Društvo| Ljudska prava| Roditeljstvo

Inkluzija - eksperiment ili strategija (?!)

natasavb RSS / 31.08.2010. u 11:45

Kakav dan!

 

      Dobih poziv da odem na pres konferenciju Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije pod nazivom "Inkluzija - eksperiment ili strategija ".Kad krenuše, na početku, sa pričom o mokrim čvorovima i fiskulturnim salama (priča koju valjda i vrapci znaju), pokajah se, ali kad dođe red na gospođu defektološkinju, shvatih da je ipak vredelo. Svašta nešto saznah od nje, a kad još pročitah pres materijal koji smo dobili, oči mi se otvoriše. Čuh konačno i ko je taj krivac što se uvodi tamo neka konkluzija*, pardon inkluzija ( *reče čovek koji radi u prosveti). Nećete verovati, ali evo  šta reče juče defektološkinja i ne trepnu. Za sve je ustvari kriv "tamo neki štreber koji je imao prosek deset nula nula, pa nije mogao da uđe u nastavu jer ne može to da radi. Ostaće on na fakultetu, pa će da smisli neki projekat koji će da donese pare". Nisam vernik, ali umalo ne počeh da se krstim i levom i desnom.

      Ali nije to sve . Ukaza mi na to da, osim što treba da završim defektolški fakultet, da bih umela da živim sa svojim detetom (seminari se ništa ne računaju, nauka je to!), pod hitno moram i na pravo ili da potražim nekog pravnika da me posavetuje šta je najbolje za moje dete jer "veliki broj roditelja dece sa posebnim potrebama potiče iz socijalno depriviranih sredina, niskog je obrazovanja, a često se radi i o familijarnoj problematici, pa su to roditelji sa ozbiljnim emocijalnim, socijalnim i intelektualnim problemima koji zahtevaju pomoć, podršku, edukaciju i koordinatora-savetnika koji će im pomoći u donošenju ispravne odluke u vezi školovanja deteta". ( Za ovo im ne gine tužba više udruženja.)

      Takođe shvatih da nisam u toku ni sa rečnikom jer čuh da se pominje neko "inkludirao dete" i da jedno ADHD dete (ADHD mu je ime?) koje treba obuzdati ( ?! ) vredi za desetoro normalne dece (ovo koje ima ADHD je valjda nenormalno! ).

      Definitivno ja imam neke čudne izvore informacija jer one koje dolaze do mene izgleda ne stigoše i do gospode iz Unije. Ja već godinama slušam o inkluziji i o tome šta minstarsvo radi i planira tek da uradi po tom pitanju, ali oni rekoše da se inkluzija uvodi neplanski i stihijski, na mala vrata. Do mene nekako dođe i "Priručnik za rad sa decom sa smetnjama u razvoju" i "Vodič za unapređivanje inkluzivne obrazovne prakse", izdat 2007, ali oni nisu ni  čuli da to postoji. Svašta nešto saznah o IOP-u (indivudualnom obrazovnom planu), a oni ni ko će ga raditi, ni kako će to izgledati, već samo da će prosvetni radnici snositi odgovornost, "a time ujedno biti i žrtve". Izgleda da smo i različita istraživanja čitali jer ljudi iz Unije kažu da je ovo stav skoro svih prosvetnih radnika, a može se reći i roditelja(?!), da inkluzija bar za sada nije dobro rešenje, samo ne htedoše nikako reći na osnovu kog i kada sprovedenog istraživanja/ankete dođoše do takvog zaključka.

      Najviše me dirnuše svojom pažnjom za nadarenu decu. Kad pročitah da će se "uvođenejem inkluzije u naše škole smanjiti kvaliet obrazovanja dece bez ometenosti, pri čemu posebno mislimo na nadarenu decu", setih se koliko su do sada uradili i kako su podržavali te nadarene. Ali mora da je to sve maslo onog štrebera sa prosekom 10,00 jer mu ne treba konkurencija na fakultetu i u pisanju projekata.  

 

Ne želim da umanjim stvarne probleme prosvetnih radnika i njihove opravdane zahteve za promenama, ali pitanje inkluzije nije političko pitanje i stvar potkusurivanja zaposlenih u školama i Ministarstva prosvete, već suštinsko pitanje za moje dete i svu ostalu decu.

 

      Današnjoj konferenciji su prisustvovali i ljudi koji su učestvovali u izradi novog Zakona i kako je o svemu ovome bilo reči na blogu poslednjih dana, evo izjave Ministarstva povodom ove konferencije.

 

Поводом одржане конференције за медије коју је организовала Унија синдиката просветних радника Србије под називом “Инклузија-експеримент или стратегија”, Министарство просвете даје следеће саопштење:
Септембра 2009. године донет је Закон о основама система образовања и васпитања у којем су јасно назначени општи исходи и стандарди васпитања и образовања, као и принципи обезбеђивања квалитетног образовања за сву децу, уважавајући њихове образовне потребе. Ово законско решење обезбеђује могућност образовања у редовном школском систему или у специјалној школи у зависности од процене потреба и мишљења интерресорне комисије које формирају општине.
Законске одредбе се ослањају на Конвенцију о правима детета Уједињених нација, Конвенцију о правима особа са инвалидитетом Уједињених нација, ратификоване јула 2009, на Правце развоја образовања деце са сметњама и тешкоћама у развоју коју је израдио Завод за унапређивање образовања и васпитања 2006, на Национални извештај „Инклузивно образовње - пут будућности“ за УНЕСКО 2008, Акциони план за образовање Рома у оквиру Декаде интеграције Рома 2005-2015, на искуства пројекта Савеза учитеља Србије и партнерских организација „Инклузивно образовање -од праксе ка политици 2005-2009“ и низа других пројеката. 
Министарство просвете у циљу подршке школама у имплементацији законских одредница које се тичу образовања деце из осетљивих група, предузело је следеће активности:
- У сарадњи са 9 партнерских образовних установа (основне и средње школе), у току школске 2009/2010. године развијан је функционални модел инклузивног образовања. 
- Реализовано је преко 220 обука на тему “Инклузивно образовање и индивидуални образовни план” коју је прошло по пет представника свих основних школа у Србији, укључујући и школе за образовање деце са сметњама у развоју, као и представници средњих школа (укупно 7500 просветних радника).
- Изабране су установе за програм „Тестирање инклузивног програма у 25 партнерских установа у Србији“ којим ће се разрадити пакет обука за развој капацитета за инклузивно образовање.
- У сарадњи са Заводом за унапређивање образовања и васпитања, изабрано је 20 школа за образовање ученика са сметњама у развоју за програм "Подизање капацитета школа за образовање ученика са сметњама у развоју у Републици Србији".
- Објављен је и позив за подношење пријава основних школа и гимназија за укључивање у програм "Оснаживање школа за инклузивно образовање“ у који ће бити укључено преко 300 школа. Конкурс је отворен за све основне школе и гимназије у Србији. 
- Припремљени су важни правилници за примену одредница из Закона о основама система образовања и васпитања, посебно за образовање деце из осетљивих група, као што су Правилник о процени потреба за додатном образовном, здравственом и социјалном подршком детету/ученику и Правилник о ближим условима за доношење индивидуално образовног плана.
- У изради је Правилник о оцењивању и Правилник о препознавању облика дискриминације у образовању.
- Именован је Координациони тим за инклузивно образовање Министарства просвете, Имплементациони тим који чине координатори за инклузивно образовање из свих школских управа, као и мрежа подршке за инклузивно образовање на нивоу школских управа. Информација о мрежи подршке ће бити објављена на сајту Министарства и достављена свакој школи.

Министарство просвете ће наставити са активностима оснаживања и пружања подршке школама у примени и развоју инклузивног образовања.




Komentari (190)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

bocvena bocvena 11:59 31.08.2010

Sad na brzinu, a kasnije opširnije!

Prisustvovala sam istoj konferenciji i stvarno je bilo mučno. Kao prosvetni radnik (iako ne član tog sindikata) osećam na svojoj koži sve ono o čemu su ljudi iz Unije na početku govorili - socijalna pitanja, tehnološki viškovi, manjak dece u školama, glomazno ministarstvo, nedostatak vizije u obrazovanju, stihijsko delovanje i zamerka da država nije dovoljno temeljno odradila pripreme za inkluziju (mnogo je toga u pripremi, a već je trebalo da bude u funkciji), ali...prosto sam se zapitala ako su ovo ljudi koji će na terenu tu inkluziju sprovoditi, onda smo ga ugasili.
Možete na njihovom sajtu pročitati njihovo vidjenje jučerašnje konferencije, a na sajtu Medija centra video snimak, pa uporedite.
Javljam se kasnije!
antioksidant antioksidant 12:02 31.08.2010

Re: Sad na brzinu, a kasnije opširnije!

чисто да се да наговештај колико "неразумевања" у комуникацији постоји
natasavb natasavb 12:09 31.08.2010

Re: Sad na brzinu, a kasnije opširnije!

antioksidant
чисто да се да наговештај колико "неразумевања" у комуникацији постоји

Hvala AO. Baš sam htela da okačim link.
Gledala sam ponovo snimak i čitala ovo njihovo viđenje i prosto da čovek ne poveruje.
Svi koji su se javili da postave pitanje su se odmah predstavili i ko su i čime se bave, a vidim u tekstu piše da su ih kumili i molili da to kažu, ali nisu dobili odgovor.
bocvena
ali...prosto sam se zapitala ako su ovo ljudi koji će na terenu tu inkluziju sprovoditi, onda smo ga ugasili.

O ovome i ja stalno mislim od juce, a ovaj njihov tekst o jučerašnjoj konfernciji me dokusuri.
Krugolina Borup Krugolina Borup 12:21 31.08.2010

Re: Sad na brzinu, a kasnije opširnije!

ali...prosto sam se zapitala ako su ovo ljudi koji će na terenu tu inkluziju sprovoditi, onda smo ga ugasili.


Čitajući ovaj blog, upravo sam ovo pomislila.
natasavb natasavb 12:48 31.08.2010

Re: Sad na brzinu, a kasnije opširnije!

Krugolina Borup
ali...prosto sam se zapitala ako su ovo ljudi koji će na terenu tu inkluziju sprovoditi, onda smo ga ugasili.


Čitajući ovaj blog, upravo sam ovo pomislila.

Napisah gore da i ja o tome razmisljam, ali i sve ove crne misli pokusavam da skrenem i na ljude koji rade u prosveti, a koje sam upoznala na nekom drugom mestu.
Pre nešto više od godinu dana u okviru MIDWAY projekta smo imali dvodnevni seminar (mislim da sam ovo već pominjala, ali moram opet) u kojem su učestvovali zaista divni ljudi koji se vec godinama i bez Zakona bave uključivanjem dece u redovne škole i to rade veoma uspešno.

Jasno mi je da nije sve urađeno onako kako bi mnogi želeli, ali ne znam zaista do kada će ljudi sedeti i čekati da im se sve donese na noge.
Pre dva meseca sam prisustvovala tribini o inkluziji u Opstini Novi Beograd.
Jedan od predavača je bio prof. Branislav Brojčin i kada je krenuo da prikaže kako to izgleda u drugim zemljama (jer postoje razni modeli, zavisno od uslova) grupa učiteljica ga ja grubo prekinula sa pričom šta ti tu nama pričaš kako je kod njih, mi hoćemo da vidimo kako je kod nas.
Ne shvataju da je inkluzija proces i da same moraju da učestvuju u tom procesu i pronalaženju rešenja.
jamari jamari 12:12 31.08.2010

konkluzija-inkluzija, sve ti je to isto...

Sviđa mi se odgovor Ministarstva, a ovi što umišljaju da su oni pokusni kunići i da je njima teško...uffff...

natasavb natasavb 13:08 31.08.2010

Re: konkluzija-inkluzija, sve ti je to isto...

jamari
Sviđa mi se odgovor Ministarstva, a ovi što umišljaju da su oni pokusni kunići i da je njima teško...uffff...


Meni se najviše svideo onaj deo o žrtvama, a i kad je defktološkinja napravila poređenje sa kozmetučkim preparatima na kojima piše da nisu testirani na životinjama.
Možda su mogli i više da urade (uvek može više, zar ne?:)), ali nije istina da Minstarsvo NIŠTA nije uradilo i zaista je dobro što su rekli šta je do sad urađeno.
Malo su pretrali sa pričom o seminaru od dva dana.
Naša škola (škola koju pohađa moje mlađe dete, a do skoro i starije) se ukljucila u projekat koji je omogučio da deset zaposlenih iz škole ode na još jedan akreditovani semniar o inkluziji, pored tog koje je organizovalo Ministarstvo (moracu da saznam kako se zove inace ce ostati seminaroddvadana).
ivankagrump ivankagrump 12:15 31.08.2010

Rad sa nadarenom decom

objektivno jeste problem. Nedavno mi je jedan decak rekao da kod njega u odeljenju 18 djaka dobija jedinice na pismenom iz matematike a 6 dobija prelazne ocene, od toga 4 petice. Meni to zvuci kao da je program prilagodjen za to cetvoro dece, i da velika vecina ne moze da ga prati. Ali kada bi program prilagodili vecini, sta bi onda bilo sa to cetvoro, da li bi uopste morali da se trude i da rade na sebi kada ih program ne stimulise jer je previse lak? Ne znam da li je ta ideja protivna inkluziji, ali mislim da bi svima njima bolje bilo kada bi ih podelili u odeljenja po sposobnostima, i kada bi program prilagodili svakom odeljenju posebno.
mladen.mladen mladen.mladen 12:26 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

IOP - indivudualni obrazovni plan...

nema prilagodjavanja nikoga i nikome.
anakcosa anakcosa 12:27 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

razmisli opet!


mislim da bi svima njima bolje bilo kada bi ih podelili u odeljenja po sposobnostima, i kada bi program prilagodili svakom odeljenju posebno.


I sta bi onda bilo? Odlikasi sa odlikasima, ponavljaci sa ponavljacima... deca sa pp sa decom sa pp, i opet smo na pocetku, jos i gore! Deca treba da budu sva zajedno, da bi "vukli" jedni druge, stimulisali na bolje, na napred!
A i kad sam ja bila u osnovnoj, bilo je nastavnika koji su znali da kazu "Samo Bog i ja znamo za 5!"
ivankagrump ivankagrump 12:38 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

A sta je taj IOP zapravo? Znaci li to da svako dobija razlicite zadatke recimo na pismenom iz matematike?

Ja znam da nikada nisam morala da se potrudim, da sednem i ucim, i taj nedostatak radnih navika mi se na fakultetu obio o glavu. Ako znam da pismeni mogu da uradim za 5 a da ne pipnem knjigu, sta ce da me natera da ucim?
mladen.mladen mladen.mladen 12:52 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

sta ce da me natera da ucim?

isto što i sve ostale - interesovanje. ne postoji mogućnost naterati nekoga na intelektualni rad, čak ni potpkupiti ga..
natasavb natasavb 12:52 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

ivankagrump
A sta je taj IOP zapravo? Znaci li to da svako dobija razlicite zadatke recimo na pismenom iz matematike?

Ja znam da nikada nisam morala da se potrudim, da sednem i ucim, i taj nedostatak radnih navika mi se na fakultetu obio o glavu. Ako znam da pismeni mogu da uradim za 5 a da ne pipnem knjigu, sta ce da me natera da ucim?

Snežana Lazarević je o IOP-u pisala kod mlekac na blogu, pa da ne ponavljam ovde.
Poenta je u tome što onaj ko radi u prosveti i ko treba da ga pravi,ima način da sazna kako se to radi. Naravno da ako želi.
ivankagrump ivankagrump 13:00 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

mladen.mladen
sta ce da me natera da ucim?

isto što i sve ostale - interesovanje. ne postoji mogućnost naterati nekoga na intelektualni rad, čak ni potpkupiti ga..


Deca, pa i nadarena, uce onoliko koliko moraju. Recimo ako je dete ambiciozno i zeli sve petice, ucice onoliko koliko je potrebno da bi imalo sve petice. A ponekada to znaci da ce uciti malo ili nimalo. I to je to. Ipak su to samo deca, imaju neka druga, decja interesovanja, i retki su oni koji iskreno zele da idu above and beyond the call of duty.
NNN NNN 13:38 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

Ja sam nekad bio nadaren, a sad ... blogujem
maca22 maca22 14:34 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

NNN
Ja sam nekad bio nadaren, a sad ... blogujem

awwww
Jukie Jukie 14:41 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

anakcosa
razmisli opet!
mislim da bi svima njima bolje bilo kada bi ih podelili u odeljenja po sposobnostima, i kada bi program prilagodili svakom odeljenju posebno.I sta bi onda bilo? Odlikasi sa odlikasima, ponavljaci sa ponavljacima... deca sa pp sa decom sa pp, i opet smo na pocetku, jos i gore! Deca treba da budu sva zajedno, da bi "vukli" jedni druge, stimulisali na bolje, na napred!

To se dešava u srednjoj školi. Odlikaši odu u gimnaziju, dvojkaši u škole u kojima je prag za upis 2.00, i onda su opet u odeljenjima kao ostala deca sa istim sposobnostima.
maca22 maca22 14:47 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

Sto bih ja (kao dete) vukla nekog huligana? Vucite ga vi matori.
natasavb natasavb 14:55 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

Jukie
anakcosa
razmisli opet!
mislim da bi svima njima bolje bilo kada bi ih podelili u odeljenja po sposobnostima, i kada bi program prilagodili svakom odeljenju posebno.I sta bi onda bilo? Odlikasi sa odlikasima, ponavljaci sa ponavljacima... deca sa pp sa decom sa pp, i opet smo na pocetku, jos i gore! Deca treba da budu sva zajedno, da bi "vukli" jedni druge, stimulisali na bolje, na napred!

To se dešava u srednjoj školi. Odlikaši odu u gimnaziju, dvojkaši u škole u kojima je prag za upis 2.00, i onda su opet u odeljenjima kao ostala deca sa istim sposobnostima.

Juki sustina inkluzije je da sva deca dobiju sansu da se skoluju, a ne da se od svih ocekuje i zahteva isto.
Prema podacima UNICEF-a 2002. godine 85% dece sa teskocama u razvoju nije bilo ukljuceno u bilo kakvu skolu. Taj broj se 2006. smanjio na 70%, ali je i to veoma mnogo.
U specijalne skole su godinama primana romska deca sa pseudo retardacijama, zbog loseg znanja jezika. Za neku decu je bilo nemoguce da se upisu i u te skole.
Inkluzija u skolstvu je samo deo inkluzije u celokupno drustvo, u cemu smo, nadam se de ces se sloziti sa mnom, veoma losi.
Svest ljudi je nateze promeniti.
Imamo Zakon o radu koji propisuje svakoj firmi da mora da primi odredjeni broj zaposlenih i skoro cujem za slucaj gde ja vlasnik firme rekao radnici da donese potvrdu da je invalid (ona nije osoba sa invaliditetom) inace ce ostati bez posla.
maca22 maca22 15:00 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

Samo da proverim: jel inkliuzija podrazumeva inkludianje i buducih vodja klanova? Jer takvi iz novina nikakvu vajdu nisu imali sto su sedeli sa finom decom u skoli (da ih vuku)
natasavb natasavb 15:10 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

maca22
Samo da proverim: jel inkliuzija podrazumeva inkludianje i buducih vodja klanova? Jer takvi iz novina nikakvu vajdu nisu imali sto su sedeli sa finom decom u skoli (da ih vuku)

Maco molim te budi jasnija sa svojim pitanjem, zaista ne razume sta zelis da kazes.
maca22 maca22 15:26 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

Izvini, malo sam pala s marsa na blog, pa sad citam tvoje prethodne blogovea, ne vladam ni terminologijom.
Dakle, zanima me koja ce sve deca biti obuhvacena inkluzijom? Verujem da inkluzija puno znaci deci.

Uz jedan izuzetak. Male buduci vodje klanova. Secam se u mojoj osnovnoj da je bilo par nasilnih smetala koje niko nije mogao ili umeo da izbaci i onda mi ostali jel, treba da se pazimo ledenica, da nas ne polome, a neke bogami i jesu, itd. Pa pitam da li ce i te nakaze biti inkluzirane.

edit: mada mi je pitanje besmisleno, jer oduvek i jesu bili ugurani medju ostali svet. Nista, izvini.
aleksandrapetkovic aleksandrapetkovic 16:12 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

IOP je individualni obrazovni plan i da, znači da učenici dobijaju različite zadatke. I ovakav plan može da se radi i za nadarenu decu jer i ona imaju posebne obrazovne potrebe, ne odgovara im propisani nastavni program.
natasavb natasavb 16:49 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

maca22
Uz jedan izuzetak. Male buduci vodje klanova. Secam se u mojoj osnovnoj da je bilo par nasilnih smetala koje niko nije mogao ili umeo da izbaci i onda mi ostali jel, treba da se pazimo ledenica, da nas ne polome, a neke bogami i jesu, itd. Pa pitam da li ce i te nakaze biti inkluzirane.

edit: mada mi je pitanje besmisleno, jer oduvek i jesu bili ugurani medju ostali svet. Nista, izvini.

Ne mislim da postoje deca koja su zla sama po sebi, da su rodjena takva.
Na odraslima, roditeljima i nastavnicima je da otkriju zasto se neko dete ponasa tako i da mu ukazu sta valja , a ste ne.
Skola je i vaspitna, a ne samo obrazovna ustanova , tako da je moj odgovor da, mislim da i deca koja imaju probelma sa ponasnjem treba da idu u redovne skole.
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:57 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

"Samo Bog i ja znamo za 5!"

Oduvek sam obožavala tu pretencioznost kojom se učitelji spuštaju na dečiji nivo, ocenjujući zapravo svoje znanje najvišom ocenom namenjenom - deci.

A, ostalo...šta reći, a ne zaplakati...
Jukie Jukie 18:35 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom


anakcosa
razmisli opet!mislim da bi svima njima bolje bilo kada bi ih podelili u odeljenja po sposobnostima, i kada bi program prilagodili svakom odeljenju posebno.I sta bi onda bilo? Odlikasi sa odlikasima, ponavljaci sa ponavljacima... deca sa pp sa decom sa pp, i opet smo na pocetku, jos i gore! Deca treba da budu sva zajedno, da bi "vukli" jedni druge, stimulisali na bolje, na napred!


Jukie
To se dešava u srednjoj školi. Odlikaši odu u gimnaziju, dvojkaši u škole u kojima je prag za upis 2.00, i onda su opet u odeljenjima kao ostala deca sa istim sposobnostima.

natasavb

Juki sustina inkluzije je da sva deca dobiju sansu da se skoluju, a ne da se od svih ocekuje i zahteva isto..

Jeste, baš sam se namerno potrudio da mi rečenica zvuči što neutralnije i da samo navedem činjenice
pošto inače imam običaj da sam sebi skačem u usta u diskusijama
Jukie Jukie 18:42 31.08.2010

kik

kik
Jukie Jukie 18:43 31.08.2010

Re:inkluzija dece sa agresivnim ponašanjem

maca22
Male buduci vodje klanova. Secam se u mojoj osnovnoj da je bilo par nasilnih smetala koje niko nije mogao ili umeo da izbaci i onda mi ostali jel, treba da se pazimo ledenica, da nas ne polome, a neke bogami i jesu, itd. Pa pitam da li ce i te nakaze biti inkluzirane. edit: mada mi je pitanje besmisleno, jer oduvek i jesu bili ugurani medju ostali svet. Nista, izvini.

Sudeći po amerikanskim iskustvima, tamo postoje posebni IEPi za poremećaje ponašanja*. Šta tačno piše u njima, ne znam.
Po onome što pepsi službe u našim školama zagovaraju, "dete ima pravo da se razvija u skladu sa svojim željama i sklonostima itd." što nažalost često znači da mali huligan ima pravo da huliganiše jer pepsi službe nemaju mehanizam da spreče dete da se tako ponaša. (a i to je bio jedan od razloga protesta ove grupe prosvetara kojoj nije važno samo povećanje plate)
*IEP (amer.) = IOP
maca22 maca22 18:45 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

natasavb

Ne mislim da postoje deca koja su zla sama po sebi, da su rodjena takva.
Na odraslima, roditeljima i nastavnicima je da otkriju zasto se neko dete ponasa tako i da mu ukazu sta valja , a ste ne.
Skola je i vaspitna, a ne samo obrazovna ustanova , tako da je moj odgovor da, mislim da i deca koja imaju probelma sa ponasnjem treba da idu u redovne skole.

Ja se slažem, nisam rekla da su rodjena losa, jasno da ih je neko zapustio ili unakazio.
Ali ako im NE MOGU pomoci, a ovima iz moje osnovne svakako u tome nisu uspevali, mora da postoji mehanizam da se takvo dete izbaci, jer mora da se izbaci. E taj mehanizam kod nas ne radi.

No vidim da se ovde govori o dečici sa sasvim drugim potrebama, pa da ne sirim vise na ovu stranu.
sixx sixx 20:19 31.08.2010

Re: Rad sa nadarenom decom

Ne mislim da postoje deca koja su zla sama po sebi, da su rodjena takva


Deca kao ljudi. Postoje pametni i glupi, vredni i lenji, sposobni i nesposobni, dobri i zli - od rođenja. Vaspitanje, obrazovanje i kompletna socijalna interakcija to može da koriguje, ali ne preobraćuje.

Razumem da je inkluzija jedan od elemenata opšte platforme određenih savremenih društava, ali ne verujem da je zbir pozitivnih efekata vredniji od negativnih. Efekti se vide na relativno malom broju slučajeva, ali se i taj mali broj navodi kao dovoljan razlog za inkluziju. Međutim, grubo govoreći, potencijalna korist za one sa donjeg kraja je potencijalna šteta za one sa gornjeg. Znam neke štrebere koji su i fizički i psihički stradali od siledžija iz svog razreda. Nas prvake su stariji đaci nemilosrdno zezali što delimo zgradu sa školom za decu sa posebnim potrebama. To je bilo pre 50 godina, ali se društvena klima od onda nije popravila. Naprotiv.

Unutar jedne grupe korigovati individualno kriterijume je utopija. Pod jedan, mali broj ljudi je sposoban da to radi u realnom vremenu, pod dva, deca su najveći oportunisti. Spustiće se na niži nivo. "Pametan čovek može da bude glup ili pametan - po potrebi. Glup nema izbora"
anakcosa anakcosa 12:31 31.08.2010

jezivo

"veliki broj roditelja dece sa posebnim potrebama potiče iz socijalno depriviranih sredina, niskog je obrazovanja, a često se radi i o familijarnoj problematici, pa su to roditelji sa ozbiljnim emocijalnim, socijalnim i intelektualnim problemima koji zahtevaju pomoć, podršku, edukaciju i koordinatora-savetnika koji će im pomoći u donošenju ispravne odluke u vezi školovanja deteta".



Ovo je jeziva izjava!
cassiopeia cassiopeia 12:44 31.08.2010

Re: jezivo

anakcosa
"veliki broj roditelja dece sa posebnim potrebama potiče iz socijalno depriviranih sredina, niskog je obrazovanja, a često se radi i o familijarnoj problematici, pa su to roditelji sa ozbiljnim emocijalnim, socijalnim i intelektualnim problemima koji zahtevaju pomoć, podršku, edukaciju i koordinatora-savetnika koji će im pomoći u donošenju ispravne odluke u vezi školovanja deteta".Ovo je jeziva izjava!



Meni se place.

Ima li svetla na kraju tunela? Ne kazem da su stvari jednostavne i da bi svi morali biti po difoltu spremni za veliki i znacajan posao ali da je bar malo manje negativnosti i spremnosti za promenu bilo bi lakse. Svima.
Jukie Jukie 14:34 31.08.2010

Re: jezivo

anakcosa
"veliki broj roditelja dece sa posebnim potrebama potiče iz socijalno depriviranih sredina, niskog je obrazovanja, a često se radi i o familijarnoj problematici, pa su to roditelji sa ozbiljnim emocijalnim, socijalnim i intelektualnim problemima koji zahtevaju pomoć, podršku, edukaciju i koordinatora-savetnika koji će im pomoći u donošenju ispravne odluke u vezi školovanja deteta".Ovo je jeziva izjava!

Jeziva jeste, ali ja ne znam statistike pa ne mogu da kažem da li jeste ili nije tačna.

Pitanje je i ko se sve smatra za decu obuhvaćenu inkluzijom. Čitam u Večernjim novostima:
U sistem redovnog obrazovanja ulaze sva deca kojoj je na neki način u prošlosti bilo uskraćeno pravo na obrazovanje - objašnjava Popov*. - Romi, na primer, zbog slabog znanja srpskog jezika postizali su loše uspehe, pa su pohađali specijalne škole. Upravo oni, očekujemo, činiće 85 odsto đaka obuhvaćenih programom inkluzije. Oko deset odsto biće deca sa lakšim telesnim smetnjama - slabovidost, otežano kretanje, loš sluh... Svega pet odsto biće učenici sa blagim mentalnim tegobama, a u njihovom radu pomagaće i obučeni stručnjaci iz specijalnih škola.
*Želimir Popov, pomoćnik ministra prosvete


E sad, mi otprilike znamo koliki je prosek obrazovanja siromašnih roditelja romske nacionalnosti (nezavršena osnovna škola, često samo nekoliko razreda), a i moji deda i baba (inače etnički Srbi) su sa svojih osmoro dece bili u istom problemu i mislim da su mi samo tri ujaka završila osnovnu školu, od čega onaj najmlađi specijalnu i on je jedini prošao kroz neki kurs obuke za zapošljavanje u okviru same obrazovne institucije (mislim da su i ostali posle prošli neke kurseve).

I zato ja ne mogu da kažem da nije istina da su to "roditelji sa ozbiljnim emocijalnim, socijalnim i intelektualnim problemima koji zahtevaju pomoć, podršku, edukaciju i koordinatora-savetnika koji će im pomoći u donošenju ispravne odluke u vezi školovanja deteta" kada mi je mama pričala kakav je bio odnos njihovih roditelja prema školovanju ("šta će ti škola, evo ti motika, idi kopaj" ). Zbog toga se uostalom i upinjala iz petnih žila da sa što boljim uspehom završim što više škole i izađem iz tog začaranog kruga. Imam nažalost samo uzorak od osmoro dece, verovatno nije reprezentativan.
natasavb natasavb 15:02 31.08.2010

Re: jezivo

Jeziva jeste, ali ja ne znam statistike pa ne mogu da kažem da li jeste ili nije tačna.

Ne znaju ni oni. To je njihova procena koju se izveli na osnovu podataka iz jedne jedine specijalne skole valjda u Krusevcu.
Tvoj primer sa 8 dece tek ne moze biti neka statistika, a i pricas o babi i dedi jer je to verovatno bilo pre pedesetak i vise godina. Uostalom i pored neborazovanih roditelja tvoja majka je i bila sposbna i uspela da se obrazuje, a ti si generacija koja je verovatno otisla korak vise od nje.
Neobrazovanih ljudi je nazalost u ovoj zemlji mnogo, ali to ne znaci da i oni ne umeju da donesu odluku za svoje dete, a nikako i da je vecina roditelja dece sa teskocama u razvoju neobrazovana itd da ne nabrajam sta su sve napisali.
maca22 maca22 15:12 31.08.2010

Re: jezivo

Znam dva aktuelna primera gde su roditelji i familija odgovarali, a u jednom i odgovorili dete od studija. "Sta ce ti to?"
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 15:59 31.08.2010

Re: jezivo

Jukie
anakcosa
"veliki broj roditelja dece sa posebnim potrebama potiče iz socijalno depriviranih sredina, niskog je obrazovanja, a često se radi i o familijarnoj problematici, pa su to roditelji sa ozbiljnim emocijalnim, socijalnim i intelektualnim problemima koji zahtevaju pomoć, podršku, edukaciju i koordinatora-savetnika koji će im pomoći u donošenju ispravne odluke u vezi školovanja deteta".Ovo je jeziva izjava!

Jeziva jeste, ali ja ne znam statistike pa ne mogu da kažem da li jeste ili nije tačna.

Jukie druže, mi ne znamo koliko dece sa smetnjama u razvoju ili invaliditetom ima u Srbiji jer se nikakva statistika te vrste ne vodi. Ne znam kakva je situacija što se tiče siromašnih, ili što bi rekli ovi "iz socijalno depriviranih sredina", moguće da tu ima više podataka. Ono što jeste problematično u ovoj njihovoj izjavi jeste što je postavljena kao neka "istina", "opšte poznata stvar", a to izvini, nije tačno.
Siromaštvo često "rađa" siromaštvo, to je istina, a upravo je obrazovanje način da se iz njega izađe. Ali ne bih rekla da siromašnima treba oduzeti pravo odlučivanja kad su u pitanju njihova deca, samo na osnovu toga.
"Familijarna problematika" - stvarno se pitam šta su ovim hteli da kažu: da slepi rađaju slepe, gluvi gluve, a oni sa intelektualnim teškoćama dobijaju decu koja imaju iste probleme? I šta, dobio si dete koje ima smetnje u razvoju, i onda to automatski znači da nisi u stanju da ga zastupaš? To mora neki stručnjak u tvoje ime da radi? Ko je njemu dao pravo da odlučuje o životu drugih? Gde nas onda to vodi?
maca22 maca22 16:02 31.08.2010

Re: jezivo

Mozda je dileja koja je ovo pisala mislila na zapustenu (zanemarenu) decu.
ivankagrump ivankagrump 16:12 31.08.2010

Re: jezivo

Ali ne bih rekla da siromašnima treba oduzeti pravo odlučivanja kad su u pitanju njihova deca, samo na osnovu toga.


Osim ako odluce da ga ne skoluju?
natasavb natasavb 16:45 31.08.2010

Re: jezivo

ivankagrump
Ali ne bih rekla da siromašnima treba oduzeti pravo odlučivanja kad su u pitanju njihova deca, samo na osnovu toga.


Osim ako odluce da ga ne skoluju?

Pa koliko znam postoji zakonska odredba koja nalaze da sva deca moraju da pohadaju osnovnu skolu.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 17:13 31.08.2010

Re: jezivo

ivankagrump
Ali ne bih rekla da siromašnima treba oduzeti pravo odlučivanja kad su u pitanju njihova deca, samo na osnovu toga.


Osim ako odluce da ga ne skoluju?

Svakako! Da podvučemo, osim ako odluče da ga ne školuju.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 18:07 31.08.2010

sramota

priča mi drugarica:
Od predškolskog do fakultetskog nivoa automatski otpadaju deca sirotinje, deca marginalaca. Oni kojima je najpotrebnije školsko vaspitanje su uskraćeni, oni ne dopiru do tih instituacija. Em majka ne radi i nema prihoda, em dete ne prima obrazovanje. Taj sociokulturni hendikep se proteze na kasnije nivoe, takva deca su kasnije najvise ugnjetena. Imamo podatke da je 80 odsto dece kojima bi trebala da se bavi specijalna edukacija van sistema, to su deca ulice. Kako su tretirana vidi se iz načina kako su klasifikovana: bulimična, anoreksična, deprimirana, zapuštena, hronično bolešljiva, slabunjava, potrhranjena, nagojena, malaksala, apatična, depresivna, zapuštena, zanemarena, nepravilno i nedovoljno razvijena, umorna, iznurena, mlitava, neuredna, neuravnotežena, vaspitno zapuštena, nesocijalizovana, neadaptirana, kriminalna i sa defektom izgleda i ponašanja.
Rečnik kojim se koriste društvene nauke nije neutralan. Vrlo je teško razviti antidiskrimicionu terminologiju, a ne da se deca kvalifikuju "sa defektom izgleda i ponašanja", što je užasno! Znate, studenti tu decu ne prepoznaju drugačije, jer su ih termini okovali.

Polna nejednakost se podstiče u toku obrazovnog procesa. Prema istraživanju MMF najugroženije i najsiromašnije su devojke. Devojčice su inferiorne, što je porazno za njihovo samopoštovanje. Suština je u prikrivenoj mržnji prema ženi, koja postoji u našoj kulturi. Iskustvo ukazuje na mnogobrojna kršenja prava devojčica na obrazovanje, diskriminaciju po polu. Naročito su ugrožena ženska deca sa nekim hendikepom, njih roditelji sakrivaju, ne podsticu ih da se školuju.

i još:

Nastavnici u Srbiji su mahom ženskog roda. U vrtićima su gotovo 100 odsto žene vaspitačice, u osnovnom školama u nižim razredima ima oko 70 odsto žena, u srednjim oko 55 odsto. To je život koji ne bi niko poželeo. Malo je istraživanja rađeno o životu prosvetnih radnica u Srbiji. U Centru za pedagoško i psihološko metodičko obrazovanje studenata radili smo jedno na uzorku od oko 600 nastavnica i našli smo da je njihov način života tipičan za društvenu krizu i krizu morala. One žive teško i turobno. Moraju da se bave paralelno drugim zanimanjem da bi prezivele. U malim mestima rade baštu i poljoprivredu, gaje stoku da bi prehranile porodicu. U gradu se često bave i sivom ekonomijom. Jako su siromašne, potpuni marginalci, ne čitaju novine i stručne knjige. U nekim mestima nemaju ni adekvatne školske zgrade, zmije im izlaze iz poda i šetaju kroz učionice, nemaju ni wc, ni mokri čvor. Najugroženije su nastavnice koje se bave bolešljivom i siromašnom decom. Napadaju ih bolesti i vaške. Od svojih plata kupuju deci kolače i keks i drže po fioakama, kupuju i lekove za decu, jer imaju saosecanje. One teško dolaze do javnosti. I mi istraživači koji treba da ih zastupamo, se teško probijamo.
Da li se mladi ljudi sa predrasudama menjaju tokom studiranja?
- Nema se vremena za rad sa mladima koji dolaze iz porodica koje mrze siromašne, hendikepirane, decu koja pripadaju marginalnim grupama. Dobija se autoritarna ličnost puna predrasuda, a najteže je menjati stručne predrasude. Uočeno je, otkad naši studenti rade u praksi, da oni jednostavno mrze ljude sa kojima rade, da ne komuniciraju dobro. To je rezultat "inženjerskog pristupa" u nastavi, nedostatka ličnog kontakta, habanja profesora, habanja asistenata. Nastavnici ne mogu da izdrže opterećenje. Ja prosečno imam 400 ili 500 studenata, a imala sam i osamsto


NNN NNN 18:49 31.08.2010

Re: sramota

...oni jednostavno mrze ljude sa kojima rade, da ne komuniciraju dobro. To je rezultat "inženjerskog pristupa" u nastavi, nedostatka ličnog kontakta...
Vidim da ne zna šta ta sintagma znači
Jukie Jukie 18:57 31.08.2010

Re: sramota

Vesna Knežević Ćosić
još:Nastavnici u Srbiji su mahom ženskog roda. U vrtićima su gotovo 100 odsto žene vaspitačice, u osnovnom školama u nižim razredima ima oko 70 odsto žena, u srednjim oko 55 odsto.

Ja sam bio na zameni u osam škola, od kojih su u dve škole jedini drugi muški nastavnici bili iz fizičkog i tehničkog.
Inače postoje i istraživanja po kojima dečaci koji nemaju muške nastavnike kao uzore vide školu kao "ženski svet" i gube želju da akademski napreduju (a i osećaju se sputano zbog striktnih pravila koje nastavnice nameću). Tu se opet stvara začarani krug. (tako je pisalo, nisam ja izmislio)
natasavb natasavb 20:22 31.08.2010

Re: sramota

Vesna Knežević Ćosić


Vesna hvala na ovako opsirnom komentaru.
Nisam do sada cula za ovo istrazivenje, a veoma je zanimljivo.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 20:37 31.08.2010

Re: sramota

Vesna hvala na ovako opsirnom komentaru.


:)) molim:)

moja drugarica bavi se pedagoškom psihologijom, radila je i na predmetima psihologija slepih i slabovidih i metodologiji specijalne pedagogije. Deset godina je bila asistent na psihologiji mentalno nedovoljno razvijenih lica i stručni saradnik u Insitututu za psihologiju, danas je docent na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, ono sto se nekad zvalo Defektoloski, bavi se i političkom psihologijom, etno i psihologijom marginalnih grupa

i to ona za buduce defektologe kaze:

1. Neki studenti su skloni nasilju. Imam studenete koji vole da skidaju sa interneta tuče, da ih posmatraju. Ne znam da li to rade iz profesionalnih razloga, ili stvarno uživaju.

2. Nema se vremena za rad sa mladima koji dolaze iz porodica koje mrze siromašne, hendikepirane, decu koja pripadaju marginalnim grupama. Dobija se autoritarna ličnost puna predrasuda, a najteže je menjati stručne predrasude. Uočeno je, otkad naši studenti rade u praksi, da oni jednostavno mrze ljude sa kojima rade, da ne komuniciraju dobro

:(

ima tih istrazivanja, ali slabo dopiru do javnosti, mene je pogodilo ovo (pisem najkrace moguce)

Uređena je analiza udžbenika koji treba da vaspitavaju i u njima je žena prikazana kao neravnopravna, opamećena putem batina. Osobine koje se najčešće pripisuju ženama u udžbenicima su: nesamostalna, lenja, poštena, plašljiva, lakomislena, požrtvovena, nežna, stidljiva, pobožna, neodlučna, neuredna, nestalna, poslušna, svadljiva, neodlučna i nesigurna.

Muškarci su ponosni, dobronamerni, pravedni, spretni i nasilni. Ni sa zanimanjima stvari ne stoje bolje. Žene su u udžbenicima koji vaspitavaju mlade vaspitačice - kuvarice, medicinske sestre, seljanke, sluškinje, pastirice, domaćice. Muškarci su državnici, inženjeri, moreplovci, novinari, policajci, sudije, sportisti, umetnici, naučnici, direktori, plemići, partizani, univerzitetski profesori.

Žene teže braku, deci, emocionalnoj sigurnosti, kosmopolitizmu, ljubavi, nacionalnoj ravnpravnosti, očuvanju prirode.

Muškarcima je bitna demokratija, iskazivanje nacionalne pripadnosti, kolektivizam, multikulturalizam, nacionalna ravnopravnost, obrazovanje, znanje, lična samostalnost, a teže patriotizmu, pluralizmu, pravičnosti, privatnom vlasništvu, samopotvrđivanju, seksu, profesionalizmu, uglednim društvenim položajima.

Žene se interesuju za prijateljstvo, uređenje kuće i baštu, a muškarce zanima humanitarna delatnost, sudbina vlastite nacije, politika, putovanja, uspeh u struci, sticanje materijalnih bogatsatva, tehnika, sport, vera, vlastito škovanje.





maca22 maca22 20:41 31.08.2010

Re: sramota

Da buduci studenti faspera rade neki test licnosti na prijemnom?
yugaya yugaya 06:30 01.09.2010

Re: sramota

Muškarcima je bitna demokratija, iskazivanje nacionalne pripadnosti, kolektivizam, multikulturalizam, nacionalna ravnopravnost, obrazovanje, znanje, lična samostalnost, a teže patriotizmu, pluralizmu, pravičnosti, privatnom vlasništvu, samopotvrđivanju, seksu, profesionalizmu, uglednim društvenim položajima.

Žene se interesuju za prijateljstvo, uređenje kuće i baštu, a muškarce zanima humanitarna delatnost, sudbina vlastite nacije, politika, putovanja, uspeh u struci, sticanje materijalnih bogatsatva, tehnika, sport, vera, vlastito škovanje.



emh...ja sam musko izgleda ..basta i tehnika jok
AlexDunja AlexDunja 12:47 31.08.2010

uuuuh!

otpor inkluziji
je daleko veći nego što sam ja mislila,
po ovome sudeći,

ali nije nelogičan,
otpor talasanju je veći
što je žabokrečina ustajalija.

natasavb natasavb 12:57 31.08.2010

Re: uuuuh!

AlexDunja
otpor inkluziji
je daleko veći nego što sam ja mislila,
po ovome sudeći,

ali nije nelogičan,
otpor talasanju je veći
što je žabokrečina ustajalija.


Da AD.
Zato sam regovala pre neki dan na blogu kod udruženje roditelj.
Mislim da je strašno što se tolika tenzija pravi oko svega toga, a roditelji su već dovoljno uplašeni.

Samo postoji jedan stvar koja me teši. Inkluzija je proces koji je otpočeo, sviđalo se to nekima ili ne, i nema zaustavljanja.
AlexDunja AlexDunja 13:03 31.08.2010

Re: uuuuh!

Samo postoji jedan stvar koja me teši. Inkluzija je proces koji je otpočeo, sviđalo se to nekima ili ne, i nema zaustavljanja.


da, da.
baš sam i ja to htela da kažem.

sva deca imaju pravo na obrazovanje
i uključivanje u društvo.
as simple as that.

a sigurna sam da medju prosvetnim radnicima
ima ljudi koji su spremni da ulože napor,
i da će ih biti sve više.
antioksidant antioksidant 13:10 31.08.2010

Re: uuuuh!

a sigurna sam da medju prosvetnim radnicima
ima ljudi koji su spremni da ulože napor,
i da će ih biti sve više.

mislim da se od mnogo buke ne cujemo
cini mi se da je reakcija prosvetnih radnika velikim delom i strah kako ce se snaci jer ne veruju da su pripremljeni
sigurno da postoji i otpor dodatnom ulaganju napora ali ovo jedna od onih promena koja mora biti nametnuta sistemu (jer je na prvi pogled lakse raditi ovako kako jeste a prirodno stanje je da svaki deo sistema trazi "tacku najnizeg tezista"
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:17 31.08.2010

Re: uuuuh!

antioksidant

cini mi se da je reakcija prosvetnih radnika velikim delom i strah kako ce se snaci jer ne veruju da su pripremljeni


To je tačno i potpuno razumljivo. Ja uvek preko ličnog primera - nikad se nisam ljutila na bilo koga ko mi je kazao da se boji da se na bilo koji način pozabavi mojim sinom. I uvek sam se trudila da ponudim pomoć i saradnju. Nastavnicima - o.k., u prvo vreme sedeću ispred učionice ako zatreba da odmah možete da me pozovete; svi imaju naše telefone, i opet odmah mogu da zovu; napisala sam im tekst o načinu na koji Stefi funkcioniše, misli, govori, kako uči, šta može da razume, opisala strategije kako postupamo kad se uznemiri, kad ne poštuje pravila... Kad god su tražili da dođemo u školu, moj muž i ja smo uvek išli. Ponudila sam im podršku stručnjaka za inkluzivno obrazovanje koji uz to dobro poznaju i dete. Ali opet je bilo onih koji su sve to odbijali (zaista manjina). Kako to da nazovemo?
antioksidant

sigurno da postoji i otpor dodatnom ulaganju napora ali ovo jedna od onih promena koja mora biti nametnuta sistemu (jer je na prvi pogled lakse raditi ovako kako jeste a prirodno stanje je da svaki deo sistema trazi "tacku najnizeg tezista"

Sasvim se slažem sa ovim.

Postoji još jedan razlog - taj potpuno prirodan strah od nepoznatog i otpor ka novom načinu rada pokušavaju da malo "potpire" oni koji osećaju da inkluzivno obrazovanje ugrožava njih kao profesiju, ali i to je valjda prirodno...
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 17:16 31.08.2010

Re: uuuuh!

AlexDunja


sva deca imaju pravo na obrazovanje
i uključivanje u društvo.
as simple as that.

a sigurna sam da medju prosvetnim radnicima
ima ljudi koji su spremni da ulože napor,
i da će ih biti sve više.

Innana Innana 22:06 31.08.2010

Re: uuuuh!

natasavb
AlexDunja
otpor inkluziji
je daleko veći nego što sam ja mislila,
po ovome sudeći,

ali nije nelogičan,
otpor talasanju je veći
što je žabokrečina ustajalija.


Da AD.
Zato sam regovala pre neki dan na blogu kod udruženje roditelj.
Mislim da je strašno što se tolika tenzija pravi oko svega toga, a roditelji su već dovoljno uplašeni.

Samo postoji jedan stvar koja me teši. Inkluzija je proces koji je otpočeo, sviđalo se to nekima ili ne, i nema zaustavljanja.


Ne radi se o tome da li se UR sviđa ili ne sviđa inkluzija, nego se s pravom postavlja pitanje igranja životima dece i roditelja. Ne mogu da vam odgovorim u ime autorke, ali i ja kao i ona znamo kako izgleda sistem iznutra, odnosno koji je profil prosečnog prosvetnog radnika.
UR s pravom pita zbog čega program nije bolje i temeljnije pripremljen, šta se do sada čekalo? Niko od nas iz UR nije protiv inkluzije, naprotiv, podržavamo iz sve snage. Ali ima nas u UR koji smatramo da metoda pokušaja i greške nije dobra ako ide preko leđa dece, već je trebalo faktor zvani štap i kanap svesti na najmanju moguću meru.

S Vesnom Ćosić se slažem apsolutno, dala je verni prikaz situacije na terenu.

Što se tiče onoga što ste preneli sa konferencije, iskreno bolje nisam od njih ni očekivala. Prosveta je samo deo ovog društva koje je izgubilo kompas, a sunovrat svih standarda je evidentan na svakom koraku.
Znam dosta roditelja čija deca imaju poremećaj pažnje ili disleksiju i njihova iskustva sa školskim osobljem i nerazumevanje s kojim su suočeni je hod po mukama. A deca pate. To je ono zbog čega mi kao udruženje reagujemo i pričamo i na blogu o toj temi. Uglavnom se slažem s vama, ali imam realnu bojazan da ta nazovi avantura zapravo ne zavisi od podrške sistema, jer je nema, već od dobre volje osoblja po školama, pa u tom smislu neko ima sreću pa naleti na dobre i posvećene, a nekom zapadnu drugačije sorte ljudi...

Radila sam po osnovnim i srednjim školama projekte protiv nasilja i nenasilnu komunikaciju i nemam lepe reči za prosvetare. Veći deo njih se opire svim promenama, na seminare idu da se zezaju i da ih odrade preko volje i zato što je to norma, a ne zato što imaju iskrenu želju da rade na sebi. Uglavnom se žale na plate i tvrde da deca imaju veća prava od njih. I to je sve. Ima mali broj iskrenih entuzijasta koji bi hteli da se trude i oko dece kojoj je potrebna veća pažnja i poseban pristup.
natasavb natasavb 22:21 31.08.2010

Re: uuuuh!

Innana
Ne radi se o tome da li se UR sviđa ili ne sviđa inkluzija, nego se s pravom postavlja pitanje igranja životima dece i roditelja.

Mislim da smo se ljudi iz udruzenja roditelj i ja razumeli i ne znam sto spomenuh taj blog.
Ne bezim od price o inkluziji, samo vise jednostavno ne mogu da objasnjavam zasto, vec sam vise za to da svi zajedno vidimo i doprinesemo KAKO.

Innana Innana 22:55 31.08.2010

Re: uuuuh!

natasavb
Innana
Ne radi se o tome da li se UR sviđa ili ne sviđa inkluzija, nego se s pravom postavlja pitanje igranja životima dece i roditelja.

Mislim da smo se ljudi iz udruzenja roditelj i ja razumeli i ne znam sto spomenuh taj blog.
Ne bezim od price o inkluziji, samo vise jednostavno ne mogu da objasnjavam zasto, vec sam vise za to da svi zajedno vidimo i doprinesemo KAKO.


Slažem se. Naš doprinos odnosno doprinos svih NVO koje se bave svim aspektima roditeljstva se svodi pre svega na savetodavnu ulogu, a zatim i kroz javno zastupanje, vršenje pritiska na institucije i javne nastupe mi možemo da pomognemo da se slika makar malo promeni.
Zaboravih da kažem da je naše iskustvo iz UR-verovali ili ne- roditeljima je fakat potreban savet pravnika, zato što ti treba neko ko će da raspetlja pitanje prava, primenu zakona, način na koji roditelj može da se bori za svoja prava, kome se javiti i gde, itd.
Biljana 77 Biljana 77 12:52 31.08.2010

Aman...

U njihovom istoimenom (kao tvoj naslov) dokumentu nalazi se sledeća rečenica:

Концептуална апсурдност по питању стручних компетенција је готово невероватно осмишљена.



Ne bih ja njima dala da rade ni sa kakvom decom.
natasavb natasavb 12:59 31.08.2010

Re: Aman...

Biljana 77
U njihovom istoimenom (kao tvoj naslov) dokumentu nalazi se sledeća rečenica:

Концептуална апсурдност по питању стручних компетенција је готово невероватно осмишљена.



Ne bih ja njima dala da rade ni sa kakvom decom.


Moliim te stavi link za taj tekst. Ja sam htela , ali ga nemam. Imam samo odštamapan tekst, koji su nam juče dali.

Biljana 77 Biljana 77 13:08 31.08.2010

Re: Aman...

Nema linka, nalazi se word dokument na strani koju je AO linkovao, pa stubić desno, tekst se zove kao i tvoj, samo bez znaka čuđenja (copyright Toma-prof. geografije sa dlakama u ušima).
natasavb natasavb 13:11 31.08.2010

Re: Aman...

Biljana 77
Nema linka, nalazi se word dokument na strani koju je AO linkovao, pa stubić desno, tekst se zove kao i tvoj, samo bez znaka čuđenja (copyright Toma-prof. geografije sa dlakama u ušima).

Hvala!
Znak čuđenja je samo deo onog što sam osećala i mislila kad sam pročitala celi tekst.
NNN NNN 13:41 31.08.2010

Re: Aman...

prof. geografije sa dlakama u ušima
izem ti opis
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:25 31.08.2010

Re: Aman...

natasavb

Znak čuđenja je samo deo onog što sam osećala i mislila kad sam pročitala celi tekst.


Da te pitam smem da kopiram iz tog dokumenta jedan malecni deo? Pretpostaviću da smem
1. Сматрамо да нису извршене адекватне припреме редовних основних школа за прихват деце са сметњама у развоју, почев од уклањања физичких и других баријера, преко недовољно обучених кадрова, до недостатка адекватне опреме, средстава и учила, нарочито оних без којих одређене категорије деце са сметњама не могу да похађају наставу (нпр: лап топ са говорним софтвером, Брајева машина, прилагођене клупе и намештај, оловке...)


Ne postoji softver? Ma neće biti, ne postoji interesovanje za taj softver i to baš od strane prosvetnih radnika. Ponudio sam lično baš takav softver i to ne ovo text to speach, banalno, nego kompletan edukacioni paket besplatno i slobodno za preuzimanje ne bilo kome nego udruženju profesora informatike na uvid, i pogodi koliko ih se javilo da uopšte pokaže bilo kakvo interesovanje? Ni jedan jedini. U stvari jedan jeste pokazao izvesno interesovanje... Dakle zaključak je: sami profesori/nastavnici informatike ne žele uopšte da pogledaju šta im se poklanja a njihov sindikat onda tvrdi da to ne postoji jer ih je mrzelo da pročitaju.

natasavb natasavb 15:06 31.08.2010

Re: Aman...

Ne postoji softver? Ma neće biti, ne postoji interesovanje za taj softver i to baš od strane prosvetnih radnika. Ponudio sam lično baš takav softver i to ne ovo text to speach, banalno, nego kompletan edukacioni paket besplatno i slobodno za preuzimanje ne bilo kome nego udruženju profesora informatike na uvid, i pogodi koliko ih se javilo da uopšte pokaže bilo kakvo interesovanje? Ni jedan jedini. U stvari jedan jeste pokazao izvesno interesovanje... Dakle zaključak je: sami profesori/nastavnici informatike ne žele uopšte da pogledaju šta im se poklanja a njihov sindikat onda tvrdi da to ne postoji jer ih je mrzelo da pročitaju.


Bas tako Urose.
Citajuci onaj njihov tekst onaj ko nista ne zna o tome pomislio bi stvarno kako ovi zamisljaju da sprovedu inkluziju.
Njihova je sramota, a pre svega i odgovornost sto mnoge stvari ne znaju.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:26 31.08.2010

Re: Aman...

natasavb

Njihova je sramota, a pre svega i odgovornost sto mnoge stvari ne znaju.

Morala sam da podvučem
niccolo niccolo 13:15 31.08.2010

Šta će bilo kome

pod hitno moram i na pravo ili da potražim nekog pravnika da me posavetuje šta je najbolje za moje dete

pravnik da bi odlučio u vezi školovanja deteta?
natasavb natasavb 13:20 31.08.2010

Re: Šta će bilo kome

niccolo
pod hitno moram i na pravo ili da potražim nekog pravnika da me posavetuje šta je najbolje za moje dete

pravnik da bi odlučio u vezi školovanja deteta?

Ili njega ili socijalnog radnika. Vidiš šta napisaše za roditelje dece sa teškoćama.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 13:21 31.08.2010

Ćao, ovde "fašistkinja i pripadnica SA"

Stvarno se posle svega osećam loše, i ne znam šta bih rekla.
Prva stvar, na konferenciju smo otišli zato što je na sajtu Medija centra najavljena pod naslovom "Inkluzija - eksperiment ili strategija". Sami su rekli da je to tema...
To što smo tamo čuli stvarno zabrinjava, i može se pomisliti - bože, neće je valjda ovi ljudi sprovoditi! Ali, što neko reče, ne znam ni da li su to ljudi koji uopšte treba da uče bilo koju decu.
Ostale zahteve, manje ili više opravdane mogu da razumem, ali ne razumem zašto se "konkluzija" pominje uvek kad počne razgovor o školama - obavezni upis - jao, počinje nam inkluzija; neuređeni toaleti po školama - problem inkluzija; malo dece - mnogo prosvetnih radnika - ali inkluzija!
antioksidant antioksidant 13:24 31.08.2010

Re:

ali ne razumem zašto se "konkluzija" pominje uvek kad počne razgovor o školama

strah
oni treba da je sprovedu a ne znaju kako
natasavb natasavb 13:35 31.08.2010

Re:

antioksidant
ali ne razumem zašto se "konkluzija" pominje uvek kad počne razgovor o školama

strah
oni treba da je sprovedu a ne znaju kako

Jasno je da postoji strah, ali valjda bi trebali da se malo i sami potrude da nešto nauče, a ne samo da viču to ne moze, rano je , nemamo uslova i ostalo.
Napisah gore u odgovru Jamari kako nisu bas svi takvi.

A sto se tice straha njim maipulisu i te kako.
Skoro su me pitali da dodjem u Kragujevac da porazgovaram sa roditeljima i da im nesto kazem o svom iskustvu sa inkluzijom jer je tamo strasno veliki otpor ka tome.
Neka grupa defektologa je rekla roditeljima da nikao ne daju decu u redovne skole jer se tamo nece sa njima nista raditi, a i rugace im se druga deca i ismejavati ih. Pa zamisli ici na tako nesto. Zaista nemam reci.
maca22 maca22 14:37 31.08.2010

Re:

natasavb
Neka grupa defektologa je rekla roditeljima da nikao ne daju decu u redovne skole jer se tamo nece sa njima nista raditi, a i rugace im se druga deca i ismejavati ih. Pa zamisli ici na tako nesto. Zaista nemam reci.

Nisam defektolog, vec laik, ali zar to nije prvo sto bi covek pomislio?
anakcosa anakcosa 14:59 31.08.2010

Re:


Neka grupa defektologa je rekla roditeljima da nikao ne daju decu u redovne skole jer se tamo nece sa njima nista raditi, a i rugace im se druga deca i ismejavati ih. Pa zamisli ici na tako nesto. Zaista nemam reci.
Nisam defektolog, vec laik, ali zar to nije prvo sto bi covek pomislio?


Pa da, laik bi pomislio!

A onda bi se malo zamislio!
maca22 maca22 15:57 31.08.2010

Re:

Pa evo kad se zamislim, rekla bih da to zavisi od toga kako se nastavnici postave. A ako su oni pecniski ljudi, ili jos pre, mrzi ih, onda ce terati takvom pricom roditelje.
aleksandrapetkovic aleksandrapetkovic 15:57 31.08.2010

Re:

Grupa defektologa je rekla roditeljima da nikako ne daju decu u redovne škole jer se boje da će ostati bez posla, to je bar jasno.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:40 31.08.2010

Re:

aleksandrapetkovic
Grupa defektologa je rekla roditeljima da nikako ne daju decu u redovne škole jer se boje da će ostati bez posla, to je bar jasno.

Ne znam da li ću dovoljno jasno umeti da objasnim ono što želim. Na prvi pogled ovo jeste jasno, ali suštinski nije tako. Nataša je već negde gore pisala o procenama broja dece sa smetnjama u razvoju koja nisu bila obuhvaćena obrazovanjem. To su bila deca koja su živela u malim mestima, pa u blizini nije bilo specijalne škole, ili roditelji nisu želeli da se od njih odvoje i zbog školovanja ih upišu u internat, ali i mnogo dece iz Beograda i drugih gradova gde specijalnih škola ima, ali ih one nisu primale jer su tamo procenjivali da dete ima tako ozbiljne smetnje da bi im bilo teško da sa njima rade. U prevodu, "birali" su decu sa kojom hoće, a sa kojom neće da rade.
Sada postoji namera da se svi uključe u obrazovanje - neki će ići u redovne, a neki u specijalne škole, ali se pretpostavlja da će se tamo ipak upisivati deca sa ozbiljnijim smetnjama. E to se njima ne sviđa!
Innana Innana 22:18 31.08.2010

Re:

natasavb
antioksidant
ali ne razumem zašto se "konkluzija" pominje uvek kad počne razgovor o školama

strah
oni treba da je sprovedu a ne znaju kako

Jasno je da postoji strah, ali valjda bi trebali da se malo i sami potrude da nešto nauče, a ne samo da viču to ne moze, rano je , nemamo uslova i ostalo.
Napisah gore u odgovru Jamari kako nisu bas svi takvi.

A sto se tice straha njim maipulisu i te kako.
Skoro su me pitali da dodjem u Kragujevac da porazgovaram sa roditeljima i da im nesto kazem o svom iskustvu sa inkluzijom jer je tamo strasno veliki otpor ka tome.
Neka grupa defektologa je rekla roditeljima da nikao ne daju decu u redovne skole jer se tamo nece sa njima nista raditi, a i rugace im se druga deca i ismejavati ih. Pa zamisli ici na tako nesto. Zaista nemam reci.


Znaš šta, zavisi od potreba koje dete ima i od samog kadra odnosno od škole. Ja bih ohrabrila roditelje na dijalog sa školom pre upisa deteta i insistirala na konstrktivnom pristupu. Naravno i sami roditelji moraju da budu svesni da je to uslovno rečeno bitka od početka i da će mnogo češće nego drugi roditelji morati da se druže sa školskim kadrom.
Ovakav nastup defektologa je neoprostiv, ali kao što rekoh kompletno društvo i sve branše su otišle dođavola a ne samo defektolozi.

sneza.lazarevic sneza.lazarevic 06:46 01.09.2010

Re:

Innana


Naravno i sami roditelji moraju da budu svesni da je to uslovno rečeno bitka od početka i da će mnogo češće nego drugi roditelji morati da se druže sa školskim kadrom.



Ovo je tačno. Ne samo da je uključivanje dece sa smetnjama bitka od početka i da zahteva saradnju sa osobljem škole, nego je potreban i veliki rad sa detetom.
topcat topcat 15:28 31.08.2010

Inkluzija -

Lijepo zvuči, ali je u praksi teško izvediva.

Ako dijete ima posebne potrebe, onda treba dobiti i posebnu pažnju. U pretrpanom odjeljenju, sa učiteljem koji se mora jednako posvetiti svim učenicima, to neće biti slučaj. Defektolog zvuču surovo, ali je realan i vjerujem da ipak poznaje sitaciju u vlastitoj školi (u kojoj sjedi upravo zbog djece sa posebnim potrebama) bolje od Nataše.

Slažem se da o školovanju djeteta konačnu odluku treba donijeti roditelj, ali OPCIJE, obzirom na sposobnosti i potrebe djeteta, treba odrediti stručna služba, a ne pravnik niti aktivist za dječja prava, ma kako se pokret zvao i koliko god bio "poduprt" kojekakvim "konvencijama".

Teško zamislivo u društvu gdje defektolog u startu nema pojma, pedagog je kreten, psiholog je komubredaodiplomu, dok su npr. ekonomisti postali relevantni za pitanja problema odgoja i obrazovanja u državnim školama.
natasavb natasavb 16:06 31.08.2010

Re: Inkluzija -

Topcat ne zelim da zvucim grubo, ali posto spominjes kompetencije ostalih ljudi,ukljucujuci i mene , moram da te pitam koliko ti licno znas o inkluziji i koliko imas iskustva u radu sa decom, kao i sta si po zanimanju?

Moje dete ima autizam i kao takvo sutra treba da krene u III razred redovne skole, sto znaci da imam licno iskustvo.

Defektolog koji radi u specijalnoj skoli ima iskustva u radu sa decom sa teskocama u razvoju, ali nema iskustava sa inkluzijom.
Drugi problem sa defektolzoima, ne svim, ali vecinom, je sto sve posmatraju kao patologiju i vide sta deca ne mogu, a ne sta mogu.
O tome sto misle da jedino oni imaju pravo da pricaju o inkluziji da ne govorim.
Ne znam sta ti znaci ovaj deo o aktivistima za decija prava.
U udruzenjima sa cijim radom sam ja upoznata kao sto su recimo VelikiMali iz Panceva ili MDRI su veoma aktivni i psiholozi i defektolozi i pedgaozi. Nije nikako u pitanju neka grupa ekonomista koja se eto malo zalaze za inkluziju jer ne zna sta bi drugo radila u zivotu.
hazar hazar 18:19 31.08.2010

Re: Inkluzija -

Moje dete ima autizam i kao takvo sutra treba da krene u III razred redovne skole, sto znaci da imam licno iskustvo.

Na stranu što me iritira naziv inkluzija, ali me tema veoma zainteresovala. Supruga i ja smo baš onako zapeli da vidimo da li je ideja dobra, a navedeni primer nam je baš bio sporan. Stoga imam nekoliko pitanja.
1. Sa kojim vidom ometenosti bi se deca uključivala u redovnu nastavu.
2. Da li je sprovedena obuka za sve nastavnike koji bi predavali u odeljenjima gde su takva deca.
3. Da li bi odeljenja gde uči neko dete sa posebnom potrebom imalo ograničenje u vidu broja učenika.
4. Da li su opremljena posebna mesta u kabinetima za takvu decu, npr. za slabovide ili nagluve.
5. Gde je sve u svetu primenjena inkluzija.
6. Da li je u nekoj zemlji gde je uvedena "inkluzija" izrađena studija uspešnosti ostatka odeljenja ili je i ovo eksperiment na živo.
Jukie Jukie 19:14 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

hazar
Supruga i ja smo baš onako zapeli da vidimo da li je ideja dobra, a navedeni primer nam je baš bio sporan. Stoga imam nekoliko pitanja.
1. Sa kojim vidom ometenosti bi se deca uključivala u redovnu nastavu.
2. Da li je sprovedena obuka za sve nastavnike koji bi predavali u odeljenjima gde su takva deca.
3. Da li bi odeljenja gde uči neko dete sa posebnom potrebom imalo ograničenje u vidu broja učenika.
4. Da li su opremljena posebna mesta u kabinetima za takvu decu, npr. za slabovide ili nagluve.
5. Gde je sve u svetu primenjena inkluzija.
6. Da li je u nekoj zemlji gde je uvedena "inkluzija" izrađena studija uspešnosti ostatka odeljenja ili je i ovo eksperiment na živo.


Evo nabrzaka dok ne dođu kompetentne osobe koje su čitale zakone:

1. Ako sam dobro razumeo, sa svakim gde roditelj kaže "želim da moje dete ide u običnu osnovnu školu a ne specijalnu"
2. Izgleda da su svi ili većina bili na jednom ili dva dvodnevna seminara. Skoro sve će se učiti u hodu. (a za blaže situacije ti i ne treba naročita obuka sem zdrave logike)
3. Da, broj dece se smanjuje za 2 ili 3, nisam siguran, tj. to dete se računa kao 3 ili 4. U nekim slučajevima će to biti dovoljno da se podeli odeljenje na dva. Npr. imaju 32 deteta u razredu, računaće se da ih ima 35 i onda mogu da se podele u dva odeljenja umesto jednog.
4. Prva klupa do table?
5. Primenjena je u Kanadi (ne znam ništa o tome), u SAD (sve škole su obavezne da je primenjuju po posebnom zakonu) a za ostale države ne znam
6. Rezultati istraživanja se ne slažu jedni sa drugima
natasavb natasavb 19:36 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

hazar

O terminu inkluzija smo vec razgovarali na jednom od mojih prethodnih blogova, pa da ne ponavljam. Evo posto vas iritira ja cu pokusati da koristim "ukljucivanje".
Pokusacu da vam odgovorim i po tackama kako ste postavljali pitanje.
Da opet napomenem, ja nisam strucnjak,ni neko ko radi u Minstrastvu, vec samo govorim iz pozicije roditelja koji ima licno iskustvo.
1.Da, roditelj ce biti taj koji ce da donese konacnu odluku da li zeli da upise dete u redovnu ili specijalnu skolu.
U postupku ispitivanja deteta upisanog u skolu, skola moze da utvrdi potrebu za donosenjem IOP-a ili dodatnom podrskom.
U skolu za obrazovanje ucenika sa smetnjama u razvoju mogu da se upisu deca na osnovu preporuke izabranog lekara nadleznog doma zdravlja, a na osnovu procena potreba za pruzanjem dodatne obrazovne, zdravstevene ili socijalne podrske uceniku, uz saglasnost roditelja.
(Tekst kurizvom je prepisan iz Zakona.)

2.Obuku je do sada proslo 7500 nastavnika.
Upis je vrsen u junu, tako da su ucitelji i nastavnici tada mogli da znaju da li ce u svom odeljenju imati dete sa teskocama i kakvim, i ako su zeleli, dovoljno vremna da nesto vise o tome saznaju, bez obzira na obuku.

3.Da, predvidjeno je zakonom da ta odeljenja imaju manji broj djaka.

4.Ako je potrebno da, a ako je vase piatnje da li je to jedina vrsta pomoci, onda ne. :)

5.Inkluzija se primenjuje u veoma mnogo drzava i trebalo bi mi veoma mnogo vremena da vam odgovorim u kojoj je zastupljen koji model.
Ljudi koji su ucestvovali u pisanju zakona su upoznati sa vecinom tih modela i to im je svakako bilo od koristi, ali svaka drzava i svaki obrazovni sistem mora da pronadje model koji bas njemu odgovara.

6. Rezultati kojih istrazivanja?
hazar hazar 20:24 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

Ne želim da ispadne da se protivim ideji, ali kako je u pitanju promena želim da se uverim u opravdanost iste, pa da nastavim sa svojim sumnjama.

1. Nije li malo lakomisleno dati samo roditelju pravo da odluči. Iz ličnog iskustva, kao oca troje dece, video sam mnogo roditelja potpuno zdrave dece na sastancima koji apsolutno nisu u stanju da realno sagledaju školsku situaciju sa svojim detetom.

2. Pretpostavljam da se obuka sastojala sastojala u jedan do dva dvodnevna kursa. Nije li to omalovažavanje par odseka na određenim fakultetima, pa i celog defektološkog. Koliko sam razumeo prosvetare koji se bune, oni ne znaju šta treba da rade. Tu će malo pomoći argument sa tim da su imali dovoljno vremena da se upoznaju.

4. To što je zakonom predviđeno, ne znači da i postoji. Ako nema tako nečeg, da li će se zahtevati da nastavnici u toku predavanja koriste jezik znakova npr. i koliko je takav vid nastave moguć. Sve vreme imam u vidu da zakon obavezuje škole da uključe decu sa posebnim potrebama u redovnu nastavu, tj. škola je dužna da obezbedi neophodne uslove.

5. Bar mi navedite od kada se uključivanje primenjuje i kako stoji EU po tom pitanju. Nije potrebno širiti odgovor na modele.

6. Logično pitanje je da li "ometanje" redovnog procesa nastave time što bi nastavnici morali da posvećuju posebnu pažnju toj deci dovodi do usporenijeg razvoja ostatka odeljenja. Imam sopstveni primer razvoja dva odeljenja matematičkog usmerenja i to jednog sa 10 nadarenih đaka i drugog u kome je pored tih 10 dozvoljen upis i za još 14 onih sa dvojkama, jer nisu imali bodova nizašta drugo. Na početku razlika nije postojala, dok je kroz dve godine bila jasno vidljiva u korist elitističkog. Napominjem da su nastavnici dali sve od sebe da dvojkaši ne uspore nadarene.

Ako program postoji duži niz godina u ozbiljnim zemljama, ne mogu da verujem da nije sprovedeno jedno takvo ispitivanje.

yugaya yugaya 20:24 31.08.2010

Re: Inkluzija -

hazar

5. Gde je sve u svetu primenjena inkluzija.

SVUDA gde se postuju ljudska prava.
6. Da li je u nekoj zemlji gde je uvedena "inkluzija" izrađena studija uspešnosti ostatka odeljenja ili je i ovo eksperiment na živo.

nabrzaka:
Benefits of Inclusion for Students Without Disabilities

1. Meaningful friendships
2.Increased appreciation and acceptance of individual differences
3.Increased understanding and acceptance of diversity
4.Respect for all people
5.Prepares all students for adult life in an inclusive society
6.Opportunities to master activities by practicing and teaching others
7.Greater academic outcomes
8.All students needs are better met, greater resources for everyone

[url=http://education.wayne.edu/wholeschooling/WS/WSPress/WSRptWI/WSR WI Cross Schls Report.pdf]The Wisconsin Rural - Urban Whole Schooling Research
Project
1998-2001[/url]

Inclusion may benefit students with disabilities, but what are the experiences of their nondisabled classmates? This is often a concern on the part of general educators and parents. In an interview, one parent shared, “We are an inclusive school. Some parents think inclusion infringes on their child’s right to learn. I explain to them that every child has a right to be here and learn. I would like to have more parents aware that having different people in their child’s classroom enriches the life of their child. I think the majority of parents feel the same as I do.”
Another parent said, “I value the inclusion at this school. I had one child who was gifted and I wasn’t sure about inclusion for her, but there is more to school than academics.

Od pravilno organizovane nastave prilagodjene individualnim potrebama razreda obicnoj deci ne moze biti gore nego u sistemu u kome se njihove obrazovne potrebe ignorisu od strane ucitelja i nastavnika koje mrzi da rade svoj posao kako treba, jer da ga rade valjano onda bi na ceo ovaj zakon njihov komentar bio "fala bogu da su se dosetili, sada ce mi biti lakse jer cu moci da dobijem i podrsku za nastavu prilagodjenu deci u vidu ucila, prostora, smanjenja broja ucenika u odeljenju, strucnog tima etc."

Kao roditelj obicne dece koja su u inkluzivnim grupama/odeljenjima od vrtica, mogu samo da dodam da se, na zalost, sve svodi na to kakav covek i koliko dobar nastavnik je onaj koji treba da ovo sprovede u praksi - sve probleme oni dobri resavaju u hodu, a oni losi bi bili jednako losi i da im date da obrazuju razred savrsenih ucenickih specimena


I jos ovo: na opipljivom primeru iz njihovog stvarnog zivota se lakse objasnjava deci kako i zasto je vazno postovati razlicitost, razumevanje razloga koji stoje iza necijeg ponasanja, stvaranje sistema vrednosti u kome su svi ljudi jednaki - razloge da inkluzija nekome kao roditelju smeta mogu da razumem samo ako im je ovakav sistem vrednosti stran i ne zele da njihova deca to nauce - a to se onda ne zove "zabrinutost".
aleksandrapetkovic aleksandrapetkovic 21:21 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

Samo jedan podatak, čisto da da mali nagoveštaj kako se to radi u zemljama EU. U Italiji 99% učenika pohađa redovnu školu, a ono što je mene zadivilo je činjenica da ako u odeljenju imaju samo jedno dete koje koristi znakovni jezik ili Brajevo pismo, svi (i učenici i nasatvnici!) moraju da ih savladaju kako bi mogli da uspostave komunikaciju! Ne vidim kako bi to moglo negativno da utiče na ostalu decu. Što, mnogo će da se namuče da savladaju? Imam negde podatke i o drugim zemljama (Finska, Nemačka, Slovenija...), ali mi nisu pri ruci.
hazar hazar 22:17 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

U Italiji 99% učenika pohađa redovnu školu, a ono što je mene zadivilo je činjenica da ako u odeljenju imaju samo jedno dete koje koristi znakovni jezik ili Brajevo pismo, svi (i učenici i nasatvnici!) moraju da ih savladaju kako bi mogli da uspostave komunikaciju!

Izuzetna je stvar da se deca potrude da nauče Brajevo pismo ili jezik gluvonemih, ali mene interesuje kako se ta nastava uopšte odvija. Kako nagluvo dete prati predavanja ako profesor u isto vreme ne koristi jezik znakova?

Može li neki link za te podatke iz Italije ili bilo odakle gde se uključivanje primenjuje. Molim vas samo da to budu zvanični podaci, a ne paušalne ocene NGO sektora, koja su po pravilu više spisak njihovih želja nego realnost.
natasavb natasavb 22:26 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

Može li neki link za te podatke iz Italije ili bilo odakle gde se uključivanje primenjuje. Molim vas samo da to budu zvanični podaci, a ne paušalne ocene NGO sektora, koja su po pravilu više spisak njihovih želja nego realnost.

Sada sam zaista umorna da trazim, a sutra me ceka prvi dan skole i to cerin prvi dan u gimaziji, pa cu sutra da nadjem link.
Ili dajte vi mali doprinos, pa ako vas toliko zanima ova tema,pronadjite sami.
bocvena bocvena 22:35 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

Hazaru, postavili ste odlična pitanja, samo pogrešnim osobama. Ja bih npr. jako volela da mi na ta pitanja odgovori Ministar prosvete, tj. zakonodavac koji je inkluziju ozakonio i da oni odgovaraju na optužbe o nedostatku strategije i slaboj pripremi.

Da li to umanjuje samu ideju i ono što je već uradjeno i radi se u ovom trenutku dok pričamo? Ne.
ivankagrump ivankagrump 22:43 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

hazar

6. Logično pitanje je da li "ometanje" redovnog procesa nastave time što bi nastavnici morali da posvećuju posebnu pažnju toj deci dovodi do usporenijeg razvoja ostatka odeljenja. Imam sopstveni primer razvoja dva odeljenja matematičkog usmerenja i to jednog sa 10 nadarenih đaka i drugog u kome je pored tih 10 dozvoljen upis i za još 14 onih sa dvojkama, jer nisu imali bodova nizašta drugo. Na početku razlika nije postojala, dok je kroz dve godine bila jasno vidljiva u korist elitističkog. Napominjem da su nastavnici dali sve od sebe da dvojkaši ne uspore nadarene.



Ovde sam procitala da je inkluzija obavezna u SAD, ali to ocito nije prepreka da se casovi organizuju po kriterijumu uspeha dece. Tamo postoje A, B i C nivoi, i sva deca koja jedne godine postignu odlican uspeh iz nekog predmeta sledece godine automatski uce taj predmet na A nivou. Doduse ne znam da li se ovo radi u pocetnim razredima, dok deca imaju samo jednog ucitelja za sve predmete, ali kasnije se dele po sposobnostima. Naravno tu pomaze i to sto nisi zaglavljen u jednom odeljenju na svim predmetima, nego recimo mozes da slusas istoriju na A nivou a ako ti ne ide matematika da na tim casovima budes u C grupi. Tako se druzis sa citavom svojom generacijom, umesto samo sa svojim odeljenjem kao kod nas.
hazar hazar 22:45 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

Da li to umanjuje samu ideju i ono što je već uradjeno i radi se u ovom trenutku dok pričamo? Ne.

Slažem se, a i zakon se mora poštovati. Jedini problem je što oni koji treba da ga sprovode izgleda to ne znaju ili prosto ne mogu(neće, ne žele). Da se to opet ne slomi na dečijim leđima (sa posebnim potrebama ili ne sasvim svejedno)?
hazar hazar 22:50 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

Ovde sam procitala da je inkluzija obavezna u SAD, ali to ocito nije prepreka da se casovi organizuju po kriterijumu uspeha dece. Tamo postoje A, B i C nivoi, i sva deca koja jedne godine postignu odlican uspeh iz nekog predmeta sledece godine automatski uce taj predmet na A nivou. Doduse ne znam da li se ovo radi u pocetnim razredima, dok deca imaju samo jednog ucitelja za sve predmete, ali kasnije se dele po sposobnostima. Naravno tu pomaze i to sto nisi zaglavljen u jednom odeljenju na svim predmetima, nego recimo mozes da slusas istoriju na A nivou a ako ti ne ide matematika da na tim casovima budes u C grupi. Tako se druzis sa citavom svojom generacijom, umesto samo sa svojim odeljenjem kao kod nas.

Pretpostavljao sam da postoji neko razumno rešenje, ali sumnjam da naš NGO sektor ovako zamišlja školstvo. Interesuje me da li u privatnim školama u USA ima dece sa posebnim potrebama.
topcat topcat 22:50 31.08.2010

Re: Inkluzija -

natasavb
Topcat ne zelim da zvucim grubo, ali posto spominjes kompetencije ostalih ljudi,ukljucujuci i mene , moram da te pitam koliko ti licno znas o inkluziji i koliko imas iskustva u radu sa decom, kao i sta si po zanimanju?

Moje dete ima autizam i kao takvo sutra treba da krene u III razred redovne skole, sto znaci da imam licno iskustvo.



Izvini, ja sam ovdje bloger, te komentiram kao i ostali, a nisam uključena niukakav aktivizam da bi trebala nekom polagati račune, prostirati CV i reference. Tko hoće, može komotno na osnovu komentara zaključiti da li nešto znam ili sam načula od komšije ili mi je jednostavno dosadno, pa kvarim igru.

Ti, s druge strane, jesi aktivista i blog si izmeđuostalog stavila u kategoriju "ljudska prava". Pratim slučaj odavno, još dok nisi bila VIP, tako da znam da imaš lično iskustvo, odnosno autistično dijete.
Ono što nemaš, što je očito iz nastupa, je iskustvo "s druge strane", odnosno iskustvo pedagoga koji treba raditi sa 30-oro djece, od kojih jednom treba 10 puta više pažnje i vremena nego drugom (vjerujem da je defektolog govorio o tome pod ono "vredi 10 puta" ) i gdje postoji realna "opasnost" da se dijete nikada neće moći uključiti u grupu.

Da li je obuka pedagoga koja se spominje dovoljna, tj. da li će zamijeniti studij koji je prošao defektolog? Što prosječni učitelj od 1. - 4. razreda uopće zna o poremećajima i koliko je njih spremno raditi s autističnom djecom (ili djecom s nekom drugom poteškoćom)? Da su u startu htjeli, ne bi li izabrali neki drugi smjer umjesto razredne nastave? Ili se misli da će ekspresni tečaj "sva djeca imaju prava", na kojem je pola sudionika ionako zijevalo, pošto tamo nisu išli dobrovoljno nego su ih škole poslale po dužnosti, nešto promijeniti?

Ne zaboravimo da "stručna služba", od koje se mnogima diže kosa na glavi, isto tako često kaže da najvećih problema imaju sa roditeljima, od kojih je određen broj nerealan, te preko djece pokušava riješiti nekakve svoje probleme i frustracije. Roditelj ne može ocijeniti kako će dijete funkcionirati u nastavi o kojoj ne zna ništa!
Sistem je napravljen tako da zadovolji nekakav prosjek i tu je, naravno, potrebna promjena, no s druge strane: svijest o osobama koje nas okružuju, a koje imaju određen poremećaj, te im je potrebna pomoć je jedno, a nasilno uguravanje djeteta u okruženje za koje nije spremno je nešto drugo.
Kad se radi o ovom posljednjem, ignoriranje stava stručnog osoblja smatram neodgovornošću prema djetetu.

Aleksi želim puno uspjeha u novoj školskoj godini.

bocvena bocvena 22:59 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

Da se to opet ne slomi na dečijim leđima (sa posebnim potrebama ili ne sasvim svejedno)?

A da se ne slomi? A da uspe? A da ne gledamo u pasulj i radimo?
hazar hazar 23:10 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

bocvena
Da se to opet ne slomi na dečijim leđima (sa posebnim potrebama ili ne sasvim svejedno)?A da se ne slomi? A da uspe? A da ne gledamo u pasulj i radimo?

Svako radi kako je navikao. Moj stil je prvo temeljno upoznavanje sa problemom i promišljanje iz koga proizilazi optimalno rešenje koje se daje na realizaciju. Stoga i postavljam pitanja, a nešto ne dobijam konkretne kvalitetne odgovore.

No svejedno, nije problem u meni, već koliko vidim u nastavnicima i zakonodavcu. Mene problem zanima sa više strana, a i zato da bih sutra na roditeljskim sastancima, a ne sumnjam da će ovo biti zastupljena problematika, znao šta da radim.
mlekac mlekac 23:19 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

hazar
bocvena
Da se to opet ne slomi na dečijim leđima (sa posebnim potrebama ili ne sasvim svejedno)?A da se ne slomi? A da uspe? A da ne gledamo u pasulj i radimo?

Svako radi kako je navikao. Moj stil je prvo temeljno upoznavanje sa problemom i promišljanje iz koga proizilazi optimalno rešenje koje se daje na realizaciju. Stoga i postavljam pitanja, a nešto ne dobijam konkretne kvalitetne odgovore.

No svejedno, nije problem u meni, već koliko vidim u nastavnicima i zakonodavcu. Mene problem zanima sa više strana, a i zato da bih sutra na roditeljskim sastancima, a ne sumnjam da će ovo biti zastupljena problematika, znao šta da radim.


Mozda ti ovo pomogne?


Doduse, pise da su uputstva za rad sa disleksicnim studentima, ali neke stvari su primenjive na sve. Na primer, onaj deo o kratkim i jasnim recenicama koje su razumljive. :)

maca22 maca22 23:22 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

hazar

No svejedno, nije problem u meni, već koliko vidim u nastavnicima i zakonodavcu.

Nastavnici koje znam kazu da BEZ asistenata koji postoje samo na papiru, i sa 30 djaka ne mogu da naprave IOP za svakog i jos ga sprovode u 45 minuta. A to su mladi i zainteresovani ljudi.
bocvena bocvena 23:23 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

Stoga i postavljam pitanja, a nešto ne dobijam konkretne kvalitetne odgovore.

Od koga? Od Nataše? Od ostalih blogera? Nisam skapirala da je to cilj ovog bloga - da vi postavljate pitanja, a mi lobiramo za ideju.
ivankagrump ivankagrump 23:43 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

hazar

Pretpostavljao sam da postoji neko razumno rešenje, ali sumnjam da naš NGO sektor ovako zamišlja školstvo. Interesuje me da li u privatnim školama u USA ima dece sa posebnim potrebama.


Sumnjam i ja. A privatne skole tamo mogu da odbijaju djake po bilo kom kriterijumu, bilo u jednoj epizodi Boston Legal
hazar hazar 23:52 31.08.2010

Re: Nekoliko odgovora

bocvena
Stoga i postavljam pitanja, a nešto ne dobijam konkretne kvalitetne odgovore.Od koga? Od Nataše? Od ostalih blogera? Nisam skapirala da je to cilj ovog bloga - da vi postavljate pitanja, a mi lobiramo za ideju.

Koliko sam uspeo da vidim i pre uključenja ovde ima puno NGO aktivista koji zagovaraju ideju uključenja i osuđuju one prosvetare. Pročitah i da je zakon donet prvenstveno na inicijativu i pritisak tog istog sektora (ne ulazim u tačnost). Najmanje što očekujem od ljudi koji zdušno podržavaju ideju, koja se tiče sve dece u Srbiji, je da materiju dobro poznaju i da su u stanju da je validno potkrepe. Prosto, hteo sam da nešto naučim i razjasnim stvari.

Nije problem što sam po ko zna koji put uvideo da NGO sektor u Srbiji misli da se znanje može pokupiti, a i preneti za par dana na kursevima, već lenčuge i neznalice iz raznih ministarstava (čast izuzecima). Problem su tipovi koji misle da se mogu igrati tuđim životima samo zato jer to neko od njih traži, a sami su lenji da nauče ili su sujetni da pitaju one koji znaju.
yugaya yugaya 00:00 01.09.2010

Re: Nekoliko odgovora

maca22
hazar

No svejedno, nije problem u meni, već koliko vidim u nastavnicima i zakonodavcu.

Nastavnici koje znam kazu da BEZ asistenata koji postoje samo na papiru, i sa 30 djaka ne mogu da naprave IOP za svakog i jos ga sprovode u 45 minuta. A to su mladi i zainteresovani ljudi.


IOP se ne pravi na casu - a ako ih ima 30 uspesno predavati bez makar grupisanja zadataka i aktivnosti u vise nivoa je ionako besmisleno - ako se asistenti ne materijalizuju sa papira ONDA neka se bune (verujem da ce i roditelji zajedno sa njima u tom slucaju, zakonom je propisano).

Imam pitanje u vezi izrade IOP-a - da li za dete u visim razredima za svaki predmet ga pravi nastavnik ili se pravi komisijski jedan zajednicki za sve predmete jednog djaka, i koja je tu hijerarhija? Ako predmetni nastvnik moze da kaze "e necu ja da radim tako", kako se to resava?
yugaya yugaya 00:37 01.09.2010

Re: Nekoliko odgovora

hazar

Koliko sam uspeo da vidim i pre uključenja ovde ima puno NGO aktivista koji zagovaraju ideju uključenja i osuđuju one prosvetare.

Evo ja nisam, recimo. I jednako mogu da opletem i po jednima i po drugima.

Malo zvanicnih podataka za poredjenje - Madjarska:

Prvi zakon o obrazovanju koji se tice sprecavanja diskriminacije i ukljucivanja dece sa posebnim potrebama donet 1993. , poslednji dopunjen 2003. Trend rasta broja dece koja se skoluju u 'redovnim skolama' od pocetka.

Posto je organizacija sistemski malo drugacija - budzet skola je finansiran na nivou opstina, propisi su tako napravljeni da se vodilo racuna da ima prostora za razlicite nacine organizovanja nastave. Saradnja sa roditeljima u procesu je propisana i neophodna.


KATEGORIJE UCENIKA NA KOJE SE ODNOSI ZAKON IZ 2003:

1. Ucenici sa posebnim obrazovnim potrebama :
ucenici sa fizickim hendikepom, senzornim smetnjama, ucenici sa blagom i umerenom zaostaloscu, sa problemima u govoru, ucenici sa autizmom, ucenici sa trajnim i teskim poremecajima procesa ucenja koji su izazvani individualnim razvojnim poteskocama kao sto su disleksija, disgrafija, hiperaktivnost etc., ucenici sa vise razlicitih poremecaja


2. Ucenici sa problemima u ucenju i ponasanju

3. Ucenici iz socio-ekonomski ili drugacije ugrozenih kategorija.


Roditelji dece pod 1. ne mogu da biraju skolu - dobijaju predlog od strane komisije eksperata (na nivou opstine/grada koji skolama gde zive upravljaju). Ukoliko nisu zadovoljni nogu se zaliti okruznoj instanci ili pokrenuti civilni postupak.

Postoje specijalne skole, obicne skole sa posebnim programima podrske - tzv. integrisane skole i skole/mesta gde se nastava sprovodi u saradnji sa recimo NVO-ima i drugim civilnim partnerima.

Logopedi dolaze u skolu ili deca pohadjaju dodatne aktivnosti u drugim skolama/institucijama (obicno popodne) ako nema uslova da se onoj koju pohadjaju dodeli asistent ili sl.

Ministarstvo dodatno finansijski podrzava funkcionisanje integrisanog obrazovnog sistema, i navodi integrisanje svih ucenika u mainstream obrazovanje kao jedan od vaznih politickih, drustvenih i obrazovnih ciljeva
Izvor: MINISTARSTVO PROSVETE RM.

Njihovo istrazivanje (znaci zvanicno, valjda dovoljno relevantno iako preneto od strane neukog blogera, bas kao i ono sto okacih ranije iz Viskonsina):

Inclusive institutions

A research conducted by the National Institute for Public Education in 2001 and 2002 revealed that in schools providing inclusive education there is a solid commitment in the attitude of the teachers. Teachers interpret their roles in a different way and their competencies have become more diverse.

Some examples to show to what they attach great importance:

* to create, activate and maintain a basis of motivation (both individual and communal) required for education, training and development;
* to find appropriate (individual) methods and techniques for the differential education of students with special needs;
* to plan and guide activities with the participation of the students with special needs;
* to explain the student’s diagnosis from the pedagogical point of view and to be able to find the best development methods;
* to be able to give alternatives to a given educational problem, to be able to guide activities and classes effectively, to be able to improve student participation;
* to be able to co-operate with parents, civil partners and other professionals involved


...opet znaci uspeh zavisi u velikoj, mozda i najvecoj meri od stava nastavnika i toga da svoju ulogu i posao prvo nauce da posmatraju drugacije, a potom prilagode svojim ucenicima.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana