Biz| Društvo| Ekonomija

Blato na guvernera

Saša Radulović RSS / 19.06.2011. u 22:59

Krenulo blato po guverneru Narodne banke. Evo traje već sedam dana.  Nepotpisani članci u tablodima. Porasla mu plata. Više voli Ruse od Srba. Gde živi taj čovek. I tako to. Očekuje se i nastavak. Nije još promenio svoje nezavisno mišljenje. Mene interesuje gde je stručna i pristojna Srbija da stane u odbranu nezavisnog guvernera i nezavisne institucije, Narodne banke Srbije.

Prvo me interesuje gde su nezavisni novinari da kažu da to tako ne može. Ni NUNS-a ni UNS-a da kažu nešto o novinarskoj etici. Medijski linč kroz nepotpisano pisanje po narudžbi je protivno svakoj novinarskoj časti. 

Onda me interesuje gde su ekonomski stručnjaci da kažu da su ovi potezi Narodne banke iznuđeni i u interesu građana Srbije. Jer jesu.

Na kraju me interesuje, gde je nadležni ministar, i preko njega i vlada. Osim ako ...

Na videlo polako izlazi potpuno ekonomsko ludilo programa subvencionisane stanogradnje. Kao i svi ostali projekti subvencionisanja kojim se okoristi manjina, a ceh plate svi građani Srbije, poreski obveznici, i za ovaj se videlo iz aviona da će napraviti kudikamo više štete od koristi. Kad kažem koristi, mislim na korist za društvo kao celinu. Koristi za pojedince će sigurno biti. Barem neke. Bez obzira na to što subvencionisanje ne stvara novu vrednost,  što je korisno samo u određenim, strogo ograničenim slučajevima, za koje je potrebna detaljna analiza i praćenje, subvencionisanje svega i svačega na angro je bila i ostala jedina ekonomska mera ove vlade.

Arčimo ogromne pare koje nemamo na projekte koji će nam ostaviti samo dugove i nikakvu vrednost. Guverner bi rekao: gradite puteve ne stanove. 

Kada smo došli na genijalnu ideju subvencionisane stanogradnje, tržišna cena kvadrata je bila oko 1.500 evra po m2, tako da je cena od 1.300 po m2 izgledala jako povoljno. Na stranu to što država nikada ne bi trebalo da koristi novac svih poreskih obevznika da bi mali broj građana kupio stan po ceni ispod tržišne. Na stranu to što je jedina stanogradnja u kojoj država treba i mora da učestvuje gradnja socijalnih stanova u okviru socijalne zaštite stanovnika. I to tako što ljudi mogu samo da ih iznajmljuju. A kada dovoljno finansijski ojačaju da mogu da kupe stan, ili da plate tržišnu rentu, treba da prepuste taj stan nekome drugom. Ako je već htela da podrži građevinsku indstriju, to je put. O tome sam više puta pisao.

Kako smo izgubili prijavljenih 200.000 radnih mesta u poslednjih 2.5 godine, a i preko 450.000 ako se uzmu u obzir i onda "druga" radna mesta, kupaca stanova na tržištu više nema. Tako da je cena i u centru Beograda pala ispod 2000 evra po m2, a u okolini i ispod 1.300. NIko ne kupuje. Pitajte Belville.

Ovaj pad cena je jako dobar za građane Srbije, a jako loš za investitore koji su se preračunali i imaju preskupe stanove za prodaju. Na zapadu u ovakvim situacijama dolazi do bankrota investitora. Pošto je kod nas investitor država, ulazimo u naučnofantastičnu borbu sa neminovnošću pada cena koju ortopedskom preciznošću predvodi nadležni ministar.

Ono što guverner vidi, a vlada ne želi da vidi, je da je ničim podržana javna potrošnja  na stvari koje će nam ostaviti samo dugove, a neće stvoriti nikakvu vrednost, stvorila glad države za novcem. Glad koju ni MMF ne može (niti hoće) da zadovolji. Tako da se država zadužujue prvo kod komercijalnih banaka direktno, a onda i indirektno, emitujući državne zapise. Sada i u evrima.  Ovi državni zapisi su privukli veći broj finansijskih investitora, neko bi rekao finansijskih lešinara, ja neću. Oni privlače i domaće banke da tamo plasiraju kapital, umesto privredi. I dodatno komplikuje i onako tešku situaciju oko likvidnosti privrede.

Veliki priliv evra u državu je doveo do značajnog jačanja dinara. Tako da se nalazimo u "neverovatnoj situaciji" da nam je inflacija 15%, a da u isto vreme dinar jača u odnosu na evro. Ono što guverner vidi je da ova neodrživa situacija ima svoj neizbežan krah. Verovatno nakon izbora. I da će onda doći do velike devalvacije dinara.

Ono što guverner takođe vidi je da je makroekonomska stabilnost mnogo važnija od potrebe ministra da utali stanove koje niko neće. I da je zaštita građana od uzimanja kredita u evrima  mnogo važnija od prodaje precenjenih stanova. I da je od smanjenja učešća u stamebnim kreditima, stvaranje lažne slike dostupnosti stana i time izlaganje građana, koji ne mogu sebi da priušte precenjeni stan, riziku neminovnog pada dinara, mnogo, mnogo važnija zaštita građana.

Ono što mi se najviše gadi u ovoj celoj ujdurmi, je bedni pokušaj urušavanja nezavisne institucije sistema, i ćutanje javnosti. Nezavisna institucija znači upravo to: nezavisna. Po sopstvenoj stručnosti i savesti i u okviru zakonom datih nadležnosti. Nezavisna. Čak i da nije u pravu. A jeste.

Da li ima i jedna politička stranka koja ovo razume? Pozicija i opozicija? Jedina razlika između njih je u tome što oni u opozciji misle da nije problem u tome što nemamo nezavisne institucije, već što oni koji imaju apsolutnu vlast, ne znaju kako da je koriste. Pa kad oni zasednu, sve će biti drugačije.

Da li ćemo ikada dobiti političku stranku i vladu koja će imati političku volju da ovo razume? Vladavinu prava sprovode nezavisne institucije sistema. Bez toga nemamo državu. Bez toga imamo ovo u čemu živimo. Blato.

 



Komentari (61)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nestor92 nestor92 23:30 19.06.2011

Aksiomi

Mene interesuje gde je stručna i pristojna Srbija da stane u odbranu nezavisnog guvernera i nezavisne institucije, Narodne banke Srbije.


Stručna i pristojna Srbija generalno nema prostor u medijima.

Prvo me interesuje gde su nezavisni novinari da kažu da to tako ne može.


Takvih, takođe generalno, nema.

Da li ćemo ikada dobiti političku stranku i vladu koja će imati političku volju da ovo razume? Vladavinu prava sprovode nezavisne institucije sistema.


Ne u našem veku.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:35 19.06.2011

A, Saša

Spojili ste "lepo" i korisno, shodno skorašnjem iskustvu.

P.S.
Ono što mi se najviše gadi u ovoj celoj ujdurmi, je bedni pokušaj urušavanja nezavisne institucije sistema, i ćutanje javnosti. Nezavisna institucija znači upravo to: nezavisna. Po sopstvenoj stručnosti i savesti i u okviru zakonom datih nadležnosti. Nezavisna. Čak i da nije u pravu. A jeste.

Ustanove nisu u fokusu. To i sami priznajete...
Da li ima i jedna politička stranka koja ovo razume? Pozicija i opozicija? Jedina razlika između njih je u tome što oni u opozciji misle da nije problem u tome što nemamo nezavisne institucije, već što oni koji imaju apsolutnu vlast, ne znaju kako da je koriste. Pa kad oni zasednu, sve će biti drugačije.

Sve nadležnosti države, partijske su.
Da li ćemo ikada dobiti političku stranku i vladu koja će imati političku volju da ovo razume? Vladavinu prava sprovode nezavisne institucije sistema. Bez toga nemamo državu. Bez toga imamo ovo u čemu živimo. Blato.

Dosadan sam... Ali države nema od onog trenutka kada su boljševici došli na vlas'.

Sada Partijci da ustanove uspostavljaju?

Nije im interes.
fantomatsicna fantomatsicna 23:57 19.06.2011

Re: A, Saša

Dosadan sam... Ali države nema od onog trenutka kada su boljševici došli na vlas'.

Ja bih ipak samo da dodam.Drzavu sacinjavaju i njeni gradjani..ne treba li nestoo i tu menjati...
princi princi 00:38 20.06.2011

Re: A, Saša

Drzavu sacinjavaju i njeni gradjani..ne treba li nestoo i tu menjati...

Грађане? То је супер идеја: властодршци иду по свету и кад нађу праве грађане за своју власт, одмах ту на лицу места организују државу. К'о Д Бишоп.
fantomatsicna fantomatsicna 10:56 20.06.2011

Re: A, Saša

Грађане?

Da da gradjane , mentalitet vecitog ocekivanja da neko drugi nesto menja..da bi bilo bolje(to sam htela da kazem).Vec na vise blogova ali vidim opiranje je veliko...:)
princi princi 23:00 20.06.2011

Re: A, Saša

mentalitet vecitog ocekivanja da neko drugi nesto menja

Нећеш то у Србији тако скоро дочекати. Титоизам се ту дубоко запатио, и не случајно. Једном Карагаћи је лакше да серња по блогу о спољнополитичким темама, четницима и партизанима, НАТО-у него да покупи лишће испред улаза.
011-495 011-495 00:06 20.06.2011

Nikad

je odgovor na - "...Da li ćemo ikada dobiti političku stranku i vladu koja će imati političku volju da ovo razume? Vladavinu prava sprovode nezavisne institucije sistema. Bez toga nemamo državu. Bez toga imamo ovo u čemu živimo. Blato...."
Da se ne lazemo, postoji obar razlog zasto je Srbija bila i ostala mala i slaba u svakom pogledu - mentalitet,tj. nacionalni (bez)karakter.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 01:00 20.06.2011

Seriously!?

"... je bedni pokušaj urušavanja nezavisne institucije sistema, i ćutanje javnosti. Nezavisna institucija znači upravo to: nezavisna. Po sopstvenoj stručnosti i savesti i u okviru zakonom datih nadležnosti. Nezavisna...."

Iako mi se dopada ton i namera teksta, jedini razlog za izostanak preporuke je shto tekst brani ono shto ne zasluzuje odbranu, pa ni opstanak.

Narodna Banka i njeni guverneri niti su bili, niti su nezavisni. Njihova "struchnost, nezavisnost i savest" se ogleda u efektima monetarne i kamatne politike na ukupnu ekonomsku aktivnost i rezultate. Potrebno je samo pogledati te efekte i trendove u poslednjih desetak godina i termini "struchnost" i "savest" ce biti poslednji koji ce nam pasti na pamet. Izostanak monetarne i fiskalne strategije, urushavanje ekonomskog ambijenta i finansijskog sistema su najvecim delom zasluge NB.
Ali kako odvojiti NB od politichke oligarhije u Srbiji? Kako je 'oceniti' a da ne ocenjujemo celokupni cirkus amatera-avanturista, mediokriteta, kriminalaca i dzeparosha koji vladaju celom Srbijom, pa i njenom NB?

Shto se tiche "struchne i pristojne Srbije" - molim se Bogu da josh uvek postoji "kritichna masa" takve Srbije, chija (ako postoji) bi shansa da efektivno uchestvuje u dijalogu o NB (ili o 'celom cirkusu') naravno, opet bila manje nego minimalna.
Srpsko drushtvo i njegove institucije su regresirali na nivo juga Afrike, njime upravljaju osiljene horde siledzija i divljaka - koje ta "struchna i pristojna Srbija" (ako postoji) tek opsluzuje i odrzava za bednu nadnicu.

Standardi? Institucije? Nezavisnost? Struchnost? Pristojnost?

Really? Really!?
inco inco 03:36 20.06.2011

Re: Seriously!?

Sve je to tacno, bar vecim delom, ali nikako ne menja cinjenicu da je ovog puta Soskic u pravu, pa sve i da to radi iz ko zna kakvih pobuda, kontrolisan od ko zna koga. Naravno, mislim samo na insistiranje na vecem ucescu pri veliko-vrednosnim kreditima. Smanjenje referentne kamatne stope i par slicnih nebuloza koje se guraju po principu 'uvaliti uz kafu i lustere' su skroz druga prica...

Takodje je i skroz druga prica o tome sta NBS treba da predstavlja i kako se istom treba upravljati - ako smo vec nesposobni mozemo lepo da se vratimo na bankarstvo od pre n vekova bez virtuelnih novaca, pa bi onda posao NBS bio samo da proverava da neka licencirana banka nije nekome dala pare koje nema, a pod kojim uslovima i kome ce banke u tom slucaju davati drugima svoj realni novac, to ne bi NBS ni trebalo da interesuje. Ali u tom slucaju nema bailouts, subvencija (od para kojih nema u budzetu), vracanja 'stare devizne stednje' i kockarskih dugova kockara iz Dafiment i Jugoskandik kazina i tako tih poslastica. Pa sad ili ce NBS da radi kako treba, ili da se vrnemo na navedeni sistem, meni obe varijante odgovaraju. Nista gore od ovog statusa quo.
apach92 apach92 05:28 20.06.2011

Re: Seriously!?

meni je skroz jasno sta covek sa strucne strane pokusava. Ono sto mi nije jasno jeste zasto to pokusava svaljujuci gro tereta preko ledja gradjana.

Na primer, zasto se u paketu mera (kad nam je devizna klauzula vec tako FUJ) ne nalazi i zabrana sklapanja ugovora o prodaji nepokretnosti u evrima? Da se ljudi rasterete barem kursnih razlika vracajuci kredit do kog su s mukom dosli ponovo u evre ili od cisto dinarskog kredita kupujuci evre jer, eto, moraju.

zasto se uopste dozvoljava isticanje cena u evrima? Pardon, sa napomenom da se placa u dinarima po zeljenom kursnu tom i tom, na taj i taj dan, te i te banke?

ah da, NBS se ne bavi politikom cena i izrazavanja cena, to radi neko drugi.

I na kraju, zasto na pregovore sa Soskicem ide samo gradjevinac-ortoped? Interesi koje on stiti su jako diskutabilni, jelte. Zesto se na pregovorima nije pojavio niko ko se bavi socijalnom politikom direktno stiteci interese gradjana?

Toliko.
vladaxy vladaxy 07:20 20.06.2011

Re: Seriously!?

zasto se uopste dozvoljava isticanje cena u evrima?


A zašto Srbi 98% svoje štednje drže u evrima? Možda zato što ne veruju svojoj valuti. Dinar nikad nije bio ozbiljna valuta sem u jednom kratkom periodu početkom 20. veka. Dinar je valuta zato što nas primoravaju raznim zakonima da ga koristimo. Da se građani pitaju, brzo bi bio izbačen iz upotrebe, jer bi ga sve manje bilo u opticaju.

Što pre pređemo na evro biće svima bolje. Onda guverner (sa ekipom u NBS) i političari neće moći da se igraju kursom, da krive hranu za inflaciju, da čekaju gastarbajtere da ojačaju dinar, da krive strane investitore za slabljenje itd..A da, onda neće biti ni potrebe za njihovim radnim mestima


Saša Radulović Saša Radulović 09:29 20.06.2011

Re: Seriously!?

Ono sto mi nije jasno jeste zasto to pokusava svaljujuci gro tereta preko ledja gradjana.


Tekst vam govori da nije tako.

Onaj ko nema kapitala da plati 20% od nekretnine, ne treba ni da kupuje nekretninu. U sopstvenom interesu. U protivnom, ulazi u ogroman rizik koji se neće dobro završiti po njega. Američka hipotekarna kriza to jasno pokazuje.

Ono što se desi je, da kupite stan po ceni od 1500 evra po m2, sa učešćem od 150 evra po m2, cena nekretnina padne na 1300 evra po m2, a vama ostao kredit od 1350 evra po m2 koji morate da otplaćujete. U toj situaciji vam je pametnije da odustanete od stana i vratite ga banci, uz gubitak od 150 evra po m2 koje ste dali kao učešće.

Sa druge strane, ako dinar značajno padne, a sve ukazuje na to, isto kao i nakon prošlih izbora, plata vam ostaje ista u dinarima, a rata vam značajno skače.

Nije posao države da omogućava da investitori prodaju stanove po nerealnim cenama ljudima koji ne mogu da ih plate.
Saša Radulović Saša Radulović 09:35 20.06.2011

Re: Seriously!?

shto tekst brani ono shto ne zasluzuje odbranu, pa ni opstanak


Tekst brani samo ono što zaslužuje odbranu: potrebu za nezavisnošću institucija i gađenje nad medijskim linčem koji sledi kada nezavisna institucija zaista uradi nešto nezavisno.

Tekst ni na koji način nije blanko podrška nikome (namerna trostruka negacija). Niti opravdava loše poteze ovog i svih prethodnih guvernera. Samo ovaj potez je jako dobar. I smatram da je umesto blanko podrške ili kritike, potrebna podrška ili kritika svakom pojedinačnom potezu.

Zbog toga: yes, seriously.
apach92 apach92 10:34 20.06.2011

Re: Seriously!?

Ono što se desi je, da kupite stan po ceni od 1500 evra po m2, sa učešćem od 150 evra po m2, cena nekretnina padne na 1300 evra po m2, a vama ostao kredit od 1350 evra po m2 koji morate da otplaćujete. U toj situaciji vam je pametnije da odustanete od stana i vratite ga banci, uz gubitak od 150 evra po m2 koje ste dali kao učešće.


u praksi to izgleda malo drugacije.

Ja kao kupac stana u Srbiji moram da se provucem kroz iglene usi da bih uspeo. Dakle, imam solidnu zaradu koja bi mi pokrila ratu. Na zalost, nisam genetski bogat da imam cca 20 000 sa strane koje cu dati kao depozit. Nisam ni sklon stednji da tih cca 20 000 skupljam totalnim odricanjem sledecih 20 godina, stan mi treba sada, zelim porodicu.

Dakle, zanima me prostor za zivot, nevezano da li ce cena sa 1500 pasti na 500 i koji je biznis efekat toga.

Sve ostalo sto ce se desiti nakon toga spada u dobro poznati domen prezivljavanja u Srbiji a mi smo se pokazali kao veoma uspesni u tome. Ako imam za sta, boricu se jace i bolje.

U tudjem stanu, dok ja razmisljam da li bih se zeznuo sa stambenim kreditom moze i plafon na glavu da mi padne i da me bude bas briga. To bas i nije zdravo.

Cene nekretnina pasti nece bar ne ispod nivoa kad ce tih 20% moci da priuste svi kojima treba stan a pomisljaju na kredit.

Uz to, sa postojecim uslovima kasnjenja u placanju rata po stambenim kreditima su minimalna a izvrsna naplata je izuzetno retka.



Saša Radulović Saša Radulović 10:43 20.06.2011

Re: Seriously!?

Ja kao kupac stana u Srbiji moram da se provucem kroz iglene usi da bih uspeo.


Svaki savestan čovek će vam reći da ako morate da se provlačite kroz iglene uši, ne kupujte stan. To što kažete da se neće desiti, pad cena nekretnina, već se desilo za veliki broj ljudi.

To što vam izgleda kao rešenje vaših problema za vašu porodicu, pretvori se u noćnu moru. Od gubitka posla, do velike devalvacije dinara. Pitajte ljude koji su uzeli kredite u švajcarskim francima.

Pad potražnje dovodi i do pada cena i do pada zakupnine. I to je dobro i za vas i za sve druge građane Srbije. Rast ponude takođe dovodi do istog.

apach92 apach92 10:57 20.06.2011

Re: Seriously!?

u pravu ste.

Samo, razmisljajuci ovako ja sam sa 20 eur u dzepu kupio stan na lokaciji gde je cena cak i sa padom i dalje 60% veca nego sto sam ga platio.

Od tada je vec prosla polovina otplate kredita. I dalje nosim tih srecnih 20 eur u novcaniku. U slucaju da krene nocna mora, zlu ne trebalo.

Sto se tice dinarskih kredita sa klauzulom u svajcarskim francima(a ne u svajcarskim francima) to je bio specijalitet u moru saveta bivseg guvernera.

Od tada ne verujem guvernerima.

nestor92 nestor92 11:53 20.06.2011

Re: Seriously!?

Pitajte ljude koji su uzeli kredite u švajcarskim francima.


Otvoren sam za pitanja.

Ljudi koji su uzeli kredite u CHF prosli su ( a verovatno ce tek proci ) najgore od svih. Posebno oni koji su bili zrtve samovolje banaka kojima nije bilo dosta sto su ostvarile ekstraprofit na kursnim razlikam, nego su putem povecanja marzi dodatno pljackale klijente. U tom delu mislim da se NBS držala pasivno i gotovo kao zaštitnik poslovnih banaka.

Dakle, ljudi koji su uzeli kredite indeksirane u CHF nakon više godina otplate duguju izraženo u EUR više nego na početku otplate. Izraženo u CHF naravno ne, ali je mali broj onih koji svoje prihode ostvaruju u CHF i kojima je to pitanje bez značaja.

ako morate da se provlačite kroz iglene uši, ne kupujete stan


Upravo tako. Mora postojati jasna računica - koliko je to moguće. Svi koji su se rastegli do ivice, već su ivicu prešli i idu nezadrživo dole.
Saša Radulović Saša Radulović 12:11 20.06.2011

Re: Seriously!?

Samo, razmisljajuci ovako ja sam sa 20 eur u dzepu kupio stan na lokaciji gde je cena cak i sa padom i dalje 60% veca nego sto sam ga platio.


Kao i svaka piramida, i ova ima svoje dobitnike. Dobitnici su uvek oni koji se uključe u piramidu na njenom početku. Ovim ne govorim ništa loše o vama i vašem dobitku. Naprotiv. Iskoristili ste priliku koja vam se ukazala i dobro ste uradili. I građani i privreda treba da koriste sve mogućnosti koje im se pružaju u sopstvenom interesu i na sopstveni rizik. To je i suština tržišta.

Problem za društvo sa svim piramidama, je što uvek dovodi do siromašenja društva, većine na račun manjine. Država ne treba da stvara piramide. Treba da ih suzbija. Nema besplatnog ručka. Jedino pitanje je ko i kada će da plati ceh.
inco inco 12:16 20.06.2011

Re: Seriously!?

apach92
Cene nekretnina pasti nece bar ne ispod nivoa kad ce tih 20% moci da priuste svi kojima treba stan a pomisljaju na kredit.


Mozda paradoksalno zvuci, al' klauzula ucesca pomaze u tome da cene nekretnina ne odu u bescenje. Bez ucesca bi svako, sa iole pristojnom platom, mogao da uzme kredit za stan na recimo 30 godina, i da isti izdaje uzimajuci time vecu rentu nego sto ga kosta rata kredita. Time bi se ocas posla saturisalo trziste, pa bi i cene stanova i rente otisle ispod tog nivoa, a onda bi se svi koji su uzeli tako stanove nasli u cudu - ne bi im se isplatilo da ih otplacuju, a sta se dalje desava videti pod USofA od pre neku godinu.

Ucesce cini takav `biznis` neisplativim. Recimo da uzmes stan od 100k evra, na 30 godina, sa ucescem od 20%, razlika izmedju rate kredita i rente bi u danasnjim uslovima bila max 50 evra. Cak i pod pretpostavkom da ces imati podstanare svakog meseca, i zanemarivsi dodatne troskove (porezi, reparacije itd.) tek posle 400 meseci ces povratiti inicijalno ulozeni novac od 20k evra. Naravno, ostaje ti stan na kraju, al' od istog ces videti koristi tek nakon 30 i kusur godina. I sve to pod predpostavkom da ce cene nekretnina i rentiranja mirovati ili ici gore.

S druge strane, ako bi tih 20k evra orocio sa nekom `senzibilnom` kamatom od 5.5% (orocenje na godinu dana), posle 30 godina bi imao skoro tih 100k evra bez ikakvih rizika (sem da banka ispusi, al' to je daleko manji rizik), u kesu, bez jurenja kupaca za stan ako ti kes ustreba, bez rizika i jurenja novih zakupaca ako ti neki u medjuvremenu otkazu, bez razmisljanja o porezima na imovinu (koji ce neminovno rasti) i reparacija i ostalih stvari koje prate posedovanje stana, sa mogucnoscu da odustanes u svakom trenutku ako se pojavi potreba za tim...

Ucesce u kreditu ove situacije cini komparabilnim - bez ucesca svako bi odabrao prvu varijantu (cak i da ima kesa za stednju) jer bi i dalje bio u plusu svakog meseca, a na kraju bi mu ostao i stan. Da to tako moze onda bi same banke kupovale stanove pa ih izdavale, vise bi zaradile nego od kredita. Ali znaju banke da bi u tom slucaju to oborilo cene nekretnina kao i rente pa bi zacas to postalo vrlo neisplativo, no priprosti puk to ne zna i zato se i uvode obavezna ucesca. Prosta je cinjenica da ne moze svako da ima stan.

Inace, i dalje je u Srbiji isplativije rentirati i stekati novac sa strane (za one koji su karakteri, naravno) nego kupovati stan - kamate na stednju su pristojne, kamate na kredite su prevelike a cena kvadrata je debelo precenjena. Ja trenutno samo od orocene stednje vise novca uzimam nego sto me kosta renta (naravno, nemam para za celi pristojni stan, al' racunam po principu renta / m² vs. kamata na cenu / m², tj. u mom konkretnom slucaju ~100€ vs ~110€ godisnje i to racunajuci najnizu mogucu cenu kvadrata u mojoj zgradi a usput treba da pregovaram o snizavanju rente jerbo je cena u okruzenju pala).
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:42 20.06.2011

Re: Seriously!?

Inace, i dalje je u Srbiji isplativije rentirati i stekati novac sa strane (za one koji su karakteri, naravno) nego kupovati stan - kamate na stednju su pristojne, kamate na kredite su prevelike a cena kvadrata je debelo precenjena. Ja trenutno samo od orocene stednje vise novca uzimam nego sto me kosta renta (naravno, nemam para za celi pristojni stan, al' racunam po principu renta / m² vs. kamata na cenu / m², tj. u mom konkretnom slucaju ~100€ vs ~110€ godisnje i to racunajuci najnizu mogucu cenu kvadrata u mojoj zgradi a usput treba da pregovaram o snizavanju rente jerbo je cena u okruzenju pala).

apach92 apach92 14:47 20.06.2011

Re: Seriously!?

evo, NBS nam je `ucinila`. Propisala je novi nacin obracuna kreditne sposobnosti, dakle zarada umanjena za 13.079 dinara i sve ostalo moze banci.

Mislim da je ovih 13.079 dinara trenutno jos manje jer je u pitanju nesto sto se zove minimalna potrosacka korpa po glavi i nisam 100% siguran ali mislim da se mesecno uskladjuje.

Mislim da je sada vise nego ikad potrebno razmisljati bas tom glavom i pazljivo odmeriti.

Duznicko ropstvo ce tek nastupiti, ovo sada je nista.

Ja trenutno samo od orocene stednje vise novca uzimam nego sto me kosta renta


pa, pristojne novce ti drzis u banci, veoma pristojne

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:39 20.06.2011

Re: Seriously!?

Duznicko ropstvo ce tek nastupiti, ovo sada je nista

Prvo da sprečimo restituciju, povraćaj oduzete imovine, decentralizaciju, pravno imovinske začkoljice... Da obrišemo pio, rzzo, i njihove korisnike...
Pa ćemo onda videti.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 01:14 21.06.2011

Re: Seriously!?

Tekst brani samo ono što zaslužuje odbranu: potrebu za nezavisnošću institucija i gađenje nad medijskim linčem koji sledi kada nezavisna institucija zaista uradi nešto nezavisno.


Razlika u tvom i mom mishljenju i nije toliko velika :)

Meni se chini da se NB i guverner(i) NE kritikuju (kaznjavaju?) za ono shto JE sigurno njihova odgovornost i u chemu su potpuno FAIL (sa dalekoseznim posledicama)- dok ti tvrdish da ih treba podrzati u potezima (sa nikakvim efektima) koji su NA MARGINI njihovih nadleznosti (ako bi uopshte i trebalo da budu u njihovoj nadleznosti - gde je moje mishljenje: absolutno NE). I ultimativno - efekat ovog poteza NB i guvernera, nece biti mnogo vishe od ove medijske 'buke'.

Ovo podseca na raspravu o golmanu koji je dao lep gol iz penala (jedini za svoj tim), uz zaboravljanje chinjenice da je na istoj utakmici primio 27 'sa pola terena'.

Lichi na jeftin trik koji ce izazvati buku i privid 'aktivnosti' - a u stvarnosti - nikakvu promenu ili vrednost.

Dakle ja mislim da NB (i guverner) nije "nezavisna", a i prestala je da bude "institucija" poodavno. Dok je "medijski linch" vishe "estradni shtos" nego bilo shta drugo.

And that's sort of serious

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 12:33 21.06.2011

Re: Seriously!?

Razlika u tvom i mom mishljenju i nije toliko velika :)

Meni se chini da se NB i guverner(i) NE kritikuju (kaznjavaju?) za ono shto JE sigurno njihova odgovornost i u chemu su potpuno FAIL (sa dalekoseznim posledicama)- dok ti tvrdish da ih treba podrzati u potezima (sa nikakvim efektima) koji su NA MARGINI njihovih nadleznosti (ako bi uopshte i trebalo da budu u njihovoj nadleznosti - gde je moje mishljenje: absolutno NE). I ultimativno - efekat ovog poteza NB i guvernera, nece biti mnogo vishe od ove medijske 'buke'.

Ovo podseca na raspravu o golmanu koji je dao lep gol iz penala (jedini za svoj tim), uz zaboravljanje chinjenice da je na istoj utakmici primio 27 'sa pola terena'.

Lichi na jeftin trik koji ce izazvati buku i privid 'aktivnosti' - a u stvarnosti - nikakvu promenu ili vrednost.

Dakle ja mislim da NB (i guverner) nije "nezavisna", a i prestala je da bude "institucija" poodavno. Dok je "medijski linch" vishe "estradni shtos" nego bilo shta drugo.

And that's sort of serious

Saglasan, ali...
Čini mi se da komentar pobija sam motiv osnovnog teksta, a to je, koliko sam ja shvatio, da se samostalnost ustanove mora podržati, ma koliko se sta samostalnost tek nazirala...
Ako grešim, unapred se izvinjavam.
Saša Radulović Saša Radulović 12:48 21.06.2011

Re: Seriously!?

Ne grešite.
GajaR GajaR 06:55 20.06.2011

има л' наде за номаде???

Da li ima i jedna politička stranka koja ovo razume?


...Када би биле разумеле онда би били Швајцарска ... (а не вређајте Југ Африке)!
vladaxy vladaxy 07:05 20.06.2011

Država

Zdravstvo, školstvo, vojska, policija, administracija, penzioneri.....Svi hoće pare a realan sektor (koji jedini zarađuje) ne može da obezbedi više, pošto je državni aparat ogroman. Onda moramo da se zadužujemo da bi apetiti bili podmireni, a onda ide povika tih istih zašto se zadužujemo, ko će to da vraća?!?!

Kao i obično rešenje je u privatnom zdravstvu, privatnom školstvu, privatnim penzionim fondovima, smanjenju administracije za 50%-70%.

Ali pošto je broj onih na državnim jaslama već prešao kritičnu masu, ne možemo očekivati da na izborima glasaju za stranke koje obećavaju smanjenje državne potrošnje tj. da glasaju protiv sebe. Gomila njih ni ne poseduje neka produktivna znanja i radne navike, sem lupanja pečata i sortiranja papira (i 2-3 sata efektivnog radnog vremena), njima bi prelazak kod privatnika jako teško pao.

Tako dolazimo do situacije da nam je loše ali da će nam biti sve gore, jer smo odavno propustili momenat za promene....
inco inco 10:11 20.06.2011

Re: Država

... ili u prevodu: srpski catch 22. Presli smo event horizon omadjijani apsolutnim crnilom nase crne rupe, sad bi mi nazad al' kasno... Ostaje nam samo da se nadamo da nas data crna rupa nece razvuci u froncle (i ako uceni ljudi kazuju da hoce), te da se zapravo moze relativno neostecen proci kroz procep u prostorvremenu gde bi nas na kraju crnog tunela sacekao neko kalibra Tacerke da nam kaze - ako hoces da jedes, radi; ako neces - crkni!

Doduse, putnici na ovom nasem svemirskom brodu i dalje zive u iluziji da mi poniremo sporije nego sto crna rupa isparava, pa da cemo jos na kraju duge da nadjemo cup superkondenzovanog ugljenika, a.k.a. 10 na oho-ho-i-neki karatni dijamant. I tako...

Za objasnjenje naseg problema nije potrebna metafizika, astrofizika je sasvim dovoljna...
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:46 20.06.2011

Re: Država

smanjenju administracije za 50%-70%.

90%

Greška je prouzrokovana dezinformacijom u pogledu veličine administracije, tačnije šta je sve administracija.

Inače, milina je čitati komentare vladaxy, inco
Aleksandar Vasović Aleksandar Vasović 08:29 20.06.2011

dijalektika

Ne gledas na stvari dijalekticki. ccc

Pa idu izbori, ne dao dragi Bog neke nepopularne mere. Uostalom, neko mora da bude kriv...
Saša Radulović Saša Radulović 09:47 20.06.2011

Re: dijalektika

Ono što mi najviše smeta je naručeno pisanje. Kritika guvernera i njegovih poteza je ne samo dozvoljena nego i poželjna. Naručen medijski linč je nešto drugo. O novinarskoj etici da ne govorimo.

Ovakvim pisanjima, tvoje profesija je više napadnuta od guvernera. Sama profesija mora da se brani od ovoga. Uz ovakve kolege, ne treba vam neprijatelj. Svi ćete postati žuti.
Aleksandar Vasović Aleksandar Vasović 08:17 22.06.2011

Re: dijalektika

Ono što mi najviše smeta je naručeno pisanje. Kritika guvernera i njegovih poteza je ne samo dozvoljena nego i poželjna. Naručen medijski linč je nešto drugo. O novinarskoj etici da ne govorimo.

Ovakvim pisanjima, tvoje profesija je više napadnuta od guvernera. Sama profesija mora da se brani od ovoga. Uz ovakve kolege, ne treba vam neprijatelj. Svi ćete postati žuti.


koja profesija? koja etika? koje kolege?
Saša Radulović Saša Radulović 21:21 22.06.2011

Re: dijalektika

Eben :)
highshalfbooze highshalfbooze 08:51 20.06.2011

Pitanje

Koliko dugo po vašoj proceni mi možemo da izdržimo ovaj spoljnotrgovinski deficit koji je suviše veliki i suviše dugo traje?
vladaxy vladaxy 09:04 20.06.2011

Re: Pitanje

Spoljnotrgovinski deficit je samo jedna automatska i benigna posledica priliva kapitala u zemlju. Dok je kapital ulazio u zemlju, on je prirodno i neizbežno finansirao uvoz i kupovinu uvozne robe za svakog od nas, što se makroekonomski zvalo "deficit". O tome uopšte nije bilo potrebno brinuti, jer se veličina spoljnotrgovinskog deficita automatski prilagođava prilivu kapitala. Sada kada je priliv novca manji i spoljno finansiranje teže, deficit se smanjuje sam od sebe. Naše predviđanje (ustvari ukazivanje na elementarnu ekonomsku logiku) se ostvarilo, takozvani problem spoljnotrgovinskog deficita je nestao automatski.

Štaviše, sada se bolje vidi da nestanak ovog "problema" nije dobra vest. Smanjenje spoljnotrgovinskog deficita samo pokazuje da je ekonomija Srbije u krizi. Kada kriza prođe deficit će ponovo rasti, dok jednom opet ne postane "najveći problem srpske privrede."

Citat:Tržišno rešenje
Pročitati i :Uzroci deficit fobije




Saša Radulović Saša Radulović 09:41 20.06.2011

Re: Pitanje

Vladaxy vam je dao dobar deo odgovora.

Dodao bih da se ipak treba brinuti. Poreski sistem nam je takav da ubija stvaranje nove vrednosti (proizvodnju i usluge) i nagrađuje uvoz. I deficit, i gubitak radnih mesta nam govori da je to tako.
Sepulturero Sepulturero 10:24 20.06.2011

Re: Pitanje

Ипак није сасвим јасно. Не може спољнотрговински дефицит да буде "бенигни" ако се финансира задуживањем. Дакле, вероватно је тачно да он сам од себе нестаје када се спољни извори финансирања пресуше али и даље мора да се (от)плаћају они претходни дефицити.
Ја, например, узмем кредит од банке, трошим више него што зарађујем (грицкам паре од кредита) и онда банка више неће да ме кредитира и моје трошкарење престаје. Међутим, ја и даље отплаћујем онај кредит и тиме опет трошим више него што зарађујем. Значи, опет кредит, код неке друге банке, и ајде Јово наново. Шта је ту бенигно?

There is no such thing as free lunch. Или по нашки: Што не платиш на мосту, платићеш на ћуприји.

Saša Radulović Saša Radulović 10:29 20.06.2011

Re: Pitanje

Не може спољнотрговински дефицит да буде "бенигни" ако се финансира задуживањем.


Upravo tako. Posebno ako država učestvuje u tom zaduživanju, i direktno i indirektno. Šteta je ogromna, očigledna i svuda oko nas.

Suština onoga što je vladaxy citirao je da je deficit sam po sebi samo rezultat nečega drugog. O tome drugom svakako treba brinuti: nestajanje industrije, niska produktivnost, niska inovativnost, javni dug, dužničko ropstvo građana itd.
vladaxy vladaxy 10:54 20.06.2011

Re: Pitanje

Ја, например, узмем кредит од банке, трошим више него што зарађујем (грицкам паре од кредита) и онда банка више неће да ме кредитира и моје трошкарење престаје. Међутим, ја и даље отплаћујем онај кредит и тиме опет трошим више него што зарађујем.


Kao što reče tvoje "troškarenje" prestaje i samo otplaćuješ rate kredita od dela plate (niko neće da ti da kredit ako nemaš platu)... Ne trošiš više nego što zarađuješ, trošiš ono što ti ostane kad daš ratu, banka ti je samo dala unapred ono što bi ti skupljao godinama za nešto, da te želja mine
highshalfbooze highshalfbooze 13:03 20.06.2011

Re: Pitanje

@vladaxy
Hvala za onaj citat iz "Tržišnog rešenja". Uvek je simpatično videti kako neko ima obrazloženje da poreskim obveznicima zamaže oči.

Ali.

Naravno da je deficit posledica priliva kapitala u zemlju. Međutim koji je to kapital u pitanju?
Da li je kapital koji je ušao rezultat investicija "na zeleno" ili je rezultat arčenja (prodaje) društvene imovine koje su gradili građani ove zemlje. Na primer, u susednoj Sloveniji građani su dobijali nazad svoje investicije u telefonske centrale. Sećam se da sam i ja investirao u centralu i da sam potpisao ugovor kojim moj deo ustupam na operativno korišćenje (da budem iskren zaboravio sam kome). I sada su skoro podigli cene lokalnih impulsa ta tzv. tržišni nivo. Znači da ja (koji sam kupio centralu i infrastrukturu) kada razgovaram sa komšijom (koji je takođe kupio centralu i infrastrukturu) plaćam tržišnu cenu što koristim svoja sopstvena sredstva. I ne samo to, već će to država i prodati, pa će te pare da proćerda.
Pored kapitala, bitno je i šta se uvozi. Da li se uvoze mašine, tehnologija i druge stvari koje će imati cilj da stvaraju nove vrednosti ili se uvozi roba široke potrošnje? U prevodu, da li smo u inostranstvu kupili čekić kojim ćemo zakucavati eksere na nekoj ćupriji preko neke reke, ili smo uvezli toalet papir kojim ćemo koliko sutra obrisati d..e i pustiti niz kanalizaciju?
I još jedna stvar koja malo bode oči u onom citatu je da će se i deficit automatski smanjiti kada se smanji priliv.
Ja kolko znam, priliva kapitala odavno nema, a od prošle godine se smanjio deficit za nekih 10% i sada nam je uvoz sasvim prihvatljivo duplo veći nego izvoz.
Što znači da se neko zadužuje u moje ime, a ne pita me. A sutra će da traži pare od mene da vrati dug.

Zapravo je pitanje bilo (moram da prevedem, ne vredi), koliko ovaj o..š što vodi zemlju može još da prolongira bankrot?
vladaxy vladaxy 13:24 20.06.2011

Re: Pitanje

Zapravo je pitanje bilo (moram da prevedem, ne vredi), koliko ovaj o..š što vodi zemlju može još da prolongira bankrot?


Dok se ne ugasi Topčider...za dinarske (budžetske) korisnike para će uvek biti bez obzira na njihovu realnu vrednost
highshalfbooze highshalfbooze 13:42 20.06.2011

Re: Pitanje

Sloba Milošević je primenio taj sistem, međutim najveći problem su mu predstavljali cigani po pijacama koji su rušili monetarni sistem zemlje.
I ovo su bile zvanične izjave ekonomskih stručnjaka ove zemlje na dnevniku RTS svojevremeno
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:36 20.06.2011

Re: Pitanje

highshalfbooze
Sloba Milošević je primenio taj sistem, međutim najveći problem su mu predstavljali cigani po pijacama koji su rušili monetarni sistem zemlje. I ovo su bile zvanične izjave ekonomskih stručnjaka ove zemlje na dnevniku RTS svojevremeno

PLATNI I TRGOVINSKI BILANS, kao ekonomske posledica naopakog sistema.
KURS I ZADUŽIVANJE, kao i političke posledice naopakog sistema.

Lepo kaže autor, šta očekivati kada je polovina radno sposobnog stanovništva nezaposleno? Je l' to normalna pojava? Zar to nije primarni problem?

P.S. Slobu sam citirao zbog transfera u toku inflacije. Da pogledamo kako se kretao budžet proteklih godina, pa da vidimo gde je Sloba, a gde su ovi sada, u pogledu transfera.
jigv jigv 14:52 20.06.2011

Neslaganje

Zanimljiv tekst, no postavljena je jedna vrlo cudna hipoteza.

S jedne strane, autor tvrdi da trziste treba da odlucuje o ceni stanova i da drzava ne treba da subvencionise stanogradnju. Sa ovim se 100% slazem.

Ipak, s druge strane, autor tvrdi da visinu ucesca ne treba da odredjuje trziste, vec drzava (u ovom slucaju NBS) treba svojim intervencijama da odredjuje ko predstavlja preveliki rizik po banke, koje bi trebale same da odlucuju o svom poslovanju. Sa ovim se nikako ne slazem. Same banke treba da odlucuju o kamatama i ucescu, a da NBS samo prati, da tako kazem, makro parametre banaka, te da onima koje imaju previsok rizik likvidacije zabrani dalje odobravanje kredita. Podsecam da je glavni faktor krize u SAD bilo laziranje racunovodstvenih izvestaja...

Poenta je u tome da trziste treba da odlucuje o ovakvim stvarima, a drzava treba da pruza mogucnosti, a ne ogranicenja, kao sto je kod nas precesto slucaj. Sto se tice zastite gradjana od njih samih, guverner nije roditelj nijednom odraslom gradjaninu ove zemlje da mu on odredjuje sta sme a sta ne sme. Ako neko uzme preveliki kredit, sam je kriv i sam ce propasti.

Na kraju, postoji i humana strana. Niko ko nije sa decom ziveo kao podstanar ne zna koje to moze biti maltretiranje... Ova mera nece doprineti ni makroekonomskoj stabilnosti ni dinarizaciji, jednostavno zato sto niko nece ponuditi dinarske stambene kredite. S druge strane, smanjenje ucesca moze mnogo da znaci pojedincima...
lebellond lebellond 17:16 20.06.2011

Re: Neslaganje

Podsecam da je glavni faktor krize u SAD bilo laziranje racunovodstvenih izvestaja...

Glavni uzročnik krize u SAD-u je hipotekarna kriza, koja je nastala promenom državne legislature čime se omogućilo izdavanje takozvanih NINJA kredita (No Income No Job or Assests). Što je sve dalje rezultiralo lažiranjme računovodstvenih izveštaja kako bi se taj toksični dug prebacio na nekog drugog... E, a to je izazvalo Svetsku ekonomsku krizu.

Poenta je u tome da trziste treba da odlucuje o ovakvim stvarima, a drzava treba da pruza mogucnosti, a ne ogranicenja, kao sto je kod nas precesto slucaj. Sto se tice zastite gradjana od njih samih, guverner nije roditelj nijednom odraslom gradjaninu ove zemlje da mu on odredjuje sta sme a sta ne sme. Ako neko uzme preveliki kredit, sam je kriv i sam ce propasti.


Apsulotnu tačno, ali Guverner jeste upoznat sa bankarskim poslovanjem bolje od običnog gradjanina (barem bi trebalo da jeste) i tu je izabran (na čelo centralne banke) da reguliše rad banaka kako banke ne bi prevarile i uvele građanje u velike dugove što može imati katastrofalne posledice po privredu i pojedince, narušavanje tržišnih odnosa i sloboda.

Na kraju, postoji i humana strana. Niko ko nije sa decom ziveo kao podstanar ne zna koje to moze biti maltretiranje...

Ovde se postavlja pitanje zašto se ne radi na boljem uređivanju odnosa podstanara i stanodavca, kako bi se zaštitili podstanari sa malom decom. Činimi se da već postoji zakon koji štiti podstanare od samovelje stanodavaca, postavlja se pitanje zašto se on ne primenjuje.

Ova mera nece doprineti ni makroekonomskoj stabilnosti ni dinarizaciji, jednostavno zato sto niko nece ponuditi dinarske stambene kredite. S druge strane, smanjenje ucesca moze mnogo da znaci pojedincima...

I ovde se slažemo. Po mom mišljenju dinarizacija je jedna obična glupost. Narod ne veruje u dinar jer ne veruje u državu. I nikakve mere narodne banke neće povratiti tu veru sve dok se ne obavi suštinska decentralizacija (ne ova budalaština koju predlaže M. Dinkić), promena političkog sistema i ostvari veća zaštita ljudskih prava i sloboda. Do tada, ja ne vidim kako ova država očekuje da joj poverim svoju ušteđevinu kada je dvaput pokrala svoje građane do sada. I sa ovakvim zakonima o oduzimanju imovine, ne vidim zašto bi iko i ulagao u ovu zemlju.

Ali povećanje učešća je dobar potez, jer štiti građane od ulaska u visokorizične investicije na tržištu koje je mahom kartelizovano i visokorizično.
Poznato je da ono što naduvava cenu građevina jeste korupcija koja je prisutna na svakom koraku u postupku pridobijanja neophodnih dozvola za izgradnju. Ako je nekom već stalo da pomogne građanima da dođu do povoljnijih stanova, zašto se ne radi na pojednostavljivanju procedura za dobijanje dozvola i borbi protiv korupcije u tim oblastima, nego se bave bankama i bankarskim kreditima? Da nije ovo još jedno dezavuisanje javnosti?
vladaxy vladaxy 19:01 20.06.2011

Re: Neslaganje

I ovde se slažemo. Po mom mišljenju dinarizacija je jedna obična glupost. Narod ne veruje u dinar jer ne veruje u državu.



Jeste da narod ne veruje u dinar, ali od države mnogo očekuje (posao, penziju, lekare, obrazovanje itd.) što znači da vera postoji...
lebellond lebellond 19:24 20.06.2011

Re: Neslaganje

Jeste da narod ne veruje u dinar, ali od države mnogo očekuje (posao, penziju, lekare, obrazovanje itd.) što znači da vera postoji...

Hm... da.. Moguće je da sam se pogrešno izrazio. Mislio sam da narod ne veruje državi u toj meri da joj poveri svoju ušteđevinu, zbog čega dinar i jeste toliko podložan špekulacijama.

A što se tiče očekivanja vezana za posao, penzije i zdravstvo. To se, po mom mišeljenju više odnosi na pogrešno shvatanje državne uprave, uzrokovano kumunističkom indoktrinacijom.

Interesantno je koliko novinari i javnost voli da insistira na jakoj državi kao idealu kome se teži i nešto čemu ekonomija samo treba da posluži kao sredstvo za dostizanje tog cilja. Oni kao da ne znaju osnovnu definicju države (institucije centralizovane uprave koja drži monopol nad upotrobom legitimnih sredstava prinude nad određenom teritorijom.)

Harmonija, sklad i smanjenje društvenih razlika su njima odlike čvrste državne uprave, a ne proizvod društvenog dijaloga zato nije ni čudo što veruju u državu ko' u boga.
Saša Radulović Saša Radulović 19:48 20.06.2011

Re: Neslaganje

Ipak, s druge strane, autor tvrdi da visinu ucesca ne treba da odredjuje trziste, vec drzava (u ovom slucaju NBS) treba svojim intervencijama da odredjuje ko predstavlja preveliki rizik po banke


Naravno. Te dve stvari nisu iste. Posao države nije učešće na tržištu. Posao države jeste regulacija tržišta. Postavljanje pravila igre. Deo regulacije i postavljanje ograničenja na banke: u pogledu rezervi, u pogledu plasmana, u pogledu minimalnog učešća, a sve u cilju postizanja što efikasnijeg tržišta.

Svakako je uvek pitanje za diskusiju da li su pravila dobro postavljena. Ili da li je dinarizacija dobar put. Da li su ciljevi dobro postavljeni itd.

Ali nije za diskusiju da li je posao guvernera da uočava anomalije na tržištu i preteće opasnosti i da u skladu sa tim podešava pravila igre. U interesu društva.
buba_truba buba_truba 22:27 20.06.2011

Re: Neslaganje

Saša Radulović
Ali nije za diskusiju da li je posao guvernera da uočava anomalije na tržištu i preteće opasnosti i da u skladu sa tim podešava pravila igre. U interesu društva.

Ovo stoji ako društvo veruje da taj guverner radi u interesu društva.
Nažalost, u Srbiji je društvo skeptično (nije to bez pokrića), a nije baš ni edukovano. Zato ja rado čitam tvoje blogove.
jigv jigv 23:45 20.06.2011

Re: Neslaganje

Saša Radulović

Ali nije za diskusiju da li je posao guvernera da uočava anomalije na tržištu i preteće opasnosti i da u skladu sa tim podešava pravila igre. U interesu društva.


Naravno, ovde se radi o razlici u misljenjima da li su krediti za koje trenutno postoji i (kakva-takva) traznja i ponuda, a to su krediti sa 10% ucesca, anomalija na trzistu i da li predstavljaju opasnost. Iako, naravno, posedujem daleko manje ekonomskog znanja i informacija o konkretnom problemu od guvernera, ipak ne mogu da se slozim sa ovim njegovim potezom, jer mi nije logican. Dakle, znajuci nase strucnjake, ostavljam otvoren prostor da je pogresio, iako je jedan od nasih vodecih strucnjaka u ovoj oblasti.

Ipak, zelim da dodam (ne da bih povladjivao autoru, nego zato sto zaista zelim da napomenem) da je sustina svega da Dulica, Cvetkovica i ostale uopste ne interesuje sta ce biti sa nekim podstanarom sa nefunkcionalnim stanom (odnosno, kako neko gore odlicno rece, sa neprimenjivanjem zakona o obavezama stanodavaca; da se ovaj zakon primenjuje, mnogo bi manje buke bilo oko ovog poteza NBS), ne interesuje ih cak ni sta ce biti sa gradjevinskom industrijom. Interesuje ih samo to da su izbori za manje od godinu dana. Da se ovo desilo u prvoj ili drugoj godini mandata, niko od njih ne bi prstom mrdnuo da promeni ovu (po meni, losu) odluku NBS. I ova povika na NBS je ono standardno "Drz'te lopova". Dakle, kriva je NBS sto ne mozemo da kupujemo stanove, a ne vlast koja nas je pretvorila u evropsku Kinu, ultrajeftinu radnu snagu sa, pored toga, skupim obrazovanjem, kako bismo bili zarobljeni u tom vrtlogu nestrucnosti i neinovativnosti i narednih generacija. U ovom okrivljavanju drugih masovno ucestvuju novinari naklonjeni vlasti. Ovo je, koliko sam razumeo, bila sustina bloga, tako da sam hteo nesto da napisem, a da ne omasim temu :)
lebellond lebellond 09:33 21.06.2011

Re: Neslaganje

...Ipak, zelim da dodam (ne da bih povladjivao autoru, nego zato sto zaista zelim da napomenem) da je sustina svega da Dulica....

Mislim da grešite kada pominjete Dulića. Nije da ga branim ili da mi je nešto preterano drag, ali mislim da je njegova odluka da legalizaciju učini "besplatnom" tj. veoma jeftinom odlična (trebalo bi da bude besplatna). Takođe, čini mi se da glavni razlog zbog čega ga svi kritikuju jeste zapravo zato što on nešto i radi, zbog čega je po mom mišljenju i žrtva mnogih izmišljenih afera.

Niko nije napadao Jelašića dok nije počeo da se meša u svoj posao. Ne talasaj i siguran si. Da je Šoškić odlučio da sve ostavi ovako kakvo jeste, verovatno bi i on bolje prošao.

Pravilo je izgleda da se svako ko nešto radi kritikuje i da mu se smeštaju afere. To je bio slučaj za Đinđića, to je slučaj i danas za svakog ko nešto radi. Problem je što ovde može svako za 50 Evra da naruči tekst u novinama, a urednici se kupuju za ručak, koju večeru i par poklončića. Tako da kada neko krene da ti gazi interese, šta fali da malo napadneš preko medija? Šta? Izvedeš urednika malo na večeru, koje piće... daš koji mobilni za klince i ima da brani tvoje interese ko oči u glavi.
Saša Radulović Saša Radulović 12:08 21.06.2011

Re: Neslaganje

Takođe, čini mi se da glavni razlog zbog čega ga svi kritikuju jeste


Na žalost, zaista vam se samo čini.
Saša Radulović Saša Radulović 12:29 21.06.2011

Re: Neslaganje

ipak ne mogu da se slozim sa ovim njegovim potezom, jer mi nije logican.


Izgleda nisam ni ja uspeo da objasnim zašto je potez važan, i koje će probleme imati građani koji ulete u ovakve avanture sa precenjenim stanovima koje ne mogu da plate, da bi zadovoljile predizborne ciljeve :)

Dakle, znajuci nase strucnjake, ostavljam otvoren prostor da je pogresio, iako je jedan od nasih vodecih strucnjaka u ovoj oblasti.


Ovo je najvažnija poenta. Slagali se mi ili ne, nezavisna institucija koja ima mnogo više informacija od nas, treba da donosi nezavisne odluke u skladu sa sopstvenom stručnošću i savešću. Nezavisno. Kritika je poželjna. Blato, linč, urušavanje, podmetanje, ignorisanje, nisu.

Svaka naša izvršna vlast od kako smo se ustali u pretprošlom veku, ima principijelan problem sa principima. Principijelno ne podržavaju ni jedan princip za koji procene da im ne ide u korist.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 12:50 21.06.2011

Re: Neslaganje

lebellond
Interesantno je koliko novinari i javnost voli da insistira na jakoj državi kao idealu kome se teži i nešto čemu ekonomija samo treba da posluži kao sredstvo za dostizanje tog cilja. Oni kao da ne znaju osnovnu definicju države (institucije centralizovane uprave koja drži monopol nad upotrobom legitimnih sredstava prinude nad određenom teritorijom.)

Definiciju sile koriste makijavelističko-totalitarni-boljševički likovi, koji, gotovo bez izuzetaka, paradiraju političkom scenom Srbije. Korišćenjem ove definicije, opravdavaju svoje naopake postupke i poimanje države, čineći je ne mnogo različitom od ostalih država. A razlika je mnogo veća.
lebellond lebellond 15:34 21.06.2011

Re: Neslaganje

srdjazlopogledja
Definiciju sile koriste makijavelističko-totalitarni-boljševički likovi, koji, gotovo bez izuzetaka, paradiraju političkom scenom Srbije. Korišćenjem ove definicije, opravdavaju svoje naopake postupke i poimanje države, čineći je ne mnogo različitom od ostalih država. A razlika je mnogo veća.

U pitanju je definicija Maksa Vebera, koju većina stručne javnosti smatra najobjektivnijom. Poenta je da sa aspekta te definicije najbolja je najslabija država (ona koja se najmanje upliće u život svojih građana) odakle imamo Lassez-faire sistem kao ekonomski najoptimalniji.

Lično, definiciju države kao organizovano političko društvo pod zajedničim vođstvom nerealnim, ali svako ima pravo na svoje mišljenje...
Saša Radulović
Na žalost, zaista vam se samo čini.

Naravno, kontraverzno je reći za bilo kog ministra da je išta uradio. Ali teško da se može reći da nije ništa uradio. Jedini je shvatio da skupa legalizacija nikome ne treba. Da je bolje učiniti je jeftinom ili što povoljnijom kako bi ljudi legalizovali svoje objekte na osnovu kojih kasnije mogu podizati kredite i započinjati biznis (što dalje utiče na razvoj malog i srednjeg biznisa i vodi ka zapošljavanju), a država naplati porez na imovinu.

S druge strane doneo je zakon o konverziji zemljišta iz prava korišćenja u pravo svojine, što za Srbiju nije mala stvar.

S druge strane može se tvrditi da je njegov zakon o izgradnji zaustavio izdavanje dozvola i pad u gradjevinskom sektoru. Ali, opet, zbog visokog stepena korupcije na lokalnom nivou koji je zadužen za sprovođenje tog zakona to ostaje diskutabilno.

Mnogobrojne afere su uzrokovale lošem rejtingu ovog ministra, ali bez racionalnog osnova. Napominjem, ne veruje da je odličan ministar i da ga sad nešto treba preterano hvaliti, ali je interesantno kako ga kritikuju za stvari koje nemaju veze sa rezultitma njegovog rada i kako se svi radije bave cenom web site, ali ne i rezultatima rada njegovog ministarstva.
Saša Radulović Saša Radulović 18:20 21.06.2011

Re: Neslaganje

Vi ste baš uporni. Nemojte. Nije tema. Ovaj tekst bi vam trebao biti dovoljan da ne govorite dalje. Pročitajte još jednom. Na žalost, samo vam se čini.
krkar krkar 00:26 21.06.2011

"Samostalnost"

Sedim danas sa jednim dobrim poznanikom (mrsko mi da gažem drugom a još više prijateljem) iz samog vrha DS. Nije ministar ali je vrlo jak u stranci i - što je u svim demokratskim institucijama značajno - ima direktan prolaz do Njegovog Veličanstva Borisa.

I tako u priči dođemo do samostalne odluke guvernerove. Demokrata se smeje.

Pa malo nas je nerviralo što se nije konsultovao ali i ovako je super. Taman će da nam legne.

- Šta će, bre, super da vam legne?

Ovo će malo Duliću da potkreše krila.

Ovaj moj očigledno ne voli Dulića a čini mi se da ga sve manje žutih voli ali je još uvek neizbežan u liderskim premeravanjima Ko Ima Većeg i u regionalnoj raspodeli snaga mada mu po svemu što vidim i čujem rejting prilično rapidno opada jer izrazito bezobrazno krade ulazeći drugima u interesne sfere.

A onda ćemo negde mesec dana pred izbore da ukinemo 20% i da vratimo na 10, ako ne za sve a ono bar za prvi stan a takvih kredita je u strukturi skoro 80%.

Inače, izbori su već viđeni za kraj godine pod pretpostavkom da se ništa duboko ne zezne do tada i pod pretpostavkom da će uspeti da iskukaju u Briselu boljedanamdatetukandidaturudavamnedođupresvučenišešeljevcitomaivučić. Žuti su čak i datum već odredili Na Kanabetu. Dakle, oni svi funkcionišu pod pretpostavkom da se kandidatura objavi krajem oktobra.

- Kako misliš da ukinete i vratite? Valjda o tome Šoškić odlučuje?

Ih, pa to ti i kažem. On će do tada da odluči da vrati i to taman pred izbore.

Toliko o nezavisnim institucijama i strateškim interesima.
apach92 apach92 05:20 21.06.2011

Re: "Samostalnost"

naravno krkar, ovakav scenario svi oceujemo. Nista bolje nego kad narod pomisli da si ga zastitio od nekog i usput tog nekog naterao da se predosmisli i izvini. A kad se u tom procesu jos uspesno oslobodis nekih balasta ihaaaa, kud ces bolje.

Political circus.
Saša Radulović Saša Radulović 12:19 21.06.2011

Re: "Samostalnost"

Pa malo nas je nerviralo što se nije konsultovao ali i ovako je super. Taman će da nam legne.


Naši smo i znamo najbolje. A mi smo nama najvažniji što i svima ostalima želimo.

Tako da je nezavisnim institucijama sistema najvažnije da provere sa našim, pre nego što nešto urade. Inače može da im se desi blato. Tužilaštvu pre nego što počne krivično gonjenje, novinama pre nego što počnu da pišu novi broj, a bogami i blogerima, Poreskoj Upravi pre nego što pođe u kontrolu, i tržišnim i inim inspektorima, i sudijama pre nego što donesu presudu, i upravi pre nego što izda dovolu, i katastru pre nego što upiše vlasništvo, i pravobranilaštvu pre nego što krene da štiti državnu imovinu i ...


Ih, pa to ti i kažem. On će do tada da odluči da vrati i to taman pred izbore.


I tada treba reći nešto i o tome. Ako se desi :) Ja ću prvi. U međuvremenu :

Mislim da ne treba propuštati priliku da se pohvali ono za šta čovek misli da je dobro i da se kritikuje ono za šta čovek misli da nije dobro. Bez obzira ko govori.
tom tom 09:22 21.06.2011

Na žalost kod nas sve može!

Pa i da ortoped bude prvo predsednik skupštine, posle ministar gradjevine. Kažu, nije to bitno, on je menadžer tog ministarstva, a tu ima stručnjaka koji se bave stručnim stvarima. E pa ne može tako. Da bi bio kapetan broda, moraš prvo da završiš školu za kapetana, pa da budeš "mali od palube" jedno 5-6 godina, pa pomoćnik kapetana 5-6.

Valjda taj na čelu ministarstva treba da ima neku viziju šta da se radi, a kako ako nema pojma o toj oblasti????

Ubiće nas partokratija!
moderator05 moderator05 09:25 21.06.2011

Greškom obrisani komentar

Ovaj komentar je bio duplo objavljen, a kako smo autor i ja istovremeno čitali blog, oboje smo hteli da obrišemo višak (to se i dogodilo ali nismo odabrali isti od dva), dešava se... tako su obrisana oba komentara.

Vraćam ga ovako, ne mogu u originalu (nažalost).

Izvinjavam se komentatoru, autoru i svima ostalima.

Autor: nenad_gacanovic @ 00.38 21.06.2011.

Blato na guvernera

Ružno je samo što naši mediji pišu prozaično o stvarima koje nisu suštinski bitne. Zato mi se svaki put zgadi njihov pogled na svet. Ali je guverner uleteo grlom u jagode: da li je svestan koliko će morati da se odupre? A da li se do sada odupirao?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana