Astronomija| Jubileji| Na današnji dan| Nauka

Teleskop

nsarski RSS / 16.04.2011. u 22:39

 telescope_galileo4comp_2.jpg

Prirodu treba posmatrati jer voli da se prikriva - Heraklit

Savremena nauka, kaže se, ne bi postojala u ovom obliku ako ne bi bilo tehničkih pomagala koja čoveku omogućavaju da prodre u svet nedostupan njegovim prirodnim čulima. Mi smo danas u stanju da posmatramo objekte udaljene mnogo milijardi svetlosnih godina od Zemlje, da direktno vidimo pojedinačne atome kako se kreću po površini nekog kristala, da čujemo pucanje molekularnih veza pri hemijskim reakcijama, da posmatramo ponašanje materijala na temperaturama skoro apsolutne nule –  temperaturama kakve na Zemlji spontano ne postoje, da znamo milijarde decimala broja Pi, da vidimo kroz ljudsku kožu i kost, da pratimo sekvencu aktiviranja delova mozga pri nekom mentalnom procesu, ukratko, ako negde daleko, u pravoj ili metaforičkoj šumi, padne drvo – neko će čuti zvuk koji je tim padom proizveden. Ili mi barem tako verujemo. Ova pomagala, ili "proteze naših čula", nam to omogućavaju.

Oštrooki ili – za ljubitelje tenisa – hawkeyed, vide jasnije, oštrije i preciznije. U Antička vremena za simbol jasnog vida se često uzimao ris (lynx), a još Plutarh je pisao o risu koji pogledom „može da prodre kroz drvo ili kamen“.

Inspirisan ovom metaforom, mladi Federiko Čezi (Federico Cesi), vojvoda od Akvasparte, 1603. godine osniva udruženje Akademija dei Linčei (Accademia dei Lincei), to jest Akademija risova, koje će postati prvo naučno udruženje savremene Evrope. Čezi je tada imao 18 godina i pri osnivanju je Akademija imala 4 člana, jednog lekara iz Holandije i dva Čezijeva druga iz Umbrije. (Priča o ovim članovima je posebno zanimljiva, ali za sada ćemo je izostaviti). Čezijev otac, inače uticajan plemić koji je imao dobre odnose i sa Rimom i sa Vatikanom, bio je protiv osnivanja takvog udruženja, pa su se njegovi članovi pod pritiskom povukli svojim kućama i vezu održavali nesigurnim pismenim porukama. Sedište Akademije je bilo u Rimu, u neposrednoj blizini Vatikana, u Palati Korzini (Palazzo Corsini). Ipak, zahvaljujući Čezijevoj diplomatskoj veštini i jakim vezama u Vatikanu, aktivnosti Akademije su uspele da izbegnu cenzorske poglede pravovernog okruženja tog doba. Naučna aktivnost se razvijala.

Nasledivši veliki društveni uticaj i značajno bogatstvo, Čezi je odlučio da poveća akademiju i 1610. godine uspeva da privoli 75-godišnjeg Đambatistu dela Porta (Giambattista della Porta), neoplatonistu iz jedne napuljske škole, da im se pridruži, a 1611. ostvaruje svoj najveći uspeh time što za centralnog člana Akademije risova dovedi Galileo Galileja. Oni su bili peti i šesti član Akademije risova.

Godinu dana ranije Galilej je, koristeći teleskop koji je sam konstruisao, opisao svoja otkrića u malenoj knjizi Siderus nuncius (Zvezdani glasnik). Tu je, kao najnovije vesti iz kosmosa, opisao da je Mesec planeta sa planinama i dolinama, a ne savršena sfera kako je nalagala teologija, da se hiljade do tada nevidljivih zvezda nalaze u Mlečnom putu, da oko Jupitera kruže četiri satelita. Rečju, novim „očima“ Galilej je potresao svet i tadašnje razumevanje kosmosa. I sve ovo zahvaljujući svom novom instrumentu pomoću kojeg može dalje i bolje da se vidi nego golim okom – zahvaljujući svom teleskopu.

 

Jednog davnog ponedeljka 14.4.1611, pre tačno 400 godina, Galilej je prvi put javno prikazao svoj izum na terasi Akademije oštrookih. U to se vreme oko terase nalazio vinograd Čezijevih, i iz noći u noć odatle su obavljana posmatranja svemira. Čezi je pisao kako „svake noći vidimo nove stvari na Nebesima, istinskom sedištu Risova; Jupiter i njegove satelite, Mesec sa planinama i pećinama i rekama, i rogove Venere…“

Ova vrsta aktivnosti i naučne slave kakvu je stekla Akademija nije promakla Crkvi. Međutim, sticajem srećnih okolnosti, koju je Galilej nazvao „velika orkestracija“, Galilejev prijatelj i pokrovitelj Mafeo Barberini biva 1623. godine postavljen za papu Urbana VIII, a papin nećak Frančesko postaje 29. član Akademije. Aktivnosti Akademije su se razvijale bez ometanja cenzora.

Tih godina Galilej konstruiše i mikroskop, uvidevši da pogodnom kombinacijom sočiva optički instrument može da se koristi za posmatranje i velikih i malih rastojanja. Među prvim objektima koje je posmatrao bili su insekti, i Galilej je pisao o komarcu kao insektu „najopasnijeg izgleda“. U svakom slučaju, vrata precepcije do tada nedostupne ljudskom oku bila su širom otvorena.

Ponesen svojim uspesima, Galilej odluči da objavi svoju knjigu o dva sistema sveta, gde detaljno obrazlaže Kopernikov model Sunčevog sistema. Mnogi veruju da je Galilej mogao da izbegne sudbinu koja ga je snašla nakon štampanja ove knjige, ali Galilej je bio loš diplomata i čovek preke naravi. Da stvari postanu gore, Čezi umire 1630. a Galilej dospeva u kućni pritvor, i Akademija risova se zatvora. Tek 1870. godine obnovljena Akademija risova postala je nacionalna italijanska Akademija nauka i umetnosti.

 

Pre dva dana, na 400 godišnjicu prve demonstracije teleskopa, u Rimu je održan prijem, upravo na onom istom mestu gde je Galilej prvi put prikazao svoj izum. Među 700 zvanica bilo je slikara, umetnika, naučnika i predstavnika Vatikana. Postavljena je i prigodna izložba; zbog kiše, koja je ipak padala s večeri, te noći gosti nisu imali priliku da posmatraju zvezde i planete…



Komentari (101)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 22:44 16.04.2011

Uno!

A sad da pročitam

EDIT.
A gde su tu Grci, Arapi, Romeji, i ostali Italijani? Jednostavno je ovo, ali opet, esej je, šta sad... I "Crkva", a u tekstu se nazire kompleksan odnos, pa tu je i reč "cenzor"...

Ma šta ja znam
nsarski nsarski 22:58 16.04.2011

Re: Uno!

srdjazlopogledja
A sad da pročitam

EDIT.
A gde su tu Grci, Arapi, Romeji, i ostali Italijani? Jednostavno je ovo, ali opet, esej je, šta sad... I "Crkva", a u tekstu se nazire kompleksan odnos, pa tu je i reč "cenzor"...

Ma šta ja znam

Uno nije kardinalni broj. Mozda primo, ili tako nesto?
U svakom slucaju, evo ti jedan Uno motocikl.


Ne razumem ovo za Grke, Arape i slicno...Ovo je samo tekst o prvoj demonstraciji teleskopa pre 400 godina...
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:05 16.04.2011

Re: Uno!

nsarski
Uno nije kardinalni broj. Mozda primo, ili tako nesto?U svakom slucaju, evo ti jedan Uno motocikl.Ne razumem ovo za Grke, Arape i slicno...Ovo je samo tekst o prvoj demonstraciji teleskopa pre 400 godina...

Ta nisam ja prvi, samo sam jedinica

Demonstracija. Da, da.
Meni je bila zanimljiva ta tradicija osnivanja škola, radionica, prenosa znanja u uskom krugu. Pa preuzimanja novih znanja iz drugih krajeva sveta, Palestine, Misira, čitanja starih prepisanih rukopisa, grčkih... Te stvari, znate na šta mislim.
nsarski nsarski 02:31 17.04.2011

Re: Uno!

Te stvari, znate na šta mislim.

Ne znam. Za funkcionalni teleskop se nije znalo pre pocetka 17. veka, pa mi ta znanja iz drevnog Misira, Palestine, itd.,ne stoje u vezi sa temom.
mikele9 mikele9 19:35 17.04.2011

Re: Uno!

Prvi teleskop po konstrukciji istovjetan dalekozoru načinio je Galileo Galilei početkom 17. stoljeća: 1609.



nsarski nsarski 21:29 17.04.2011

Re: Uno!

@mikele9

Na proslavi obelezavanja 400-godisnjice Leonardove demonstracije teleskopa, 14.04.2011, bio je i jedan od najslavnijih modernih slikara Chuck Close:

mikele9 mikele9 22:25 17.04.2011

Re: Uno!

Kao da si (ili jesi) namerno izabrao Chuck-a, nas dvojica imamo mnogo sličnosti u kreiranju slike i mentalnom prethođenju.





nsarski nsarski 22:43 17.04.2011

Re: Uno!

mikele9
Kao da si (ili jesi) namerno izabrao Chuck-a, nas dvojica imamo mnogo sličnosti u kreiranju slike i mentalnom prethođenju.






Chuck je zaista bio na prijemu!:

Had it not rained, telescopes ancient and new would have given some of the 700 guests a look at the stars. Instead, the guests — who included artist Chuck Close, a onetime Academy fellow and current board member — mingled over pink bubbly and dinner prepared by chefs of the academy's sustainable food program.

Evo ceo Tekst
alselone alselone 23:05 16.04.2011

im...teleskop

Galilejev teleskop je imao uvecanje oko 30 puta, kao danasnji malo bolji foto aparat pa ipak je uspeo njime da otkrije Jupiterove mesece, Mlecni put i jos mnogo toga.
A za danasnji mikroskop potrebno je izdvojiti 9 milijardi i zove se LHC ili 2 milijarde za teleskop pod nazivom Australian Square Kilometre Array Pathfinder. Bogme, lepo nam je nauka napredovala kad su nam instrumenti ovakvi.
nsarski nsarski 23:12 16.04.2011

Re: im...teleskop

Galilejev teleskop je imao uvecanje oko 30 puta, kao danasnji malo bolji foto aparat pa ipak je uspeo njime da otkrije Jupiterove mesece, Mlecni put i jos mnogo toga.

Tacno, ali to je tada bila revolucija.

Zapravo, zamisli da je nekakvim cudom neko imao u to vreme slike kakve se vide sa, npr., Hubble teleskopa danas. Ti ljudi ne bi verovali da vide to sto vide - mislim, oni ne bi verovali teleskopovim ocima, da tako kazem. Slika koja je danas nama "prirodna" za ljude tog doba bi bila totalno neverovatna. Golim okom gledano, nema nikakvih naznaka da bilo sta slicno postoji out there.

Ovako, sa Galilejevim teleskopom vide Mesec. OK. I Mesec ima kratere. OK, neocekivano, ali verovatno. Jbg., neka nova saznanja je moguce apsorbovati samo postepeno.
alselone alselone 23:19 16.04.2011

Re: im...teleskop

nsarski
Jbg., neka nova saznanja je moguce apsorbovati samo postepeno.


Potpuno saglasan, htedoh samo pokazati kako je danas za revoluciju potrebno mnogo sredstava, saradnje - čoveksati. Nije više skoro dovoljna i presudna "samo" dobra ideja jednog čoveka.
Milan Novković Milan Novković 23:23 16.04.2011

Re: im...teleskop

Nije više skoro dovoljna i presudna "samo" dobra ideja jednog čoveka

Nikad se ne zna, na sreću, iako je uglavnom tako kako ti kažeš :)

Ipak si u pravu u smislu da i ako nas iznenadi pojedinac on je izrastao i odnegovao svoj talenat u svoj toj skupoj naučno-tehničkoj kompleksnosti.
alselone alselone 23:31 16.04.2011

Re: im...teleskop

Milan Novković

Ipak si u pravu u smislu da i ako nas iznenadi pojedinac on je izrastao i odnegovao svoj talenat u svoj toj skupoj naučno-tehničkoj kompleksnosti.


To svakako i prvenstveno.

Galilej je bio svestran covek, morao je biti i tesar i matematicar i fizicar i bravar ko zna sta jos da bi napravio teleskop, pocevsi od svoje ideje. Sada (najcesce) su potrebni timovi Galileja da bi se dobra ideja realizovala.
dirtyharry dirtyharry 01:54 17.04.2011

Re: im...teleskop

nsarski
Tacno, ali to je tada bila revolucija.

Ma i ovo:
alselone
danasnji mikroskop potrebno je izdvojiti 9 milijardi i zove se LHC ili 2 milijarde za teleskop pod nazivom Australian Square Kilometre Array Pathfinder.

je revolucija samo treba mnogo više para.
Hansel Hansel 07:50 17.04.2011

Re: im...teleskop

Zapravo, zamisli da je nekakvim cudom neko imao u to vreme slike kakve se vide sa, npr., Hubble teleskopa danas. Ti ljudi ne bi verovali da vide to sto vide - mislim, oni ne bi verovali teleskopovim ocima, da tako kazem. Slika koja je danas nama "prirodna" za ljude tog doba bi bila totalno neverovatna. Golim okom gledano, nema nikakvih naznaka da bilo sta slicno postoji out there.

Ovako, sa Galilejevim teleskopom vide Mesec. OK. I Mesec ima kratere. OK, neocekivano, ali verovatno. Jbg., neka nova saznanja je moguce apsorbovati samo postepeno.

Dobro, neki krateri na Mesecu vide se i golim okom (e, sad, da li ih lakše vidimo zato što znamo da postoje, druga je priča, ali mislim da se dovoljno vide i bez optike da je pažljiva percepcija mogla da ih registruje, naročito se razaznaju kada linija dan/noć prelazi preko njih). A i Mlečni put se vidi golim okom (to je ona Seganova/Saganova "kičma noći" ). Možda misliš da se teleskopom videlo da je "maglina" sastavljena od - zvezda? Zanimljivo, ako je tako - nisam znao da se to pre teleskopa nije - znalo...

A u vezi sa uvećenjem prvog teleskopa - tadašnji astronomi imali su jedan olakšavajući momenat - nije bilo smoga ni fotosmoga, pitanje je da li bi uspeli kada bi se našli u našem vremenu, a samo sa svojim znanjem...

P.S. Možda u prvom trenutku ljudi ne bi verovali šta vide, ali - prilagodljiva smo mi stvorenja... zanimljivo bi bilo kako bi se ti nalazi interpretirali...
nsarski nsarski 08:44 17.04.2011

Re: im...teleskop

Dobro, neki krateri na Mesecu vide se i golim okom (e, sad, da li ih lakše vidimo zato što znamo da postoje, druga je priča, ali mislim da se dovoljno vide i bez optike da je pažljiva percepcija mogla da ih registruje, naročito se razaznaju kada linija dan/noć prelazi preko njih). A i Mlečni put se vidi golim okom (to je ona Seganova/Saganova "kičma noći" ). Možda misliš da se teleskopom videlo da je "maglina" sastavljena od - zvezda? Zanimljivo, ako je tako - nisam znao da se to pre teleskopa nije - znalo...

Pa, golim okom je moglo svasta da se vidi - ja sam kao klinac bio u stanju da vidim poneki krater na Mesecu, dobro se secam. Teleskopom se moglo videti da ti krateri zaista jesu krateri (bolje se vide) i da ih ima vise. Slicno i za Mlecni put. Golim okom se vidi da se sastoji od zvezda, ali tek teleskopom covek jasno vidi da tih zvezda ima strahovito mnogo.
Sto se "magline" tice, Andromeda moze ponekad da se vidi golim okom, ali bez teleskopa se tesko vidi da se sastoji od zvezda.
blogov_kolac blogov_kolac 11:15 17.04.2011

Re: im...teleskop

Zapravo, zamisli da je nekakvim cudom neko imao u to vreme slike kakve se vide sa, npr., Hubble teleskopa danas. Ti ljudi ne bi verovali da vide to sto vide - mislim, oni ne bi verovali teleskopovim ocima, da tako kazem. Slika koja je danas nama "prirodna" za ljude tog doba bi bila totalno neverovatna. Golim okom gledano, nema nikakvih naznaka da bilo sta slicno postoji out there.

Ovako, sa Galilejevim teleskopom vide Mesec. OK. I Mesec ima kratere. OK, neocekivano, ali verovatno. Jbg., neka nova saznanja je moguce apsorbovati samo postepeno.
Ovo je jako lucidno zapazanje, ali trebalo je ipak naglasiti da je to svakako vazilo za npr eru u kojoj je ziveo Galilej, ali ne i za ono sto se desava zadnjih stotinjak godina. Prelomni momenat je po meni bio kada je nauka konacno "svarila" (zvanicno prihvatila) Ajnstajnovu teoriju relativnosti, i od tada je u principu nezamislivo da bilo koja egzaktna nauka svesno ignorise rezultate nekog ogleda jer su oni previse novi ili neocekivani. Takodje, nauka je danas manje-vise prepustena struci, pa nema vise nekakvih verskih ili ne znam kakvih "komisija" koje trebaju nesto tu da aminuju, a koje su znale ranije decenijama, pa i vekovima da uspore i odloze pojedina otkrica. Pojedinacna (pionirska) uloga Galileo Galileja u celom tom procesu je ogromna.
blogovatelj blogovatelj 13:40 17.04.2011

Re: im...teleskop

je revolucija samo treba mnogo više para.


Ako uracunas inflaciju, ispasce da je cena otprilike priblizna
nsarski nsarski 13:57 17.04.2011

Re: im...teleskop

Takodje, nauka je danas manje-vise prepustena struci, pa nema vise nekakvih verskih ili ne znam kakvih "komisija" koje trebaju nesto tu da aminuju, a koje su znale ranije decenijama, pa i vekovima da uspore i odloze pojedina otkrica.

Kazi to onima koji se danas bave, recimo, maticnim celijama ili nekim oblastima genetike (kloniranje i slicno), pa da cujemo sta oni o tome misle. Predsednik USA je licno bio zabranio istrazivanja na ljudskom embrionu.

P.S. Ja o ovom pitanju nemam definisano misljenje, pa ne zastupam ni jednu stranu, samo napominjem da se slican mentalitet i danas nalazi u nauci. Neke stvari su tabu.
mirelarado mirelarado 23:14 16.04.2011

Оштрооки


nsarski
Godinu dana ranije Galilej je, koristeći teleskop koji je sam konstruisao, opisao svoja otkrića u malenoj knjizi Siderus nuncius (Zvezdani glasnik).






Тако је, почетком седамнаестог века, захваљујући проналасцима Галилеја и других оштрооких научника, човечанство кренуло пут тачније спознаје, па и тумачења макро и микрокосмоса, користећи све савршеније инструменте, или протезе које проширују опажајну моћ људских чула, све до потраге за Хигсовим бозоном и сонди које испитују услове на далеким небеским телима.
AlexDunja AlexDunja 23:17 16.04.2011

Re: Оштрооки

Тако је, почетком седамнаестог века, захваљујући проналасцима Галилеја и других оштрооких научника, човечанство кренуло пут тачније спознаје, па и тумачења макро и микрокосмоса, користећи све савршеније инструменте, или протезе које проширују опажајну моћ људских чула, све до потраге за Хигсовим бозоном и сонди које испитују услове на далеким небеским телима.


i ko zna šta će sve još naći?
nsarski nsarski 23:33 16.04.2011

Re: Оштрооки

све до потраге за Хигсовим бозоном и сонди које испитују услове на далеким небеским телима.

Oh, pre neki dan je bila velika naucna uzbuna oko novopronadjene cestice.
Mesto radnje: Fermilabs, drzava Illinois
Desavanje: U javnosti unapred objavljeno da je pronadjena nova cestica - Z' bozon!
Vest: Objavljena u New York Timesu i ostatku sveta.
Vreme radnje: 16h, 06.04.2011, sala za seminare u Fermilabu
Predavanje: Viviana Cavaliere, postdoc koja je napisala tezu o mogucem poremecaju u Standardnom modelu i novoj cestici koja implicira novu silu u kosmosu.

Evo je gde drzi predavanje:



Ja sam ispratio ceo seminar i bilo je uzbudljivo. Jos uvek nema konacne odluke da li je otkrice "pravo" ili posledica neke greske merenja.

Za zainteresovane, postavljam samo linkove:

Tekst u NYTimesu:
http://www.nytimes.com/2011/04/06/science/06particle.html?hpw

Moguce implikacije novog otkrica:
http://www.sciencenews.org/view/generic/id/72095/title/Remodeling_the_standard_model
Link na video celog predavanja:
http://vmsstreamer1.fnal.gov/Lectures/WC/110406Cavaliere/index.htm#

Kritika celog rezultata:
http://www.popsci.com/science/article/2011-04/fermilab-physicists-may-have-found-new-particle-or-new-force
bookbinder bookbinder 03:10 18.04.2011

Re: Оштрооки

nsarski
Desavanje: U javnosti unapred objavljeno da je pronadjena nova cestica - Z' bozon!

Predavanje: Viviana Cavaliere, postdoc koja je napisala tezu o mogucem poremecaju u Standardnom modelu i novoj cestici koja implicira novu silu u kosmosu.


Pa cekaj, zar nije Z bozon jedan od prenisioca ("slabog" dela) elektro-slabe nuklearne sile (na slican nacin kao sto je foton prenosioc "elektro-magnetnog" dela; uzgred, jel' pravilno prenosioc ili prenosilac?)? Predvidjen u Standardnom modelu, odnosno (teorijskom!) Abdus-Salam modelu elektro-slabih interakcija...

Tako sam barem je ucio, ako me secanje ne vara Ali nisam siguran, slabo znam te stvari, pa mozda i gresim...

Ali ako sam u pravu, eksperimantalno otkrice (ako do sada nije izvrseno, ne znam) je svakako veliki rezultat, ali ne znaci da isto "implicira novu silu u kosmosu".

U svakom slucaju, zanimljivo. Fala za info! Malo je kasno sada, pogledacu linkove sutra, jedva cekam
bookbinder bookbinder 03:13 18.04.2011

Re: Оштрооки

Ah, sad primetih, u pitanju je Z' a ne Z bozon, znaci izgleda zaista nesto novo (uzgred, kako ti uspevalo da stavis prim?)! Uf, bas me sad zanima, jedva, jedva cekam...

Fala jos jednom!!!
nsarski nsarski 04:21 18.04.2011

Re: Оштрооки

Pa cekaj, zar nije Z bozon jedan od prenisioca ("slabog" dela) elektro-slabe nuklearne sile (na slican nacin kao sto je foton prenosioc "elektro-magnetnog" dela; uzgred, jel' pravilno prenosioc ili prenosilac?)? Predvidjen u Standardnom modelu, odnosno (teorijskom!) Abdus-Salam modelu elektro-slabih interakcija...

Jeste Z, ali ne i Z' (Z prime), kako su ovu novu krstili. Elektroslaba kombinacija W(+/-),Z iz Weinberg Salamovog modela ostaje, ali pojavio se novi bozon (nije Higgs, to se sigurno zna!), sa masom od oko 1.2TeV. Nastaje kod proton/anitiproton sudara.

"Prenosilac", ja mislim, ali nisam siguran (ja sam elementarne cestice ucio u USA, a tamo se kaze carrier )
NNN NNN 10:06 19.04.2011

Re: Оштрооки

PrenosiLac - jednina (prenosilac, prenosioca, prenosiocu, prenosilac, prenosioče, prenosiocem, o prenosiocu)
prenosiOci - množina (prenosioci, prenosilaca, prenosiocima, prenosioce, prenosioci, prenosiocima, o prenosiocima)


Ps. Profesore, hvala
mnenadic mnenadic 23:23 16.04.2011

Najsvežija vest!

NASA je objavila (gledah na VoA pre neki minut.) da je u toku montaža teleskopa kojim će, nadaju se, moći da vide čak do 250 miliona godina posle Velikog Praska. Nadam se da će narednih dana moći da se pronađu detaljnije informacije o ovome.

zekapasetravicu zekapasetravicu 23:48 16.04.2011

Re: Najsvežija vest!

mnenadic
NASA je objavila (gledah na VoA pre neki minut.) da je u toku montaža teleskopa kojim će, nadaju se, moći da vide čak do 250 miliona godina posle Velikog Praska. Nadam se da će narednih dana moći da se pronađu detaljnije informacije o ovome.


Gledamo daleko, sve dalje u prošlost, do početka vremena.
freehand freehand 23:58 16.04.2011

Re: Najsvežija vest!

Gledamo daleko, sve dalje u prošlost, do početka vremena.

Ih, gledamo...Znam jednog kolegu koji je prisustvovao...
ivana23 ivana23 23:59 16.04.2011

Re: Najsvežija vest!

mnenadic
NASA je objavila (gledah na VoA pre neki minut.) da je u toku montaža teleskopa kojim će, nadaju se, moći da vide čak do 250 miliona godina posle Velikog Praska. Nadam se da će narednih dana moći da se pronađu detaljnije informacije o ovome.


NASA priprema novi svemirski teleskop
nsarski nsarski 00:09 17.04.2011

Re: Najsvežija vest!

Ih, gledamo...Znam jednog kolegu koji je prisustvovao...


Ima ih nekoliko koji smatraju da bi svet "bio mnogo bolji da je Bog [mene] pitao za savet prilikom Kreacije".
nsarski nsarski 00:25 17.04.2011

Re: Najsvežija vest!

ivana23
mnenadic
NASA je objavila (gledah na VoA pre neki minut.) da je u toku montaža teleskopa kojim će, nadaju se, moći da vide čak do 250 miliona godina posle Velikog Praska. Nadam se da će narednih dana moći da se pronađu detaljnije informacije o ovome.


NASA priprema novi svemirski teleskop


Da ovaj novi teleskop ce biti oko trideset hiljada puta udaljeniji od Zemlje nego sto je Hubble (njemu rok istice 2014.), u tzv. Lagranzovoj tacki L2 (pisao sam o Lagranzovim tackama ranije na blogu Fly me to the Moon)



Poredjenja radi, Hubble je oko 500km udaljen od Zemlje, Mesec je oko 400.000km udaljen od Zemlje, a novi teleskop ce biti oko 3 puta dalji od Meseca.
freehand freehand 00:30 17.04.2011

Re: Najsvežija vest!

Ima ih nekoliko koji smatraju da bi svet "bio mnogo bolji da je Bog [mene] pitao za savet prilikom Kreacije".

Da pogađam: Alexlambros?
nsarski nsarski 00:38 17.04.2011

Re: Najsvežija vest!

Da pogađam: Alexlambros?

Koliko znam, pomenuti bloger ne veruje u Boga, ali Alfonso X, covek slicnog imena je rekao:
"Had I been present at the creation of the world I would have proposed some improvements."


link
dexter92 dexter92 12:06 17.04.2011

Re: Najsvežija vest!

NASA je objavila (gledah na VoA pre neki minut.) da je u toku montaža teleskopa kojim će, nadaju se, moći da vide čak do 250 miliona godina posle Velikog Praska. Nadam se da će narednih dana moći da se pronađu detaljnije informacije o ovome.

Nsarski, da li je danas prihvaceni model svemira koji se siri iskljucivo baziran na posmatranju crvenog pomaka ili ima i drugih dokaza i koji su dokazi za teoriju "sirenja prostora"?
nsarski nsarski 13:59 17.04.2011

Re: Najsvežija vest!

Nsarski, da li je danas prihvaceni model svemira koji se siri iskljucivo baziran na posmatranju crvenog pomaka ili ima i drugih dokaza i koji su dokazi za teoriju "sirenja prostora"?

Koliko mi je poznato, Hubble-ovo originalno otkrice, zasnovano na Doplerovom pomeranju, i mnogo puta potvrdjeno, je jedini cvrst dokaz da se svemir siri. Mada, i pojedine posledice ovakvog sirenja su takodje u skladu sa posmatranjima.
deset_slukom deset_slukom 02:00 17.04.2011

Hi-Fi

da čujemo pucanje molekularnih veza pri hemijskim reakcijama


Je li ovo bilo u trenutku nadahnuća, ili zbilja?Na koji način?
nsarski nsarski 02:18 17.04.2011

Re: Hi-Fi

deset_slukom
da čujemo pucanje molekularnih veza pri hemijskim reakcijama


Je li ovo bilo u trenutku nadahnuća, ili zbilja?Na koji način?

Pa, pored sonoluminiscencije, koja je manje vise standardna pojava, postoji mogucnost da se vibracije molekula zabeleze i pretvore u zvucni zapis. Evo, na primer, ovde: “Sounds” of individual molecules captured. Naravno, nije u pitanju klasican "zvuk" kakav mi cujemo usima, ali periodicna kretanja, i njihovi poremecaji, mogu da se "prevedu" u zvucni zapis. Najzad i iz svemira se beleze "zvuci" na slican nacin posmatrajuci promene u pozadinskom zracenju. Evo teksta:
Naucnici su otkrili najstariju muziku

U tom smislu se i molekularne vibracije "cuju".
jinks jinks 16:37 17.04.2011

Re: Hi-Fi

Skoro su u jednoj emisiji pustili zvuk (dobro, podignut za 57 oktava) koji emituje galaksija devoured by a black hole.
srdjan.pajic srdjan.pajic 06:16 17.04.2011

radioteleskopi

nsarski
Postavljena je i prigodna izložba; zbog kiše, koja je ipak padala s večeri, te noći gosti nisu imali priliku da posmatraju zvezde i planete…


Bedak.

Mi se spremamo u Septembru u posetu VLA-u. Njima kiša ne smeta, što zbog lokacije, što zbog talasne dužine. Moja bivša Učiteljica sa postdiplomskih tradicionalno organizuje za svoju grupu, svakih par godina, posete raznim radioteleskopima, tako da sam imao sreće da obidjem VLA i Aresibo. Nažost mi je Maui promakao, jer sam završio sa školom godinu dana ranije, mada to i nije radioteleskop, tako da nema veze .
nsarski nsarski 10:14 17.04.2011

Re: radioteleskopi

Mi se spremamo u Septembru u posetu VLA-u. Njima kiša ne smeta, što zbog lokacije, što zbog talasne dužine. Moja bivša Učiteljica sa postdiplomskih tradicionalno organizuje za svoju grupu, svakih par godina, posete raznim radioteleskopima, tako da sam imao sreće da obidjem VLA i Aresibo. Nažost mi je Maui promakao, jer sam završio sa školom godinu dana ranije, mada to i nije radioteleskop, tako da nema veze

Blago tebi!
Ako imas prilike, u Luizijani postoji LIGO (Laser Interferometer Gravitational Wave Observatory) koji sluzi za lasersku detekciju gravitacionih talasa. To je tek "teleskop" impresivne velicine!
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:39 17.04.2011

Re: radioteleskopi

nsarski
Mi se spremamo u Septembru u posetu VLA-u. Njima kiša ne smeta, što zbog lokacije, što zbog talasne dužine. Moja bivša Učiteljica sa postdiplomskih tradicionalno organizuje za svoju grupu, svakih par godina, posete raznim radioteleskopima, tako da sam imao sreće da obidjem VLA i Aresibo. Nažost mi je Maui promakao, jer sam završio sa školom godinu dana ranije, mada to i nije radioteleskop, tako da nema veze

Blago tebi!
Ako imas prilike, u Luizijani postoji LIGO (Laser Interferometer Gravitational Wave Observatory) koji sluzi za lasersku detekciju gravitacionih talasa. To je tek "teleskop" impresivne velicine!


Impresivno, ovo čudo u Lujzijani bih baš voleo da obidjem. Posete opservatorijama su mi bile verovatno najbolji dogadjaji na postdiplomskim studijama. Kad smo bili u VLA-u, na primer, majstori su isključili jednu od antena, stavili je u neutralan položaj i onda se cela naša grupa popela na nju. Mislim, možeš da zamisliš kakva je to poslastica za geekove - mikrotalsdžije! Tako da smo mogli izbliza da šacnemo kako im izgledaju low noise prijemnici (neke od njih hlade na 4K, sa liquid helium frižiderima tu odma na anteni), pa kako su napravili antenna feed-ove, jer se jedna parabola koristi za nekoliko kompletno razdvojenih opsega, od UHF-a, do X-banda. Pa sisteme za poravnavanje to jest kalibraciju.

Tada su sve primljene signale odma tu na anteni konvertovali u optički domen i vukli optičkim kablovima do centrale, a ranije su imali ukopane talasovode kojima su prikupljali mikrotalasne signale na celoj toj poljani.

Baš kad smo bili tamo su počeli da prave teleskope za novu opservatoriju na Andima i u Sokorou su radili final assembly i kalibraciju. Kad provere tu na visoravni da sve radi, onda bi to rasklopili i pakovali za Ande. To je tek fini instrument tamo, ali da ne davim sad.

Inače je i u radioastronomiji naravno glavna fora da se ostvari što veći "otvor" teleskopa, jer je prostorna rezulucija proporcionalna aperturi. Dakle isto kao i kod optičkih teleskopa. Samo, pošto su u pitanju radiotalasi nižih ferkvencija od optičkog i infracrvenog zračenja, tu koriste ne samo tih stotinak kvadratnih milja koje pokrivaju VLA antene u širokoj formaciji, nego su sinhronisani sa drugim radio teleskopima, od dalekog zapada USA (Havaja), pa do istoka (Portoriko). Onda naravno koriste i rotaciju zemlje oko sunca, što stvara sintetičku aperturu ogromnih razmera, dakle omogućava vrlo finu rezoluciju.
fantomatsicna fantomatsicna 07:47 17.04.2011

Prvi teleskop


Hans Lippershey 1608 god.
nsarski nsarski 08:36 17.04.2011

Re: Prvi teleskop


Hans Lippershey 1608 god.

Da, hvala! Ovo je vazan komentar.
Ja sam propustio da naglasim da Galilej nije originalni (prvi) izumitelj ni teleskopa ni mikroskopa. Teleskop je konstruisao prema prici koju je o tom instrumentu saznao na jednom putovanju u Veneciju. Tada je sam, na osnovu te price i opisa koji je imao, napravio svoj teleskop o kome je rec.
Galilej je bio prvi koji je konstruisao prakticno upotrebljiv teleskop za posmatranje nebeskih tela, ali nije bio prvi koji je taj koncept izmislio.
Slicno je i sa mikroskopom koji se pominje u postu.
Hvala jos jednom.
Ribozom Ribozom 14:26 17.04.2011

Re: Prvi teleskop

A neki kazu i ovo:
http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/380186.stm
nsarski nsarski 14:40 17.04.2011

Re: Prvi teleskop

Ribozom
A neki kazu i ovo:
http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/380186.stm

Koliko zanm, za sociva se znalo mnogo pre Galileja. Cini mi se da je Arhimed koristio sociva da fokusira svetlost Sunca na neprijateljske galije. Takodje, ne bih se iznenadio da su ljudi Antike znali za opticka pomagala, za navigaciju, na primer, ali u vreme Galileja to znanje je bilo izgubljeno.
Cyrano de Bergerac Cyrano de Bergerac 22:10 17.04.2011

Re: Prvi teleskop

Cini mi se da je Arhimed koristio sociva da fokusira svetlost Sunca na neprijateljske galije.

Ogledala. Tačnije, uglačane metalne štitove.
nsarski nsarski 22:39 17.04.2011

Re: Prvi teleskop

Ogledala. Tačnije, uglačane metalne štitove.

Da! Hvala. U svakom slucaju, znali su za neke elementarne principe geometrijske optike, rekao bih.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 02:55 18.04.2011

Re: Prvi teleskop

nsarski
Da! Hvala. U svakom slucaju, znali su za neke elementarne principe geometrijske optike, rekao bih.

Rekao bih ja i više od elementarne, ako ćemo da poredimo sa Galilejem.
jinks jinks 09:11 17.04.2011

...

u pravoj ili metaforičkoj šumi, padne drvo – neko će čuti zvuk koji je tim padom proizveden

Šta ako samim postupkom posmatranja utičemo na to kako drvo pada. Čuo sam da taj efekat postoji u kvantnoj fizici i da je, kako kažu "the mother of all quantum physics problems". Efekat merenja odnosno posmatranja po kome, laički, sam proces observacije nekog kvantno mehaničkog fenomena, atomske ili subatomske pojave na primer, utiče na tu samu pojavu (kao da je atomska ili subatomska čestica koju posmatramo svesna da je neko gleda i shodno tome menja svoje ponašanje). Čuo sam da se to dešava na primer na primeru kuplovanih elektrona blizanaca koji se ponašaju identično iako su kilomentrima udaljeni jedni od drugih.

gde detaljno obrazlaže Kopernikov model Sunčevog sistema. Mnogi veruju da je Galilej mogao da izbegne sudbinu koja ga je snašla nakon štampanja ove knjige, ali Galilej je bio loš diplomata i čovek preke naravi.

Baš je bila emisija o Koperniku koji je više decenija pre Galileja radio i ostavio fundamentalne rezultate, ali je takođe i fundamentalno drugačije, pretpostavljam, funkcionisao u okviru institucija njegovog vremena.

Naime, Kopernik je bio sveštenik, i, svestan okruženja u kome je živeo, vrlo je pažljivo operisao sa rezultatima do kojih je dolazio. Sebi je bio postavio zadatak da naučno, teorijama i metodama dostupnih toga vremena, dokaže između ostalog i antičke ideje o heliocentričnosti. Rezultate do kojih je dolazio saopštavao je samo najbližim prijateljima ... od kojih je jedan imao vrlo jake kontakte u Rimu.

Kada je bio spreman da prezentuje rezultate, to je uz pomoć prijatelja, učinio na prvom mestu na kome je razumeo da bi trebalo to da uradi ... kod njegovog verskog poglavara lično ... gde je dobio veliku podršku za sve što je do sada učinio kao i za sva buduća istraživanja (sve se to dešava pre Đ. Bruna i Galileja).

Eto šta sve može da učini socijalna inteligencija, kao i istorijske okolnosti (jer se upravo tada neki teži istorijski prevrat desio, u vremenu između Kopernika i Galileja, što je pored ostalog i dovelo do zaoštravanja klime prema ovakvoj vrsti istraživanja, iz nekih kulturno političkih razloga, verovatno).

Inače, kada je Galilej prvi put pogledao kroz njegov teleskop priča se da nekoliko dana nije mogao da zaspi.
nsarski nsarski 09:25 17.04.2011

Re: ...

Šta ako samim postupkom posmatranja utičemo na to kako drvo pada.

Pa, u mikrosvetu, mnogi procesi merenja narusavaju originalno stanje sistema - tj. cin merenja remeti sistem. Naravno, takve stvari se uzimaju u obzir i uracunavaju kada je to moguce.
Medjutim, posmatranjem svemira, ili "slusanjem" raznih signala koji iz svemira dolaze, ne moze da se narusi poredak kosmosa.
jinks jinks 09:58 17.04.2011

Re: ...

Medjutim, posmatranjem svemira, ili "slusanjem" raznih signala koji iz svemira dolaze, ne moze da se narusi poredak kosmosa.

Što, postoji priča po kojoj se u nekoj tački (ili više njih) spajaju mikro i makro svet
nsarski nsarski 10:07 17.04.2011

Re: ...

Što, postoji priča po kojoj se u nekoj tački (ili više njih) spajaju mikro i makro svet

Hm, ja nisam upoznat sa tom pricom, ili barem ne na takav nacin.
Postoje makroskopski kvantni fenomeni (superfluidnost, superprovodljivost, itd.), ali tu su u pitanju kolektivna ponasanja visecesticnih sistema. To je sasvim druga prica.
jinks jinks 10:21 17.04.2011

Re: ...

Da li mogu dva pitanja u vezi sa posmatranjem najstarijih delova Svemira ... bila je emisija na tu temu (serijal Universe ili neki drugi na kablovskoj) gde su rekli da Habl uspeva dugotrajnom ekspozicijom istog mesta zvezdanog neba da uhvati glimpsove iz najstarije prošlosti Svemira (sad da li uopšte i može da se zove Svemir, kada se vidi šta se u njemu svakog trenutka dešava :).

1) Kod deep space probinga posmatrali su delove zvezdanog neba na kome se nalaze fiksne zvezde (tipa Severnjača na severnoj polulopti, i Južni krst na južnoj). Pitanje je zašto se očekuje da se baš na tim delovima zvezdanog neba može očekivati da se najlakše prodre izvan zvezda Mlečnog puta i našeg klastera galaksija, kako bi se tako gvirnulo u neke udaljenje delove univerzuma. Zašto baš u te dve tačke zvezdanog neba ...

Inače za Stare egipćane deo neba oko zvezde Severnjače (fiksni deo neba) bio je centar njihove kulture, religije, pa možda i čive civilizacije, pošto su verovali da njihova božanstva žive u tom delu neba, i takođe su verovali da njihovi faraoni (uz pomoć svih poznatih ... piramide, balsamovanje, simbolika ... i nepoznatih rituala) upravo tamo i odlaze.

2) Ako probingom prastarog dela univerzuma vidimo hiper stare galaksije mrljastog neformiranog oblika sa debelim crvenim pomakom, na osnovu kojih su astronomi upravo i odredili starost univerzuma (13.7e9 godina) ... pitanje je kako mi to uopšta sada i vidimo pošto smo se pre 13.7 milijardi godina i mi nalazili u okolini tih mrljastih galaksija posle Velikog praska ... šta više i mi smo bili mrljasta galaksija ili ko zna šta treće, u mnogo većoj blizini te mrljaste crvene galaksije nego danas (verovatno je odgovor na ovo pitanje jednostavan, ali sve jedno).
nsarski nsarski 10:37 17.04.2011

Re: ...

jinks
Da li mogu dva pitanja u vezi da deep space probingom ... bila je emisija na tu temu (serijal Universe ili neki drugi na kablovskoj) gde su rekli da Habl uspeva dugotrajnom ekspozicijom na istom mestu zvezdanog neba da uhvati glimpsove iz najstarije prošlosti Svemira (e sad da li uopšte i može da se zove Svemir, kada se vidi šta se u njemu svakog trenutka dešava :).

1) Kod deep space probinga posmatrali su delove zvezdanog neba na kome su fiksne zvezde (tipa Severnjača na severnoj polulopti, i Južni krst na južnoj). Pitanje je zašto se očekuje da se baš na tim delovima zvezdanog neba može očekivati da se najlakše prodre izvan zvezda Mlečnog puta i našeg klastera galaksija, kako bi se tako gvirnulo u neke udaljenje delove univerzuma. Zašto baš u te dve tačke zvezdanog neba ... inače za Stare egipćane deo neba oko zvezde Severnjače (fiksni deo neba) je bio centar njihove kulture, religije i čive civilizacije, pošto su verovali da njihova božanstva žive u tom delu neba, i takođe su verovali da njihovi faraoni (uz pomoć svih poznatih ... piramide, balsamovanje, simbolika ... i nepoznatih rituala) upravo tamo i odlaze.

2) Ako probingom prastarog dela univerzuma vidimo hiper stare galaksije mrljastog neformiranog oblika sa debelim crvenim pomakom, na osnovu kojih su astronomi upravo i odredili starost univerzuma (13.7e9 godina) ... pitanje je kako mi to uopšta sada i vidimo pošto smo se pre 13.7 milijardi godina i mi nalazili u okolini tih mrljastih galaksija posle Velikog praska ... šta više i mi smo bili mrljasta galaksija ili ko zna šta treće, u mnogo većoj blizini te mrljaste crvene galaksije nego danas (verovatno je odgovor na ovo pitanje jednostavan, ali sve jedno).


1. Verujem da je u pitanju tehnicka okolnost. Ako je ekspozicija duga, onda bi hteo da se objekti koji tvoj cilj okruzuju sto manje krecu. U tom slucaju, prirodno je da okrenes teleskop u pravcu Severnjace. Slicno kao kad hoces da slikas ulice grada nocu, dugom ekspozicijom, ne bi hteo da ti tuda prolaze automobili jer ces dobiti mrljav trag.

Ja sam mislio da je za Egipcane mnogo vaznije (mitoloski) bilo sazvezdje Velikog Psa i zvezda Sirius. U ono vreme je polozaj Severnjace bio drugaciji nego danas.
Verujem da ima astronoma na blogu koji bi mogli da ti daju iscrpnije odgovore na ova pitanja.

2. U vreme nastanka svemira, "mi" nismo bili nigde jer nismo postojali. Tek su se kasnijim razvojem svemira formirale galaksije, zvezde, planete, itd.
myredneckself myredneckself 10:51 17.04.2011

Re: ...

Mnogi veruju da je Galilej mogao da izbegne sudbinu koja ga je snašla nakon štampanja ove knjige, ali Galilej je bio loš diplomata i čovek preke naravi. Da stvari postanu gore, Čezi umire 1630. a Galilej dospeva u kućni pritvor,

Srećna 400-godišnjica
Kada čujem reč teleskop, ja obično pomislim Galilej.
Naučnik, i običan čovek. Imao je vanbračnu ćerku Virdžiniju (i još jednu ćerku i sina) sa domaćicom svoje kuće.

O deci se brinula njegova majka, dok ćerke nije odveo u Firencu. Uredio je da Virdžinija ode u siromašni samostan blizu Firence, gde se ona zavetovala crkvi, i postala Sister Maria Celeste.

Galilej joj je pomagao koliko je mogao, i ona i sestra su u tom samostanu zavisile od njega, jer je i sam opstanak u njemu zavisio samo od roditeljskih i prijateljskih donacija. Ispostavilo se da mu je kasnije u procesu njena pomoć bila dobrodošla.

Ja volim da čitam pisma Marije Celeste njenom ocu Galileju.
Sramota kako je tretirana u to vreme zbog svog nearistokratskog porekla.

jinks jinks 10:59 17.04.2011

Re: ...

Interesantno, mozda citava Zemlja, uz sve njene tehnoloske i druge potencijale, moze da se posmatra kao jedan teleskop koji moze da posmatra najdalje delove svemira na samo ogranicenom delu neba (onom koje je fiksno).

Posto taj fiksirani odnosno nepokretni deo neba, kako kazete, kroz vreme menja polozaj, tako se i nas prozor kroz koji mozemo da gledamo duboko u univerzum pomera.

Zamislite koliko godina, i koje sve civilizacije, treba da vode evidenciju o tome sta vide u nepokretnom delu neba, da bi se dovoljno ispitali ti udaljeni delovi svemira i da bi se ustanovile neke njegove nove zakonomernosti (slicno kao sto je sa rotaciju ose Zemljine kugle potrebno sistematski posmatrati nebo, i uociti periodicnost precesije, vise od 20000 godina ... sto je neko mozda pre nas vec i bio ucinio).

Mozda su izmedju ostalog i to zeleli da nam prenesu u zavestanje Stari egipcani.
jinks jinks 11:02 17.04.2011

Re: ...

Sister Maria Celeste

Galilejeva ćerka -> Zvezdana Marija :)

mirelarado mirelarado 11:48 17.04.2011

Re: ...

jinks
Sister Maria Celeste

Galilejeva ćerka -> Zvezdana Marija :)



Марија Небесница, заправо, али је симболика иста. :)
jinks jinks 12:06 17.04.2011

Re: ...

Da li bi moglo sihnronim pomeranjem teleskopa na Zemlji (sinhronim sa kretanjem neba) da se naprave virtuelne nepokretne tacke na nebu, gde bi tako slobodno moglo da se vrsi deep space ispitivanje bilo kog dela neba, a ne samo trenutno fizicki nepokretnih nebeskih tacaka (Stella Borealis i Stella Australis).

Марија Небесница, заправо, али је симболика иста. :)


Што се тиче симболике, један од симбола Св. Марије је, по неким причама, круна са 12 звезда (уствари ореол од 12 звезда).
nsarski nsarski 14:03 17.04.2011

Re: ...

Galilej joj je pomagao koliko je mogao, i ona i sestra su u tom samostanu zavisile od njega, jer je i sam opstanak u njemu zavisio samo od roditeljskih i prijateljskih donacija. Ispostavilo se da mu je kasnije u procesu njena pomoć bila dobrodošla.

Hiya, mrns!
Postoji Brehtova drama "Galilej", koja na "poetski" (poetsko revolucionarni) nacin tretira proces.
nsarski nsarski 14:32 17.04.2011

Re: ...

nteresantno, mozda citava Zemlja, uz sve njene tehnoloske i druge potencijale, moze da se posmatra kao jedan teleskop koji moze da posmatra najdalje delove svemira na samo ogranicenom delu neba (onom koje je fiksno).

Posto taj fiksirani odnosno nepokretni deo neba, kako kazete, kroz vreme menja polozaj, tako se i nas prozor kroz koji mozemo da gledamo duboko u univerzum pomera.

Pa, kad je posmatranje svemira u pitanju, mi nemamo bas karte u prvom redu. Nas polozaj nije izuzetan niukom smislu, ali smo i pored toga uspeli da stvorimo predstavu kako ceo svemir izgleda.
Jednom je Rasel (B. Russel) napravio ovakvo poredjenje: zamislite da se nalazite u potpuno nepoznatom prostoru, u potpunom mraku, da bljesne munja i ugasi se - i da vi na osnovu toga sto ste videli tokom tog kratkog bljeska treba da rekonstruisete kako izgleda ceo svet oko vas. E, u takvom se polozaju mi nalazimo.
Mi imamo jeftine karte u kosmickom pozoristu. (Na ovoj metafori bi mi i PeBe cestitao).
jinks jinks 15:20 17.04.2011

Re: ...

Mi imamo jeftine karte u kosmickom pozoristu. (Na ovoj metafori bi mi i PeBe cestitao).

Sto rece g. Novkovic na blogu ... o kriticnim promenama mreze koje se desavaju upravo na njenim marginama (tamo gde su karte verovatno najjeftinije, i gde se prica rekonstruise iz retkih leftovera koji su uspeli nekako da se do margine dokotrljaju)
nsarski nsarski 15:30 17.04.2011

Re: ...

jinks
Mi imamo jeftine karte u kosmickom pozoristu. (Na ovoj metafori bi mi i PeBe cestitao).

Sto rece g. Novkovic na blogu ... o kriticnim promenama mreze koje se desavaju upravo na njenim marginama (tamo gde su karte verovatno najjeftinije, i gde se prica rekonstruise iz retkih leftovera koji su uspeli nekako da se do margine dokotrljaju)


Hvala na objasnjenju, ali ja jos uvek treba da nadjem recnik pomocu koga cu da prevedem Novkovica u plain Serbian. Meni je i ovo objasnjenje misteriozno, iskren da budem - mislim, it kinda makes sense, but I have no idea what it means - zasto bi se kriticne promene mreze desavale na njenim marginama? Zar nije obrnuto - kriticne promene se desavaju u centru zbivanja, ne na periferiji, ako su kriticne. (Covek je, bre, kao Navajo code talker i zato mi je dragocen). Posto se trenutno borim sa nazebom, mislim da bi prvo morali da sinhronizujemo temperature.
myredneckself myredneckself 15:45 17.04.2011

Re: ...

Hiya, mrns!
Postoji Brehtova drama "Galilej", koja na "poetski" (poetsko revolucionarni) nacin tretira proces.

Bravo, nisam znala
A stvarno bi se po tim događajima mogao i film snimiti
Hansel Hansel 15:55 17.04.2011

Re: ...

Ako probingom prastarog dela univerzuma vidimo hiper stare galaksije mrljastog neformiranog oblika sa debelim crvenim pomakom, na osnovu kojih su astronomi upravo i odredili starost univerzuma (13.7e9 godina) ... pitanje je kako mi to uopšta sada i vidimo pošto smo se pre 13.7 milijardi godina i mi nalazili u okolini tih mrljastih galaksija posle Velikog praska ... šta više i mi smo bili mrljasta galaksija ili ko zna šta treće, u mnogo većoj blizini te mrljaste crvene galaksije nego danas (verovatno je odgovor na ovo pitanje jednostavan, ali sve jedno).

U vreme nastanka svemira, "mi" nismo bili nigde jer nismo postojali. Tek su se kasnijim razvojem svemira formirale galaksije, zvezde, planete, itd.

Zaintrigiralo me ovo što je napisao jinks. Hajde, ispravite me gde grešim. Ako se svemir širi brzinom v, a svetlost se kreće brzinom c, da bismo mi videli svetlost koja je stara koliko i svemir, trebalo bi da je, najmanje, v=c. Ili, da se svemir već dovoljno bio proširio kada su počele da se formiraju te stare galaksije koje gledamo u tom primordijalnom obliku?! Osim toga, izvinjavam se ako sam propustio neku lekciju , kako znamo da to najdalje što vidimo nije centar, nego suprotni rub svemira? I, da li uopšte postoji siguran pokazatelj gde smo mi u odnosu na centar širenja?

Naravno, pitanja koja sam postavio čini mi se logično funkcionišu u 3D sistemu (a i u 3D negde sam možda zapeo ), ali manje-više u tim relacijama razgovaramo, zar ne?
jinks jinks 16:08 17.04.2011

Re: ...

zasto bi se kriticne promene mreze desavale na njenim marginama

Mozda zato sto nije opterecena kriticnom kolicinom informacija, gde upravo na toj delimicnoj informisanosti (ili odredjenom stepenu neinformisanosti) nastaje slobodan prostor, u okviru koga se desavaju promene.

Ako se svemir širi brzinom v, a svetlost se kreće brzinom c, da bismo mi videli svetlost koja je stara koliko i svemir, trebalo bi da je, najmanje, v=c. Ili, da se svemir već dovoljno bio proširio kada su počele da se formiraju te stare galaksije koje gledamo u tom primordijalnom obliku?!

Tako sam nekako i ja razumeo. Ili se krecemo brzinom vecom od brzine svetlosti.

Ili se, kako kazete, te primordijalne galaksije krecu od velikoprascanog centra u suprotnom pravcu od nas, pa svetlost treba da predje i njihov i nas put. Ali opet, ako su najstarije kako ih vidimo. Mozemo da ih vidimo jedino (da li) ako smo stariji od njih.

Takodje, mozda na osnovu njihovog i naseg polozaja moze da se proceni i mesto na kome se desio veliki prasak. Ili se to vec i zna?
Hansel Hansel 16:57 17.04.2011

Re: ...

Nemoguće je (verujemo fizici) da se krećemo brzinom većom od svetlosti, s druge strane, svetlost u konkretnom slučaju se ne kreće brzinom c+v, pošto je brzina svetlosti apsolutna, kako nas bar učiše, ne zavisi od brzine izvora (što je običnom razumu vrlo zanimljivo, da ne kažem neshavtljivo!).

Jinks, dok naše sumnje neko ne obori, da nazovemo ovo što smo razradili, redosledom koji oderažava zasluge, Jinks-Hanselov paradoks?
nsarski nsarski 17:00 17.04.2011

Re: ...

Hansel
Ako probingom prastarog dela univerzuma vidimo hiper stare galaksije mrljastog neformiranog oblika sa debelim crvenim pomakom, na osnovu kojih su astronomi upravo i odredili starost univerzuma (13.7e9 godina) ... pitanje je kako mi to uopšta sada i vidimo pošto smo se pre 13.7 milijardi godina i mi nalazili u okolini tih mrljastih galaksija posle Velikog praska ... šta više i mi smo bili mrljasta galaksija ili ko zna šta treće, u mnogo većoj blizini te mrljaste crvene galaksije nego danas (verovatno je odgovor na ovo pitanje jednostavan, ali sve jedno).

U vreme nastanka svemira, "mi" nismo bili nigde jer nismo postojali. Tek su se kasnijim razvojem svemira formirale galaksije, zvezde, planete, itd.

Zaintrigiralo me ovo što je napisao jinks. Hajde, ispravite me gde grešim. Ako se svemir širi brzinom v, a svetlost se kreće brzinom c, da bismo mi videli svetlost koja je stara koliko i svemir, trebalo bi da je, najmanje, v=c. Ili, da se svemir već dovoljno bio proširio kada su počele da se formiraju te stare galaksije koje gledamo u tom primordijalnom obliku?! Osim toga, izvinjavam se ako sam propustio neku lekciju , kako znamo da to najdalje što vidimo nije centar, nego suprotni rub svemira? I, da li uopšte postoji siguran pokazatelj gde smo mi u odnosu na centar širenja?

Naravno, pitanja koja sam postavio čini mi se logično funkcionišu u 3D sistemu (a i u 3D negde sam možda zapeo ), ali manje-više u tim relacijama razgovaramo, zar ne?


Ta analogija u kosmosu ne funkcionise. Mislim, nema smisla reci "kosmos se siri brzinom v, a svetlost putuje brzinom c, pa ko je gde stigao posle nekog vremena?". Gde nema kosmosa, nema ni prostora, pa svetlost ne moze da otputuje nigde "dalje" od ruba kosmosa(iza kog ruba, posebno, nema smisla koristiti pojam "iza".
Sve sto mi znamo, iz ove perspektive, je da dogadjaji koji se desavaju dalje od nas su se desili ranije. Recimo, ako sada vidimo da se nesto desava na Mesecu, mi znamo da se taj dogadjaj "istinski" desio pre 1,2 sekunde. Ako vidimo dogadjaj na Suncu, on se desio 8 minuta pre nego sto smo ga mi detektovali. Ako je dogadjaj na najblizoj zvezdi, on se desio pre oko 4 godine. Sto dalje u prostoru, to dalje u vremenu, to je pravilo.
Na taj nacin, gledajuci dalje u prostor, mi vidimo ono sto je bilo ranije u vremenu. Recimo, galaksije koje vidimo na velikim daljinama su mladje od galaksija koje su nam blize. (Postoji evolutivni razvoj nebeskih tela, pa je moguce proceniti koja su mladja a koja starija - kao sto po velicini nekog drveta mozemo proceniti koje je mladje a koje starije, da napravim grubu analogiju - veliki i debeo hrast je stariji od manjeg i uzeg).
Ne znam koliko je ovo jasno, ali to je, zaista, situacija u kojoj smo sada.



nsarski nsarski 17:06 17.04.2011

Re: ...

Jinks, dok naše sumnje neko ne obori, da nazovemo ovo što smo razradili, redosledom koji oderažava zasluge, Jinks-Hanselov paradoks?

E, ybg., ne mogu da odolim: mozda Hansel and Gretel-ov paradoks?

nsarski nsarski 17:08 17.04.2011

Re: ...

Takodje, mozda na osnovu njihovog i naseg polozaja moze da se proceni i mesto na kome se desio veliki prasak. Ili se to vec i zna?

Prema prihvacenoj teoriji, Veliki Prasak se desio svugde.
jinks jinks 17:17 17.04.2011

Re: ...

Postoji evolutivni razvoj nebeskih tela, pa je moguce proceniti koja su mladja a koja starija - kao sto po velicini nekog drveta mozemo proceniti koje je mladje a koje starije, da napravim grubu analogiju - veliki i debeo hrast je stariji od manjeg i uzeg

Da, ali u emisiji su rekli da su gledali neke od najstarijih galaksija iz vremena bliskom (najblize do sada vidjenom) velikom prasku ... uzevsi u obzir starost kosmosa koja je odredjena na neki nacin (mozda bas pomocu pomenutih galaksija).

Znaci, rekli su da su crvene mrlja galaksije medju najstarijima, to zbunjuje (bar mene)... kako ih vidimo.

Sto se tice Jinks-Hansel paradoksa, iskreno drago mi je da je jos nekome to zazvucalo nelogicno. Iskreno, mislio sam da je nesto jednostavno u pitanju, gde sam propustio ili nisam razumeno neku prethodnou lekciju.
Hansel Hansel 17:36 17.04.2011

Re: ...

nsarski
E, ybg., ne mogu da odolim: mozda Hansel and Gretel-ov paradoks?


A gde je tu Jinks?

(Moje "Hansel" je od tog Hansela, tako me zvala prof. matematike pokadkad - ako si ciljao na "detinjastost" - nisi mnogo pogrešio, ne skrivam je)

A sad ozbiljno, ovo što si objasnio, to je "svakom normalnom čoveku i građaninu jasno", ali nije jasno izjednačavanje starosti svemira sa starošću najstarije svetlosti koju detektujemo. "Mi" nismo postojali, ali da li je postojao naš deo svemira koji se takođe širio i udaljavao od drugih?

"Veliki prasak se desio svugde" - šta govori ova rečenica - desio se svugde u trenutku dešavanja? Nije se mogao desiti svugde ako posmatramo današnji svemir?

Za kraj, prigodan citat:

- Tvoja pitanja nisu uvijek pametna baš!
- Al' ti kažeš sâm da sve uvijek znaš!

_______

jinks
Sto se tice Jinks-Hansel paradoksa, iskreno drago mi je da je jos nekome to zazvucalo nelogicno. Iskreno, mislio sam da je nesto jednostavno u pitanju, gde sam propustio ili nisam razumeno neku prethodnou lekciju.

Meni je, jinks, pre svega svega zazvučalo logično tvoje pitanje o nelogičnosti! Pa sam se onda malo udubio...
jinks jinks 17:43 17.04.2011

Re: ...

"Veliki prasak se desio svugde" - šta govori ova rečenica - desio se svugde u trenutku dešavanja? Nije se mogao desiti svugde ako posmatramo današnji svemir?

Interesantno, bas sam sada mislio da postavim isto ovo pitanje. Mozda je Nsarski mislio da je u trenutku velikog praska tacka desavanja velikog praska bila "sve", kao sto je i sada nakon realnog ili metaforickog sirenja to "sve" prostor u kome se desava pojava o kojoj govorimo.

Koliko sam razumeo materija i energija su se sirile od tacke velikog praska nakon trenutka velikog praska. A mozda je u trenutku velikog praska ovde gde se sada nalazimo nesto vec postojalo (neka jos nepoznata forma) pa nam to omogucava da gledamo dogadjaje sa samog pocetka materijalno/energetskog svemira (ovo zvuci besmisleno).

A mozda je nakon velikog praska centar primordijalne tacke ustvari poceo da se uvlaci sam u sebe, a ne da se primordijalna velikopraskasta tacka siri od svog centra ... tako da prividno izgleda kao da se svemir siri, a on se ustvari roluje u svoju sredinu. Mozda bi to moglo da objasni JH paradoks :)
nsarski nsarski 17:43 17.04.2011

Re: ...

Da, ali u emisiji su rekli da su gledali neke od najstarijih galaksija iz vremena bliskom (najblize do sada vidjenom) velikom prasku ... uzevsi u obzir starost kosmosa koja je odredjena na neki nacin (mozda bas pomocu pomenutih galaksija).

To samo znaci da su gledali u veoma daleke galaksije, tj., gledali su u dogadjaje koji su se davno desili (posto su daleko od nas). Starost kosmosa moze da se odredi, na primer, iz velicine kosmosa i brzine njegovog sirenja. Naravno, razvoj nije tekao linearno - postoji period koji se zove inflatory universe kad se kosmos sirio mnogo brze, ali generalno je moguce iz podataka koje imamo izvesti zakljucak o starosti kosmosa.
nsarski nsarski 17:45 17.04.2011

Re: ...

"Veliki prasak se desio svugde" - šta govori ova rečenica - desio se svugde u trenutku dešavanja? Nije se mogao desiti svugde ako posmatramo današnji svemir?

Pa, ako je ceo svemir (prostor) bio jedna tacka, i u toj tacki se desio Prasak, onda se on desio svugde jer pojam "drugde" nije postojao.
Milan Novković Milan Novković 17:49 17.04.2011

Re: ...

Covek je, bre, kao Navajo code talker i zato mi je dragocen

Trojke iz pismenih u gimnaziju su počele da urađaju plodovima, i to dragocenim
jinks jinks 17:53 17.04.2011

Re: ...

gledali su u dogadjaje koji su se davno desili (posto su daleko od nas)

Znam, ali ovde dolazimo, u vremenskim skalama, do samih pocetaka univerzuma (ili do vrlo bliskog trenutka tom trenutku u kosmickim relacijama), koje vidimo na teleskopu ... radi se o svetlosti koja je emitovana na pocetcima univerzuma i koja se krece fiksnom brzinom.

Nase oci, koje su u trenutku emitovanja bile neke elementarne cestice u blizini tog mesta sa koga se ta svetlost emituje, i koje su u medjuvremenu putovale nekom brzinom od tog mesta, sada vide tu svetlost emitovanu u ranim danima od nastanka. Ne znam, nesto mi se tu ne uklapa (najvise zbog toga sto je, slicno Anstajnovoj tacki oslonca univerzuma koju cini konstantnost brzine svetlosti, kao drugi ivicni kamen nauka definisala definisanu starost univerzuma, i konusnost sirenja prostora).
Hansel Hansel 18:02 17.04.2011

Re: ...

nsarski
Pa, ako je ceo svemir (prostor) bio jedna tacka, i u toj tacki se desio Prasak, onda se on desio svugde jer pojam "drugde" nije postojao.

To je skroz logično, tako sam i shvatio prvobitno napisano, ali onda se makar hipotetički može govoriti gde smo npr. mi u odnosu na tu prvobitnu tačku? Ili je pojednostavljen model klasične ekplozije ovde ipak neprimenljiv? S tim i s jednim gornjim odgovorom gore u vezi, hteo sam da pitam da li je tačka A pre 10 mlrd. godina i dalje tačka A, samo s drugim koordinatama? Drugim rečima, da li smo "mi", kao skup tačaka, kao deo prostora, ipak postojali i pre 10 mlrd. godina, samo smo bili zgusnutiji međusobno i u međuvremenu se dodatno udaljili od drugih tačaka? Da li je širenje kosmosa zapravo umnožavanje tačaka, geometrijski gledano? AKo jeste, da li se u svakom delu kosmosa nalaze tačke iz vremena njegovog postanka? Odgovor na ovo pitanje čini mi se ključnim da bismo se Jinks i ja s tobom razumeli.
Milan Novković Milan Novković 18:49 17.04.2011

Re: ...

To je skroz logično, tako sam i shvatio prvobitno napisano, ali onda se makar hipotetički može govoriti gde smo npr. mi u odnosu na tu prvobitnu tačku?

I skroz "logično" i skroz "nelogično"

Probaj lateralno da razmišljaš - ako se sve ponovo sabije u tačku (dimenzije nula, da naglasim), a prijatelj ti pre toga bio na 100 metara od tebe, gde se posle sabijanja nalazite jedan u odnosu na drugoga?
alselone alselone 19:25 17.04.2011

Re: ...

Milan Novković
gde se posle sabijanja nalazite jedan u odnosu na drugoga?


za istim stolom, svi se sabili u jednu kafanu.
Hansel Hansel 19:28 17.04.2011

Re: ...

Pošto to ne mogu da zamislim (možda bi lakše bilo s prijateljicom ), ja zamišljam trenutak posle - moj "model" je balon koji se naduvava spoljnim vakuumom (da ne bih ubacivao dodatnu materiju) - geometrija balona se menja, prvobitne tačke se udaljavaju jedne od drugih, materija se razređuje, ali prostor koji balon zauzima se povećava. Obrnuto se dešava ako smanjimo spoljni vakuum (uf, eto male glavolomne diletantske teorije - šta ako se i svemir tako "pasivno" širi i skuplja?! ) - dakle, moja razmatranja počinju i završavaju se u trenutku kada počinje da postoji svemir u kome važe poznati zakoni fizike.

P.S. Hvala na strpljenu i Milanu i Šarskom!
Hansel Hansel 22:36 17.04.2011

Re: ...

Taman sam se domaćinu zahvalio na strpljenju, ali izgleda da ga je izdalo!
jedan.kub jedan.kub 22:47 17.04.2011

Re: ...

zasto bi se kriticne promene mreze desavale na njenim marginama? Zar nije obrnuto - kriticne promene se desavaju u centru


Kad je u pitanju proučavanje kosmosa, mi smo u centru a ono što proučavamo nalazi se na periferiji i uz pomoć sve boljih tehnika najveće promene u našem saznanju dešavaju se upravo tamo.
Da li se kosmos širi baš u svim pravcima? ako se zna da se Sunčevom sistemu približava Kentaur ( Alfa kentaura na 4sg) ili kontelacija Strelca se sudara sagalaksijom kojoj pripadamo (ili se naša galaksija širi).
Možda postoji centar velikog praska?
Činjenica je da smo proučavanje svemira tek počeli pronalaskom savremenijih elektronskih teleskopa bez kojih ne bi mogao da se meri doplerov efekat.
Odlična tema za blog i danas i u buduće jer slede nova saznanja.

Preporuka.
nsarski nsarski 22:54 17.04.2011

Re: ...

Znam, ali ovde dolazimo, u vremenskim skalama, do samih pocetaka univerzuma (ili do vrlo bliskog trenutka tom trenutku u kosmickim relacijama), koje vidimo na teleskopu ... radi se o svetlosti koja je emitovana na pocetcima univerzuma i koja se krece fiksnom brzinom.

Nase oci, koje su u trenutku emitovanja bile neke elementarne cestice u blizini tog mesta sa koga se ta svetlost emituje, i koje su u medjuvremenu putovale nekom brzinom od tog mesta, sada vide tu svetlost emitovanu u ranim danima od nastanka. Ne znam, nesto mi se tu ne uklapa (najvise zbog toga sto je, slicno Anstajnovoj tacki oslonca univerzuma koju cini konstantnost brzine svetlosti, kao drugi ivicni kamen nauka definisala definisanu starost univerzuma, i konusnost sirenja prostora).


Prvo, treba imati u vidu da su, prilikom nastanka kosmosa, fizicki uslovi bili neuporedivo drugaciji nego danas. Osobine prostora na Plankovim skalama se ne znaju - moguce da je u pitanju "pena" kako se spekulise, ili nesto drugo - u svakom slucaju taj period je prilicno nepoznat. Sve sile su bile jednakog intenziteta. Kosmos se siri i hladi i tek kasnije dolazi do odvajanja elektromagnetskih sila, slobodnih fotona (svetlosti), itd. Otprilike ovako:


U samom vrhu ove slike je pocetak - tada nije bilo nista izdiferencirano, i pojmovi "tamo" i "ovde" nemaju smisla. Temperature su nezamislivo visoke, energije ogromne. Otprilike kao da se nalazimo u totalnoj magli. Tek kad se magla razisla, oko 300 000 godina kasnije, uvidimo da se nalazimo u camcu, na velikom moru i da se u daljini vide ostrva, druge strukture, itd. U tom smislu je veoma tesko napraviti kontinuitet (a nije ga bilo) izmedju toga "na pocetku" i ovoga "danas". Sam pocetak ne vidimo, jer se on nalazi iza horizonta.

Milan Novković Milan Novković 23:02 17.04.2011

Re: ...

za istim stolom, svi se sabili u jednu kafanu

Zamisli da dimenzije nisu nula nego velike, brzina širenja ne-prevelika, Enterprise te dovuče do samog fronta (ruba :), sto ti dodiruje front i ti "samo" pružiš ruku.

Ali kako da je pružiš, ona je prostorna!
nsarski nsarski 23:06 17.04.2011

Re: ...

Taman sam se domaćinu zahvalio na strpljenju, ali izgleda da ga je izdalo!

Nije me izdalo strpljenje, naravno, nego sam bio zauzet necim drugim - izvinjavam se.
Hansel Hansel 23:31 17.04.2011

Re: ...

Ma, neee, ja se to samo šalim i malo provociram jer ne znam da li si digao ruke, pomislivši da mi ne vredi ništa objašnjavati...

U svakom slučaju, divim se umovima koji smisle i razumeju takve apstrakcije poput one čiji si prikaz dao, mogu i ja da ih prihvatim, ali čisto na nivou formalnog mišljenja, a čim se u tom smislu malo udubim, počne da me jako boli pitanje suštine, porekla svega... o smislu da i ne pričam!

Pa treba uzeti da moja pitanja sežu samo od te 300.000-te godine pa do danas!
nsarski nsarski 23:44 17.04.2011

Re: ...

Preporuka.

Zahvaljujem, 1^3.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:31 17.04.2011

Astronomy Picture of the Day Archive

Za ljubitelje slika iz svemira, ovde je NASA Astronomy Picture of the Day Archive.

I kao ilustracija, slika na dan kada si napisao ovaj tekst (2011 April 16) je ovde (prevelika je za umetanje u komentar).

vladimir petrovic vladimir petrovic 12:02 17.04.2011

Palm Sunday

Uvek volim da nešto pročitam o Galileju, pa me je ovaj blog obradovao.

NYT je, povodom njegove poslednje biografije, pisao:
„Galileo Galilei, ‘martyr of science’ in the picturesque 19th-century expression, has undoubtedly attracted more biographers than Copernicus, Kepler, Newton and Einstein combined”.

(U pitanju je knjiga GALILEO, Watcher of the Skies, by David Wootton, Illustrated. 328 pp. Yale University Press. $35. Okosnica te biografije je - “the Galileo story is full of puzzles”).
Nsarski
...Mnogi veruju da je Galilej mogao da izbegne sudbinu koja ga je snašla nakon štampanja ove knjige, ali Galilej je bio loš diplomata i čovek preke naravi.


Tačno. Baš tako nešto mi je palo na pamet ovih dana kada sam čitao neke tekstove o Alenu Tjuringu. Taj genijalac mogao je izbeći sudbinu koja ga je snašla samo da je bio malo "bolji diplomata", u prvom redu prema samom sebi, odnosno bio obazriviji u svom privatnom ponašanju! Kada se nesreća dogodila, pokušao je, jadnik, da se pomalo galilejevski pokaje, ali nije mogao dugo izdržati, te je tragično završio, u 41. godini. Izgleda da je nekim velikim ljudima sudjeno da nastradaju zbog naizgled perifernih stvari.

P. S. Danas su Cveti (Ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim), što je na engleskom Palm Sunday. To me podseti na jedan lament usamljenih muškaraca, a ja sam ovih dana usamljen: „Moms have Mother’s day, Dads have Father’s Day. What do single guys have? Palm Sunday”

zoja444 zoja444 12:56 17.04.2011

lek za usamljenost

P. S. Danas su Cveti (Ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim), što je na engleskom Palm Sunday. To me podseti na jedan lament usamljenih muškaraca, a ja sam ovih dana usamljen: „Moms have Mother’s day, Dads have Father’s Day. What do single guys have? Palm Sunday”



od Mo(nike), samo za Vladimira.
bila je u prolazu i ostavila clip.



nsarski nsarski 14:10 17.04.2011

Re: Palm Sunday

P. S. Danas su Cveti (Ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim), što je na engleskom Palm Sunday. To me podseti na jedan lament usamljenih muškaraca, a ja sam ovih dana usamljen: „Moms have Mother’s day, Dads have Father’s Day. What do single guys have? Palm Sunday”

Ah, pristaje ti nestasluk, Horatio!
Salu na stranu, Galilej je bio covek prilicno oskudnih social skills. On je isao u Firencu, tamo se q*cio sa svojom knjigom o dva sistema sveta. Prvo, ta knjiga je videla svetlo dana pukom koincidencijom, jer su cenzori bili nemarni. Urban se razbesneo. Da je Cesi kojim slucajem otisao (a nudio se) on bi od svega napravio show i verovatno prodao vatikanskoj biblioteci par stotina primeraka za skupe pare - sve bi bilo cool. Sem toga, Galilej je i pre stampanja te knjige pricao o Kopernikovom sistemu, ali samo kao o "teorijskom modelu", o sve je bilo OK. E, posle je morao da im ga natrlja na nos!
Onda je morao pred inkviziciju i tada je pred njima klecao i odrekao se ucenja.
Ono njegovo na kraju "epur si muove" je jeftin copout za diplomatsku glupost koju je napravio sebi i svetu.
nsarski nsarski 14:12 17.04.2011

Re: lek za usamljenost

zoja444
P. S. Danas su Cveti (Ulazak Gospoda Isusa Hrista u Jerusalim), što je na engleskom Palm Sunday. To me podseti na jedan lament usamljenih muškaraca, a ja sam ovih dana usamljen: „Moms have Mother’s day, Dads have Father’s Day. What do single guys have? Palm Sunday”



od Mo(nike), samo za Vladimira.
bila je u prolazu i ostavila clip.




Mozda je ovo samo bilo namenjeno Horatiu, ali i ja ti zahvaljujem. Ja naime obozavam ovu pesmu. Thx!
zoja444 zoja444 14:18 17.04.2011

Re: lek za usamljenost

Mozda je ovo samo bilo namenjeno Horatiu, ali i ja ti zahvaljujem. Ja naime obozavam ovu pesmu. Thx!


nsarski nsarski 14:34 17.04.2011

Re: lek za usamljenost

Ah, cvece. Hvala! Na Cvetnu nedelju (Pasqua de Flores) je Ponce de Leon otkrio "novu zemlju" koju je nazvao Florida. (Bivsa domovina Strongmena.)
babmilos babmilos 07:30 18.04.2011

ah ti grci

Oštrooki ili – za ljubitelje tenisa – hawkeyed, vide jasnije, oštrije i preciznije.

stari grci su - ako se dobro sećam sagana - imali sjajan pratični metod za proveru vida: ko vidi još jednu zvezdu odmah pored druge zvezde u nizu (opet, ako se dobro sećam, to je zeta Velikog Medveda; iliti druga zvezda drške ako se sazvežđe posmatra kao kutlača), taj dobro vidi. kao i kod svih drugih testova vida (kako je to plastično pokazao Donald Saterlend u filmu Svemirski kauboji), uspeh ovog testa zavisi od neznanja učesnika o njegovom ishodu - ili od dalje lukavosti ispitivača... :)
ivana23 ivana23 09:23 18.04.2011

***

Ove slike će vam oduzeti dah! Reč je o poslednjem u nizu projektu NASA-e, tokom koga je korišćen visoko tehnološki teleskop za mapiranje neba. Tom prilikom snimljene su neverovatne fotografije galaksije, asteroida i zvezda koje nikada ranije nisu viđene. A, dostupne su svakome ko ima internet.

Ova galerija sadrži niz od dva i po miliona zapanjujućih fotografija svemira, koje uključuju i 33.000 novih asteroida koji plove između Marsa i Jupitera, a koji su do sada bili nepoznati, kao i 20 sasvim novih kometa.

NASA je ovaj projekat započela 2009. godine, kada je lansirala infra cerveni teleskop vrednosti 220.000 miliona dolara, pod nazivom “Wide-field Infrared Survey Explorer” (Širokopojasni infracrveni pretraživač okoline) ili skraćeno WISE. On je zahvaljujući najsavršenijoj tehnologiji i kamerama koja je ikada razvijena svo ovo vreme skenirao kosmos.
- Blic, ceo tekst


NASA

luckylilly luckylilly 10:40 18.04.2011

*

Biljana 77 Biljana 77 12:11 18.04.2011

:)

Galilej je pisao o komarcu kao insektu „najopasnijeg izgleda“

Eh... blago njemu nije imao tu sreću kao mi da može da vidi grinje.


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana