Društvo| Gost autor| Istorija| Kultura

22.decembar je nekada bio Dan 1.proleterske i Dan Armije

Milan Karagaća RSS / 21.12.2010. u 15:35

Gost autor GORRAN2

Pre 69 godina u Rudom je formirana Prva proleterska brigada, U sastav brigade ušli su :Prvi (crnogorski) bataljon; Drugi (crnogorski) bataljon; Treći (kragujevački) bataljon; Četvrti (kraljevački) bataljon; Peti (šumadijski) bataljon i Šesti (beogradski) bataljon,a već sutradan je izvela svoju prvu borbenu akciju i taj dan je obeležavan kao Dan JNA.

300px-Tito_i_prva_proleterska.jpg 

Bilo je to izuzetno teško i komplikovano vreme, puno nedoumica. Međutim, tu ljudi - partizani - nastavili su odlučno svojim putem, i uskoro se sve počelo razbistravati, i izgledati bolje. Došla je pobeda. Bio je kanda i neki napredak. Štaviše, po nekima, zlatno doba.

Ipak, istorija je napravila još jedan salto. Danas se u Rudom bivša ulica Prve proleterske zove ulica đenerala Draže, a mi smo se kao društvo, po mnogim relativnim pokazateljima, vratili smo se tamo gde smo bili i pre 1941 - u stadijum zapuštene, siromašne i korumpirane daleke periferije civilizovane Evrope.

Da li je sve između bio samo san? Treptaj oka Klio, umorne muze istorije?

Kao prilog razmišljanju o tim večitim temama, nudim par činjenica i refleksija o ljudima i dobu. Naročito ljudima.

Te 1941. je, kao što znaju vrapci na grani, došao fašizam i rat. Borba je počela sa verom i pouzdanjem da će svi narodi ustati protiv zlikovaca, i naročito sa pouzdanjem u snagu Crvene armije. Ideja je bila da se, u tradiciji narodnog fronta, stvori borbeno narodno jedinstvo.

Međutim, do decembra 1941. po oba ova pitanja stvari su krenule naopako. Niti je druge zemlje (osim jugoslovenskih) zahvatio široki narodni ustanak, niti je u samoj Jugoslaviji očuvano jedinstvo protiv okupatora i pomagača. Tu se nameće ono dobro poznato, bezbroj puta raspravljano pitanje: da li je trebalo nastaviti brobu uprkos svemu. Pogotovo s obzirom da su se početne pretpostavke pokazale neosnovanim. Da li je dakle narodnooslobodilačka borba u jednoj zemlji moguća?

Nezavisno od širih teorijskih razmatranja, u konkretnim okolnostima i na konkretnom slučaju Jugoslavije, pokazalo se da jeste.

21. decembra 1941. stvorena je prva operativna jedinica buduće armije, Prva proleterska brigada. Tokom 1942. formirano je još 36, a 31. decembra 1943. bilo ih je već 102, organizovanih u 26 divizija i 9 korpusa.

Ove snage su već tokom 1942. uspele da poraze, rastroje snage NDH i proteraju ih sa većeg dela njene teritorije, dokazavši tako nesposobnost za život ove kvazi-države. Time su znatno smanjeni, teritorijalno i brojčano, ustaški pokolji. Na početku, Nemci su planirali samo jednu nekompletnu diviziju za pomoć snagama NDH (718). Do kraja 1942. na teritoriji NDH već je bilo 7 nemačkih divizija, a u decembru 1943. 13, uz 5 samostalnih pukova, u sastavu 2. oklopne amije.

Uprkos tome, krajem 1942. NOVJ je držala prostranu slobodnu teritoriju od Karlovca do sliva Neretve. Krajem 1943, nakon bezbrojnih nemačkih operacija uz korišćenje snaga NDH i četnika, ta slobodna teritorija bila je još veća, zahvatajući znatne delove Hrvatskog primorja, Dalmacije, Slovenije, severozapadne Hrvatske, Slavonije, istočne Bosne, Hercegovine, Sandžaka i Crne Gore.

NOVJ je, s obzirom na postojeće okolnosti, razvila specifičnu ratnu veštinu, koju su i Nemci shvatili veoma oziljno, i detaljno proučavali. Uprkos brojčano i naročito tehnički nadmoćnim nemačkim snagama, i brojnim operacijama protiv nje, NOVJ je opstala i sačuvala svoju ofanzivnost i manevarsku sposobnost. Već krajem 1943. uspostavila je čvrste veze i koordinaciju sa Saveznicima u Italiji, i vodila sa njima koordinirane akcije. Tokom 1944. osvojila je značajno uporište i u Srbiji, i krajem septembra povezala se sa Crvenom armijom na bugarskoj granici. Od tog trenutka NOVJ (kasnije JA) držala je svoj deo savezničkog fronta u Evropi, na spoju Crvene armije i zapadnih saveznika. Protiv sebe je imala nemačku Armijsku grupu "F",sa svojih dvadesetak divizija.

Prodor 57. armije CA kroz severnu Srbiju uz asistenciju NOVJ ostavio je AgF s boka i otvorio operativnu mugućnost u južnoj Mađarskoj. Nakon forsiranja Dunava 11. novembra 1944. od strane CA i 51. divizije NOVJ, u Baranji i jugozapadnoj Mađarskoj rasplamsala se bitka koja će postati centralna i ključna u toj fazi rata, i koja će potrajati do poslednje dekade marta 1945. U decembru 1944, kad je ta bitka rešavana, u njoj su učestvovale samo dve divizije Komande Jugoistoka - ostalih 15 (17) bilo je u Jugoslaviji. Na taj front Nemci su dovlačili snage AgC (44, 71, 710. divizija), zapadnog fronta (6. oklopna armija) i istočnog fronta (IV oklopni korpus). Međutim, zahvaljujući aktivnosti NOVJ/JA, snage AgF ostale su im nedostpune. Otuda, NOVJ/JA nije samo pasivno participirala u ratnim operacijama, nego je u njima odigrala značajnu ulogu.

 

S obzirom na ljudske, i posebno materijalne resurse, jugoslovensko aktivno učešće i značajan uticaj na tok rata je jedna gotovo neverovatna i fascinantna činjenica. To malo čudo zasnivalo se na organizacionoj formi brigade, i počelo je od formiranja Prve proleterske brigade. Partizanska brigada je bila nezavisna, ujedno samodovoljna ali i široko kompatibilna ofanzivna formacija, koja je, s obzirom na svoje manevarske sposobnosti i unutrašnju koheziju, bila praktično neuništiva. To je bilo moguće otuda što je ona bila specifična vojna formacija koja je ujedno bila i zajednica života i čvrstih međuljudskih veza. Samo tako mogla se preživeti dugotrajna borba, najčešće bez podrške drugih rodova, i bez spoljašnjeg izvora snabdevanja oružjem i municijom. Ne samo preživetni, nego i pobediti. Na primer, Prva proleterska je u 1.240 ratnih dana imala 530 većih i manjih borbi, što znači da je gotovo svaki drugi dan provela u borbi. Dani koji nisu provedeni u borbi, najčešće su bili provedeni u iscrpljujućim marševima.

Ta borba je zasnovana, s jedne strane, na vanrednim ljudskim naporima i požrtvovanju, a sa druge, na pouzdanom, inteligentnom i organizovanom funkcionisanju. Borci NOR-a kroz te napore i pobede izgradili su svest o zajedništvu, svest o napretku za sve i društvenim promenama kojima teže, kao i veru u sebe i samopouzdanje. Ta svest i vera očuvala ih je kroz posleratna skretanja i vrludanja, i odlučujuće doprinela tome da je njihov zajednički projekat - socijalistička Jugoslavija - brzo napredovao u svakom pogledu, i posle nekih tridesetak godina, od krajnje zaostale evropske periferije postao moderna zemlja sa vrlo visokim kvalitetom života.

To je međutim izazvalo i rastuće otpore, pa su sledeće generacije uspele da tu zemlju vrate na početak, u stadijum zapuštene, siromašne i korumpirane daleke periferije Evrope.

Bez obzira na trenutnu ostrašćenost i neopravdano ignorisanje NOB, u istoriji će ostati zapisana herojska borba srpskog i ostalih naroda protiv fašizma, a neke buduće generacije će se dostojnije nego što se to danas čini odnositi prema svojoj istoriji.

Pogotovo se to odnosi na Vojsku Srbije kojoj se uporno iz tradicija briše sve ono što ima veze sa narodnooslobodilačkom i antifašističkom borbom , a Srbija hoće u EU kao najveći mirovni projekat izgrađen upravo pobedom nad fašizmom.

 



Komentari (254)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Milan Karagaća Milan Karagaća 15:39 21.12.2010

Zastava 1.Proleterske

Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 16:10 21.12.2010

Re: Zastava 1.Proleterske

gorran

Bez obzira na trenutnu ostrašćenost i neopravdano ignorisanje NOB, u istoriji će ostati zapisana herojska borba srpskog i ostalih naroda protiv fašizma, a neke buduće generacije će se dostojnije nego što se to danas čini odnositi prema svojoj istoriji.


I ja mislim da ce se buduce generacije dostojnije i razumnije odnositi prema svojoj istoriji. Srpski i ostali narodi imaju puno pravo da se secaju i ponose borbom protiv fasizma posto su postojala cak dva pokreta: partizani i cetnici. Iako su oslobodilacku borbu poceli zajedno, kasnije su se razisli zbog razlicitog pristupa borbi i zbog ideoloskih razlika tako da su postali i neprijatelji. I jedan i drugi pokret su imali i negativnih strana (o onim kod pobednicke strane se decenijama nista nije znalo/pisalo) ... ali nezavisno od toga, dok vecina ostalih evropskih zemalja nije imala nikakve (ili vrlo slabe) pokrete otpora, na prostorima ex-Yu ih je cak bilo dva ...
Milan Karagaća Milan Karagaća 16:20 21.12.2010

Re: Zastava 1.Proleterske

pokrete otpora, na prostorima ex-Yu ih je cak bilo dva ...

jedno kraće vreme, a onda samo jedan aktivni i delovi jednog pasivni uz povremeno šurovanje i kolaboraciju sa okupatorom.No, u svakom slučaju treba odati priznanje svima koji su se borili za slobodu i ne zaboraviti da je ogromna većina onih koji su tokom rata malo više čekali i bili pasivni na kraju rata prešli u jedinice NOV i završili rat rame uz rame kao pripadnici jedinstvene oslobodilačke armije.
darkool darkool 17:14 21.12.2010

Re: Zastava 1.Proleterske

Milan Karagaća
pokrete otpora, na prostorima ex-Yu ih je cak bilo dva ...

jedno kraće vreme, a onda samo jedan aktivni i delovi jednog pasivni uz povremeno šurovanje i kolaboraciju sa okupatorom.

reci to onim streljanim kragujevcanima koji su pobijeni posto su partizani ubili 50 nemaca, gde su nekima od nemaca odrezani polni udovi i stavljeni im u usta (ovim ne opravdavam nemce, ali svako mora da odgovara za posledice svog delovanja)
freehand freehand 17:35 21.12.2010

Re: Zastava 1.Proleterske

Moja sećanja na 22. decembar su teška... Na taj su dan u JNA, uz ručak, davali i crno vino. U šolji za čaj. Od 3dl. A vino neko gusto, teško... Ne znam zašto ali nije bilo buteljki. Samo znam da je bilo i onih koji nisu pili, i nas koji smo pili i njihovo.
Sledeće čega se sećam je 24. decembar.
fedor18 fedor18 18:58 21.12.2010

Re: Zastava 1.Proleterske

freehand
Moja sećanja na 22. decembar su teška... Na taj su dan u JNA, uz ručak, davali i crno vino. U šolji za čaj. Od 3dl. A vino neko gusto, teško... Ne znam zašto ali nije bilo buteljki. Samo znam da je bilo i onih koji nisu pili, i nas koji smo pili i njihovo.
Sledeće čega se sećam je 24. decembar.

A moja sećanja na 21.12. iz vojske su bila da je nekolicina nas pustila brkove i da smo popili svaki po 7 dl vodke.Sledećeg jutra smo osvanuli na Golom otoku...
rade.radumilo rade.radumilo 21:37 21.12.2010

Re: Zastava 1.Proleterske

darkool

reci to onim streljanim kragujevcanima koji su pobijeni posto su partizani ubili 50 nemaca, gde su nekima od nemaca odrezani polni udovi i stavljeni im u usta (ovim ne opravdavam nemce, ali svako mora da odgovara za posledice svog delovanja)


Za neupućene: Odmazda, odnosno streljanje civila u Kragujevcu se dogodila kao posledica sledeće situacije:
Nemci i četnici su se sukobili kod Kraljeva. Nemci su poslali pojačanje iz Aranđelovca, a kako su partizani i četnici u to doba još uvek bili u komunikaciji, kombinovane partizanske i četničke snage u okolini Stragara su postavile zasedu ovom konvoju i uništile ga.
Uzgred taj kraj je poznat po hajdučiji kroz vascelu istoriju Srba. Karađorđe se tamo krio (odatle su mu majka i žena) od Turaka, kao i mnoge druge hjadučke bande. Mladić je tamo bio u jednom periodu, a zanimljivo je da je to jedno od retkih mesta gde se partizani i četnici nisu sukobljavali do kraja rata, već su manje više prećutno napadali Nemce svako za sebe. Verovatno s toga što je većina familija, za svaki slučaj, dala po jednog člana na svaku stranu.
Inače nemci nisu 1941-e imali ozbiljnih vojnih snaga u Srbiji, ne očekujući takav stepen otpora na okupiranim teritorijama, tek kasnije su bili prinuđeni dovoditi veće snage u pokušaju da se razbiju partizanske formacije.
U svakom slučaju, u vreme masakra u Kragujevcu, četničke snage u blizini grada su bile višestruko brojnije od nemačkih i mogle su sprečiti masakr.
st.jepan st.jepan 01:42 22.12.2010

BROJKE I SPOLOVILA

reci to onim streljanim kragujevcanima koji su pobijeni posto su partizani ubili 50 nemaca, gde su nekima od nemaca odrezani polni udovi i stavljeni im u usta (ovim ne opravdavam nemce, ali svako mora da odgovara za posledice svog delovanja)

Ako je važno, a mislim da jeste važno, u toj partizanskoj akciji, nakon koje je usledila odmazda, ubijeno je Nemaca komada 10, a ranjeno Nemaca komada 26. Odsečeno je i neobicno duhovito u nemačka usta nagurano nemačih spolovila komada 10.

Mesecima obečavana, dobošarima i plakatima najavljivana, krajnje neduhovita nemačka odmazda, sastojala se u streljanju nasumično odabranih Kragujevčana komada 2.300 - po sto za svakog ubijenog, po 50 za svakog ranjenog nemačkog vojnika.

Neko je, medjutim, potom razmišljao marketinški i zaključio da 2300 streljanih ne zvuči dovoljno ubedljivo, atraktivno i upamtljivo, pa se odlučio za broj koji (kao i u nekim sličnim slučajevima) čini mitska brojka sedam i izvestan broj nula. Stoga nam je u školi ukucavano i morali smo da upamtimo: streljano je 7 hiljada, i punktum!

To frljanje brojkama, osim što je čudovišno bezobzirno prema žrtvama, pokazuje najdublje nerazumevanje nemačke (i svake druge) preciznosti, ozbiljnosti i sistematičnosti. Koje su (preciznost, ozbiljnost i sistematičnost) dovele do željenog, jedinog mogućeg učinka. Od tog momenta, naime, pa sve do dolaska Crvene Armije, u Srbiji više nije bilo gotovo nikakve partizanštine.

Milan Karagaća Milan Karagaća 09:37 22.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Od tog momenta, naime, pa sve do dolaska Crvene Armije, u Srbiji više nije bilo gotovo nikakve partizanštine.

znači bilo je samo četništine.Da li se time hvalimo ili stidimo.
To čak i Čosić demantuje jer su tokom celog rata bili partizanski odredi na Ozrenu, Jastrepcu, Kosmajski, Crnotravski,na Fruškoj gori, ali je tačno da su partizanske snage u Srbiji bile daleko manje i inferiorne u odnosu na antipartizanske snage koje su činili četnici, ljotićevci, nedićevci,Nemci i Bugari.
gorran2 gorran2 12:40 22.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Ok. Čekaj.
st.jepan st.jepan 12:50 22.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Od tog momenta, naime, pa sve do dolaska Crvene Armije, u Srbiji više nije bilo gotovo nikakve partizanštine.

znači bilo je samo četništine.Da li se time hvalimo ili stidimo.


Ni jedno ni drugo.
Kad kazem "nije bilo skoro nikakve partizanstine" ne mislim na unutranje srpske zadjevice i porvice, vec na oruzane akcije protiv nemacke vojske. Naravno da ih posle Kragujevca gotovo uopste nije bilo. Svako zameranje Nemcima, koji su tim i drugim streljanjima taoca zorno demonstrirali nemacku ozbiljnost i preciznost, bio bi nepojamni zlocin nad srpskim narodom.
st.jepan st.jepan 12:52 22.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Ok. Čekaj

Izvini sto necu biti u stanju da ti odgovorim odmah.
Moram sad da palim, odgovoricu veceras.
gorran2 gorran2 13:08 22.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

st.jepan
Od tog momenta, naime, pa sve do dolaska Crvene Armije, u Srbiji više nije bilo gotovo nikakve partizanštine.

znači bilo je samo četništine.Da li se time hvalimo ili stidimo.


Ni jedno ni drugo.
Kad kazem "nije bilo skoro nikakve partizanstine" ne mislim na unutranje srpske zadjevice i porvice, vec na oruzane akcije protiv nemacke vojske. Naravno da ih posle Kragujevca gotovo uopste nije bilo. Svako zameranje Nemcima, koji su tim i drugim streljanjima taoca zorno demonstrirali nemacku ozbiljnost i preciznost, bio bi nepojamni zlocin nad srpskim narodom.

Evo ti jedan mali primer:

"Борба у Ломници, 13. априла 1944. године...
Из Крушевца се те вечери, 12. априла, према Ломници
упутила једна јача немачка јединица, састава: 1. батаљон 3. по-
лицијског пука и Падобранска школа, која je привремено бо-
равила у Крушевцу...
Немци су се кретали правцем Крушевац
- Мудраковац - Ломница. Истовремено са Немцима кренуо je
и батаљон СДК у неколио камиона, који се сместио у селу
Степош и одмах распоредио дуж друма крај моста..
"



"Распоред јединица НОВЈ био je следећи: Расински НОП
одред (стотина бораца у две чете) налазио се око кућа у сре-
дини села Буци, лево од њега, на Ломничкој коси, били су 3.
и 1. батаљон 2. ЈМНО бригаде, а десно, на коси села Буци, из-
над села Трмчари, налазили су се 1. и 2. батаљон 3. ЈМНО
бригаде. Штаб јужноморавске оперативне зоне налазио се у
Слатком потоку (село Буци), код куће Милуна Јовановића.
Када се непријатељ дубоко увукао у Ломницу, дат je знак
за напад и почела je огорчена борба по сеоским улицама и
око сеоских зграда, већ око 5.30 часова. Борба се водила и на
блиском одстојању, прса у прса. V борбу je Оперативни штаб
убацио и минобацаче. Око 9 часова Немци су се још проби-
јали у Ломницу, а око 11 часова били су потпуно опкољени
око школе и места Циганске куће, као и код немачког логора
код сеоског гробља."



"За време од неколико сати колико je трајала ова велика
борба у којој су Немци били потпуно разбијени, према извеш-
тају и признању немачког војноуправног команданта југоисто-
ка, генерала Фелбера, у овој борби из немачког борбеног
строја избачена су 93 војника и старешине, од којих 14 поги-
нулих, 38 несталих и 41 рањен.45) Заплењено je 50 пушака,
шест аутомата и 14 пушкомитраљеза. Из јединица НОВЈ по-
гинула су шесторица, а седам их je рањено. Из 3. бригаде по-
гинула су четворица..."

Stanimir Jovanović, Dragoljub Mirčetić: PETA SRPSKA NOU BRIGADA

Još jedan mali primer:

"УСПЕЛА ЗАСЕДА КОД НЕШТИНА

...добијена информација да је на пустару Церовача из Илока
стигла једна немачка минерска чета (120 војника) која сваког
дана одлази на занимање на ливаду у Јанок долу, 3 км југо-
источно од с. Нештина.
После извиђања непријатеља и земљишта, одлучено је
да се минерска чета нападне ујутро, 23. августа 1943.
...
Око 6,15 часова немачка минерска чета је у колони по
два ушла у заседу...
Непријатељ је само за неколико минута претрпео губитке
од 85 мртвих и 22 заробљена (углавном рањеници). Бригзда
је имала 2 тешко рањена борца који су касније подлегли ра-
нама. Заплењена су 2 лака митраљеза — „шарца", 72 пушке,
око 1500 метака и један миноистраживач.95"

Radovan Panić: TREĆA VOJVOĐANSKA NOU BRIGADA



Радинка Витасовић "Лепињица", из Лаћарка, борац 1. батаљона, погинула код Нештина 1943.
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:33 22.12.2010

Re: Zastava 1.Proleterske

Ima sam čast i privileguje da upošnam preživele borce I Proleterske, i proveo sam zanimljiv dan sa njima u razgovoru, platio članarinu i obavezao se da ću čuvati sećanje na tu jedinicu i njen borbeni put.
sentinel26 sentinel26 21:40 22.12.2010

Šamar modernim nacistima iz Brisela

Ministar spoljnih poslova Litvanije, podržan od kolega iz Letonije, Bugarske, Mađarske, Rumunije i Češke republike podneo je zahtjev Evropskoj komisiji da donese zakon po kojem "komunistički zločini"
„moraju biti tretirani po istim standardima“ kao i oni počinjeni od strane nacističkog režima.

To bi imalo za posljedicu osudu na kazne zatvora svih onih koji bi negirali postojanje "genocida" počinjenog od strane komunističkih režima, slično kao za negiranje holokausta koje i nije kažnjivo u svim zemljama članicama EU.

Juče je objavljen izveštaj EK da su mišljenja po ovom pitanju suviše podijeljena i da ne postoji pravni osnov za djelovanje .

Komisija : ni u jednom pravnom instrumentu EU se ne pominje totalitarizam i odbacuju ideju duplog genocida.

Efraim Zurof direktor Centra „Simon Vizental” u Jerusalimu : „lažna simetrija“.

„Ne možete porediti ljude koji su sagradili Aušvic sa onima koji su ga oslobodili. Nacistička Nemačka verovatno nikada ne bi bila pobeđena da nije bilo Rusije“.

Iako su znali da im prijedlog neće biti prihvaćen, na ovaj način su željeli da relativizuju i nadju pokriće za pojavu nacističkih pokreta i organizacija u svojim zemljama i otupe kritike na njihov račun.


freeconstantinople freeconstantinople 21:47 22.12.2010

Re: Šamar modernim nacistima iz Brisela

„Ne možete porediti ljude koji su sagradili Aušvic sa onima koji su ga oslobodili. Nacistička Nemačka verovatno nikada ne bi bila pobeđena da nije bilo Rusije“.

To što je Njemačka bila pobijeđena ne zanči da su Rusi bili oslobođeni .
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:50 22.12.2010

Re: Šamar modernim nacistima iz Brisela

To što je Njemačka bila pobijeđena ne zanči da su Rusi bili oslobođeni .

Kaži to Medvedevu i Putinu, kaži bilo kom Rusu i negiraj mu pobedu nad fašizmom pa ćeš da vidiš šta će ti odgovoriti.Rusi imaju pijetet i poštovanje za milione izginulih crvenoarmejaca iako sada ovaj režim nema nikakve veze sa komunizmom.Rusija je svojoj vojsci vratila petokrake na kape.
Rusija se ponosi onim čime se pametan ponosi za razliku od naših jajara koje se ponose onim čega se pametan stidi.
st.jepan st.jepan 13:33 23.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Vidi, vidi, koje se spolovilo javilo da širi ljotićevske monstruozne propagandne izmišljotine...
Njima su bile potrebne da opravdaju ili objasne svoje učešće u streljanju. Koje će spolovilo tebi

Gospodine Karagaca, zar nije red da, kao domacin, opomenete, a potom i izbacite pijanog gosta, koji beslovesno i razgaceno dobacuje i maltretira ostale goste.
Ok, mogu donekle da razumem, covek je u posebnom, euforicnom raspolozenju, zagrcnuce VIP gostovanjem ga je sasvim pomelo i pomutilo, ali imao je dovoljno vremena da se sabere i ovo izbrise.
Nisam u medjuvremenu bio pri kompjuteru, pa nisam svojim ocima video, ali preneli su mi da se juce desio jedan jos skaredniji. potpuno maloumni komentar. Jeste li ga brisnuli vi ili administrator?
Milan Karagaća Milan Karagaća 14:01 23.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

zar nije red da, kao domacin, opomenete, a potom i izbacite pijanog gosta, koji beslovesno i razgaceno dobacuje i maltretira ostale goste.

Tačno, moja je greška što odmah nisam obrisao komentar u čijem naslovu je bilo spolovilo ali sam to video kada se već diskusija rasplamsala.
Lično mi je krivo što to ne obrisa bez obzira a vama da kažem, uz svo uvažavanje, da ste upravo vi prvi počeli ta barate spolovilom i da toi naturate kao glavnu temu iliti razlog streljanja u Kragujevcu.
Moja greška priznajem, ali malo se obojica zapitajte da li je način komunikacije primeren.
st.jepan st.jepan 20:44 23.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Lično mi je krivo što to ne obrisa bez obzira a vama da kažem, uz svo uvažavanje, da ste upravo vi prvi počeli ta barate spolovilom i da toi naturate kao glavnu temu iliti razlog streljanja u Kragujevcu.

Gospodine Karagaca, uza svo uvazavanje, moram vam reci da ste pogresii. Jer ste pogresili. Spolovilo se u ovoj diskusiji naslo zaslugom Darkoola, istina u nesto sirovijoj, banalnijoj, manje elegantnoj varijanti:
reci to onim streljanim kragujevcanima koji su pobijeni posto su partizani ubili 50 nemaca, gde su nekima od nemaca odrezani polni udovi i stavljeni im u usta (ovim ne opravdavam nemce, ali svako mora da odgovara za posledice svog delovanja)
[u][/u]
Ja sam samo precizirao brojke.
U mom komentaru spololoilo nije bilo ni blizu glavna tema, a da recenim usekanijiem objasnjavam masovnu odmazdu, nije mi padalo na pamet. Inace bih time i ja pokazao najdublje nerazumevanje nemacke (svakako zlocinacke) ozbiljnosti i hladne sistematicnosti.
Dobosari po selima nisu uzvikivali bas nista o spolovilima, pa dakle taj koloritni vrcavi detaljcic incidenta Nemci nisu mogli upotrebiti kao izgovor da streljaju jos par hiljada ljudi. Prosto, nista tome slicno im nije padalo na pamet, te se stoga nije naslo u propozicijama koje su postavili (Nemci i inace nisu bas cuveni sa mastovitosti). Da su se toga setili, ne smem ni da zamisljam na koliko bi gradjana procenili jedno nemacko spolovilo.
Ja zapravo pojma nemam da li se to usekanije zaista desilo, to sam pronasao u vise izvora, ali sto se tice NOB, verujem samo onome sto su mi iz sopstvenog iskustva ispricali pokojni otac, Milos Mimica, komesar Mosorskog partizanskog odreda i komandant grada Visa, majka Nada Sponza, sekretar partizanske bolnice na Visu i stric Uros Mimica, kapetan partizanskog broda.
Vrlo je uvredljivo sto ponasanje vaseg gosta i moje ponasanje stavljate u isti kos. Ja spolovilo pominjem odgovarajuci na komentar u kojem se govori o "odrezanim spolnim udovima" naguranim u usta, a vas gost spolovilom nazivlje mene.
Pogledajte tok diskusije pazljivije, a vase izvinjenje, ako se desi - desi (ovde, znam, izvinjenja nisu popularna).
gorran2 gorran2 20:50 23.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Ja se u svoje ime izvinjavam.
Spolovilo se u ovoj diskusiji naslo zaslugom Darkoola

Tačno, on je upao mašući spolovilima.
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:00 23.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Pogledajte tok diskusije pazljivije, a vase izvinjenje, ako se desi - desi (ovde, znam, izvinjenja nisu popularna).

Dakle, kao što rekoh Darkool je to pomenuo u tekst a Vi ste uveli u naslov komentara.
Bilo bi bolje da smo se odmah dogovorili da promenite naslov da ta stvar ne bude glavna.
Što se tiče Gorranovog odgovora na Vaš prvi komentar hajde računao sam da je u okvirima činjenica ko je tu priču lansirao.
Međutim, slažem se sa Vama ostalih nekoliko komentara upućenih Vama bilo je neukusno.
Ovim putem ja se Vama lično izvinjavam što nisam uticao da se na takav način ne komunicira i što nisam obrisao onu Goraranovu neukusnu rečenicu.Vidim da Vam se i Gorran izvinio i to je OK , inače koliko znam njemu takav stil i nije svojstven pa ne znam šta mu bi. U svakom slučaju, ja sam zagovornik da se i u situaciji totalnog neslaganja ne vređa na ličnoj osnovi.
To nije moj stil, a i kada god mi se omaklo ja sam se izvinio, kao što se i Vama evo izvinjavam.
freehand freehand 22:46 23.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Prvo, krive su Švabe. Oni su prvi uzeli spolovila u usta.
Drugo - jel čovek Goranon, što kaže Drago, ili Goraran, po Karagaći?!
st.jepan st.jepan 22:55 23.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

njemu takav stil i nije svojstven pa ne znam šta mu bi.

Ja sam gore pokusao da objasnim sta mu bi:
covek je u posebnom, euforicnom raspolozenju, zagrcnuce VIP gostovanjem ga je sasvim pomelo i pomutilo

Inace, malopre su mi precizno citirali obrisani komentar. Na moje uctivo izvinjenje sto necu moci odmah da mu odgovorim jer moram napolje, vas gost je odgovorio doslovno: "pazi da ti neko usput ne ugura spolovilo u usta".
To, slozicete se, u prilicnoj meri nadilazi razumnjivu kliktavost i van-sebnost usled VIP gostovanja.
Darkool je to pomenuo u tekst a Vi ste uveli u naslov komentara

Tacno, u naslov sam uveo rec spolovilo, tu staru, retko upotrebljavanu i stoga ni malo banalnu rec, koja cak nosi stanoviti posprdni (hm, komicni) potencijal. Razume se, samo za onoga ko je u stanju da ga registruje. Pomislio sam da i cak i ovako ozbiljnu diskusiju nije zgoreg malo razlabaviti, ali prihvatio bih, naravono, eventualnu sugestiju da naslov izmenim.
Ono, medjutim, sto je u mom (nejasno zasto spornom) komentaru bilo kljucno, jeste prica o zlocinackom frljanju brojkama, koje se svreudilj nastavlja i u nasem vremenu, ali na to se niko nije ni osvrnuo - sve je fasciniralo spolovilo.
To nije moj stil, a i kada god mi se omaklo ja sam se izvinio, kao što se i Vama evo izvinjavam

Izvinjenje, dabome, prihvaceno.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:30 23.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

To, slozicete se, u prilicnoj meri nadilazi razumnjivu kliktavost i van-sebnost usled VIP gostovanja

Slažem se.
freehand freehand 00:32 24.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Milan Karagaća
To, slozicete se, u prilicnoj meri nadilazi razumnjivu kliktavost i van-sebnost usled VIP gostovanja

Slažem se.

Sa čim, bre? Ja ga niš' ne razumem!

E sad sam te ufatio! Brišeš postove!
Sad si obriso Gorarana - Goranona!
Opet je zborio o onoj zabranjenoj reči, onaj neki qrac.
Ua Karagaća i njegova satrapska cenzura!
Živela slobodna tastatura!
gorran2 gorran2 00:44 24.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Jes' video
Sreća, pa će se naći dobra duša da citira st.jepanu, pa da on objavi doslovan citat u svom st.komentaru
Milan Karagaća Milan Karagaća 08:31 24.12.2010

Re: BROJKE I SPOLOVILA

Živela slobodna tastatura!

Živelaaaaaaa.
fedor18 fedor18 15:45 21.12.2010

A jel'

osnovana u čast Staljinovog roždenstva,koji je padao tih dana ili...?
Milan Karagaća Milan Karagaća 15:52 21.12.2010

Re: A jel'

fedor18
osnovana u čast Staljinovog roždenstva,koji pada na današnji dan ili...?

Koincidencija jeste, ne isključujem da tada i nije bilo toga, ali to ne umanjuje značaj ni formiranja brigade, ni NOB, a pogotovo ne bi smelo da se zbog toga zaborave ljudi koji su dali svoje živote u borbi protiv fašizma.
To što Vi hoćete da kažete zvuči malo nekorektno, kao da su se skupili da proslave Staljinov rođendan pa se razišli.Nije bilo tako.
darkool darkool 15:55 21.12.2010

Re: A jel'

prva proleterska je osnovana 21.12.1941. i dan armije je do 1947 slavljen tog dana (staljinov rodjendan), ali posle razlaza istorijski fakti su malo izmenjeni.

p.s.
sad procitah ceo tekst i vidim da je poznavanje istorije autora na nivou osnovne skole (zavrsene u vreme komunizma) i komunisticke propagande

p.p.s.
da se g. autor ne uvredi moji direktni pretci (deda po ocu i pradeda po majci su nosioci spomenice 1941.)
fedor18 fedor18 15:59 21.12.2010

Re: A jel'

darkool
prva proleterska je osnovana 21.12.1941. i dan armije je do 1947 slavljen tog dana (staljinov rodjendan), ali posle razlaza istorijski fakti su malo izmenjeni.

Naravno,malo sam kroz šalu podsetio i na tu činjenicu...
fedor18 fedor18 16:00 21.12.2010

Re: A jel'

Milan Karagaća
fedor18
osnovana u čast Staljinovog roždenstva,koji pada na današnji dan ili...?

Koincidencija jeste, ne isključujem da tada i nije bilo toga, ali to ne umanjuje značaj ni formiranja brigade, ni NOB, a pogotovo ne bi smelo da se zbog toga zaborave ljudi koji su dali svoje živote u borbi protiv fašizma.
To što Vi hoćete da kažete zvuči malo nekorektno, kao da su se skupili da proslave Staljinov rođendan pa se razišli.Nije bilo tako.

Uopšte ne negiran,ni borbu ,ni velike žrtve NOB-a...samo sam na malo drugačiji način podsetio i na tu istorijsku "koincidenciju",ukoliko se govori već o 22.12...
Milan Karagaća Milan Karagaća 16:01 21.12.2010

Re: A jel'

darkool
prva proleterska je osnovana 21.12.1941. i dan armije je do 1947 slavljen tog dana (staljinov rodjendan), ali posle razlaza istorijski fakti su malo izmenjeni.

Pa šta je problem?Je li se 1. proleterska borila na ruskom frontu ili na teritoriji Jugoslavije. Je li Dan vojske za vreme SRJ i DZSCG bio 16. juni kao dan kada su Srbija i Crna gora u Veneciji 1876,godine sklopile tajni savey o borbi protiv Turaka i OK. Posle razlaza Srbije i CG taj dan se više ni u Srbiji ni u CG ne obeležava kao dan vojske.I opet OK.Ništa tu ne bi trebalo da bude čudno.
Milan Karagaća Milan Karagaća 16:07 21.12.2010

Re: A jel'

sad procitah ceo tekst i vidim da je poznavanje istorije autora na nivou osnovne skole (zavrsene u vreme komunizma) i komunisticke propagande

Ne ynam na osnovu čega ste tako čvrsto zaključili, a poznajući autora on mnogo mnogo više poznaje istoriju nego što Vi mislite.Ovde se radi o prigodnom tekstu a ne predavanju iz istorije.
A pošto ste unuk i praunuk ljudi koji su bili nosioci spomenice valjda imate malo pijeteta prema njima, a što se propagande tiče, čim tako govorite očito ste samo interpretator antikomunističke propagande.
darkool darkool 16:08 21.12.2010

Re: A jel'

ja istoriju (koja mi je struka) shvatam vrlo ozbiljno i svako prekrajanje (u stilu pobednik pise istoriju) vidim kao nesto o cemu treba da se prica.
a to koji je dan nije bitno (sto se mene tice i ne trebamo da obelezavamo besmislene datume tipa d.armije, svetski dan poginulih u saobracajnim nesrecama (21.11. ovo nije zaj.... ovo stvarno postoji))...
darkool darkool 16:21 21.12.2010

Re: A jel'

Milan Karagaća

Ne ynam na osnovu čega ste tako čvrsto zaključili, a poznajući autora on mnogo mnogo više poznaje istoriju nego što Vi mislite.Ovde se radi o prigodnom tekstu a ne predavanju iz istorije.
A pošto ste unuk i praunuk ljudi koji su bili nosioci spomenice valjda imate malo pijeteta prema njima, a što se propagande tiče, čim tako govorite očito ste samo interpretator antikomunističke propagande.


1. ako je i prigodan tekst ne treba da se koriste falsifikovani podaci

2. sto se tice mojih predaka jedan je bacio crvenu knjizicu 1960 u lice predsedniku svog komiteta, a drugi je ostao veran partiji do smrti (to sto se ja ne slazem sa onim sto su bili ne znaci da ih ne postujem)

3. sto se tice antikomunizma ja jesam antikomunista ali pre svega ja postujem svacije misljenje i nemam nista protiv ako komunisti opet zavladaju (verovatno bi me ubili al' ako vecini odgovara taj sistem i to je u redu)
ja nisam antikomunista zbog antikomunizma samog vec zbog toga sto ne verujem ni u jednu zapetu njihove filozofije i programa (pre svega zato sto su kolektivist dok sam ja u dusi individualista, ne verujem da neko treba da redistribuira bilo ciji tesko (ili lako) steceni novac,ja za razliku od njih verujem u nepovredivost privatne svojine, ne verujem u parolu "svi prema mogucnosti, svakom prema potrebi"...)
freehand freehand 16:43 21.12.2010

Re: A jel'

ja istoriju (koja mi je struka) shvatam vrlo ozbiljno i svako prekrajanje (u stilu pobednik pise istoriju) vidim kao nesto o cemu treba da se prica.

Pa gukni, da čujemo šta kaže struka?
1. ako je i prigodan tekst ne treba da se koriste falsifikovani podaci

A koji su to, ako nije tajna? Recimo, sa autorom i Karagaćom mogu da se ne složim u tumačenju, ali još nije bilo problema sa činjenicama. Dakle?
sto se tice antikomunizma ja jesam antikomunista ali pre svega ja postujem svacije misljenje i nemam nista protiv ako komunisti opet zavladaju (verovatno bi me ubili al' ako vecini odgovara taj sistem i to je u redu)

Jao.
Da se vratimo na tu struku i na ispravno činjenično stanje.
darkool darkool 16:58 21.12.2010

Re: A jel'

Ove snage su već tokom 1942. uspele da poraze, rastroje snage NDH i proteraju ih sa većeg dela njene teritorije, dokazavši tako nesposobnost za život ove kvazi-države. Time su znatno smanjeni, teritorijalno i brojčano, ustaški pokolji.


proverite ko je recimo u istocnoj hercegovini porazio ustase, a bogami i u dalmatinskom zaledju (drago bi trebalo da zna ovo)

Krajem 1943, nakon bezbrojnih nemačkih operacija uz korišćenje snaga NDH i četnika

koje operacije, bas bih voleo da cujem (ali da se ne citira neki narodni heroj)...

Drago Kovacevic Drago Kovacevic 17:15 21.12.2010

Re: A jel'

proverite ko je recimo u istocnoj hercegovini porazio ustase, a bogami i u dalmatinskom zaledju (drago bi trebalo da zna ovo)

Kad si me već prozvao da ti kažem šta znam..Bio je ustanak...Ne znam kako je bilo u istočnoj Ercegovini, ali po onome što su mi moji pričali u Dalmaciji su ustaše potjerali Srbi ustanici uz diskretnu podršku (nemešanje) italijanske okupacione sile. Kasnije, negde u kasnu jesen 1941. i deo zime 1942., negde do februara 1942. godine, došlo je do potpunog razdvajanja ustanika. Jedan deo njih su ostali pod komandom Momčila Đujića, kao četnici i ravnogorci,a drugi dio otišao u partizane.Četnici, ravnogorci su ostali pod italijanskim patronatom, uzimali od njih svu logistiku, od makarona do oružija, išli u zajedničke akcije sa Italijanima i ustašama protiv partizana, prebijali članove partizanskih familija, vješali kod crkve Lazarice u Kosovu kod Knina zarobljene partizane, znam i dosta imena povješanih ljudi tamo ako te zanima...Postoji i zajednička vojna parada održana 1942. godine, koju su na kninskoj rivi, mjestu gdje se danas nalazi igralište FK "Dinara", održale zajedno italijanske oružane formacije, četnici pod komandom popa Đujića i jedinice NDH (što će reći domobrani i ustaše). Povod paradi je bio bila njihova zajednička vojna akcija u tzv. "oslobađanju" Livna koje je izvjesno vrijeme držala baš 1. proleterska o kojoj Milan piše. Da ti kažem još nešto..U pomoć kninskim četnicima, italijanskim snagama i ustaško - domobranskim snagama u akciji "Livno" stigli su i ercegovački četnici. Komandanta su im zvali "Đedo"...Moja majka je znala i kako je bilo njegovo puno ime, ali evo, ja se sada ne mogu sjetiti. Oni nisu učestovali u paradi, ali su proveli jedno vrijeme u Kninu kao dio združenih snaga protiv prve proleterske....Baš znakovito...
gorran2 gorran2 17:20 21.12.2010

Re: A jel'

koje operacije, bas bih voleo da cujem (ali da se ne citira neki narodni heroj)...

Jesi li ti siguran da ti je istorija struka? (To bi stvarno bilo poražavajuće. Po struku.)

Evo ti završetak u Dalmaciji.

Evo i nešto iz istočne Hercegovine.

Tek da vidiš ko je bio s kim.

A evo i kako i koga su četnici "porazili".
Milan Karagaća Milan Karagaća 17:21 21.12.2010

Re: A jel'

koje operacije, bas bih voleo da cujem (ali da se ne citira neki narodni heroj)...

recimo 4. neprijateljska ofanziva poznatija kao bitka na Neretvi posle koje se četnici više nikada nisu oporavili, a sačekali su partizane po prelasku mosta i tako krvnički ih ubijali, naročito su masakrirane kordunaške jedinice koje su prve prešle Neretvu.
Da nisu četnici zajedno sa Italijanima, ustašama i Nemcima obezbeđivali mostobran za savezničko iskrcavanje na Balkanu.A ako si istoričar pa onda valjda treba da pročitaš i dnevnik nemačke Vrhovne komande ali izvorno a ne onaj kod nas prevedeni i frizirani s namerom da se sakrije svaki četnički zločin.E u tim nemačkim ratnim izveštajima stoji lepo i zamisao operacije, angažovane snage, cilj i plan svake operacije i obostrani gubici. Tako za Neretvu, Sutjesku, Desant na Drvar, sprečavanje prodora partizanskih snaga u Zapadnu Srbiju i zaključno i operacije na kraju rata uključujući i samo zarobljavanje Lehr-a.
A ti i dalje izučavaj onoga Samardžića iz Kragujevca pa ćeš naučiti i da su partizani bili okupaciona banda zajedno sa Nemcima a onda zajedno sa Rusima.
gorran2 gorran2 17:22 21.12.2010

Re: A jel'

koje operacije, bas bih voleo da cujem (ali da se ne citira neki narodni heroj)...

Inače, ti si valjda obećao da ćeš pokazati da nešto u tekstu nije tačno?
gorran2 gorran2 17:24 21.12.2010

Re: A jel'

Drago Kovacevic
proverite ko je recimo u istocnoj hercegovini porazio ustase, a bogami i u dalmatinskom zaledju (drago bi trebalo da zna ovo)

Kad si me već prozvao da ti kažem šta znam..Bio je ustanak...Ne znam kako je bilo u istočnoj Ercegovini, ali po onome što su mi moji pričali u Dalmaciji su ustaše potjerali Srbi ustanici uz diskretnu podršku (nemešanje) italijanske okupacione sile. Kasnije, negde u kasnu jesen 1941. i deo zime 1942., negde do februara 1942. godine, došlo je do potpunog razdvajanja ustanika. Jedan deo njih su ostali pod komandom Momčila Đujića, kao četnici i ravnogorci,a drugi dio otišao u partizane.Četnici, ravnogorci su ostali pod italijanskim patronatom, uzimali od njih svu logistiku, od makarona do oružija, išli u zajedničke akcije sa Italijanima i ustašama protiv partizana, prebijali članove partizanskih familija, vješali kod crkve Lazarice u Kosovu kod Knina zarobljene partizane, znam i dosta imena povješanih ljudi tamo ako te zanima...Postoji i zajednička vojna parada održana 1942. godine, koju su na kninskoj rivi, mjestu gdje se danas nalazi igralište FK "Dinara", održale zajedno italijanske oružane formacije, četnici pod komandom popa Đujića i jedinice NDH (što će reći domobrani i ustaše). Povod paradi je bio bila njihova zajednička vojna akcija u tzv. "oslobađanju" Livna koje je izvjesno vrijeme držala baš 1. proleterska o kojoj Milan piše. Da ti kažem još nešto..U pomoć kninskim četnicima, italijanskim snagama i ustaško - domobranskim snagama u akciji "Livno" stigli su i ercegovački četnici. Komandanta su im zvali "Đedo"...Moja majka je znala i kako je bilo njegovo puno ime, ali evo, ja se sada ne mogu sjetiti. Oni nisu učestovali u paradi, ali su proveli jedno vrijeme u Kninu kao dio združenih snaga protiv prve proleterske....Baš znakovito...


Ima ih ovde još koji na osnovu "reče mi jedan čoek" cene lik i delo popa Đujića. Svima preporučujem knjigu:

Jovo Popović: POP IZDAJE

Ima dosta o stvarima o kojima i Drago priča.
darkool darkool 17:32 21.12.2010

Re: A jel'

gorran2

Jesi li ti siguran da ti je istorija struka? (To bi stvarno bilo poražavajuće. Po struku.)

Evo ti završetak u Dalmaciji.

Evo i nešto iz istočne Hercegovine.


gde je tu navedena u tekstu 1943 (cetnicka istorija u 2 sv. ratu se moze podeliti na period pre i posle poziva da se prikljuce partizanima)

A evo i kako i koga su četnici "porazili".


a gde su ovde ndh i nemci iz vaseg teksta

ovo je klasicno falsifikovanje sto vi radite i stvarno nemam nameru vise da komentarisem

p.s.
ja cetnike volim isto koliko i partizane
Milan Karagaća Milan Karagaća 17:52 21.12.2010

Re: A jel'

ja nisam antikomunista zbog antikomunizma samog vec zbog toga sto ne verujem ni u jednu zapetu njihove filozofije i programa (pre svega zato sto su kolektivist dok sam ja u dusi individualista, ne verujem da neko treba da redistribuira bilo ciji tesko (ili lako) steceni novac,ja za razliku od njih verujem u nepovredivost privatne svojine, ne verujem u parolu "svi prema mogucnosti, svakom prema potrebi"...)

Ako je ovo sve što znaš o njemu onda je taj komunizam baš bez veze.
Pretpostavljam da si vernik pa kako onda ne uvide sličnost između hrišćanstva i komunizma, samo se stvari drugačije nazivaju.
gorran2 gorran2 17:59 21.12.2010

Re: A jel'

Ništa ja tebe brate ne razumem - probaj malo jasnije ako znaš šta hoćeš.
darkool
a gde su ovde ndh i nemci iz vaseg teksta

Ako ovo znači ono što mi se čini da znači, evo nekoliko primera:

Bihaćka operacija
Borbe za Kupres
Borbe za Livno
Borbe za Jajce
Borbe za Teslić
Okučane
Vlasenicu
Zvornik
Bugojno
Koprivnicu
Tuzlu

Napominjem, ovo je samo mali deo.

Ako hoćeš nešto uglavnom sa Nemcima, evo ti npr. ovo:

Zimske operacije 1943/44
darkool darkool 18:06 21.12.2010

Re: A jel'

Milan Karagaća

Ako je ovo sve što znaš o njemu onda je taj komunizam baš bez veze.
Pretpostavljam da si vernik pa kako onda ne uvide sličnost između hrišćanstva i komunizma, samo se stvari drugačije nazivaju.


znam ja mnogo vise, a odakle vam ovo sa vernikom nemam pojma
p.s.
evo jedan klip (pojednostavljeno ali sustina je tu)
gorran2 gorran2 18:10 21.12.2010

Re: A jel'

darkool
Krajem 1943, nakon bezbrojnih nemačkih operacija uz korišćenje snaga NDH i četnika

koje operacije, bas bih voleo da cujem (ali da se ne citira neki narodni heroj)...

Evo razgledaj npr. ovo:

Anti-Partisan Operations in the Independent State of Croatia 1941-1945 na axishistory.com

Nije savršeno, i ima grešaka, ali - nije od narodnih heroja, kao što si zahtevao
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 18:12 21.12.2010

Re: A jel'

darkool
ovo je klasicno falsifikovanje sto vi radite i stvarno nemam nameru vise da komentarisem


E darkool, protiv naseg gorrancheta nemas nikakve sanse osim ako ti II svetski rat nije uza specijalnost i imas beskrajno mnogo vremena. Moj utisak je da on zna celokupnu istoriju II svetskog rata na nasim prostorima napamet. Naravno partizansku verziju. Jedino gde odstupa od te verzije, i to drasticno, je broj Srba ubijenih od strane ustasa - tu je vec prakticno na stanovistu cuvenog povijesnicara Dr. Franje ...
darkool darkool 18:15 21.12.2010

Re: A jel'

gorran2
Ništa ja tebe brate ne razumem - probaj malo jasnije ako znaš šta hoćeš.
darkool
a gde su ovde ndh i nemci iz vaseg teksta

Ako ovo znači ono što mi se čini da znači, evo nekoliko primera:

Bihaćka operacija
Borbe za Kupres
Borbe za Livno
Borbe za Jajce
Borbe za Teslić
Okučane
Vlasenicu
Zvornik
Bugojno
Koprivnicu
Tuzlu

Napominjem, ovo je samo mali deo.

Ako hoćeš nešto uglavnom sa Nemcima, evo ti npr. ovo:

Zimske operacije 1943/44


procitati
p.s.
gde je glavni izvor wikipedia to govori o ozbiljnosti autora
darkool darkool 18:20 21.12.2010

Re: A jel'

gorran2
darkool
Krajem 1943, nakon bezbrojnih nemačkih operacija uz korišćenje snaga NDH i četnika

koje operacije, bas bih voleo da cujem (ali da se ne citira neki narodni heroj)...

Evo razgledaj npr. ovo:

Anti-Partisan Operations in the Independent State of Croatia 1941-1945 na axishistory.com

Nije savršeno, i ima grešaka, ali - nije od narodnih heroja, kao što si zahtevao

skoro sve iz jednog izvora, napisanog u vreme totalitarnog rezima, to govori o objektivnosti
1. [Vojnoistorijski institute] - Oslobodilački rat naroda Juooslavije 1941-1945, 2 Vols (Belgrade: 1965), pp.323-2
gorran2 gorran2 18:23 21.12.2010

Re: A jel'

procitati

Pročitao sam. To je, pod 1, vrlo ciljana selekcija. Pod dva, pogled izdaleka. Pod 3, ova redakcija uopšte nije složena kao ratni dnevnik, pa imaš mesta gde se govori u gubicima u budućnosti, i sličnih nelogičnosti.

Dosta je toga već objavljeno kod nas. Ovde je mnogo detaljnije i preciznije:

Pročitati br. 1
Pročitati br. 2
Pročitati br. 3
Pročitati br. 4

darkool darkool 18:24 21.12.2010

Re: A jel'

Virtuelni Vasilije

E darkool, protiv naseg gorrancheta nemas nikakve sanse osim ako ti II svetski rat nije uza specijalnost i imas beskrajno mnogo vremena. Moj utisak je da on zna celokupnu istoriju II svetskog rata na nasim prostorima napamet. Naravno partizansku verziju. Jedino gde odstupa od te verzije, i to drasticno, je broj Srba ubijenih od strane ustasa - tu je vec prakticno na stanovistu cuvenog povijesnicara Dr. Franje ...

hvala na upozorenju, a ja mislio neko ozbiljan
gorran2 gorran2 18:26 21.12.2010

Re: A jel'

skoro sve iz jednog izvora, napisanog u vreme totalitarnog rezima, to govori o objektivnosti

Dobro, imaš li ti neku konkretnu primedbu, da neki konkretan podatak nije tačan, ili si pročitao jednu knjižicu i samo se mudro mrštiš?
Npr, da neka konkretna divizija nije bila u to vreme na tom mestu, ili nešto slično?
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 18:31 21.12.2010

Re: A jel'

darkool

a ja mislio neko ozbiljan


Pa i jeste - ja sam cvrsto ubedjen da on ozbiljno misli da je sve tako i bilo

Ali je opet lepo sto se pojavio i neko kao ti da nam ponudi i neke druge informacije ... mnogima od nas se popela na glavu ta jednostrana, komunisticka istorija ...
automatic automatic 18:34 21.12.2010

Re: A jel'

Naravno partizansku verziju.

blasfemija, svetogrđe je tvrditi da postoji još neka verzija istorije osim partizanske i one rahmetli doktora franje...
Milan Karagaća Milan Karagaća 19:19 21.12.2010

Re: A jel'

procitati

to sam ti i ja rekao ali izvorno jer je Živković preskočio sve ono što nije u prilog četnicima.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 19:28 21.12.2010

Re: A jel'

Milan Karagaća
procitati

to sam ti i ja rekao ali izvorno jer je Živković preskočio sve ono što nije u prilog četnicima.


"Problemcic" ju u tome sto vase "izvorno" znaci partizansko a ono je nedvosmisleno zancilo "preskakanje svega onog sto nije u prilog partizanima". I to u vreme totlitarnog sistema gde drugacije misljenje i informacije nisu ni bile dozvoljene. Sa tog stanovista i mene interesuje da saznam samo ono sto je partizanska istorija skrivala - bilo da je to sto su skrivali pozitivne strane bilo cega u vezi sa cetnicima ili pak negativne stvari o sebi samima ... Tek tako moze covek da ima pravu i realnu sliku...
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:51 21.12.2010

Re: A jel'

vidim da je poznavanje istorije autora na nivou osnovne skole (zavrsene u vreme komunizma) i komunisticke propagande


Ovo je bilo malo neoprezno :)

Nego gorane, prvo pozdrav naravno a zatim, ne mislis li da i taj a i svi ostali datumi iz te (vase:)) borbe malo prenaduvan? A i znacaj te borbe uostalom.
Pa sta ako se osnovala neka jedinica? Treba li da se slavi svaki dan kad se neka jedinica osnivala?
I jos nesto kad vec pomenuh datume.
Kako objasnjavas proslavljanje bas 7 jula. Kako to povezujes sa ustankom protiv Nemaca kad Nemaca ni blizu Bele Crkve nije bilo tad?
Ili 4 jul?
gorran2 gorran2 20:41 21.12.2010

Re: A jel'

Prijatelju, šta ja imam da objašnjavam ili opravdavam bilo šta. Da budem sasvim iskren prema tebi, da su bili teški - bili su.

I nije mi baš naročito prijao "onaj sistem" dok je trajao. Bilo je tu neke mentalne skučenosti, ukalupljenosti, ceremonijalnosti, a bogami i licemerja. Tek sad, kad su odavno otišli, kad su ostale još samo poneka baka i deka, mogu slobodno da im kažem, i da izrazim svoj stav prema "svemu tome" (mislim na NOB i na socijalističku Jugoslaviju). A taj stav je generalno sledeći:

Svaka čast za sve što ste postigli, i u toku rata, i posle rata!

Jeste da ste tu i tamo nekoga očepili, i "greškom", a bogami i namerno (i takvima treba pružiti punu satisfakciju), ali postignuća su apsolutno fascinantna, i to protiv svake verovatnoće.

Prema tome, sasvim mi je svejedno da li se obeležava 21. decembra ili 41. novembra, suština je da su ti matori, dok su bili mladi, ipak imali nešto u sebi.
Što im mi naravno nerado priznajemo.
Jer mi nemamo.
gorran2 gorran2 20:45 21.12.2010

Re: A jel'

Virtuelni Vasilije
darkool

a ja mislio neko ozbiljan

Pa i jeste - ja sam cvrsto ubedjen da on ozbiljno misli da je sve tako i bilo
Ali je opet lepo sto se pojavio i neko kao ti da nam ponudi i neke druge informacije ... mnogima od nas se popela na glavu ta jednostrana, komunisticka istorija ...

Šta bi, ujka-Vaso?
Kud nestade ova tvoja uzdanica sa svojim infomacijama?
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:53 21.12.2010

Re: A jel'

suština je da su ti matori, dok su bili mladi, ipak imali nešto u sebi.


E jbg, dobi me.
Ali stvarno.
Ako pod tim "matori" mislimo na ogromnu, ogromnu vecinu slazemo se.
Ja problem vidim kod ogromne manjine ali koja je rukovodila svemu tome.
Lako je bilo idejom komunizma (pravda jednakost blagostanje) pridobiti puk ali odgovornost tj nepostojanje odgovornosti ili cak zlu nameru vidim kod onih koji su morali da znaju da to nije moguce.
gorran2 gorran2 21:10 21.12.2010

Re: A jel'

Ako pod tim "matori" mislimo na ogromnu, ogromnu vecinu slazemo se.

Slažemo se.
E jbg, dobi me.

Ne sekiraj se, biće dana za megdana
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 21:40 21.12.2010

Re: A jel'

gorran2

Šta bi, ujka-Vaso?
Kud nestade ova tvoja uzdanica sa svojim infomacijama?


pa jbg. preplasio si coveka ... ja sam samo cekao kad ces poceti napamet da recitujes sve nosice spomenice 1941 ...

ps. mada mi onaj gore link koji je ostavio izgleda interesantno ... a tvoja (a i Milanova) "recenzija" mi bas nije bila ubedljiva
gorran2 gorran2 21:50 21.12.2010

Re: A jel'

ps. mada mi onaj gore link koji je ostavio izgleda interesantno ...

Ona knjiga od Živkovića? Nit smrdi, nit miriše. A ima i dosta nepreciznosti zbog gledanja izdaleka. Naći ćeš, na primer, kako za 12. 9. 1943. piše kako su Namci ušli u Split, a onda nekoliko dana kasnije, kako se vode borbe za Split. Jedanaestog su inače na prepad osvojili Klis iznad Splita, a u Split su ušli, posle teških borbi, tek 27. 9.

I tako, neke stvari su izostavljene, neke treba protumačiti.

Inače, nije sporno da su Nemci u Mihailoviću videli potencijalnog protivnika. Nije sporno ni da on nije voleo Nemce. Nije sporno ni da je u septembru 1943, na primer, pokrenuo napade koji su potrajali šest nedelja. Tokom tih napada zauzeo je Višegrad i Rogaticu od NDH-snaga i Nemaca.

19. avgusta 1942. zauzeo je Foču likvidiravši NDH garnizon.

S njim nije stvar tako jednostavna da bi se mogao prosto a limine otpisati kao kolaborant. I Čerčil, čovek koji ga je prvi otpisao, na kraju je rekao da je on bio patriota.

Mada su njegove snage, s druge strane, mnogo puta sadejstvovale i sa Italijanima i sa Nemcima....

Ali nije ovo mesto za tu analizu. Događaji i odnosi su dosta složeni, ali logični - samo je naše znanje zapušteno.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 22:01 21.12.2010

Re: A jel'

gorran2

Ali nije ovo mesto za tu analizu. Događaji i odnosi su dosta složeni, ali logični - samo je naše znanje zapušteno.


E hvala bogu da i ti na ovu temu kazes nesto razborito i uravnotezeno Iako ti to verovatno ne razumes mene istorija ne interesuje mnogo, ali evo procitah pocetak pa sam se BAS zainteresovao. Time sto ti ovde (uglavnom) ostavljas smo bili kljukani ceo zivot - mene (a verujem i vecinu drugih ljudi) interesuje ono sto je precutkivano ili "frizirano"...

Evo citiracu ovde taj pocetak iz Srbi u "Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta”:

Tito i njegov režim pokušali su da izjednače fašistički,
zločinački režim Ante Pavelića u NDH - sa oslobodilačkim pokretom
Draže Mihailovića u srpskim zemljama, koji je do godine bio službeno
priznat od strane Saveznika i koji su u njegovom štabu (Amerikanci čak
do godine 1944) imali svoje vojne misije.

Najzanimljivije pitanje ovde glasi: Šta, stvarno, o tome kažu nemački
dokumenti? Odgovor, razume se, nalazimo u najvažnijem nemačkom
istorijskom dokumentu, u "Ratnom dnevniku Vrhovne komande
nemačke armije" ("Krigstagebuch des oberkommandos der
Wehmacht" ). Od 1945. pa do nedavno, dakle, skoro pola veka, učili
smo u Titovim školskim udžbenicima, da su ustaše i četnici "narodni
neprijatelji" i "izdajnici".

Nemački izvori, međutim govore sasvim nešto drugo, da su se, naime,
ustaše i Nemci borili protiv četnika, da su četnici bili priznati od
Saveznika kao antifašistički pokret otpora, da su četnici prvi započeli
borbu protiv okupatora i to već početkom maja 1941, dok su partizan
započeli svoje aktivnosti tek u septembru, dakle, četiri meseca kasnije
nego Draža Mihailović, da su glavni pokret otpora na prostoru
Jugoslavije činili četnici i partizani, i tako redom.

U četničkom pokretu otpora učestvovali su gotovo isključivo Srbi, a u
partizanskom ogromnu većinu boraca do 1943 činili su takođe Srbi.
Dakle, vreme je da, na osnovu nemačkih izvora, dođemo do jedino
pravog zaključka: sa ponosom, pred svetom, možemo da kažemo, da
su Srbi u porobljenoj Evropi vodili jednu od najzapaženijih uloga u
antifašističkom otporu.

gorran2 gorran2 22:13 21.12.2010

Re: A jel'

I šta čovek da očekuje posle takvog predgovora. Inače, taj ratni dnevnik (Kriegstagebuch des Oberkommandos der Wehrmacht), to je prilična gomila knjiga, a ovde je tendenciozno izvučeno samo malo. Pa ni to im nije dovoljno sterilno, nego se onaj Samardžić tu i tamo žali na neke delove.

Ima i da se skine sa interneta - ne ovaj srpski izvod, nego original. Kad budem imao vremena, prihvatiću se i ja malo...
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 22:24 21.12.2010

Re: A jel'

I šta čovek da očekuje posle takvog predgovora


Hahaha pa da u tome je tvoj problem - objektivnost i neutralnost ... zato od tebe nikad pravi istoricar nece biti Ti hoces samo ono sto se tebi svidja ... To sto se Samardzic zali ne cudi me ... da je citao pre dvadesetak godina verovatno bi njegove zalbe bile u suprotnom smeru

Normalno je da je izvucen samo onaj deo o Srbima ... ko bi inace to sve citao. Ako on pruza konkretne dokaze za ovo sto pise u ovom uvodu - sta covek vise moze i da trazi/ocekuje?
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:33 21.12.2010

Re: A jel'

Ne sekiraj se, biće dana za megdana



Ma svi su ovi su dani za megdan ako ima megdandzija kojima je do megdana.


Normalni tvoje znaje ne spore al mnogo si bre pristrasan.
Pratim ove tvoje linkove i procitam na jednom od njih:

Sve vreme rata partizani su blago i humano postupali prema zarobljenim žandarmima, četnicima i nedićevcima. Smatrali su da su ti ljudi možda zbog zablude ili straha krenuli stranputicom u izdaju, da ih treba odvratiti od tog puta i privoleti da se priključe partizanima ili bar idu svojim kućama.


Pa jbg ajd ti reci jel ovo tacno :)
gorran2 gorran2 22:36 21.12.2010

Re: A jel'

Ako on pruza konkretne dokaze za ovo sto pise u ovom uvodu - sta covek vise moze i da trazi/ocekuje?

Pa ja sam ti to već potvrdio. To nikad nije bilo sporno:

1. Nemci su Mihailovića i njegov pokret smatrali za opasnost
2. Četnici su imali povremene sukobe s Nemcima.

Uostalom, zašto ne pročitaš knjigu kad si već tako zainteresovan? Ja sam je odavno pročitao. Nema ništa novo.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 22:41 21.12.2010

Re: A jel'

gorran2
Uostalom, zašto ne pročitaš knjigu kad si već tako zainteresovan


E vala i 'ocu ... pa cu onda na svaki tvoj "carsav" da odgovaram sa citatom iz nje
gorran2 gorran2 22:43 21.12.2010

Re: A jel'

E vala i 'ocu ... pa cu onda na svaki tvoj "carsav" da odgovaram sa citatom iz nje

Pazi, obećao si - nema nazad!
freeconstantinople freeconstantinople 23:53 21.12.2010

Re: A jel'

a da netko ovdije nije radio mostobran britancima /amerima , a netko zajedno sa nijemcima pokušao da spriječi. Sad Krleža je mrtav a i Koča. Al ipak valjda postoji netko osim Bulajića ko zna šta se događalo
gorran2 gorran2 00:00 22.12.2010

Re: A jel'

a da netko ovdije nije radio mostobran britancima /amerima

Misliš na Lukačevićevu NGNO ili nešto drugo?
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:12 22.12.2010

Re: A jel'

"Problemcic" ju u tome sto vase "izvorno" znaci partizansko a ono je nedvosmisleno zancilo "preskakanje svega onog sto nije u prilog partizanima".

Vaso, prvo molim te ne tupi.
Moje izvorno znači izvorni nemački dokumenat koji se čita u njihovom vojno-istorijskom institutu koji je ranije bio u Freiburg-u a posle ujedinjenja preseljen u Potsdam.
Koliko sam skonto ti živiš u Nemačkoj pa ako baš hoćeš da vidiš gde je problemčić otidi tamo i zamoli da ti daju da pročitaš pa se onda javi.Evo ti dve institucije Militärgeschichtliches Forschungsamt und Militärhistorisches Museum der Bundeswehr
st.jepan st.jepan 04:24 22.12.2010

Re: A jel'

ne mislis li da i taj a i svi ostali datumi iz te (vase:)) borbe malo prenaduvan? A i znacaj te borbe uostalom.

Ma kakvi. Prema onome što su nam pričali na časovima istorije, značaj te borbe suštinski nije prenaduvavan, na protiv:
Našu narodnooslobodilačku borbu delili su na sedam nemačkih ofanziva.
blogovatelj blogovatelj 07:24 22.12.2010

Re: A jel'

Kasnije, negde u kasnu jesen 1941. i deo zime 1942., negde do februara 1942. godine, došlo je do potpunog razdvajanja ustanika. Jedan deo njih su ostali pod komandom Momčila Đujića, kao četnici i ravnogorci,a drugi dio otišao u partizane


Moji su preci iz okoline Glamoca, ovo sto sam citirao sam cuo od njih takodje.
Medjutim u kraju gde su oni ziveli (deo danssnje Bosne izmedju Glamoca i Drvara) nije bilo sukoba partizana i cetnika.
Jedan od striceva je preziveo Kozaru, pobegli su preko noci iz nemackog obruca i naleteli pred zoru na sledeci obruc, rezervni, cetnicki.
Zveckalo je oruzje u partizanskoj koloni, cetnici su bili blizu, culi su sve to, medjutim mislili su da su to njihove jedinice. Jer jezik koji su u mraku culi bio je srpski.
Onda je pocelo da svice i kada su shvatili da su partizani pobegli Nemcima, glumili su francuske sobarice i pravili se da ih nisu videli. Tako su eskivirali jedni druge i jedni drugima spasli zivote. Po recima mog strica, sasvim je sigurno da bi vecina i cetnika i partizana izginula, da je samo jedan jedini metak bio ispaljen, jer bi nastala panika i svi bi verovatno poceli da pucaju bez kontrole jedni na druge.
freeconstantinople freeconstantinople 08:07 22.12.2010

Re: A jel'

Virtuelni Vasilije

E darkool, protiv naseg gorrancheta nemas nikakve sanse osim ako ti II svetski rat nije uza specijalnost i imas beskrajno mnogo vremena. Moj utisak je da on zna celokupnu istoriju II svetskog rata na nasim prostorima napamet. Naravno partizansku verziju. Jedino gde odstupa od te verzije, i to drasticno, je broj Srba ubijenih od strane ustasa - tu je vec prakticno na stanovistu cuvenog povijesnicara Dr. Franje ...

nije za zaboraviti da je Dr Franjo (pučka škola+partizanski štabni kurs+doktorat na opskurnom Zadarskom sveučilištu izmišljenom za doktorate kumrovačkih đaka) bio direktor instituta za "povijest radničkog pokreta" a koji je dosta ideja i fakta uzimao iz emigrantske ustaške štampe najčešće od autora koji se potpisivao kao "General drinjanin" bar po tvrdnji njegovog zamijenika Brune Bušića oni su bili brana velikosrpskom hegemonizmu. Interesantno je vidjeti da Dr Franjine i Bušićeve ideje žive i međ srpskom filoboljševičkom čeljadi

Milan Karagaća Milan Karagaća 09:47 22.12.2010

Re: A jel'

Tito i njegov režim pokušali su da izjednače fašistički,
zločinački režim Ante Pavelića u NDH - sa oslobodilačkim pokretom
Draže Mihailovića u srpskim zemljama, koji je do godine bio službeno
priznat od strane Saveznika i koji su u njegovom štabu (Amerikanci čak
do godine 1944) imali svoje vojne misije.

Eto kada se napiše ovakva laž u uvodu onda onaj ko se nije detaljnije bavio to prihvati.
Evo samo jedna činjenica.Opštom amnestijom obuhvaćene su sve formacije osim ustaša i balista koje partizani nikada i ni u kojoj varijanti nisu amnestirali.
Milan Karagaća Milan Karagaća 10:25 22.12.2010

Re: A jel'

Virtuelni Vasilije
I šta čovek da očekuje posle takvog predgovora


Hahaha pa da u tome je tvoj problem - objektivnost i neutralnost ... zato od tebe nikad pravi istoricar nece biti Ti hoces samo ono sto se tebi svidja ... To sto se Samardzic zali ne cudi me ... da je citao pre dvadesetak godina verovatno bi njegove zalbe bile u suprotnom smeru

Normalno je da je izvucen samo onaj deo o Srbima ... ko bi inace to sve citao. Ako on pruza konkretne dokaze za ovo sto pise u ovom uvodu - sta covek vise moze i da trazi/ocekuje?

Vaso, evo pročitaj i ovo

“Официрски кадар ЈНА чинили су 1947. године припадници најмање 14 војних формација, сукобљених између 1941. и 1945. на тлу Југославије
Југословенска армија (ЈА) у оно време била је моћна сила, која је крај рата дочекала са око 800.000 припадника сврстаних у пет армија (50 дивизија) и у Корпус народне одбране Југославије (КНОЈ) са седам дивизија.
Укупно је та војска крајем 1945. имала 56.391 официра и 101.792 подофицира, при чему је 89,8 одсто официра и 79 одсто подофицира било учлањено у Комунистичку партију Југославије (КПЈ).
На крају рата КПЈ је имала 140.000 чланова, а њих 80.000 било је у ЈА.
После извршене демобилизације, пре свега ратног партизанског кадра, крајем 1947. армија, сада већ ЈНА, била је сведена на око 400.000 припадника, организованих у пет армијских области.
У том тренутку, међу официрима ЈНА били су и људи који су током рата, стицајем разних околности, били у некој од формација непријатељски супротстављених партизанској војсци.
Укупно је у активној служби у ЈНА било 3.533 таква официра.
Они су током рата припадали следећим формацијама: домобранима у НДХ (1.963), четницима Драже Михаиловића (727), формацијама Димитрија Љотића, Милана Недића и Косте Пећанца (142), Југословенској краљевској војсци у Африци (14), албанској фашистичкој војсци (4) и словеначким белогардејцима (1).
Тиме се списак не завршава, јер су се на служби у ЈНА налазили и официри који су у рату припадали окупационим снагама: бугарским (322), немачким (215), италијанским (124) и мађарским (18) формацијама.
Из царске руске војске у ЈНА је 1947. године било 5 официра.

Ове податке додатно осветљава чињеница да је већ у јуну 1945. демобилисано и преведено у резерву око 17.000 „углавном несигурних и неспособних, нижих руководилаца” и близу 1.500 „непроверених” официра.
Током 1946. године демобилисано је, преведено у резерву и пензионисано 3.217 старешина ЈНА на вишим дужностима (од положаја команданта и комесара батаљона навише) као и око 14.500 старешина с чином поручника и нижим чиновима.
Током 1947. отпуштено је из ЈНА 1.609 официра (од тог броја, њих 85 због „непријатељског деловања”).
Све у свему, чак и те године, као што смо видели, официрски кадар ЈНА чинили су припадници најмање 14 војних формација, зараћених између 1941. и 1945. на тлу Југославије.”
Dakle, pripadnici ustaških formacija nisu nikada amnestirani.
gorran2 gorran2 10:37 22.12.2010

Re: A jel'

Našu narodnooslobodilačku borbu delili su na sedam nemačkih ofanziva.

Uh, bokte, pa to je onda bila nemačka narodnooslobodilačka borba?!
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 15:06 22.12.2010

Re: A jel'

Milan Karagaća
Koliko sam skonto ti živiš u Nemačkoj pa ako baš hoćeš da vidiš gde je problemčić otidi tamo i zamoli da ti daju da pročitaš pa se onda javi


Svasta, nemam druga posla nego cu da se bavim istrazivanjima i proucavanjima cetnicko-partizanskih odnosa. Eto covek koji se tim bavi je lepo vec to uradio za mene pa cu procitati ... A ti ako tvrdis da je on napravio neke greske onda nam to konretnim primerima dokazi (a ja cu, posto znam nemacki, da te prekontorlisem - posto ne verujem u tvoju objektivnost po tom pitanju ).
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 15:17 22.12.2010

Re: A jel'

Milan Karagaća
Tito i njegov režim pokušali su da izjednače fašistički,
zločinački režim Ante Pavelića u NDH - sa oslobodilačkim pokretom
Draže Mihailovića u srpskim zemljama, koji je do godine bio službeno
priznat od strane Saveznika i koji su u njegovom štabu (Amerikanci čak
do godine 1944) imali svoje vojne misije.

Eto kada se napiše ovakva laž u uvodu onda onaj ko se nije detaljnije bavio to prihvati.
Evo samo jedna činjenica.Opštom amnestijom obuhvaćene su sve formacije osim ustaša i balista koje partizani nikada i ni u kojoj varijanti nisu amnestirali.


Hehe ... ocigledno da ti je promaklo ono "pokusali" ... Svako ko je ziveo i skolovao se u ex-Yu zna da je komunisticki rezim pokusavao da sto vise izjednaci ustase i cetnike. I obicno su ih trpali u zajednicku korpu "domacih izdajnika" - sto je apsurdno, posto su cetnici ocigledno bili oslobodilacki pokret i protivnici Nemaca po njihovom sopstvenom svedocenju ... E sad naravno da NIKO nije mogao u potpunosti da izjednaci ta dva pokreta posto su ustase u nekim stvarima bili gori i od samih nacista.
gorran2 gorran2 15:34 22.12.2010

Re: A jel'

Hehe ... ocigledno da ti je promaklo ono "pokusali" ... Svako ko je ziveo i skolovao se u ex-Yu zna da je komunisticki rezim pokusavao da sto vise izjednaci ustase i cetnike. I obicno su ih trpali u zajednicku korpu "domacih izdajnika" - sto je apsurdno, posto su cetnici ocigledno bili oslobodilacki pokret i protivnici Nemaca po njihovom sopstvenom svedocenju ... E sad naravno da NIKO nije mogao u potpunosti da izjednaci ta dva pokreta posto su ustase u nekim stvarima bili gori i od samih nacista.

Četnici su pokušali da se sa ustašama izjednače sami.
I, da ti kažem, nije im loše išlo. Nego nisu imali dovoljno snage i vremena.
Uzmi malo pa čitaj ovaj spisak, možda ti pomogne da shvatiš:

SPISAK ŽRTAVA FEBRUARSKOG POKOLJA 1943. - ŽRTVE U OPŠTINI PLJEVLJA

To je spisak koji sam izvukao i sortirao odavde:

ЖРТВЕ ТЕРОРА ФАШИСТИЧКИХ ОКУПАТОРА И ДОМАЋИХ ИЗДАЈНИКА

(PRILOG U KRVI (PLJEVLJA 1941-1945) )
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:02 23.12.2010

Re: A jel'

a ja cu, posto znam nemacki, da te prekontorlisem

ovo me potseti na onu šalu kako je Moša Pijade odgovorio nekome ko se javio sa namerom da ga dopuni, tako i sa tvojim kontrolisanjem. Naravno, šalim se ali mi simpatično.
posto ne verujem u tvoju objektivnost po tom pitanju

navedi mi jedan primer gde sam izneo nešto bez potkrepljenosti činjenicama.Čak i ako mi se desio previd odmah sam se izvinio i korigovao.
I još ovo, ako nekog unapred smatraš da nije objektivan onda se nemoj sa njim ni upuštati u raspravu jer je to bez veze.
I zbog čega misliš da bih ja bio neobjektivan,druga je stvar što ti se činjenice ne sviđaju jer ti se ne uklapaju u formirano mišljenje tako što, kako već i reče, nećeš sam da se uveriš već pročitaš što je neko napisao.
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:11 23.12.2010

Re: A jel'

Svako ko je ziveo i skolovao se u ex-Yu zna da je komunisticki rezim pokusavao da sto vise izjednaci ustase i cetnike. I obicno su ih trpali u zajednicku korpu "domacih izdajnika" - sto je apsurdno, posto su cetnici ocigledno bili oslobodilacki pokret i protivnici Nemaca po njihovom sopstvenom svedocenju .

Vidiš Vaso, opet ga pretera jer pričaš onako kako bi hteo da je bilo da bi ti sada bio u pravu.
Prvo, već sam ti negde napisao da se opšta amnestija odnosila na sve ukoliko se priključe NOV, osim na ustaše jer su ih partizani smatrali zločinačkom vojskom zločinačkog režima NDH.
A to što se govorilo ko je sve bio protiv partizana šta je tu netačno, svi su bili protiv NOP-a i po tom pitanju međusobno i sa okupatorom sarađivali.Da li ti je poznato da je Draža poslao vojnu misiju kod Pavelića, da je na čelu delegacije koja je putovala u Zagreb na pregovore sa ustašama oko obezbeđivanja povlačenja, tj. bežanije četnika preko Hrvatske, bio onaj đeneral Đukić inače osnivač olimpijskog komiteta posle 1. svetskog rata.Pobegao je zajedno sa ostalim četnicima i ustašama i ostao u emigraciji.
Posle rušenja komunizma u Srbiji on je rehabilitovan i sahranjen uz počasti koje svakako zaslužuje osnivač OK ali niko ne pomenu ovu drugu stranu.
gorran2 gorran2 01:46 23.12.2010

Re: A jel'

hoochie coochie man
Ne sekiraj se, biće dana za megdana

Ma svi su ovi su dani za megdan ako ima megdandzija kojima je do megdana.

Normalni tvoje znaje ne spore al mnogo si bre pristrasan.
Pratim ove tvoje linkove i procitam na jednom od njih:
Sve vreme rata partizani su blago i humano postupali prema zarobljenim žandarmima, četnicima i nedićevcima. Smatrali su da su ti ljudi možda zbog zablude ili straha krenuli stranputicom u izdaju, da ih treba odvratiti od tog puta i privoleti da se priključe partizanima ili bar idu svojim kućama.

Pa jbg ajd ti reci jel ovo tacno :)

Izvini, prevideo sam ovo

Istina je da je Dragoljub malo jednostran . To se valjda može i razumeti.
Ja nisam.
Mogu ti do sutra pričati o raznim primerima.
Kojih je bilo raznih.
Npr, ti žandarmi su bili prilično neomiljeni, i imali su dobre šanse da, ako budu uhvaćeni, budu streljani - ako nema nekog razloga koji bi im govorio u korist.
A i nisu baš imali neku hvalevrednu ulogu...

Znam priču it prve ruke o tome kako je žadarm streljan u Beogradu 20. oktobra 1944. kod železničke stanice.
S druge strane, isto iz prve ruke, znam priču o tome kako su partizani zarobljavali gomile četnika posle prelaska Neretve, pa ih razoružali, očitali bukvicu, i oterali kući.
freeconstantinople freeconstantinople 05:48 23.12.2010

Re: A jel'

Da li ti je poznato da je Draža poslao vojnu misiju kod Pavelića, da je na čelu delegacije koja je putovala u Zagreb na pregovore sa ustašama oko obezbeđivanja povlačenja, tj. bežanije četnika preko Hrvatske, bio onaj đeneral Đukić inače osnivač olimpijskog komiteta posle 1. svetskog rata.Pobegao je zajedno sa ostalim četnicima i ustašama i ostao u emigraciji.

Ovo se desilo pošto je Pavelić "raskinuo" savez sa silama osovine i pokušao preći na stranu saveznika. No prije je imao aktivnu suradnju sa boljševicima na Lijevče polju,koja je bila mnogo veća od pomenute sa Đukićem
Milan Karagaća Milan Karagaća 11:02 23.12.2010

Re: A jel'

Ovo se desilo pošto je Pavelić "raskinuo" savez sa silama osovine i pokušao preći na stranu saveznika.

Još će da ispadne da su četnici uticali i na Pavelića da pređe na stranu antifašizma.
freeconstantinople freeconstantinople 11:22 23.12.2010

Re: A jel'

домобранима у НДХ (1.963), четницима Драже Михаиловића (727), формацијама Димитрија Љотића, Милана

Ovdije se možebitno provlači jedna zamka poslje "puča" Vokić-Lorković (44te) pavelić ujedinjuje ustašku vojnicu i hrvatsko domobranstvo u Hrvatske oružane snage. A pukovnik Mesić jeste bio ustaški časnik i oficir JNA
freeconstantinople freeconstantinople 11:31 23.12.2010

Re: A jel'

Još će da ispadne da su četnici uticali i na Pavelića da pređe na stranu antifašizma.

Ne nego se pokušavao spasit. A ako si ikad imao ustašku/emigrantsku tiskovinu u rukama vidjet češ da četnike smatraju arhineprijateljima .
st.jepan st.jepan 13:46 23.12.2010

Re: A jel'

Uh, bokte, pa to je onda bila nemačka narodnooslobodilačka borba

Pa ne mora se neizostavno biti duhovit.
Ostavi se toga, slabo to tebi ide, zadovolji se citiranjem istorijskih izvora i kljucanjem podataka.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 21:45 23.12.2010

Re: A jel'

st.jepan
Uh, bokte, pa to je onda bila nemačka narodnooslobodilačka borba

Pa ne mora se neizostavno biti duhovit.
Ostavi se toga, slabo to tebi ide, zadovolji se citiranjem istorijskih izvora i kljucanjem podataka.

Gospodine Mimica ( iz konteksta mogu naslutiti da je to vaše porodično ime, a kao Dalmatinac znam ko su Mimice, i poštujem ih), nemate potrebu da se svađate sa Goranonom.Pogotovo ne oko elementarnog principa o kome razgovramo.Znam čoveka i jamčim za njegovu čestitost i dobru nameru...
Mislim da je situacija oko ružnih reči izmenjanih ovde proizvedena glupim nesporazumom....a da se ni u ludilu ne radi "o drugoj strani ulice"..
Zato, hajde, da stanemo oko ovoga, je li "spolovilo", nije li "spolovilo"...
Uzeću, sebi za pravo da tumačim, iako me niko za to nije ovlastio, da se Goranu učinilo da pravite neku "ljotićevsku" priču,kad ste ono naveli, pa da je zbog toga reagovao neprimereno i prebrzo...Brze reči i temperament nekad proizvode vrlo loše stvari..
Izvinjavam se i tebi i goranu, ali sam imao potrebu da ovo kažem..eto..
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:08 23.12.2010

Re: A jel'

Ja zapravo pojma nemam da li se to usekanije zaista desilo, to sam pronasao u vise izvora, ali sto se tice NOB, verujem samo onome sto su mi iz sopstvenog iskustva ispricali pokojni otac, Milos Mimica, komesar Mosorskog partizanskog odreda i komandant grada Visa, majka Nada Sponza, sekretar partizanske bolnice na Visu i stric Uros Mimica, kapetan partizanskog broda.

Ma kakvi. Prema onome što su nam pričali na časovima istorije, značaj te borbe suštinski nije prenaduvavan, na protiv:
Našu narodnooslobodilačku borbu delili su na sedam nemačkih ofanziva.

Da li su Vam o tome pričali i Vaši roditelji i da li više verujete njima ili ovim novoikomponovanim istorišarima koji se takođe podsmevaju neprijateljskim ofanzivama.
st.jepan st.jepan 23:25 23.12.2010

Re: A jel'

Da li su Vam o tome pričali i Vaši roditelji i da li više verujete njima ili ovim novoikomponovanim istorišarima koji se takođe podsmevaju neprijateljskim ofanzivama.

Pricali su mi samno o sopstvenim neposrednim iskustvenim saznanjima, nisu se upustali u razmatranje globalne situacije.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 16:14 21.12.2010

Prijatelju..

Ja 22. decembar shvatam svojim praznikom...
Tada je napravljena prva, značajna manevarska jedinica NOVJ. Zapravo, preteča prave Titove vojske. I gle čuda, sve Srbijanci i Crnogorci...Baš zanimljivo da ovi novi državni istoričari što četnike prave "antifašistima" ne pominju tu činjenicu. Beže od 1. proleterske, kao đavo od krsta. Jer ne uklapa se u njihovu matricu, da je Titova vojska bilka sastavljena samo od Srba van Srbije i drugih...a da je Srbija bila Dražina (antifašistički), po nuždi Nedićeva, i tek po retkom izboru Ljotićeva..
Ljotić im je mnogo draži od Tita,Nedić mučenik koji zaslužuje oreol sveca, a Draža, šta da ti kažem, idol..E sad kad tako rasporede "zasluge" moraju naći zločince. I vidi ko su im zločinci...najviše Srbi van Srbije...pa tako najviše pored Tita apostrofiraju, 6. Ličku, 5. Krajišku, 7. Banijsku, 2. Dalmatinsku,2. Crnogorsku...
Samo ima jedna nevolja..laž kratko traje..
Sretan nam sutrašnji praznik prijatelju..eto..
Milan Karagaća Milan Karagaća 16:28 21.12.2010

Re: Prijatelju..

Hvala ti Drago na ovom sadržajnom komentaru i to je upravo ono što nečiji unuci i praunuci ne žele da vide, a kao što vidimo ima čak i potomaka nosilaca spomenice koji od šume ne vide drveće.
Čudo je da se se neki uhvatili Staljinovog rođendana a ne smeta im što se u Srbiji tokom poslednje tri godine utrkivalo koje će selo i varošica pre Putin da proglasi počasnim građaninom. Priznajem da je onda bilo servilnosti prema Staljinu, ali je servilnost nekih sadašnjih tek servilna.
sentinel26 sentinel26 16:30 21.12.2010

Re: Prijatelju..

Drago Kovacevic
Ja 22. decembar shvatam svojim praznikom...
Tada je napravljena prva, značajna manevarska jedinica NOVJ. Zapravo, preteča prave Titove vojske. I gle čuda, sve Srbijanci i Crnogorci...Baš zanimljivo da ovi novi državni istoričari što četnike prave "antifašistima" ne pominju tu činjenicu. Beže od 1. proleterske, kao đavo od krsta. Jer ne uklapa se u njihovu matricu, da je Titova vojska bilka sastavljena samo od Srba van Srbije i drugih...a da je Srbija bila Dražina (antifašistički), po nuždi Nedićeva, i tek po retkom izboru Ljotićeva..
Ljotić im je mnogo draži od Tita,Nedić mučenik koji zaslužuje oreol sveca, a Draža, šta da ti kažem, idol..E sad kad tako rasporede "zasluge" moraju naći zločince. I vidi ko su im zločinci...najviše Srbi van Srbije...pa tako najviše pored Tita apostrofiraju, 6. Ličku, 5. Krajišku, 7. Banijsku, 2. Dalmatinsku,2. Crnogorsku...
Samo ima jedna nevolja..laž kratko traje..
Sretan nam sutrašnji praznik prijatelju..eto..


Revidiranje na djelu...

Gradjani Beograda koji žive na Vračaru su se "oslobodili" Prve proleterske i njenog prvog komesara Filipa Kljajića Fiće i ulici koja je nosila njegovo dali ime Patrijarha Varnave koji je svakako zaslužniji za njihovu slobodu...
Nije lako ispraviti "greške", ali biće još ispravki...


Milan Karagaća Milan Karagaća 17:12 21.12.2010

Re: Prijatelju..

Da , a evo i podataka
. Po mestu rođenja oni su bili iz:

- Srbije 6.667 (47 posto)

- Bosne i Hercegovine 2.424 (17 posto)

- Hrvatske 2.115 (15 posto)

- Crne Gore 1.063 ( 8 posto)

- Slovenije 77 ( 0,5 posto)

- Makedonije 72 ( 0,5 posto)

- Italije 780 ( 5,5 posto)

- nepoznato 882 ( 6,2 posto)

Na njenom ratnom putu poginulo je 4.818 ili 34 posto ukupnog sastava; ranjeno je oko 14.000. Veliki broj boraca ranjavan je više puta, a skoro 90 posto jednom ili, čak, pet puta.

Broj poginulih povećavao se iz godine u godinu:

-u 1941. godini poginulo je 9

- u 1942. godini poginulo je 376

- u 1943. godini poginulo je 1.508

- u 1944. godini poginulo je 1.265

- u 1945. godini poginulo je 1.660

Od boraca i starešina iz stroja u Rudom slobodu je dočekalo 548 ili 46,2 posto.

Nacionalni sastav boraca:

- Srba 9.426 (67 posto)

- Hrvata 1.776 (12,6 posto)

- Crnogoraca 1.076 ( 7,6 posto)

- Muslimana 301 ( 2,1 posto)

- Slovenaca 85 ( 0,6 posto)

- Makedonaca 29 ( 0,2 posto)

- Italijana* 951 ( 6,7 posto)

- Mađara 82 ( 0,6 posto)

- Jevreja 66

- Albanaca 42

- Bugara** 26

- Rusa 25

- Poljaka 16

- Nemaca 10

- Slovaka 10

- Čeha 4

Prijatelju, oni su toliko bahati da ih čak ni činjenice ne interesuju, a neka ih bude sramota što ih ne interesuju ni toliki izginuli.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana