ali da bi se pobeglo od skromnog stanja, ovaj rast u Srbiji treba da bude dvocifren duže od decenije.

Na slici je prikazano učešće nacionalnih budžeta u ukupnom FP7-ICT budžetu (x-osa) i udeo sredstava dobijenih preko svojih istraživačkih organizacija iz FP7-ICT (y-osa).

Zasnovano na glavnom trendu (plava linija), mogu se razlikovati dve grupe zemalja: (1) zemlje iznad glavne trend linije koje povlače više sredstava nego što participiraju i (2) zemlje ispod te liniji. Navešćemo dva primera: Nemačka sa najvećim učešćem i povlačenjem sredstava blizu je "fer linije", dok je Poljska sa najvećim odstupanjem u povlačenju novca - dva puta više daje nego što povlači, što u njenom slučaju može da se meri sa par stotina miliona evra.

Srbija se, za sada, nalazi u prvoj grupi koju karakteriše veće povlačenje novca od njenog učešća u budžetu. Pri tome, vidljivo je da Srbija ulaže mali novac i povlači male količine novca iz FP7-ICT. Iako ovo ukazuje na nedostatak kritične mase istraživača, glavni razlog za malo učešće leži u skromnom interesovanju istraživača za FP7-ICT projekte. Već u sledećem ciklusu (FP8) od 2013 može doći do negativnog salda Srbije, iznos srpskog budžeta za FP mogao bi značajno da premaši iznos koji srpske organizacije mogu da povuku na osnovu svojih rezultata. S obzirom na veličinu, ekonomije i stanovništva, Srbija bi trebalo da ima barem 5 puta veće učešće kako u broju predloga projekata tako i broju organizacija koje podnose projekte.

Koji su razlozi za dosadašnju uspešnost u FP7-ICT projektima?

• U junu 2007, Srbija je dobila status jednak onom koji imaju članice EU27.
• Uprkos dvodecenijskoj krizi, Srbija je sačuvala solidan broj ICT eksperata.
• Regionalno postavljeni projekti stimulisali su uspeh srpskih organizacija.
• Srbija je prirodno središte i centar za koordinaciju za region zapadnog Balkana, zahvaljujući istorijskim veza, jezičkoj sličnosti i geografskom položaju.

Koji su razlozi za dosadašnju neuspešnost u FP7-ICT projektima?

• Srbija se pridružila FP s velikim kašnjenjem, pa su još uvek slabi kontakti srpskih sa evropskim istraživačima. Osim toga, prisutna je krutost vrhunskih velikih EU15 konzorcija za proširnje prema Istoku.
• Pisanje / priprema predloga projekta zahteva složen i dugotrajan rad, a srpski istraživači nemaju iskustva za odgovarajući pristupa u pripremi predloga projekta.
• Veliki broj srpskih istraživača nije dovoljno zainteresovana niti prepoznaje prednosti učestvovanja u FP7-ICT projektima.

Država je rezervisala ulogu ključnog igrača u oblasti nauke i istraživanja, zato što je ona osnivač glavnih istraživačkih institucija, finansira njihov rad iz budžeta i određuje pravni okvir, a evo i nekoliko interesantnih planova:

• Prema Strategiji naučnog i tehnološkog razvoja 2011-2015, država planira da uloži 300 miliona evra u naučnu inftastrukturu, što je 5 puta više nego u prethodnih 10 godina.
• Država planira povećenje ulaganja u nauku sa sadašnjih 0,3% BDP-a na 1.0% do 2015. godine, što bi i uz skroman rast ekonomije bilo 4 puta više novca za nauku u 2015. nego 2009. godine.
• Država je najavila plan (kroz Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja) za zaustavljanje „odliva mozgova", kao i za podsticanje povratka onih koji su već u inostranstvu.

Koje akcije bi trebalo preduzeti da bi se povećalo učešće srpskih organizaija u FP7-ICT projektima? Šta treba uraditi na nacionalnom, a šta na evropskom nivou?



Komentari (49)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

4krofnica 4krofnica 09:00 29.06.2011

strategija

hvala za tekst.

ovo mi je jako interesantno

Država je najavila plan (kroz Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja) za zaustavljanje „odliva mozgova", kao i za podsticanje povratka onih koji su već u inostranstvu.


bas me zanima taj plan.
evo i zguglala sam svasta:
(nasla neku prezentaciju strategije u pdf-u)

ok: razvoj talenata, Petnica..(koja umalo nije izdahnula prosle godine, ako se nevaram)
zavrsetak infrastrukture i stabilno finansiranje
stipendiranje, izgradnja stanova za naucnike...

lepo.

osim sto je Djelic pricao o tome sta se po tom pitanju uopste uradilo?
(napomena: ova strategija je radjena za period od 2009 do 2014 godine)



antioksidant antioksidant 09:03 29.06.2011

Re: strategija

bas me zanima taj plan.

поскупети пасоше, појефтинити опијате и сјебати омладину скроз...
osim sto je Djelic pricao o tome sta se po tom pitanju uopste uradilo?

зар је поред лепе приче потребно још нешто?

жене, никад вам доста

допуна


Ma di ces naci boljeg momka za te novce

иде уз ову кишу... токајац и смех
milovan_matijevic milovan_matijevic 10:16 29.06.2011

Re: strategija

Хвала на занимљивом питању.
Država je najavila plan (kroz Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja) za zaustavljanje „odliva mozgova", kao i za podsticanje povratka onih koji su već u inostranstvu.



bas me zanima taj plan.
evo i zguglala sam svasta:
(nasla neku prezentaciju strategije u pdf-u)


Више детаља о овом плану је приказано у Стратегији стр.51
Ради се о 33 милона евра, спецификација у наставку:

5.3.2. РАЗВОЈ ЉУДСКОГ КАПИТАЛА (ОКО 33 МИЛИОНА ЕВРА)
5.3.2.1. Програм људских ресурса (програм повратка српских истраживача из дијаспоре)
5.3.2.2. Истраживачка станица „Петница”
5.3.2.3. Кампус Математичке гимназије
5.3.2.4. Нови центар за промоцију науке у Београду
fantomatsicna fantomatsicna 11:25 29.06.2011

Re: strategija

bas me zanima taj plan.

I mene .Da li taj plan obuhvata i smanjeno stipendiranje studenata o kome je tvoj domacin pisao u proslom blogu

Država Srbija je odlučila da će na smeru Softversko inženjerstvo na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu finansirati samo 10 (deset) studenata iz budžeta

Preporuka za tekst..vrlo informativno
4krofnica 4krofnica 11:55 29.06.2011

Re: strategija

Више детаља о овом плану


hvala, ovo je stvarno detaljnije od onog prvog na koji sam naisla.
lepo napisano a iskreno se nadam da ce od cele price i biti nesto.

(nisam sigurna sta se desava sa izgradnjom Centra za razvoj nauke koji treba da se napravi u 39tom bloku. znam da su izabrali idejno resenje za ovu zgradu i da je vrednost projekta oko 20mil.evra, bice placeno sredstvima Evropske investicione banke)
hm..

zapravo, ovde me nekako najvise zanimalo kako ce motivisati domace istrazivace da se vrate na rodnu grudu i nastave ovde sa radom, ali izgleda da je ta informacija strogo pov. posto se ne detaljise o tome)
:))


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:09 29.06.2011

Re: strategija

I Amerika počinje da ima problema sa nečim sličnim (dobro ne baš sličnim - ima problema da privuče pametne i sposobne strance).

Harvard Professor: I'm Worried About America

Prof. Clayton Christensen from the Harvard Business School says America's inability to attract the best and brightest minds to its shores has him worried about the nation's future.



milovan_matijevic milovan_matijevic 12:24 29.06.2011

Re: strategija

4krofnica
(nisam sigurna sta se desava sa izgradnjom Centra za razvoj nauke koji treba da se napravi u 39tom bloku. znam da su izabrali idejno resenje za ovu zgradu i da je vrednost projekta oko 20mil.evra, bice placeno sredstvima Evropske investicione banke)

Glavnina sredstava od 300 miliona evra za naučnu infrastrukturu do 2015. je kredit Evropske investicione banke (200 miliona evra) koji je Srbija već povukla u martu 2010. Tako da izgradnja Centra za promociju nauke ne bi trebalo da bude problematična. Problematičnije je to što još uvek nedostaje transparentna specifikacija i namena ukupnih sredstava, kao i procedure ko i pod kavim uslovima može da konkuriše za ta sredstva. Naglašavam radi se o KREDITU od 200 miliona evra, koji će neko morati da vraća. Planirana sredstva su jedinstvena prilika za vađenje srpske nauke i ne sme se propustiti.

Sa 10-15 miliona koji preostaju (procenjuju se) za program povratka srpskih istraživača iz dijaspore može da se vrati manje od 200 istraživača, što je oko 2% sadašnjeg korpusa. Država i na ovaj način pokazuje da na oporavak nauke računa pre svega na domaće snage, može da odškoluje više njih za manje novca, samo treba da ostanu ovde... što je predmet istog plana
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 14:06 29.06.2011

Re: strategija

Pleskonjic
I Amerika počinje da ima problema sa nečim sličnim (dobro ne baš sličnim - ima problema da privuče pametne i sposobne strance).

jesi citao ovo?


edit: hvala tvom gostu na odlicnom tekstu.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 14:14 29.06.2011

Re: strategija

njanja_de.manccini

jesi citao ovo?


Nisam, jako zanimljiv tekst. Hvala za link.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:03 29.06.2011

Re: strategija

njanja_de.manccini
Pleskonjic
I Amerika počinje da ima problema sa nečim sličnim (dobro ne baš sličnim - ima problema da privuče pametne i sposobne strance).

jesi citao ovo?


edit: hvala tvom gostu na odlicnom tekstu.


Pa šta su očekivali, kad je za Kineze, recimo, backlog za zelenu kartu skoro 5 godina? A ni nama ostalima nije baš lako ni H1B da dobijemo, a kamoli permanent residency. Osim toga, kod Kineza je networking sve, a gde ćeš bolji networking nego u rodjenoj zemlji. Po meni bi sa recimo PhD-jem iz neke od profitabilnih oblasti trebalo avtamacki da se dobije zelena karta, pa je ti koristi ili je baci. Pogotovu ako se ima u vidu da ti u proseku treba 5 godina da živiš u USA da bi dobio PhD. Što je sasvim dovoljno da dokažeš da si 'made of good moral fiber', da citiram sudiju Roj Bina.
uros_vozdovac uros_vozdovac 09:05 29.06.2011

da iskoristim #1

izvini kucam sa telefona pa nemam link da prilozim ali kasnije...
dakle iako ovo zvuci ok i ohrabrujuce pod velom tajnosti su se drzava i microsoft ispregovarali o licencama za win za prosvetu i nauku. netransparantno bez jasne stragije bez icega. pisem opsirnije kasnije
milovan_matijevic milovan_matijevic 10:22 29.06.2011

Re: da iskoristim #1

izvini kucam sa telefona pa nemam link da prilozim ali kasnije
Zahvaljujem na uključivanju u diskusiju i naporu koji ulažete
...netransparantno bez jasne stragije bez icega

to je jedan od principa funkcionisanja vlasti
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:30 29.06.2011

Re: da iskoristim #1

uros_vozdovac
microsoft


Nije u okviru teme, ali dobro je da ljudi pogledaju:

Microsoft could intercept and record Skype calls, say privacy advocates

Microsoft je nedavno kupio Skype za 8.5 milijardi dolara.
uros_vozdovac uros_vozdovac 12:37 29.06.2011

Re: da iskoristim #1

Obećani link

Da ne dugujem.
a_jovicic a_jovicic 04:00 01.07.2011

Re: da iskoristim #1 ... M$ vs Linux

Uh ... juče sam "provrištao" kad sam video vest o M$ i "humanitarnom bombardovanju" legalnim softverom.

Đelić: Nelegalan softver je krađa
sreda 29.06.2011 | 14:12

Nadaj' Bože da sam protiv legalnog softvera, nego nam se ovde protura jedan težak "spin" koji većina ljudi proguta a da ni ne oseti.
Beograd -- Naučnici u Srbiji će u naredne četiri godine raditi koristeći legalni softver, a Vlada Srbije je za to izdvojila 755.000 dolara.

Neću ni da ponavljam deo komentara čitalaca 92-ke, ali proturanje priče kako ostvarujemo veliki napredak zato što sopstvenim budžetskim parama kupujemo nešto (a što niko neće da nam kaže šta ... tj. da li samo OS ... ili i M$ Office ... i koje li to još M$ "naučne" aplikacije ima) što u bar 80% slučajeva može da se zameni "open softverom" je u najmanju ruku bezobrazno!

A da stvar bude još gora (što je i bio razlog mog "vrištanja" ) je što se ova "humanitarna intervencija" dešava "slučajno" samo dva dana posle objavljivanja sledeće vesti ...

Slobodan softver u školama?
ponedeljak 27.06.2011
Udruženje profesora informatike Srbije ponudilo je školama slobodan softver, odnosno paket besplatnih programa za upotrebu u nastavi, ali i u administrativnim aktivnostima ustanove, saopštili su danas predstavnici tog udruženja.

Da li je ovo "panično" potpisivanje ugovora "uslovni refleks" na inicijativu profesora informatike ostavljam odgovarajućim "organima" da provere (ili pre će biti medijima) ali je hronologija više nego čudna.

Znam i da obrazovanje i nauka nisu jedno te isto. Teško da neko može da me ubedi da baš svi naučnici u zemlji Srbiji koriste (ili moraju da koriste) M$ proizvode, ali potpuno sam siguran da administracije naučnih ustanova mogu sasvim lepo da "žive" sa Linux-om i Open (ili Libre) Office-om (o e-mail "korešpodenciji" neću ni da pričam pošto to ne mora da bude M$ softver čak ni na M$ operativnim sistemima)

Naravno i da neki stvarno naučni softveri rade samo pod M$ operativnim sistemima i naravno da M$ operativni sistemi pa i neki razvojni alati trebaju domaćim naučnim institucijama ali u državi koja stalno kuka kako joj je deficit "nebu pod oblake" i kako da jedva ima para za plate ovakvo bacanje para na (obratiti pažnju) samo ČETIRI godine počinje da ima dodirne tačke i sa kriminalom.

Svaka privatna firma ima pravo da kupuje operativni sistem koji smatra da će joj povećati produktivnost i da plaća koliko god želi za to. Može da plati i koliko želi za web portal zato što to ulazi u troškove marketinga i procena je da će joj se vratiti ... ali budžetski korisnici ne smeju da imaju takav luksuz. Gde je tender? Gde je priča o javnim nabavkama? (a posle se čudimo što se vladine agencije razbacuju našim parama da naprave web portale koji mogu da se dizajniraju mnogo skromnije ... i jeftinije)

No da se vratim malo i na vezu "vožnje mercedesa" (nesrećna paralela sa M$ softverom) i temom bloga tj. FP7.

Tekst je odličan i sve pohvale za njega. Da ga nisam pročitao ne bih ni znao da sam i ja deo toga (doduše kao spoljni saradnik podizvodjača, podizvodjača) ali sam pre par dana dobio dokument sa identičnim logotipom (i totalno različitom temom ... niti je ICT projekat, niti je vezan za neku srpsku naučno-istraživačku "kuću" ). Radi se o nekim "morskim" (da budem precizniji okeanografskim) projektima na kojima sam povremeno angažovan i imam priliku da provedem par dana godišnje na italijanskim istraživačkim brodovima saradjujući sa njihovim vrhunskim naučnicima i učestvujući u ekspedicijama koje samo možete videti na TV-u. I zamislite ... niko od njih ne "vozi Mercedes" ... svi do jednog koriste Linux. Pa kako to da je njima (kojima ovo nije prvi EU projekat) to sasvim dovoljno a naši vajni ministri kupuju samo "Mercedese"?!?

I za kraj. Verujem da su naši ljudi inteligentni i da beda u kojoj živimo čak predstavlja i izazov da urade nešto što bi za ljude na zapadu bilo nemoguće. Verujem da ćemo naučnim potencijalima biti prilično ravnopravni sa EU. Medjutim uvek se sećam rečenice koju sam na nekom sastanku čuo od tadašnjeg tehničkog direktora Teleoptik-žiroskopi (dok su još bili "živa" firma) ... "Ja kad bih svojim inženjerima rekao da ne mogu da naprave space-shuttle oni bi se dohvatili posla, radili bi dan i noć, napravili bi prototip i prvi komad! Medjutim to da udje u serijsku proizvodnju u Srbiji ... NIKAD!" ... Na žalost plašim se da bez ozbiljne političke rešenosti da se neke stvari u privredi ne promene, svaki naš uspeh na naučnom planu završiće se "odlivom mozgova"!
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:10 01.07.2011

Re: da iskoristim #1 ... M$ vs Linux

Aco,

Kao FON-ovcu, biće ti možda zanimljivi "The Org Charts Of All The Major Tech Companies (Humor)".



Izvor.
milovan_matijevic milovan_matijevic 20:25 01.07.2011

Re: da iskoristim #1 ... M$ vs Linux

a_jovicic
Tekst je odličan i sve pohvale za njega. Da ga nisam pročitao ne bih ni znao da sam i ja deo toga (doduše kao spoljni saradnik podizvodjača, podizvodjača)...


Otvorili ste zanimljivo pitanje podizvođača. Oni za sada nisu vidljivi u statistikama FP7 projekata, a zna se da nekoliko pojedinaca ili manjih istraživačkih jedinica iz Srbije, kroz podizvođački status angažovano na desetinama projekata. Sve će ovo pomoći da naše buduće direktno učešće bude veće - stiče se iskustvo, reference i novi kontakti.
a_jovicic a_jovicic 17:07 02.07.2011

Re: da iskoristim #1 ... M$ vs Linux

Dragan Pleskonjic
Kao FON-ovcu, biće ti možda zanimljivi "The Org Charts Of All The Major Tech Companies (Humor)".



Inače Oracle šema je "najbolja" ... aj' da vidimo dal' će Java i MySQL da požive sa njima kao vlasnicima.
Milan Novković Milan Novković 09:42 29.06.2011

Srbija sigurno može....

....višestruko više.

Akcije, po mom mišljenju: informisanje, seminari, seminari, informisanje,....na sva zvona - internet, radija, televizori, profesori, političari, filmađije, slikari, pisci, svi....

Možda zvuči smešno ali: FP7 ICT je još uvek "laka lova" - ako neko preferira ovaj tip qualifajera. Ne kao ranije kad je bilo još lakše, manja konkurencija

Nije tako teško i samouko se otisnuti, sve je opisano na EC sajtovima, ali tu udaramo na ljudsku prirodu i "ono" osnovno pravilo: pametnom čoveku ne treba jednu te istu stvar ponoviti više od 7 puta (ovom prilikom ohrabriti čoveka da se otisne na put).

Mi svi umemo da budemo u nekim čudnim polu-zombi modaliteta gde nam nije teško da radimo danonoćno kad nas neko uhvati za rukicu, znači u osnovi smo vredni, ali sami da se sad otišćemo, što bi rekla moja starija ćerka onomad, "can't be bothered" - ta "strašna šuma" čitanja nepoznatih uputstava i piskaranja je major turn-off.

U Srbiji ima mnogo više od 100 potencijalnih igrača, nadam se, samo SMEs bi trebalo da bude nekoliko puta više (možda grešim). A, pretpostavljam, većina dosadašnjeg uspeha dolazi od univerziteta i instituta.

Iako je ovo utopija u ovom trenutku bilo bi tako dobro uvezati primanja i promocije asistenata, profesora, šefova katedri raznih za FP uspeh.

Uključivanje u FP - teško je početi ali:

- Brz početak je da imaš svoju ideju i počneš da je guraš kao organizator. Potencijalni partneri relativno lako prihvate da ti se pridruže - mnogo je teže ubaciti se u tuđi konzorcijum

- Partner iz Srije, pa još SME, ima visok "koalicioni" potencijal, ne mali kao što blog sugeriše - naime, deo ocenjivanja pounda od strane EC-ja uključuje i pogled na angažovanje SMEs i Evrope u najširem smislu. Tako, mi uvek gledamo da imamo bar jednog SME-partnera (mi smo taj bar jedan ali pozovemo još nekoga) i da imamo nekoga iz "second-tier" ICT Evrope.

Kad se jednom počne onda je lako. Retko pounda prođe iz prve, ali je drugi, treći, čsetvrti itd put mali posao, samo se popunjavaju rupe i otklanjaju mane u prethodnoj verziji (EC rotira teme i prioritete).

Ja nemam previše iskustva, ali evo naše istorije, interesantan case-study:

- Prvo su nas pozvali kao tehničkog partnera (hard-core IT) u 4-partner konzorcijum (late FP5). Dva dana deadline, dan-noć rad, dobijemo projekat, prvi na listi po kvalitetu proposala.

- Tu je bilo i sreće, što ja tad nisam video, pa u FP6 rešim da sam napišem IP (Integrated Project, mnogo partnera): počnem 20 dana pre roka, nakupim 17 partnera, bezobrazno zatražim 9 mil evra (tu je bila i Draganova sadašnja firma i ja, bezobrazno, u ime naše dve firme zatražim 1.3 Mil)

- E sad, nismo dobili projekat ali ni manje od togs me nije sprečavalo da se hvalim:

1. Bili smo 5-ti na listi a finansirano 4 projekta, znači za malo
2. U samo 20 dana sam nakupio 15 novih partnera (od Alcatela, Franhofera, raznih univerziteta do konsultantskih firmi - skoro svi su prihvatili moj poziv)
3. Dobio sam materijal, preobiman i loše struktuiran ali, od 3 dobijena projekta u FP7 većinu materijala još uvek copiramo iz i oko tog prvog, velikog proposala.

Saveti:

1. Da bih pokrio svoju osnovnu manu kampanjskog rada i rada u poslednjem trenutku ja sam zaposlio čoveka puno radno vreme koji se samo FP-jem bavi. Mi smo jako mali tako da pretpostavljam da većina institucija u Srbiji već ima bar nekoliko ozbiljnih osoba koje umeju sistematski da rade.

2. Treba početi mnogo ranije. Evo, Call 8 izlazi ovih dana, zaboravih cifru, između 700 miliona i milijardu Evra, rok Jan 2012, ali mi već par meseci radimo - polako doduše, jedva da i primetimo.

3. Treba pročitati i razumeti EC dokumente i upustva - nedelja dana dosadnog čitanja ali duplo povećava šanse brzog uspeha.

4. U tuđem konzorcijumu treba vredno raditi svoj deo (mene posebno iritira kad mi se partner sam ponudi, ja ga prihvatim pa ja onda radim dananoćno, a partner ode kući u 5PM pri kraju roka za predaju ponuda).

5. Treba gurati svoje ideje:
- jeste da umesto par čovek-dana mora da se uloži par čovek-meseci rada
- ali ovde znaš da imaš proposal
- munjevito se stiču veze i potencijalni partneri (napišeš 3 proposala, 7 partnera u proseku, i eto 20 institucija koje znaš - ako dobro radiš posao posle će neki tebe zvati u njihove konzorcijume - godina dana elapsed vremena, najmanje, se ovako uštedi)
- Munjevito se stiče pisani materijal koji se posle reciklira

...itd, ode komentar :)

Kad se dobije projekat onda: interesantan je posao, R&D, opušten, sa pametnim partnerima i putovanjem po Evropi (ko voli)
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:54 29.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Hvala Milane na iscrpnom i detaljnom komentaru.

Posebno bih se složio sa ovim kao velikom preprekom:

Milan Novković
Mi svi umemo da budemo u nekim čudnim polu-zombi modaliteta gde nam nije teško da radimo danonoćno kad nas neko uhvati za rukicu, znači u osnovi smo vredni, ali sami da se sad otišćemo, što bi rekla moja starija ćerka onomad, "can't be bothered" - ta "strašna šuma" čitanja nepoznatih uputstava i piskaranja je major turn-off.

antioksidant antioksidant 10:04 29.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Da bih pokrio svoju osnovnu manu kampanjskog rada i rada u poslednjem trenutku

samo mala digresija - to je opste stanje okruzenja ovde
neprekidno se gase pozari - nista rad na protivpozarnoj zastiti

dakle

Treba početi mnogo ranije.

milovan_matijevic milovan_matijevic 11:35 29.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Akcije, po mom mišljenju: informisanje, seminari, seminari, informisanje,....na sva zvona - internet, radija, televizori, profesori, političari, filmađije, slikari, pisci, svi....

Odlična preporuka koju bi treblo podići i na evropski nivo. Generalno, imidž Srbije je jako nizak, pa to krnji i imidž srpske nauke. Kada već imamo status ravnopravne članice u nauci, EU bi trebalo da radi na promociji i podsticanju srpski nauke.
milovan_matijevic milovan_matijevic 12:00 29.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Milan Novaković
U Srbiji ima mnogo više od 100 potencijalnih igrača, nadam se, samo SMEs bi trebalo da bude nekoliko puta više (možda grešim). A, pretpostavljam, većina dosadašnjeg uspeha dolazi od univerziteta i instituta.


Moglo bi da se računa na više od 100 istraživačkih jedinica, ali u narednom FP-ICT ne mnogo više od toga. Pojedinim našim organizacijama nedostaje motivacija, a drugima ekpertize za FP-ICT tematske oblasti.

Do sada je uspešnost u FP projektima iskazalo 25 organizacija iz Srbije, uglavnom instituti i fakulteti. Još oko 75 istraživačkih jedinica je konkurisalo, ali nije imalo uspeha. Među njima je polovina onih koji su istraživali mogućnosti FP projekata, a uz malo edukacije bi mogli da postignu uspeh. Predlog je EDUKACIJA.

Na osnovu istraživanja koje smo sproveli "Ko je ko u istraživanju i razvoju u ICT-u" prepoznato je još oko 60 istraživačkih jedinica koje se bave oblastima (imaju ekspertize) prema FP7-ICT temama i ciljevima, a koje do sada nisu učestvovale i predavale predloge za FP7-ICT projekt. Dakle, ovde je potrebna akcija MOTIVACIJE.

SME svoj puni potencijal može da pokaže u evropskom programu za inovacije (PSP-ICT), mnogo više nego u FP-ICT. Srbija i u ovom programu ima ravnopravni status od januara 2010. i pokazuje dobre početne rezultate.
Milan Novković Milan Novković 13:02 29.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Pojedinim našim organizacijama nedostaje motivacija, a drugima ekpertize za FP-ICT tematske oblasti

Ovo za ekspertizu mnogi i u Zapadnoj Evropi ovako tumače, ali to, po mom mišljenju, nije tačno.

Projekti su kolaboracioni projekti gde se:

- sve više traži nekoliko pilot studies, prototipova, oprobanih na konkretnom poslu. Primer, da bi neko sa prljavom fabrikom bio pilot u projektu na temu "environmental risk management" ne mora da zna mnogo o "beyond-the-state-of-the-art" u toj oblasti, najčešće ne znaju skoro ništa. Arhitekte i građevinci znaju mnogo više nego što je potrebno da bi se uključili u energy efficiency, sustainabloe dev itd.

- ne traži se da svaki partner, čak i ako je ICT pro, zna sve o svemu u ponudi. Primer - naš prvi projekat je bio u inteligentnim tehnologijama za obradu običnog teksta na engleskom, semantic orientation (kompjuter "čita" vesti i iznosi neko "mišljenje" ali mi tad o tome nismo imali pojma, mi smo, prosto, bili partner koji radi middleware, mainstream IT i integraciju raznorodnih modela u koherentnu celinu.
SME svoj puni potencijal može da pokaže u evropskom programu za inovacije (PSP-ICT), mnogo više nego u FP-ICT

ICT je ogroman novac. Gore sam već obajsnio ali da podvučem.
Mala firma, ako joj se hoće, u Call 8 ICT-ja, može još uvek da se uključi u 3 ponude. To nije rocket science i ako je tako neka firma ozbiljna:
- Može sama da inicira ideje čak i ako nema previše domain-ekspertize. Dovoljno je da ima grubu ideju u kojoj oblasti bi tehnologija mogla pomoći pa na osnovu ideje privuče doman eksperte.
- Ako ne dobije nijedan projekat u Call 8, dosta verovatno, duplo su joj veće šanse da će dobiti projekat u sledećih godinu dve:
- Steći će prve "veze" sa drugim firmama i institucijama u evropi
- Imaće materijal od koga može kasnije da krene
- Naučiće mnogo o procesu
- A ko u drugim pozivima nastavi da piše nove ponude, i sve to ozbiljno radi, ubrazano se približava trenutku uspeha.

Prvi projekat je ko prvi milion, dramatično najteži, posle toga novac i znanje čine jurenje grantova mnogo lakšim.

Primer: mi smo pozvani u naš prvi ICT projekat. Koordinator je bila firma koja nema pojma o ICT-u :) (berlinski hedge fund, mali, jedna osoba umela da programira pomalo u obskurnom scripting jeziku). Oni su:
- Pozvali UK univezitet jak u "language technologies"
- Pozvali veliku špansku firmu da radi personalizaciju online aplikacije (komparacija - ovi su jednom prilikom 20 dana pokušavali da iz Jave raspakuju http response cookie i stavljaju ga u ostale http requests. Onda su zamoli nas da im pomognemo i prvi Java čovek u Bgd je to uradio za 20 minuta)
- Pozvali nas da radimo middleware, integraciju i neke druge modele.

Dobili projekat, bili prvi na listi, završili sa najboljim ocenama. E sad, ja sam insider, navarno, a ne treba biti genije pa pretpostaviti, tako da mogu da priznam da smo mi na projektu imali brda sitnih gluposti i problemčića. A opet sve odlično prošlo.

Na jednom drugom projektu u FP6 (ja sam ih imao 5 sve ukupno, 3 sad u FP7) EDF (Francuzi, najveće electricity firma u Evropi) nikako da krene i ja odem da vidim kod njih šta je (nikako da im proradi MS Dev Studio :) Ja im skinem ono što su sami instalirali i kažem "ok, dajte mi prvo "prerequisites" disk - i gleda me čovek pa pita "a zar trebaju i prerequisites :)

Ok, znam da nije popularna ova vrsta paljevine, ali nije Zapadna Evropa rocket science onima kojima je je do ozbiljnog i vrednog rada
marko.knezovic marko.knezovic 21:14 29.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Milan Novković
(komparacija - ovi su jednom prilikom 20 dana pokušavali da iz Jave raspakuju http response cookie i stavljaju ga u ostale http requests. Onda su zamoli nas da im pomognemo i prvi Java čovek u Bgd je to uradio za 20 minuta)


Izvinjavam se na upadu, totalni off-topic je, ali nisam mogao da odolim. :) Sto volim nas Srbe, kada uvek imamo "prvog Java coveka u BGDu" pri ruci :)
Milan Novković Milan Novković 22:40 29.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Izvinjavam se na upadu, totalni off-topic je, ali nisam mogao da odolim. :) Sto volim nas Srbe, kada uvek imamo "prvog Java coveka u BGDu" pri ruci :)


Prvo samo mala korekcija - ne radi se o nikakvom prvom čoveku nego jednom od članova tad jako dobrog tima koji je brzo rešio konkretan problem.

Super što voliš, i ja mislim da su ovakvi primeri korisni pošto imaju potencijal da budu inspiracijada pa ću prvo tebi, a onda i ostalim blogerima što ovde svraćaju dati još primera:

- Mi smo u jednom trenutku imali 30-40 ljudi u Londonu, 100 u Beogradu i, zaboravih, recimo 10 u Plovdivu. Većina u Londonu je "dovučena" iz Beograda, beogradski zaposleni su često dolazili ovde i ja sam ih posmatrao okružene "strancima". I stvarno su bili fenomenalni, da ne improvizujem sad kako i zašto, a nemam ni pojma ko je koliko imao srpske, hrvatske, i ostalih krvi iz tog regiona.

U stvari, improvizovaću - ovde iole dobri, stranci, a o posebnim talentima da i ne pričam, prebrzo projure kroz hands-on fazu i postanu team-leaders, project-managers, assorted-managers. A "urednost" im je neka vrsta drugog imena, seče im slobodu, seće strast (dobra tema za blog, zašto i kako neurednost i iracionalnost umeju da budu dobri, ima knjiga na tu temu "The Upside of Irrationality - The unexpected Benefits of Defying Logic at Work and at Home".

Ima puno knjiga, u stvari, ali da se ne prisećam i tražim sad, da je kreativnost prečesto racionalna prečesto je ne bismo zvali kreativnost.

Gde sam stao? Da, jezivo pametni i sposobni ljudi su tu. Ok, slušam šta pričaju drugi, situacija se pod pritiskom menja na gore, ali pod pritiskom sve počne neočekivano i neprocenljivo da stenje pa, tako, nadajmo se da će biti bolje - ali strast i paljevina su tu i dalje, ubijeni u pojam ali čekaju trenutak, mora da postoji neki trenutak.

Jednom smo dobili ogroman posao od ECB-ja (Evropska Centralna Banka) protiv konkurecnije koja je bila ogromna, bogata i utrenirana u ubadanju u leđa, noge, ruke, grudi, gde stignu. Imali smo UBS protiv nas (United Bank of Switzerland), Accenture (ogromni, da ne objašnjavam), Perot System (kupio ih Dell), IBM i ostali.

Brutalno sumirano - da nije bilo ljudi koju su vukli korene iz tih krajeva ne bismo dobili posao, više mi je u originalnoj ponudi pomogao roker, filadžija, grafički dizajner iz tih krajeva nego svi Englezi, Danci i ostali odavde (svaka čast jednom Irancu, geniju svoje vrste).

Naravno, imam još dosta sličnih primera ali pošto i ti voliš nas Srbe mora da i ti imaš junhačkih priča
marko.knezovic marko.knezovic 14:23 30.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Milan Novković
Brutalno sumirano - da nije bilo ljudi koju su vukli korene iz tih krajeva ne bismo dobili posao, više mi je u originalnoj ponudi pomogao roker, filadžija, grafički dizajner iz tih krajeva nego svi Englezi, Danci i ostali odavde (svaka čast jednom Irancu, geniju svoje vrste).Naravno, imam još dosta sličnih primera ali pošto i ti voliš nas Srbe mora da i ti imaš junhačkih priča


Nas ima 200 na spratu, od toga jedno 20tak Srba. Najludji primer je lik koji je bio kondukter, pa masinovodja, pa je radio u Data Centru JZ-a, pa je sada najbolji arhitekta kojeg imamo

E, toga nema nigde osim kod nas.
milovan_matijevic milovan_matijevic 14:59 30.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Milan Novković
Da, jezivo pametni i sposobni ljudi su tu. Ok, slušam šta pričaju drugi, situacija se pod pritiskom menja na gore, ali pod pritiskom sve počne neočekivano i neprocenljivo da stenje pa, tako, nadajmo se da će biti bolje - ali strast i paljevina su tu i dalje, ubijeni u pojam ali čekaju trenutak, mora da postoji neki trenutak.

Слажем се да има паметних и способних и да притисак може да избруси квалитет. Међутим, када притисак постане превелик, проради вентил - одлазак у иностранство, нпр. од 200 запослених у Центру за суперкомпјутинг у Барселони трећина су странци. Најбројнији су Немци, следе Срби, око 20 - углавном ЕТФ Београд.

У наставку је вест када их је било 12 (септембар 2008)
Посета Центру за суперкомпјутинг у Барселони

Требаће нам за београдски Центар. Србија и Пољска су једине земље ван Западне Европе које су примељне у европску мрежу суперкомпјутера.
maksa83 maksa83 20:15 30.06.2011

Re: Srbija sigurno može....

Najludji primer je lik koji je bio kondukter, pa masinovodja, pa je radio u Data Centru JZ-a, pa je sada najbolji arhitekta kojeg imamo

Pozdravi mi dpetrovica. :)))
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:23 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

Možda bi bilo dobro da neko, ko ima dosta iskustva sa FPx projektima, opiše detaljnije kako odlučuje komisija tj. telo koje donosi odluke i rangira predloge projekata. Koji su kriterijumi i šta u praksi to znači, kako ih ispuniti, da li ima lobiranja itd?
Milan Novković Milan Novković 11:59 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

Dragan Pleskonjic
Možda bi bilo dobro da neko, ko ima dosta iskustva sa FPx projektima, opiše detaljnije kako odlučuje komisija tj. telo koje donosi odluke i rangira predloge projekata. Koji su kriterijumi i šta u praksi to znači, kako ih ispuniti, da li ima lobiranja itd?

Dragane, to su sve EC objasnili u svojim docs na Internetu. To je onih "mojih" nedelju dana ljutog čitanja.

Meni su se javljali ljudi da im ja to "sažvakano" prepričam - nije big deal, ali je velika razlika u verovanoći brzog uspeha - tj kom se ne žuri sa prvim projektom, kome je do "organic" prisupa može polako da čitucka, pitucka, kucka i proba do 4 godine.

A ko je "zapenušao" da dobije prvi projekat za 6-18 meseci bi morao da uloži tu nedelju dana čitanja. Evo url-ova:

Ovako počinje nedelja

A ko se gnuša na pomen struktuiranog pristupa poslu može prvo da proleti kroz ovo, ovo i ovo, pa ovo i ovo ...

...pre nego što se vrati na tu zaturenu nedelju.

Ko misli da je cool IT, near-IT, srodni-IT ili pametan uopšte um, nema dovoljno posla i novca a želi ga, a niej pročitao do sad ovo gore, nema problem sa pameću niti teškim radom, bićem kao takvim, nego sa pristupom poslu

Ovo moje jeste mešavina paljevine, zezanja i provokacije, ali s dobrim razlogom, tj više namerom i insinktom - u FP7 ima ozbiljnog novca, druženja, putovanja i kreativnog posla za Srbiju, nabildovati i pružiti ručice je samo stvar dobre volje, nisu neka sredstva potrebna, kilav kompjuter i kilav Internet su dovoljni.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:15 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

Milan Novković
To je onih "mojih" nedelju dana ljutog čitanja.


Ih Milane, pa ti znaš da će prosečan građanin Srbije teško da se odluči na nedelju dana bilo kakvog, a kamoli ljutog čitanja.

Možda je to razlog što nema više EU projekata u Srbiji.
milovan_matijevic milovan_matijevic 20:36 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

Milan Novković
Iako je ovo utopija u ovom trenutku bilo bi tako dobro uvezati primanja i promocije asistenata, profesora, šefova katedri raznih za FP uspeh.

Zanimljivo je povezivanje broja dobijenih FP7-ICT projekata sa naučnim budžetom pojedinih zemalja, to poređenje nije do kraja urađeno, ali neki radni rezultat u ovoj analizi je pokazivao da Srbija ima nekoliko puta više projekata na milion evra naučnog budžeta nego što to imaju EU zemlje. Slično je i sa radovima publikovanim na SCI listi - srpski rezultat je dobar prema parama koje su uložene.
milovan_matijevic milovan_matijevic 21:03 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

Milan Novković
- Brz početak je da imaš svoju ideju i počneš da je guraš kao organizator. Potencijalni partneri relativno lako prihvate da ti se pridruže

Ovo jeste brz put, ali za istraživačke organizacije iz Srbije i regiona to je uglavnom put u neuspešnost. Bilo je slučajeva da projekat nije dobijen ni iz 100 pokušaja - nije iz Srbije

Statistika FP7-ICT zaključno sa Call 4: 47.847 predlagača projekata od toga je 7.977 prošlo.

Poznati su slučajevi da predlog projekta naših istraživača ne prođe, a isti taj kada "obradi" organizacija iz "Evro lige" bude odobren.
Koordinacija projekata iz Srbije je posebna priča - praktično nemoguća misija

- mnogo je teže ubaciti se u tuđi konzorcijum

Statistika kaže da je tajna uspešnosti ubaciti se u vrhunski konzorcijum na bilo koju poziciju. Statistika FP7-ICT zaključno sa Call 4: od 840 odobrenih projekata u 70% se nalazi nemački partner, a u skoro 100% mora da bude bar jedan - nemački ili francuski. Mediteranske kombinacije sve slabije prolaze.
milovan_matijevic milovan_matijevic 21:31 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

Dragan Pleskonjic
Možda bi bilo dobro da neko, ko ima dosta iskustva sa FPx projektima, opiše detaljnije kako odlučuje komisija tj. telo koje donosi odluke i rangira predloge projekata. Koji su kriterijumi i šta u praksi to znači, kako ih ispuniti, da li ima lobiranja itd?

Najkraće ocenjuju se tri komponente predloga...
---------------------------------------------------------------
Proposals are evaluated on the basis of the following three criteria: 1. S/T quality; 2.
Implementation; 3. Impact. For each criterion marks from 0 to 5 will be given, with the
possibility of half-point scores. Successful proposals must pass the minimum thresholds as follows:
Minimum threshold
1. S/T quality 3/5
2. Implementation 3/5
3. Impact 3/5
Overall threshold required 10/15
---------------------------------------------------------------
Teorijski sa ukupnom ocenom 10/15 može da se dobije projekat, ali praktično u FP7-ICT prolazi ocena 13.5 i više, a najčešće 15/15. Ocenjivanje jednog predloga projekta nezavisno i samostalno radi nekoliko evaluatora (u izolaciji, bez prekida - do okončanja) Kasnije se oni okupljaju i većaju oko finalne ocene... Nema puno primedbi na rad evaluatora. Iz Srbije 10-ak stručnjaka radi evaluaciju FP7-ICT projekata.

Pitanje lobiranja je najjače kod pripreme poziva (trenutno je aktuelan Call 8) kada se određuje koje će teme biti izabrane (izlobirane), a sve da bi se teme uklopile sa ekspertizama lobista.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 21:46 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

milovan_matijevic
Ocenjivanje jednog predloga projekta nezavisno i samostalno radi nekoliko evaluatora (u izolaciji, bez prekida - do okončanja) Kasnije se oni okupljaju i većaju oko finalne ocene... Nema puno primedbi na rad evaluatora. Iz Srbije 10-ak stručnjaka radi evaluaciju FP7-ICT projekata.


Da li ocenjivači (evaluatori), u toku ocenjivanja, znaju ko su učesnici na projektu i iz kojih su zemalja? Drugim rečima: da li se radi o blind review (evaluation) da bi se izbegla pristrasnost, kao što je to praksa kod članaka za neke od naučnih časopisa?
Milan Novković Milan Novković 23:16 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

Ovo jeste brz put, ali za istraživačke organizacije iz Srbije i regiona to je uglavnom put u neuspešnost. Bilo je slučajeva da projekat nije dobijen ni iz 100 pokušaja - nije iz Srbije

Poznati su slučajevi da predlog projekta naših istraživača ne prođe, a isti taj kada "obradi" organizacija iz "Evro lige" bude odobren.

Ideja iza projekta koji nije prošao posle 100 puta nije dobra ili je katastrofalno razrađena svih 100 puta :)

Imati ideju i pogurati je ne znači da ista ta organizacija koja to radi mora da bude koordinator u ponudi i poslu ako se dobije.

Mi rutinski (i svi ovi što imaju na desetine projekata koje ja znam) pišemo ideje, jurimo partnere, razrađujemo, coordinišemo pisanje ponude. Ali ne stavljamo sebe kao koordinatore projekta nego veće institucije i zvučna imena (to nije neskriveno pravilo, nego explicitno EC pravilo i savet kod ocenjivanja da se proveri da je partnership sound i da je coordinator sa reputacijom). Minus je u oceni ponude gurati se kao menadžer ako je neko mali i nema iskustva - kako SME od 5 ljudi da lupa packe HP-u, npr, koji neće ljudski da radi - iako je moguće teško je i riskantno i EC uglavnom neće odobriti te ponude.

Na idejama koje smo mi skoro potpuno razvili mi stavljamo druge kao coordinatore, a sebe kao ili tehničke koordinatore ili se sakrijemo negde u sred liste. Ta vrsta "slave" ko je gde na spisku nije nikome potrebna, a u konzorcijumu se ionako zna, pa posle dobijanja projekta i nekog vremea i PO (EC Project Officer) i reviewers vide ko vredi više a ko manje.

Jedna od smešnih sitnica, npr: mi promešamo spisak tako da partneri iz iste zemlje ne bi bili jedni do drugih (da ne bi Enlgez reviewer sa predrasudama, npr, zakinuo neke poene ponudi gde odjednom vidi previše Francuza) i da "važnije" zemlje budu pri vrhu.

To sa Nemcima (ja Francuze slabije kapiram i iz mog iskustva oni nisu neka premija pošto su za moj ukus nefleksibilni i meni je teže da sa njima pišem proposal) je prosta stvar (s punim pravom može da se kaže i da sam ja pogrešno felksibilan) - Nemci vredno i pametno rade na pisanju ponuda, pa posle na implementaciji. Profesionalni su i na njih može da se osloni. I fer play su (mi ih baš ovih dana posebno gotivimo pošto su, kao koordinatori na jednom IP-ju što teče uzeli 50K Italijanima koji skoro ništa ne rade i dali ih nama I svi sa kojima sam ja radio do sad su takvi - po pravilu: Nemci i Englezi najbolji, Finci, Norvežani, Austrijanci cool ostali lutrija, ponekad fenomenalni, ponekad ništa ne rade (na prvom projektu što smo imali u FP7, naš najveći, dva italijanska partnera fenomenalna (jedan od njih HP iz Milana), dva lenja ko trutovi :)

Ipak, većina ovakvog razmišljanja debelo zadire u stereotipe - u ocenjivanju ima dosta šuma, ali odlične ideje na kraju prođu bez previše obzira na partnere (ne treba ići u krajnosti). A taj šum ionako radi i za nas i protiv (mi nismo dobili jedan projekat sa ocenom 14.5, odličan, a dobili jedan sa ocenom 15, za očekivati, koji ni približno nije toliko vredan).

Ovi što pregledaju ponude - tu ima dosta lutrije, mnoge od njih ja znam i radio sam sa njima. Od tih mnogih solidan deo P-O-J-M-A nema

Sve u svemu, pošto ti dosta voliš statistiku :)
- Ja sam učestvovao u dobijanju i radu na 5 projekta, pisanju 20-tak.
- Moj zaposleni - 20-tak dobijenih, možda 100 pisanih.
- U njegovoj prethodnoj firmi imaju preko 100 projekata (oni imaju oko 20 u FP7, većina ih još uvek teče, firma od ispod 40 ljudi) a pisanih više stotina.

Mi smo o ovome pričali često, godinama, ovo nam je koncenzus do kog smo došli bez nekog ljutog diskutovanja:

1. Ako imaš odličnu ideju i želiš da je guraš to je prvi carski korak
2. Ako ćeš onda i ozbiljno da je guraš onda si već car i pitanje je trenutka kad ćeš uspeti. Dribling je "trivijalan":

- Prvo nađeš core partnership, samo nekoliko partnera, i zajedno jurite moćnog coordinatora.

- Zajedno rastežete i stežete ideje da ih poravnate sa EC prioritetima i case-studies koje možete da sredite (jako važno, u FP7 mnogo više gledaju na te pilote i societal impact, čak i po cenu da se sve manje radi u ideji o R&D-ju)

- Većinu ionako napišete sami, a Workplan obavezno.

- Izbalansirate partnership - ne po prijateljskim linijama i poznanstvima (džaba ti što si učinio uslugu ortacima tako što si ih stavio u ekipu ako an kraju ništa ne dobijete) - da ima akademskih partnera, pa komercijalnoh, velikih, a obavezno i SME, da ima i iz istočnije Evrope partnera (širina i inclusivity su deo kriterijuma, da se specijalnosti partnera ne preklapaju previše ali ne smeju da budu ni potpuno ortogonalne pošto to ukazuje na kilav risk management, single point of failure ....itd.



Milan Novković Milan Novković 23:24 01.07.2011

Re: Srbija sigurno može....

Da li ocenjivači (evaluatori), u toku ocenjivanja, znaju ko su učesnici na projektu i iz kojih su zemalja? Drugim rečima: da li se radi o blind review (evaluation) da bi se izbegla pristrasnost, kao što je to praksa kod članaka za neke od naučnih časopisa?

Nažalost znaju, u većini ICT-a (ne znaju u prvoj fazi FET-a, Future Emerging technologies, blue-sky research, ali to je, procentualno, jako mali deo FP7 ICT-a.

Postoji i sledeći problem - ne pregleda svaki ocenjivač svaki predlog u grupi, tako da se nekome zalomi strožija ekipa ocenjivača, nekom emanje stroga - sve se ovo na kraju, psole nekoliko godina vrednog rada, usrednji i ne treba obraćati preveliku pažnju.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:44 29.06.2011

Rising Stars

Milovan je pomenuo:

Zbog sličnog trenda koji postoji u objavljivanju naučnih radova u časopisima sa značajnim naučnim doprinosm (SCI lista), Srbija je ponela epitet „zvezda u usponu


Evo i izvora koji to potvrđuje:

January 2010 - Rising Stars - ScienceWatch.com


Serbia has achieved Rising Star status in multiple fields. The full list of countries named as Rising Stars is given in the following table:

Country Field
TUNISIA Agricultural Sciences
SERBIA Biology & Biochemistry
SERBIA Chemistry
SERBIA Clinical Medicine
SERBIA Computer Science
LITHUANIA Economics & Business
SERBIA Engineering
INDONESIA Environment/Ecology
REUNION Geosciences
BULGARIA Immunology
SERBIA Materials Science
SERBIA Mathematics
IRAN Microbiology
VIETNAM Molecular Biology & Genetics
CAMEROON Multidisciplinary
SERBIA Neuroscience & Behavior
SERBIA Pharmacology & Toxicology
SERBIA Physics
MADAGASCAR Plant & Animal Science
LEBANON Psychiatry/Psychology
IRAN Social Sciences, general
BOLIVIA Space Science

milovan_matijevic milovan_matijevic 11:03 29.06.2011

Re: Rising Stars

Lista dosta toga govori, a kao što rekosmo u tekstu: Srbija u dosta oblasti pokazuje visok rast, ali sa niske osnovice. Korak za svetskom naukom treba ubrzati

Srbija je novi igrač u FP7, dolazi posle decenije izolacije i stajanja po strani od evropskog istraživanja. Oslabljene su mnoge veze sa svetskom naukom, tako da se srpski naučno-istraživački rad razvijao „autohtono“ uglavnom prema svojim temama interesovanja. Najžilaviji su izgradili svoje ekspertize i sačuvali istraživače. Institut za fiziku je dobar primer, opstao je i sačuvao oko 200 istraživača fizičara, što je veliki resurs i za Evropu, a preveliki za srpsko društvo i privredu, pa ga i ne koristi Sada Institut radi na brojnim međunarodnim projektim, ne samo u FP7, a ima zapaženu ulogu u prestižnom CERN-u.
jinks jinks 10:44 29.06.2011

...

Koje akcije bi trebalo preduzeti da bi se povećalo učešće srpskih organizaija u FP7-ICT projektima? Šta treba uraditi na nacionalnom, a šta na evropskom nivou?

Ocekivao sam da cu deo odgovora na ovo pitanje naci u vasem blogu :), inace kljucnog pitanja po mnogo cemu.

Da li je praksa u drugim zemljama da drzava sa odgovarajucim ministarstvima sluzi kao bafer preko koga moze da se uspostavi saradnja.

Da li bi na primer institucije koje su se vec uokviru postojecih drzavnih naucnih i istrazivackih projekata kvalifikovale za sredstva mogle da dobiju logisticku pomoc u smislu povezivanja sa potencijalnim saradnicima na FP.
milovan_matijevic milovan_matijevic 11:23 29.06.2011

Re: ...

Koje akcije bi trebalo preduzeti da bi se povećalo učešće srpskih organizaija u FP7-ICT projektima? Šta treba uraditi na nacionalnom, a šta na evropskom nivou?


Ocekivao sam da cu deo odgovora na ovo pitanje naci u vasem blogu :), inace kljucnog pitanja po mnogo cemu.


Lista predloga za akcije na nacionalnom nivou bi mogla da počne sa:
Povećati dodatna sredstva za FP7 projekte na 25% i više, trenutno nacionalni budžet izdvaja 10% od vrednosti projekta;

Značajno povećati ulaganja u infrastrukturu potrebnu za FP7-ICT projekte ili pokriti deo troškova za opremu kupljenu u FP7-ICT;

Priprema predloga za FP7-ICT projekte zahteva visoku stručnost i veštine, pa bi to trebalo vrednovati kao kriterijum za naučno rangiranje;

Negativan "novčani tok" je česta pojava u Srbija i Vlada bi trebala da razmotri davanje garancije za kredite i druge finansijske mogućnosti, za organizacije s odobrenim FP7-ICT projektima;

Uspostavljanje centra sa kapacitetima za administraciju, finansijsko izveštavanje i upravljanje projektima;

Preporučuje se stvaranje nacionalne baze podataka ICT-RTD učesnika, organizacija i eksperata pojedinaca;

Razmotriti akciju izgradnje kapaciteta za povećanje veština srpskih istraživača;

Preporučuje se definisanje politike/strategije za uključivanje „trećeg sektora” (privatni, biznis, SMP)...

...
jinks jinks 12:17 29.06.2011

Re: ...

Priprema predloga za FP7-ICT projekte zahteva visoku stručnost i veštine, pa bi to trebalo vrednovati kao kriterijum za naučno rangiranje;

Posto pretpostavljam da ipak nije cilj da se od istrazivaca prave projektni administratori, mozd bi ipak kao prvi korak bolje bilo da se pomenuti problem, kao i vecina drugih resi kvalitetnim

uspostavljanjem centra sa kapacitetima za administraciju, finansijsko izveštavanje i upravljanje projektima;


Ustvari mozda ne toliko centra za upravljanje projektom, vec jedinstvenog centra za administrativnu podrsku (informisanje, prijave, generisanje dokumentacije, izvestaja, ...), prezentaciju i povezivanje domacih israzivackih centara sa FP projektnim grupama ... gde bi centar mogla da oformi drzava ili mozda cak i neko drugi koga bi drzava delegirala da radi tako nesto (za neki procenat projektnih sredstava, na primer).

Ako bi se pravili centri za upravljanje projektima, to bi mozda dovelo i do stvaranja monopola, sto bas i nije u duhu FP ideje.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:23 29.06.2011

Re: ...

jinks
Ustvari mozda ne toliko centra za upravljanje projektom, vec jedinstvenog centra za administrativnu podrsku (informisanje, prijave, generisanje dokumentacije, izvestaja, ...), prezentaciju i povezivanje domacih israzivackih centara sa FP projektnim grupama ... gde bi centar mogla da oformi drzava ili mozda cak i neko drugi koga bi drzava delegirala da radi tako nesto (za neki procenat od projektnih sredstava, na primer).


Mislim da je ovo dobar predlog.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:29 29.06.2011

Ovako bih ja formulisao

„Okvirni program G17" za istraživanje i tehnološki razvoj pod skraćenim nazivom URS najveći je istraživački i razvojni program Evropske unije. Ovaj program traje 11 godina, od 2000. do 2011, a njegov ukupni budžet iznosi preko n milijardi evra.
Ko se ovde uključi - FP7 mu ne treba.
I zato nam tako ide.
buckoalisac buckoalisac 10:03 30.06.2011

A ostali ?

Mnogo kvalitetan tekst. Imate li možda podatke (broj učesnika, uspešnost, odnos učešća i povlačenja sredstava...) i za ostale (prirodnomatematičke) oblasti ? Hvala.
milovan_matijevic milovan_matijevic 14:23 30.06.2011

Re: A ostali ?

buckoalisac
Imate li možda podatke (broj učesnika, uspešnost, odnos učešća i povlačenja sredstava...) i za ostale (prirodnomatematičke) oblasti ?


Analiza je rađena samo za ICT oblast. Kvalitet i relevantnost analize su zasnovani na podacima o nekoliko hiljada predloga FP7-ICT projekata i više desetina hiljada predlagača dobijenih od Evropske komisije (EC) i korišćenih za potrebe ove analize.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 16:16 01.07.2011

EC proposes research funding boost

Nature News Blog: European Commission proposes research funding boost - June 30, 2011

Research would be the only major area of the European Union’s 1 trillion budget from 2014-20 to expand, under a proposal released by the European Commission today.
milovan_matijevic milovan_matijevic 21:55 01.07.2011

Re: EC proposes research funding boost

Dolaze teška vremena. Pare nisu problem samo nas nauka može spasiti

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana