Društvo| Ljudska prava| Politika

Fata iz Konjević Polja

libkonz RSS / 14.10.2010. u 14:18

Boris Dežulović mi je jedan od omiljenih autora sa ovih prostora. Svi mi volimo da čitamo njegove kritičke tekstove o svojoj domovini, ali je pitanje koliko nam se dopada kada smo mi na tapetu. Tekst Borisa Dežulovića prenosim u celosti:

Dozlaboga je već istrošena moralistička fraza kako svatko treba najprije počistiti u svom dvorištu, pa tek onda viriti u susjedovo.

Dozlaboga istrošena, a ne da se potrošiti. Preduboko je u balkanski genotip našeg čovjeka ukopan refleks da se penje na prste i isteže vrat preko plota, uzrokujući endemsku ukočenost vrata koja mu onemogućava da se osvrne po svojoj avliji. Iza leđa mu cijeli deponiji njegova vlastitog smeća, masovne mu grobnice nikle po dvorištu kao krtičnjaci, iz kuće dopiru leleci i jauci, a on stoji kraj plota na međi, rastegao se koliko god je velik - a najveći je od sviju - pa preko visokoga zida ograde gleda je li komšiji konačno crkla krava, da može po selu govoriti kako mu je mrtva krava u avliji.

Takvi ne razumiju zašto bi oni počistili svoje dvorište, kad susjed nije: tako uhvaćeni u vlastitu logičku zamku cijele svoje male, uzaludne živote potroše u virenjem preko ograde. Ima, međutim, i onih čija je logička zamka mnogo složenija. Što, recimo, dozlaboga istrošena moralistička fraza kako svatko treba najprije počistiti u svom dvorištu znači Fati Orlović iz Konjević Polja?

Zlosretna je Fata - svi već znate tu priču - vrativši se prije jedanaest godina iz ratnog progonstva u svoje selo kraj Bratunca, u dvorištu zatekla pravu, pravcatu crkvu. Svašta su, ne kažem, u posljednjem ratu prognanici i izbjeglice po povratku nalazili u svojim dvorištima, i ruševine i nadogradnje, gradili su ljudi na tuđemu, računajući da će dovijeka tu biti, i poljske zahode i staje i garaže i cijele kuće, a Fati Orlović iz Konjević Polja u dvorištu, tik do kuće, nikla velika, bijela pravoslavna crkva Usjekovanja glave svetog Jovana Krstitelja sa sve zvonikom.

Sve od tada, punih jedanaest godina Fata pokušava počistiti u svom dvorištu, ali ne ide. Obraćala se ona i općini i sudu i policiji i visokim predstavnicima i strankama i premijerima, cijeli je svijet čuo za njezin nesvakidašnji problem, ima i tri godine da je Milorad Dodik svečano objavio da je problem riješen i da su za premještanje crkve iznađeni i novac i zemljište, a crkva još stoji na njenom. Uzimala je u nemoćnom bijesu pravdu i u svoje ruke, ometala liturgije i rastjerivala bogosluženja, tukla se s uljezima u svojoj avliji, tukli bogami i oni nju, završavala je i na policiji, i na sudu, i u bolnici, ali hram svetog Jovana Krstitelja i dalje joj pred kućom.

Drugi ljudi, eto, iz avlije tjeraju djecu kad zajebavaju psa ili kradu trešnje, a Fata Orlović iz dvorišta tjera popove, vladike i episkope. Nije starijim ljudima ni sa djecom lako, a kamoli sa popovima. Prošlu subotu, recimo, na bajramsko jutro joj pod prozorom udarili zvoniti sa zvonika. Vele, krsna slava svetog Jovana. A sveti Jovan vrti se u svom grobu u dalekoj Palestini: točno na dan kad je prije mnogo stoljeća nad njegovim grobom u Sebasti posvećena prva crkva svetog Jovana i koji se obilježava kao dan Jovanove smrti, obilježava se tako u dalekoj Bosni, u crkvi podignutoj na tuđoj zemlji, smrt sveca koji je glavu izgubio upravo zato što je Irodu ponavljao Božju zapovijed da "ne poželi tuđe".

Nisu vjernici okupljeni u Fatinoj avliji čuli gdje se sveti Jovan vrti u grobu, ali su zato čuli Fatu. Izašla ona da rastjera neodgojenu čeljad - jer nije lijepo ni pristojno muslimanima po njihovim dvorištima na bajramsko jutro zvoniti s crkvenog zvonika - a završila u bolnici u Tuzli. S krvavom rukom i optužbom da se sama ozlijedila. Napali Fatu i lokalni Srbi, i srpski mediji, i srpski političari iz Bratunca, da je krenula na okupljene svećenike i vjernike ciglom, pa se sama ciglom izrezala.

Pretpostavimo za potrebe ovog ogleda da je istina što kažu za Fatu, pa se upitajmo, braćo i sestre u Hristu, zašto bi starica sama sebi razrezala ruku. Zar samo zato da optuži Srbe kako su je napali u njenom dvorištu? Koje bi dokaze zlosretna Fata imala da joj Srbi upadaju u avliju, osim jedne obične pravoslavne crkve sa zvonikom što joj se koči na mjestu gdje drugi ljudi imaju garažu? Vjerojatno je, otkrit ćemo valjda uskoro, Fata Orlović sama podigla i tu crkvu, sve da napakosti bosanskim Srbima.

Otkud joj, uostalom - cigla?

Shvatili ste sad, braćo i sestre u Hristu, da je Fata Orlović sama sebe razrezala opekom iz jednostavnog razloga što ona opekama rukovati ne zna. Kako to, naime, da se ciglom nije razrezao nijedan srpski neimar što je prije četrnaest godina u njenom dvorištu gradio crkvu Usjekovanja glave svetog Jovana Krstitelja? Hiljade cigli ugrađeno je u Jovanov hram, deseci ljudi slagali su njegove bijele zidove, a nijedan se bogami nije porezao.

To je zato što oni koji su u Fatinoj avliji gradili crkvu znaju rukovati opekama. Krv na njihovim rukama, ako vas to zbunjuje, nije naime od oštrih cigli.

Pa kad tako oni što su prije mnogo godina otjerali Fatu Orlović i njenu djecu, i ubili joj muža, odmahnu rukom prema Fati u bolničkom krevetu - podsjećam da za potrebe ovog teksta još pretpostavljamo kako se sama ozlijedila - kakvim se čudom čuditi kad od nje i njene muslimanske braće pravednički zagrme kako im, govoreći o crkvi u Konjević Polju, valja najprije počistiti u vlastitom dvorištu. Pa u časopisu "Patriot", recimo, podsjećaju na džamiju koja je u Stuparima kraj Kladnja podignuta na srpskoj zemlji, ili onu u Bradini, sagrađenoj na ruševinama srpske kuće.

A nesretna Fata Orlović ništa drugo i ne traži, nego da počisti u vlastitom dvorištu.

U autentičnom bosanskom loncu paradoksa i apsurda, ne daju muslimanki Fati da svoje dvorište počisti isti oni što od muslimana traže da najprije počiste svoje dvorište. Teško je nekome sa strane shvatljiva ta logička zamka.

Preduboko je, naime, u balkanski genotip našeg čovjeka ukopan refleks da se penje na prste i isteže vrat preko plota, uzrokujući endemsku ukočenost vrata koja mu onemogućava da se osvrne po svojoj avliji. Iza leđa mu uredno, etnički čisto dvorište, lijepa trava izrasla tamo gdje je nekad bila džamija, a on stoji kraj plota na međi, rastegao se koliko god je velik - a najveći je od sviju - pa preko visokoga zida ograde gleda kako komšije iz pravoslavne crkve Usjekovanja glave svetog Jovana Krstitelja nisu u stanju očistiti svoje dvorište, i otjerati onu drsku muslimanku što je sagradila kuću u njihovu dvorištu, pa galami na krsnu slavu i gađa okupljene ciglama.

Dozlaboga je već istrošena moralistička fraza kako svatko treba najprije počistiti u svom dvorištu, pa tek onda viriti u susjedovo. Dozlaboga istrošena, a ne da se potrošiti.

Ovim ispunjavam obećanje kolegi blogeru ed_novipazar da ću na svom blogu otvoriti ovu temu. Svoj komentar ću dati van glavnog teksta, među ostalim komentarima. 

Tagovi



Komentari (13)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

libkonz libkonz 14:20 14.10.2010

Moj komentar

Smatram da se podizanje ove crkve odigralo u vreme sveopšteg ludila. Ono što činjenica to je da ovaj slučaj zloupotrebljavaju i ekstremisti sa obe strane. Jedni ubeđuju Fatu Orlović da bi bilo izdaja kada bi imanje prodala srpskoj crkvi, drugi se protive preseljenju crkve koja nema nikakvu funkciju jer u Konjević Polju već godinama nema Srba. A situacija sa crkvom u dvorištu Fate Orlović je samo jedna od vatri koje tinjaju u Bosni i Hercegovini i prete da se razbukte jednog dana. I ta nepismena žena je shvatila neke stvari i izjavila: Meni je krivo što me predstavnici vlasti koje smatram svojim nisu zaštitili u ovih 11 godina. Služim im samo za ubiranje političkih poena, dok se oni zajedno s onima koji me maltretiraju, grle i ljube po kafanama.
medjutim92 medjutim92 14:41 14.10.2010

Re: Moj komentar

U Zvorniku je na mestu džamije i muslimanskog groblja sazidana zgrada. Što je sigurno sigurno.

Verujem da primera ima na desetine.. nažalost..

Uostalom, naviklo se ovde da se tuđe ruši bez pitanja.. kako su nestale silne crkve po Vojvodini posle 1945, a na njihovom mestu podizano svašta drugo?
Milan Karagaća Milan Karagaća 17:26 14.10.2010

Re: Moj komentar

Crkva je podignuta kada se mislilo da se svi muslimani pa i Fata trebaju vratiti svojim pravoslavnim i srpskim korenima ili ih neće biti, kako je to mudro formulisao dr.V.Šešelj obrazlažući u HT svoju humanitarnu politiku i misiju tokom ratova na prostoru bivše Juge.
E sada, neka mi neko objasni ima li razlike između onih što rušili pravoslavne crkve u BiH i na Kosovu i onih što su rušili i palili džamije ili na mesto džamija pravili zgrade, odnosno na mesto srušenih crkava pravili zgrade.
loader loader 01:40 15.10.2010

Re: Moj komentar

Ono što činjenica to je da ovaj slučaj zloupotrebljavaju i ekstremisti sa obe strane.

Viđamo, skoro svakoga dana, da se neka pitanja tako usijaju i rasplote, da ih je naposletku nemoguće rešavati. Mogu samo da se konzerviraju, dok adrenalin podbunjivača vremenom ne padne na neki normalniji nivo, ili dok (ipak verovatnije) ne dođe neka naredna, manje animalna generacija sa obe strane, koja će kazati ono najjednostavnije i po sve dobro - hajde da vidimo da taj i taj problem nekako rešimo.

I kad izgleda da je beznadežno loše, treba naći elemente da se situacija kapitalizuje, za nešto korisno. Fatin slučaj je gore opisan. Niko ne bi poželeo da se to njemu dešava. No, kad se već desilo, postalo je interesantno za blog. A to je ipak jedno od sredstava javne komunikacije, gde problemi kao što je ovaj postaju nauk za mnoge druge. Neki će se stideti, neki će biti zbunjeni, a neki će shvatiti puno iz ovog bloga.

jacHa. jacHa. 14:27 14.10.2010

ja bih

zabranila daljnje zidanje crkava, a polovini postojećih bih promenila namenu u nešto društveno korisno.
izvini za digresiju, žao mi je fate, to sprdanje sa njenim životom je skandalozno.
gorran2 gorran2 18:27 14.10.2010

Jedno empirijsko zapažanje

Tokom decenija zapazio sam jednu empirijsku korelaciju. Krajem osamdesetih na površini Vračarskog platoa nikao je hram svetog Save, i krenuo da raste u vis. Istovremeno, naš društveni organizam počeo je da slabi.



U međuvremenu, ta pojava je metastazirala. Danas su narasle ili još rastu crkvice na svakom ćošku.
U svakom slučaju, kako je ova pojava napredovala, naše društvo postajalo je sve bolesnije. Naravno, to ne mora ništa da znači.

A opet - ko će ga znati - možda i ima tu neke veze.
sonja.m sonja.m 20:21 14.10.2010

fata

I, zvini mnogo dugacak i ozbiljan post( za veceras).
Procitala naslov i na preskoke po malo,
Ali, ja imam macku Fatu i eto to sam morala da kazem.
kukusigameni kukusigameni 21:16 14.10.2010

Pecuj, Madjarska

Džamija-crkva na trgu Széchenyi tér, je nekadašnja Džamija Gazi Kasim Paše iz otomanskog perioda pretvorena u hrišćansku crkvu, ali je jedina učinjena promena Isusovo raspeće postavljeno iznad mihraba, niše u zidu okrenute ka Meki. Čak su i originalni arapski natpisi u unutrašnjosti ostali netaknuti.


yugaya yugaya 08:11 15.10.2010

Re: Madjarska

kukusigameni
Džamija-crkva na trgu Széchenyi tér, je nekadašnja Džamija Gazi Kasim Paše iz otomanskog perioda pretvorena u hrišćansku crkvu, ali je jedina učinjena promena Isusovo raspeće postavljeno iznad mihraba, niše u zidu okrenute ka Meki. Čak su i originalni arapski natpisi u unutrašnjosti ostali netaknuti.


Srpska crkva u Tabanu,budimska strana, sravnjena sa zemljom 1949.


Jadni su i oni koji crkve u tudjim dvoristima bez dozvole grade, i oni kojima zvona tudjeg hrama na sopstveni praznik paraju usi.
mikimedic mikimedic 21:48 14.10.2010

fantastican clanak dezulovica

kao i obicno.

ranije sam cesto prolazio kroz konjevic polje i tacno znam gde se nalazi fatino imanje. sablasno prazno mesto na kome na ulazu stoji (bar je godinama stajao) grafit 'seseljevo'.

za fatu

ed_novipazar ed_novipazar 13:59 15.10.2010

...

Ovim ispunjavam obećanje kolegi blogeru ed_novipazar da ću na svom blogu otvoriti ovu temu. Svoj komentar ću dati van glavnog teksta, među ostalim komentarima.

Kolega bloger ed se srdacno zahvaljuje

Slucaj Fate iz Konjevic Polja se moze posmatrati sa vise aspekata. Ono sto mene kao vjernika u cijelom ovom slucaju iznenadjuje je ponasanje SPC. Mogu da shvatim da neko podigne vjerski objekat iz inata, iz obijesti. Desava se. Pogotovu mogu da shvatim da se to desi u ratu. Mnogi ljudi iako deklarativno vjeruju zapravo ne razumiju sustinu vjere. Ali, da predstavnici jedne vjerske zajednice cak i poslije toliko godina ne cine nista da se ova nepravda ispravi, to ne mogu da razumijem. Volio bih da cujem neko racionalno objasnjenje.
libkonz libkonz 14:29 15.10.2010

Re: ...

Na žalost, SPC ne može da se očisti preko noći, ali je počelo sa Artemijem. Vasilije je veliki problem za SPC, uz još neke vladike, a teško je normalno rešavati stvari u njegovoj eparhiji dok je on tamo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana