Društvo| Ekonomija| Zabava

Srećne i manje srećne nacije - države

Milan Karagaća RSS / 17.07.2010. u 17:52

 “Hrvati mnogo srećniji od Srba” glasi  naslov u našim novinama gde se obaveštava javnost o rezultatima istraživanja, koje je obuhvatilo 155 država ,o  tome koliko su stanovnici  srećni. Naslov je rogobatan taman toliko kao da je napisano da nam nije krivo što nismo mnogo srečni ali da nam je krivo što su Hrvati srećniji jer Hrvatska je na 61 a Srbija na 91 mestu na toj rang listi.

Svedoci smo istraživanja svega i svačega, od ekonomskih kretanja, ekologije, globalnog zagrevanja, demografije,zdravstvenog stanja nacija, životnog standarda, cena, spoljnjeg duga, kupovne moći, konkurentnosti, rejtinga stranaka i političara, odnosa građana prema raznim stvarima počev od toga koliko koja nacija troši pojedinih namirnica po glavi, opterećenosti izdacima po glavi, porodičnog nasilja po glavama, ubistava i samoubistava, koliko su nacije  zadovoljne ljubavnim životom  i koliko puta spavaju sa parnerom po glavi , mešovitim i jednopolnim brakovima, do toga koliko su čime nezadovoljni. Sve ima, ništa se ne može sakriti, nema laži nema prevare osim opravdane sumnje u pouzdanost istraživanja i zaključaka donetih na osnovu njih. Iako mnogobrojna istraživanja svega i svačega ponekad liče na ono“Dokon pop jariće krsti” ne treba ih zanemarivati bez obzira na rezerve.

Istraživači Galup vorld pola, su ispitivali više hiljada ljudi u 155 zemalja u periodu od 2005. do 2009, kako bi izmerili dva tipa blagostanja  i otkrili da  sreća zaista može da se kupi novcem, ili barem jedan vid sreće.

58376_0604-sreca-foto-shutterstock_f.jpg?ver=1279305269

Najsrećniji ljudi žive u Skandinaviji

Po tom istraživanju Srbija se nalazi na 91 mestu od 155 zemalja Pod uslovom da je istraživanje provedeno  korektno i da su reprezentativni uzorci zaista takvi, ne možemo biti srećni rezultatom, a zapravo nije ni bitno jer svako zna koliko je srećan.

E sada, nama i nije problem koliko smo mi srećni ili nesrećni već nam je problem što su po istom istraživanju Hrvati ispred nas.Tako i naslov novinskog teksta glasi “Hrvati mnogo srećniji od Srba”. 

Evo kako izgleda rang sreće u regionu:

Rejting sreće u regionu
Grčka (50)*
Srbija (Kosovo) (54)
Slovenija (58)
Hrvatska (61)
Crna Gora (61)
Rumunija (73)
BiH (79)
Srbija (bez Kosova) (91)
Makedonija (96)
Albanija (103)
Mađarska (103)
Bugarska (137)

Čudno je da su sve državice na prostoru bivše SFRJ relativno i visoko nesrećne što govori da su istraživači pitali narod a ne elite i tajkune kojima je sreću njihova borba dala.Eto srušili su onu mrsku komunističku Jugoslaviju i komunizam , oslobodili se države koja ih je sve gušila, dobro se potukli i razgraničili, vratili sebi nacionalno dostojanstvo, ponos, vratili se veri svojoj i korenima svojim, nacionalno se u okviru svojih nacija pomirili, napravili nove istorije i geografije, ukinuli društvenu svojinu i uzeli sve u svoje ruke, rasprodali što nam ne treba a njima novac treba,ugasili fabrike iz ekoloških razloga, stvorili mnogo nevladinih organizacija, mnogo stranaka, demokratija cveta samo ništa ne radi, broj nezaposlenih raste, raste kriminal i može da se nabraja koliko ko ima vremena….

Ipak sreća je subjektivno osećanje i ne čini je samo materijalno bogastvo pa bilo bi interesantno kada bi se istraživalo koliko su bogati zaista srećni.

Takođe bi bilo bilo  interesantno šta bi pokazalo istraživanje koliko su građani zadovoljni onim što su dobili posle onoga što su izgubili.



Komentari (68)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mogul_sad_ja_kasti mogul_sad_ja_kasti 17:56 17.07.2010

prva ...prva...

makar me i ubila sreća.....!
Milan Karagaća Milan Karagaća 18:31 17.07.2010

Re: prva ...prva...

mogul_sad_ja_kasti
makar me i ubila sreća.....!

Hvala lepo i želim Vam da ste uvek srećni, bez obzira na istraživanje.
Inner Party Inner Party 18:59 17.07.2010

Nepristojno

E pa ako postoji izraz nepristojno bogat, onda ima da postoji i izraz nepristojno srecan. Kao sto je nepristojno biti bogat, neka bude nepristojno i biti srecan! Eto tako!
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:50 18.07.2010

Re: Nepristojno

Inner Party
E pa ako postoji izraz nepristojno bogat, onda ima da postoji i izraz nepristojno srecan. Kao sto je nepristojno biti bogat, neka bude nepristojno i biti srecan! Eto tako!

To stoji , ali se za Dansku, Finsku, Norvešku i Holandiju ne može reći da su neristojno već upravo pristojno bogate, čak mislim da tamo zbog uređenog poreskog sistema nema ni nepristojno bogatih pojedinaca kao kod nas.
E sada, to što je kod njih prvobitna akumulacija kapitala izvršena pre 250 godina pa polako išli od surovog kapitalizma preko liberalnog i državnog pa su sada društva i države socijalne pravde i jednakih šansi i po svim merilima mnogo više socijalistička nego kapitalistička društva, a kod nas smo mudro poništili sve što je valjalo pa se vratili prvobitnoj akumulaciji u formi sveopšte rasprodaje i zato smo i u zaostatku za normalnim svetu taman toliko koliko nismo znali da ovo nije 17. već 21. vek.
Sve više se pokazuje da su demokratske promene izneverile same sebe i pretvorile se u neku vrstu ludističkog pokreta s ciljem uništavanja svih proizvodnih kapaciteta, zatvaranje fabrika, devastiranje tzv, društvene svojine da bi bila kupljena po bagatelnoj ceni i nenamenski korišćena.
Ako je nekome smešno to što sam upotrebio izraz ludistički odmah da kažem da samo ludi ljudi mogu da zatvore jedan Ikarus, IMT, Lolu, Trajal i... firme koje su imale i evropsku reputaciju.
aleksandarmarinkovic aleksandarmarinkovic 10:29 19.07.2010

cisto da se zna

To stoji , ali se za Dansku, Finsku, Norvešku i Holandiju ne može reći da su neristojno već upravo pristojno bogate, čak mislim da tamo zbog uređenog poreskog sistema nema ni nepristojno bogatih pojedinaca kao kod nas.E sada, to što je kod njih prvobitna akumulacija kapitala izvršena pre 250 godina pa polako išli od surovog kapitalizma preko liberalnog i državnog pa su sada društva i države socijalne pravde i jednakih šansi i po svim merilima mnogo više socijalistička nego kapitalistička društva, a kod nas smo mudro poništili sve što je valjalo pa se vratili prvobitnoj akumulaciji u formi sveopšte rasprodaje i zato smo i u zaostatku za normalnim svetu taman toliko koliko nismo znali da ovo nije 17. već 21. vek.

Cinjenica da su drzave koje ste pobrojali spadaju u vrh zemalja sa najmanjim socijalnim razlikama na planeti (GINI koeficijent), ali da su te zemlje "po svim merilima više socijalističke nego kapitalističke" je velika neistina. U tim zemljama uplitanje države u ekonomiju (što je jedna od karaktersitika socijalizma) je bilo najmanje od svih zemalja u Evropi (mnogo manje nego u Nemačkoj, nikad nisu imali podržavljavanje kao UK na pr.u 70tim, o Francuskoj i nekim drugim državama ne bih ni govorio). Cinjenica da je tamo jaka socijalna politika (uloga države u proviziji usluga obrazovanja, zdravstva, zaštite, itd), te da imaju jak javni sektor više proizilazi iz njihovog mentalnog sklopa uslovljenog mnogim faktorima (koji delom vodi iz protestantske religije, zatim iz toga sto su to nekad bile veoma siromasne zemlje gde se cak i umiralo od gladi, te da je tamo procenat visoko obrazovanog stanovnistva izuzetno velik, ...sigurno jos ima drugih faktora). Znači u pitanju su kapitalističke zemlje (jer je sva privreda mahom u privatnim rukama) a ne socijalističke, doduse sa jakom socijalnom politikom i visokim porezima koje su građani spremni da plate jer za to dobijaju dobre usluge od javnog sektora. To bi onda verovatno znacilo da je kapitalizam sa jakom socijalnom notom pravi recept za srecno drustvo, mada bih ja pre dodao svesne i obrazovane ličnosti odrasle u sistemu pravih i zdravih vrednosti.
seceranac seceranac 10:38 19.07.2010

Re: cisto da se zna

Cinjenica da su drzave koje ste pobrojali spadaju u vrh zemalja sa najmanjim socijalnim razlikama na planeti (GINI koeficijent), ali da su te zemlje "po svim merilima više socijalističke nego kapitalističke" je velika neistina. U tim zemljama uplitanje države u ekonomiju (što je jedna od karaktersitika socijalizma) je bilo najmanje od svih zemalja u Evropi (mnogo manje nego u Nemačkoj, nikad nisu imali podržavljavanje kao UK na pr.u 70tim, o Francuskoj i nekim drugim državama ne bih ni govorio). Cinjenica da je tamo jaka socijalna politika (uloga države u proviziji usluga obrazovanja, zdravstva, zaštite, itd), te da imaju jak javni sektor više proizilazi iz njihovog mentalnog sklopa uslovljenog mnogim faktorima (koji delom vodi iz protestantske religije, zatim iz toga sto su to nekad bile veoma siromasne zemlje gde se cak i umiralo od gladi, te da je tamo procenat visoko obrazovanog stanovnistva izuzetno velik, ...sigurno jos ima drugih faktora). Znači u pitanju su kapitalističke zemlje (jer je sva privreda mahom u privatnim rukama) a ne socijalističke, doduse sa jakom socijalnom politikom i visokim porezima koje su građani spremni da plate jer za to dobijaju dobre usluge od javnog sektora. To bi onda verovatno znacilo da je kapitalizam sa jakom socijalnom notom pravi recept za srecno drustvo, mada bih ja pre dodao svesne i obrazovane ličnosti odrasle u sistemu pravih i zdravih vrednosti.



te drzave jesu ponajvise socijalisticke. uplitanje drzave u ekonomiju je odlika komunistickog a ne socijalistickog uredjenja koje se odlikuje drugacijom podelom sredstava a ne drugacijim upravljanjem privredom. Ni u SFRJ privreda nije bila drzavna (vec u rukama obicnih ljudi - radnika), slicno kao sto je to slucaj u nordijskim zemljama gde su prosecni stanovnici najveci shareholderi u firmama.

po svim tim kriterijumima te zemlje jesu vise socijalisticke nego kapitalisticke, UK, nemacka i ostale koje si pomenuao su bile vise komunisticke ali manje socijalisticke od nordijskih

moras da razdvojih komunizam i socijalizam, to je razlicito kao diktatura i demokratija
Milan Karagaća Milan Karagaća 11:15 19.07.2010

Re: cisto da se zna

Cinjenica da je tamo jaka socijalna politika (uloga države u proviziji usluga obrazovanja, zdravstva, zaštite, itd), te da imaju jak javni sektor više proizilazi iz njihovog mentalnog sklopa uslovljenog mnogim faktorima (koji delom vodi iz protestantske religije, zatim iz toga sto su to nekad bile veoma siromasne zemlje gde se cak i umiralo od gladi, te da je tamo procenat visoko obrazovanog stanovnistva izuzetno velik, ...sigurno jos ima drugih faktora).

Koji smo tek onda mi mentalni sklop, a pogotovo što se religije tiče jer se kod nas ističe da je svetosavlje religija najsvetija.Da je po religiji mi bi onda trebalo da živimo domaćinski u seoskim zadrugama i hranimo se zdravom hranom, kako doduše neki narodu u propovedaju u preporučuju a oni žive u raskošnim dvorovima koji imitiraju srednjovekovne a u njima sve tehnika sa mrskog Zapada.
ali da su te zemlje "po svim merilima više socijalističke nego kapitalističke" je velika neistina.

Zavisi šta podrazumevate pod socijalizmom a šta pod kapitalizmom.Ne radi se o socijalizmu sovjetskog tipa pa ni onom kod nas iako bi on mogao da se modifikuje, već o savremenom , novom , socijalizmu koji ne isključuje privatnu svojinu več upravo društvo solidarnosti i socijalne pravde.
Takođe, osim u državama koje se nalaze u tranziciji u koju su glupo upale da bi pokatale koliko su kapitalističke ali nisu gradile kapitalizam kao što je u Danskoj već onaj najsličniji iz perioda surove prvobitne akumulacije.
Upravo je suština savremenog socijalizma i savremenog kapitalizma u sve manjim razlikama i stremljenju ka društvima socijalne pravde i solidarnosti, inače ih neće biti.
aleksandarmarinkovic aleksandarmarinkovic 12:20 19.07.2010

Re: cisto da se zna


Evo definicije socijalizma, izgleda da sam ipak bio u pravu

Socialism is an economic and political theory based on public or common ownership and cooperative management of the means of production and allocation of resources.
In a socialist economic system, production is carried out by a public association of producers to directly produce use-values (instead of exchange-values), through coordinated planning of investment decisions, distribution of surplus, and the use of the means of production. Socialism is a set of social and economic arrangements based on a post-monetary system of calculation, such as labour time, energy units or calculation-in-kind.
Socialists advocate a method of compensation based on individual merit or the amount of labour one contributes to society. They generally share the view that capitalism unfairly concentrates power and wealth among a small segment of society that controls capital and derives its wealth through a system of exploitation. They argue that this creates an unequal society that fails to provide equal opportunities for everyone to maximise their potential,[6] and does not utilise technology and resources to their maximum potential in the interests of the public. Socialists characterise full socialism as a society no longer based on coercive wage-labour, organized on the basis of relatively equal power-relations and adhocracy rather than hierarchical, bureaucratic forms of organization in the productive sphere. Reformists and revolutionary socialists disagree on how a socialist economy should be established.


sesili sesili 19:32 17.07.2010

Istraživanja

Ne verujem im ništa, kao ni statistici. Nikada ne može da se potrpa sve u isti koš, pa se izvlači i sastavlja redosled. Ne zanemarujem količinu novca koji je potreban za sreću. Pitanje je ŠTA koga čini srećnim. Ima tu stotine varijacija, ali mene bi usrećilo da malo padne temperatura, pošto nemam sreće da odem na more!
mayo1 mayo1 21:13 17.07.2010

Javno mišljenje

giger62 giger62 21:33 17.07.2010

Dedinjci

BEOGRAD, 16.07.2010 (Njuz) - Agencija za odnose sa agencijama za istraživanje javnog mnjenja (AZOSAZIJM) pri Ministarstvu za osnivanje agencija Srbije izjavilo je da je Galupova lista po kojoj je Srbija na 91. mestu na listi najsrećnijih zemalja na svetu radila na nenaučnom principu i samim tim ne priznaje njene rezultate.

Izvor unutar agencije nam je otkrio izvor nezadovoljstva. "Kojim metodom se utvrđuje sreća? Evo na primer, Brazil su stavili na 14.mesto. Pa, naravno kad su otišli u Amazon i intervjuisali indijance. Ljudi žive u prirodi, slobodni u ljubavi, bez stresa i ekonomske krize. Šta će da kažu nego da su srećni kad i ne znaju za bolje. Da su došli evo u naš komšiluk na Dedinje i Sanjak i intervjuisali nas, došli bi do istih rezultata kao sa indijancima. I mi bismo bili 12. na svetu kao Brazil. I na kraju, dosta nam je vas novinara koji sve gledate negativno. Poluprazna čaša. Na listi FIFA-e smo 13. To niko ne pominje. Mi smo uvek bili poznati kao evropski Brazilci. Od danas su stanovnici Brazila, po Galupu, amazonski Dedinjci."

Na pitanje kako objašnjavaju to da su ispred nas i Hrvati i Crnogorci, izvor iz AZOSAZIJM-a je samo odmahnuo rukom i rekao "To pitajte njih. Ako mene pitate. mi smo za njih indijanci."
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:49 17.07.2010

Ako je verovati sociolozima...

...koji su pokušavali da otkriju zašto i kako Danci godinama unazad ispadaju najsrećnija nacija na svetu, onda razloge ne treba tražiti u materijalnom blagostanju već u - malim očekivanjima. Drugim rečima, nemaju velika očekivanja, pa samim tim ni velika razočaranja. Mala očekivanja češće se i ostvaruju, te je sreća veća.
Ribozom Ribozom 22:08 17.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

Krugolina Borup
...koji su pokušavali da otkriju zašto i kako Danci godinama unazad ispadaju najsrećnija nacija na svetu, onda razloge ne treba tražiti u materijalnom blagostanju već u - malim očekivanjima. Drugim rečima, nemaju velika očekivanja, pa samim tim ni velika razočaranja. Mala očekivanja češće se i ostvaruju, te je sreća veća.



docsumann docsumann 22:33 17.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

Drugim rečima, nemaju velika očekivanja, pa samim tim ni velika razočaranja. Mala očekivanja češće se i ostvaruju, te je sreća veća.


Ljudi sa ovih nasih prostora imaju izrazito mala ocekivanja, da prezive do sledece plate, da imaju da plate racune, da ne ostanu bez posla (ako ga imaju), da djeci kupe knjige , patike, cokoldadu ... Priznacete, skromno, vrlo skromno, a opet nemaju srece da budu malo srecniji.

P.S. Izvinjavam se sto mi ne radi tastatura za srpski alfabet.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:01 17.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

docsumann
Drugim rečima, nemaju velika očekivanja, pa samim tim ni velika razočaranja. Mala očekivanja češće se i ostvaruju, te je sreća veća.


Ljudi sa ovih nasih prostora imaju izrazito mala ocekivanja, da prezive do sledece plate, da imaju da plate racune, da ne ostanu bez posla (ako ga imaju), da djeci kupe knjige , patike, cokoldadu ... Priznacete, skromno, vrlo skromno, a opet nemaju srece da budu malo srecniji.

P.S. Izvinjavam se sto mi ne radi tastatura za srpski alfabet.

Upravo tako.
maca22 maca22 07:42 18.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

Krugolina Borup
...koji su pokušavali da otkriju zašto i kako Danci godinama unazad ispadaju najsrećnija nacija na svetu, onda razloge ne treba tražiti u materijalnom blagostanju već u - malim očekivanjima.

Ne reci da su nase ambicije prevelike?
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:08 18.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

Drugim rečima, nemaju velika očekivanja,

Da, s tim da su im sva ona ,po našim merilima, velika očekivanja ispunjena-visok standard, zaposlenost, obezbeđena socijalna sigurnost, zdravstvena i dečja zaštita, mogućnost stambenog obezbđenja, jednom rečju nemaju sirotinjskih problema kao što mi imamo.
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:29 18.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

Ne reci da su nase ambicije prevelike?


Daleko bilo!
Nisam uopšte mislila da ih poredim s nama (pa zar može uopšte to da se poredi?!). Ali, recimo, ako se porede s nekim drugim razvijenim zemljama, čak i mnogo bogatijim od sebe, oni uporno, uporno vazda na prvom mestu po sreći.
I Švedska i Norveška su uređene taman koliko i Danska, pa nikad da preuzmu prvo mesto. A Norveška je ihahaj bogatija, na primer.

Stvar je u mentalitetu. Oni su čudo od nacije. Istinske komuniste u srcu i duši, časna reč. S jedne strane, svi kao kukaju kolike poreze plaćaju, a s druge strane, svi redom izgovaraju istu rečenicu: "Jako sam zadovoljan šta za to država obezbeđuje". I uredno plaćaju.
NNN NNN 19:49 18.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

razloge ne treba tražiti u materijalnom blagostanju već u - malim očekivanjima.
Nije srećan onaj ko ima ono što želi, već je srećan onaj ko ne želi ono što nema.
(ili nešto slično)
- pročitao u autobusu
antioksidant antioksidant 09:27 19.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

- pročitao u autobusu

preko ramena nekog lika koji je platio novine da bi ih on i ja citali zajedno
Milan Karagaća Milan Karagaća 12:00 19.07.2010

Re: Ako je verovati sociolozima...

NNN
razloge ne treba tražiti u materijalnom blagostanju već u - malim očekivanjima.
Nije srećan onaj ko ima ono što želi, već je srećan onaj ko ne želi ono što nema.
(ili nešto slično)
- pročitao u autobusu

Evo još nekih
"Čudno je, kako je malo potrebno da budemo srećni, i jos čudnije: kako često nam baš to malo nedostaje!" (Ivo Andrić)
"Srećan je i veliki zaista samo onaj koji ne mora ni vladati ni pokoravati se da bi mogao nešto biti." (Gete)
"Ko misli da je srećan, on je odista srećan." (Jovan Dučić)
"Najsrećniji je onaj čovjek koji je učinio srećnima najviše drugih ljudi." (Didro)
mogul_sad_ja_kasti mogul_sad_ja_kasti 22:04 17.07.2010

i ovako i onako...

Takođe bi bilo bilo interesantno šta bi pokazalo istraživanje koliko su građani zadovoljni onim što su dobili posle onoga što su izgubili.


i meni se nekako čini, ali baš SVUGDE KOD NAŠIH, DA NIKO OD NAS nije čestito ni razmislio o ovom, a kamo li da bude iskren kod odgovaranja...a i kako je sreća merljiva kategorija sve zavisi od kantara!...
radulence radulence 22:28 17.07.2010

.

Gross National Hapiness
http://en.wikipedia.org/wiki/Gross_national_happiness

primer
http://www.grossnationalhappiness.com/gnhIndex/resultGNHIndex.aspx

upitnik
http://www.grossnationalhappiness.com/GNHSurvey/gnhquestionnaire.pdf

izvolte
izmerite se
vhedrih2 vhedrih2 22:30 17.07.2010

Istrazivanje

Ovo istrazivanje je metodoloski neispravno, a jos je neispravnije to sto reklamiraju rezultate dobijene u metodoloski neispravnom istrazivanju.

Da bi bilo moguce porediti rezultate dobijene na upitnicima/testovima koji su zadavani ljudima iz razlicitih zemalja i na razlicitim jezicima, potrebno je da se prvo uradi studija ekvivalentnosti tih upitnika/testova na dva jezika i da se razvije matematicki model za njihovo jednacenje tj. matematicki model za poredjenje rezultata ta dva upitnika/testa na dva jezika. I to je vrlo tesko uraditi bez bilingvalnih ispitanika (onih koji govore oba jezika). Pa tek AKO studija ekvivalentnosti uspe tj. da pozitivne rezultate (a one to vrlo cesto ne daju) moze se razmisljati o poredjenju dve zemlje po prosecnoj izrazenosti toga sto se ispituje. Bez toga nikako. I ovo je obavezan metodoloski korektan scenario kad treba porediti samo 2 zemlje. A kad treba porediti 100+ zemalja to je tek nocna mora i nesto sto je vrlo tesko uopste ostvarivo

Ovako, ova prica o razlikama u sreci je obicna besmislica.
Podseca me na situaciju kada su u jednoj velikoj prekookeanskoj zemlji pre otprilike 100 godina naucnici pisali o tome kako su imigranti svi redom mnogo gluplji od domaceg stanovnistva, a to su pravdali rezultatima na testovima inteligencije koje su im davali. Trebalo je da prodju godine pa da neko ustanovi da ta razlika ima veze s tim sto su testovi bili na engleskom koji su imigranti mnogo slabije znali...

A jos je neobicnije sto mediji takvim rezultatima pridaju znacaj.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:03 17.07.2010

Re: Istrazivanje

A jos je neobicnije sto mediji takvim rezultatima pridaju znacaj.

Sve se slažem.
seceranac seceranac 00:54 18.07.2010

Re: Istrazivanje

vhedrih2
Ovo istrazivanje je metodoloski neispravno, a jos je neispravnije to sto reklamiraju rezultate dobijene u metodoloski neispravnom istrazivanju.

Da bi bilo moguce porediti rezultate dobijene na upitnicima/testovima koji su zadavani ljudima iz razlicitih zemalja i na razlicitim jezicima, potrebno je da se prvo uradi studija ekvivalentnosti tih upitnika/testova na dva jezika i da se razvije matematicki model za njihovo jednacenje tj. matematicki model za poredjenje rezultata ta dva upitnika/testa na dva jezika. I to je vrlo tesko uraditi bez bilingvalnih ispitanika (onih koji govore oba jezika). Pa tek AKO studija ekvivalentnosti uspe tj. da pozitivne rezultate (a one to vrlo cesto ne daju) moze se razmisljati o poredjenju dve zemlje po prosecnoj izrazenosti toga sto se ispituje. Bez toga nikako. I ovo je obavezan metodoloski korektan scenario kad treba porediti samo 2 zemlje. A kad treba porediti 100+ zemalja to je tek nocna mora i nesto sto je vrlo tesko uopste ostvarivo

Ovako, ova prica o razlikama u sreci je obicna besmislica.
Podseca me na situaciju kada su u jednoj velikoj prekookeanskoj zemlji pre otprilike 100 godina naucnici pisali o tome kako su imigranti svi redom mnogo gluplji od domaceg stanovnistva, a to su pravdali rezultatima na testovima inteligencije koje su im davali. Trebalo je da prodju godine pa da neko ustanovi da ta razlika ima veze s tim sto su testovi bili na engleskom koji su imigranti mnogo slabije znali...

A jos je neobicnije sto mediji takvim rezultatima pridaju znacaj.



ma kako metodologija bila pogresna a jeste rezultati su poprilicno dobri jer da se ne zavaramo balkan jeste crna rupa nesrece
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:32 18.07.2010

Re: Istrazivanje

jer da se ne zavaramo balkan jeste crna rupa nesrece

Da, i što je čudno za razliku od normalnog sveta na Zapadu koji svoju sreću i zadovoljstvo gleda u tome koliko je njima dobro, na Balkanu je još uvek prvo merilo svoje sreće koliko su drugi nesrećniji.Čudan mentalni sklop inverzije vrednosti po kojoj se zadovoljstvo ogleda ne u tome šta i koliko sami imamo već čega i koliko oni drugi imaju manje.
dragan7557 dragan7557 15:23 18.07.2010

Re: Istrazivanje

balkan jeste crna rupa nesrece

A pošto svetlost zna za caku, ona Balkan zaobilazi u vel'kom krugu.

cerski
intrepid intrepid 17:08 18.07.2010

Re: Istrazivanje

Da, i što je čudno za razliku od normalnog sveta na Zapadu koji svoju sreću i zadovoljstvo gleda u tome koliko je njima dobro, na Balkanu je još uvek prvo merilo svoje sreće koliko su drugi nesrećniji.Čudan mentalni sklop inverzije vrednosti po kojoj se zadovoljstvo ogleda ne u tome šta i koliko sami imamo već čega i koliko oni drugi imaju manje.



konacno, da se ja jednom slozim sa vama:))) potpisujem
Milan Karagaća Milan Karagaća 18:07 18.07.2010

Re: Istrazivanje

intrepid
Da, i što je čudno za razliku od normalnog sveta na Zapadu koji svoju sreću i zadovoljstvo gleda u tome koliko je njima dobro, na Balkanu je još uvek prvo merilo svoje sreće koliko su drugi nesrećniji.Čudan mentalni sklop inverzije vrednosti po kojoj se zadovoljstvo ogleda ne u tome šta i koliko sami imamo već čega i koliko oni drugi imaju manje.



konacno, da se ja jednom slozim sa vama:))) potpisujem

Hvala Vam lepo. A sto "konačno jednom", ja verujem da se oko mnogo stvari možemo složiti ili barem korektno složiti da se ne slažemo.
milisav68 milisav68 22:50 17.07.2010

Podmladak

Čudno je da su sve državice na prostoru bivše SFRJ relativno i visoko nesrećne što govori da su istraživači pitali narod a ne elite i tajkune kojima je sreću njihova borba dala.

Pa svima je isti otac.

I ista majka.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:06 17.07.2010

Re: Podmladak

Pa svima je isti otac

I ista majka.

Tačno Milisave, a izgleda su i staratelji slični ali se prema narodu odnose kao očuhovi i maćehe.
E baš Vam hvala za ovu drugu sliku , nisam je odavno video.
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:00 18.07.2010

Nije baš tolika razlika

Prema ovim podacima biće da su građani Hrvatske i građani Srbije u pogledu nezadovoljstva mnogo bliže od onog raspona koji je naveden.Evo ovde
seceranac seceranac 00:51 18.07.2010

magarcine

Čudno je da su sve državice na prostoru bivše SFRJ relativno i visoko nesrećne što govori da su istraživači pitali narod a ne elite i tajkune kojima je sreću njihova borba dala.Eto srušili su onu mrsku komunističku Jugoslaviju i komunizam , oslobodili se države koja ih je sve gušila, dobro se potukli i razgraničili, vratili sebi nacionalno dostojanstvo, ponos, vratili se veri svojoj i korenima svojim, nacionalno se u okviru svojih nacija pomirili, napravili nove istorije i geografije, ukinuli društvenu svojinu i uzeli sve u svoje ruke, rasprodali što nam ne treba a njima novac treba,ugasili fabrike iz ekoloških razloga, stvorili mnogo nevladinih organizacija, mnogo stranaka, demokratija cveta samo ništa ne radi, broj nezaposlenih raste, raste kriminal i može da se nabraja koliko ko ima vremena….



i onda smo se debelo pokajali kada smo uvideli kako smo ispali magarcine jer su ih oni koji su ziveli gore od nas (zapadnjaci) navukli na bajku o "slobodnom" coveku u "original" farmerkama koji se vozi u kvalitetnom autu po Hollywood bulevaru.

Sada smo slobodni u farmerkama i pesacimo (jer nemamo za benzin) po ruznim ulicama koje su sve gadnije i vise lice na one u holivudu i kajemo se jer smo ispali zasce magarcine

* nismo hteli besplatne stanove jer je 10% tih stanova dodeljivan preko veze zato sada svi "pravedno" placamo stanove 100% vise da bi neko uzeo ekstra profit i onda na to jos 200% vise da bi neko uzeo kamatu.

* nismo voleli samoupravljanje jer je "samovoljni" direktor imao vozaca i platu 3-4 puta vecu od cistacice, zato sada uzivamo radeci za samovoljnog gazdu koji zaradjuje 5-10 puta vise nego svi njegovi radnici njegovi zajedno i ima sopstvenog pilota i avion

* nismo voleli besplatno obrazovanje jer su neki studenti studrali 10 godina o "nasem" trosku, zato sada uzivamo placajuci (ili nadajuci se da cemo moci da platimo) najskuplju skolarinu u evropi za koju dobijemo "priznatu i potpuno bezvrednu" diplomu pri tome placajuci jos vise poreza

* nismo voleli besplatna letovanja jer nam se nije dopadalo nase nerazvijeno more i "jeftin" dorucak od margarina i pekmeza zato sada uzivamo placajuci pola dnevne plate za taj isti pekmez i margari na letovanju na gadnijem moru u inostranstvu za koje moramo da uzmemo kredit i da ga vracamo celu godinu uz kamatu naravno,

* nismo voleli besplatno zdrastveno jer smo lekarima i sestrama morali da kupujemo cokolade i viski, zato sada uzivamo u placanju privatnim lekarima za bedne usluge jer se drzavni lekari ne mogu docekati a i kada se docekaju imaju tarife koje znacajno prevazilaze cene viskija i cokolade

* nismo voleli radnicke menze i tople obroke jer je hrana bila neraznovrsna i seljacka, zato se neki od nas danas nakrcavaju poluotrovnom brzom hranom koja ce nas u grob oterati dok onaj ostatak i ne jede citav dok se ne vrati kuci sa posla jer ne moze sebi da priusti taj poluotrov

* nismo voleli kupovinu u drzavnim robnim kucama od 5 000 kvadrata jer nije bilo markirane uvozne robe (isli smo u trst po fush robu), zato sada po molovima od 100 000 kvadrata uzivamo pareci oci na markiranoj nekvalitetnoj robi (napravljenoj u kini) koju ne mozemo da priustimo a i kada jednom godisnje uzmemo kredit (koji opet vratimo uz debelu kamatu) i kupimo nesto skupoceno padnemo u depresiju kada se to raspadne posle tri pranja

* nismo voleli gusenje slobode i prava na govor jer niko nije mogao i smeo cuti sta mislimo, zato sada uzivamo pricajuci na sva usta iako nas vise niko ne slusa
....
mogao bi ovako do sutra
....

Ajd sada da se pitamo opet: Zasto li su ljudi iz bivse jugoslavije danas tako nesrecni? Zasto li su najsrecnije drzave na listi bas one koje su najblize (iako jos deleko) onom socijalizmu koji smo mi tako sa gadjenjem odbacili?

Da li covek sa i malo mozga, morala i hrabrosti da sam sebi prizna greske uopste mora da postavi ovakvo pitanje?

PS> I molim vas postedite me price o tome kako to nije moglo i ne moze jer uvek ima i moze samo ako se samo malo pravednije rasporedi ...
PPS> Da nismo ispali magarcine danas bi ja bas kao sto je bio slucaj i pre nasamarivanja ladio jaja mesec dana u moru umesto da ovde jedva docekani vikend potrosim gledajuci u ovu kutiju u kojoj trazim odgovor na pitanje gde se denu ljudska pamet
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:18 18.07.2010

Re: magarcine

Baš Vam hvala za ovo što ste naveli.
Preporučujem da ovo pročitaju naročito oni mladi blogeri kojima su isprali mozak drugačijim pričama.
Takođe, toplo preporučujem i mojim dragim i simpatičnim sagovornicima Bojani i Unf-u, nije nikakva indoktrinacija samo istinita priča o večini stanovništva.
mikimedic mikimedic 09:56 18.07.2010

Re: magarcine

Baš Vam hvala za ovo što ste naveli.
Preporučujem da ovo pročitaju naročito oni mladi blogeri kojima su isprali mozak drugačijim pričama.
Takođe, toplo preporučujem i mojim dragim i simpatičnim sagovornicima Bojani i Unf-u, nije nikakva indoktrinacija samo istinita priča o večini stanovništva.


nismo hteli besplatne stanove jer je 10% tih stanova dodeljivan preko veze zato sada svi "pravedno" placamo stanove 100% vise da bi neko uzeo ekstra profit i onda na to jos 200% vise da bi neko uzeo kamatu.


besplatni stanovi? tesko -- pre ce biti da su uzeti na kredit.

a isto se moze reci i za sve ostale stavove, da ne citiram.

kao sto je i cela drzava uzeta na kredit. dok ne prodje dovoljno vremena da se neki amnestiraju, taman kada dodje vreme da se vracaju krediti.

veceras treca smena vraca tudji dug.
seceranac seceranac 10:11 18.07.2010

Re: magarcine

mikimedic
Baš Vam hvala za ovo što ste naveli.
Preporučujem da ovo pročitaju naročito oni mladi blogeri kojima su isprali mozak drugačijim pričama.
Takođe, toplo preporučujem i mojim dragim i simpatičnim sagovornicima Bojani i Unf-u, nije nikakva indoktrinacija samo istinita priča o večini stanovništva.


nismo hteli besplatne stanove jer je 10% tih stanova dodeljivan preko veze zato sada svi "pravedno" placamo stanove 100% vise da bi neko uzeo ekstra profit i onda na to jos 200% vise da bi neko uzeo kamatu.


besplatni stanovi? tesko -- pre ce biti da su uzeti na kredit.

a isto se moze reci i za sve ostale stavove, da ne citiram.

kao sto je i cela drzava uzeta na kredit. dok ne prodje dovoljno vremena da se neki amnestiraju, taman kada dodje vreme da se vracaju krediti.

veceras treca smena vraca tudji dug.



mani me miki te price, kako jos uvek mozes da verujes u te gluposti

dugovi su nam tada bili manji nego drugima, radilo se i proizvodilo a podela je bila malo pravednija ...
i opet kazem nije glavno pitanje koliko se ima vec kako se deli, kada bi se i ovo malo sto sada stvorimo u srbiji neproizvodeci skoro nista podelilo malo pravednije bilo bi mnogo bolje svima
mikimedic mikimedic 10:24 18.07.2010

Re: magarcine

mani me miki te price, kako jos uvek mozes da verujes u te gluposti


nema besplatnog rucka, seceranac, a kamoli besplatnih stanova.

i ti i karagaca imate jednu metodolosku gresku u pristupu -- poredjenje sfrj sa ovim danas.

naravno da je u sfrj bilo bolje, ali to nije tema. pitanje je zasto nije opstalo ako je bilo dobro?

zasto je jugoslavija kreirana sa ogranicenim vekom trajanja i ko je u toj prici prevaren?
seceranac seceranac 11:03 18.07.2010

Re: magarcine

mikimedic
mani me miki te price, kako jos uvek mozes da verujes u te gluposti


nema besplatnog rucka, seceranac, a kamoli besplatnih stanova.

i ti i karagaca imate jednu metodolosku gresku u pristupu -- poredjenje sfrj sa ovim danas.

naravno da je u sfrj bilo bolje, ali to nije tema. pitanje je zasto nije opstalo ako je bilo dobro?

zasto je jugoslavija kreirana sa ogranicenim vekom trajanja i ko je u toj prici prevaren?



niko i ne prica o besplatnom rucku - stanu ... to se tada samo tako zvalo
sustina je u tome ko dobija koliki deo plodova sopstvenog rada - raspodela
tada je raspodela bila malo postenija pa je skoro svako mogao da dobije posteno parce kolaca

nemam ja nikakvu metodologiju a i da je imam ne vidim zasto bi poredjenje bilo "losa metodologija" istorija je samo skup poredjenja

pitanje zasto nesto ne opstane je veoma komplikovano pitanje, neke stvari opstaju iako nisu dobre jer neko zeli da opstanu a neke dobre propadaju jer neko zeli da propadnu ...
nije SFRJ bila izolovan sistem u vakumu cija je sudbina bila posledica iskljucivo sopstvenog stanja

ja sam samo izneo svoje vidjenje zasto su ljudi danas nesrecni na balkanu ti se sa tim mozes sloziti ili a za takav zakljucak je vise nego potrebno porediti jedan deo zivota tih ljudi sa trugim jer sreca je iskljucivo zasnovana na sopstvenom iskustvu pojedinaca koje ipak jos uvek doseze i dalje od 1990.
dragan7557 dragan7557 14:51 18.07.2010

Re: magarcine i to baš velike

nema besplatnog rucka,

Baš vala besplatno su deljeni su vrednosni bonovi za topao obrok.
a kamoli besplatnih stanova.


Bome i ovo je tačno koštali su oko 2% mesečnog dohotka bez viška stimulacija i ostalih "skupih" ugađanja vlasnicima sredstava za proizvodnju.
zasto je jugoslavija kreirana sa ogranicenim vekom trajanja i ko je u toj prici prevaren?

Prati sledeću Istoriju EU pa ćeš dobiti odgovore na ova pitanja.
naravno da je u sfrj bilo bolje, ali to nije tema. pitanje je zasto nije opstalo ako je bilo dobro?

Za dobro se treba boriti svaki dan, ceo dan, a Zlo dolazi samo.

cerski
gorran2 gorran2 18:11 18.07.2010

Re: magarcine i to baš velike

Za dobro se treba boriti svaki dan ceo dan, a Zlo dolazi samo.
Vrlo neprijatna asimetrija...
cbronson cbronson 19:19 18.07.2010

Re: magarcine

MIKIMEDIC
besplatni stanovi? tesko -- pre ce biti da su uzeti na kredit.

a isto se moze reci i za sve ostale stavove, da ne citiram.

kao sto je i cela drzava uzeta na kredit. dok ne prodje dovoljno vremena da se neki amnestiraju, taman kada dodje vreme da se vracaju krediti.

veceras treca smena vraca tudji dug.


esencija esencije miki
porazavajuca sustina koje mnogi nisu svesni ili ne zele da otvore oci.

ulogovah se samo da ostavim preporuku.
dragan7557 dragan7557 21:35 18.07.2010

Re: magarcine i to baš velike

gorran2
Za dobro se treba boriti svaki dan ceo dan, a Zlo dolazi samo.
Vrlo neprijatna asimetrija...

Valja odabrati stranu.

cerski
nestor92 nestor92 07:39 19.07.2010

Re: magarcine

nismo hteli besplatne stanove


Stanovi su bili bespatni samo onima koji su ih dobili. Ostali su im te stanove platili, tj. kupili. Pa su nakon što su stanove kupili drugima, morali da kupe sebi pod znatno drugacijim uslovima. Dakle, svi koji su otkupili stanove po bilo kojoj ceni koja nije tržišna su uzeli novac od ostalih članova društva. I sada sležu ramenima i govore kako je socijalizam bio divan. Naravno da je bio divan. Ali ne za svakog.

I nije svako mogao da se ladi mesec dana na moru. To samo izgleda tako onima koji su to mogli. Dakle, isto je kao i sada: sit gladnom ne veruje.
seceranac seceranac 10:14 19.07.2010

Re: magarcine

nestor92
nismo hteli besplatne stanove


Stanovi su bili bespatni samo onima koji su ih dobili. Ostali su im te stanove platili, tj. kupili. Pa su nakon što su stanove kupili drugima, morali da kupe sebi pod znatno drugacijim uslovima. Dakle, svi koji su otkupili stanove po bilo kojoj ceni koja nije tržišna su uzeli novac od ostalih članova društva. I sada sležu ramenima i govore kako je socijalizam bio divan. Naravno da je bio divan. Ali ne za svakog.

I nije svako mogao da se ladi mesec dana na moru. To samo izgleda tako onima koji su to mogli. Dakle, isto je kao i sada: sit gladnom ne veruje.



razlika je u procentima, tada je dobrana vecina onih koji su trazili stanove i placali doprinos i dobijala stanove

danas sa druge strane samo sicusna manjina "dobija" stanove i kuce i vile i zamkove i avione ... koje opet placa drustvo - neko drugi samo ovaj put ne kroz 2% doprinosa na platu vec kroz smanjene plate od strane gazde ili kroz trgovinske i druge marze koje dostizu i 50%

apsolutna pravda je nemoguca i niko ovde ne prica o tome, stvar je u tome kako se rasporedjuje ono sto drustvo stvori - malo pravednije gde vecina dobije stan (skoro svi nakon dovoljno vremena) ili samo 1% stanovnistva

procitaj opet moj post i videces da kazem da se delilo samo malo pravednije a mnogo vise ljudi je bilo zadovoljnije podelom - to je ono sto ljude cini srecnim
nestor92 nestor92 11:11 19.07.2010

Re: magarcine

tada je dobrana vecina onih koji su trazili stanove i placali doprinos i dobijala stanove


vecina dobije stan (skoro svi nakon dovoljno vremena)


To nije tacno. Voleo bih da vidim statistiku koja to pokazuje.

Moj je pogled drugaciji.

Previse je onih koji su radili dovoljno dugo i nisu docekali stanove. Suvise je onih koji su dobili i poneki kvadrat viska, koji su bili vise drugovi od ostalih.

Svi koji su stanove otkupili ispod trzisne cene ostvarili su ekstraprofit, a gotovo niko nije platio porez.

Deljene su besplatno i tudje stvari, nacionalizovane i slicno. Mi koji smo morali ili cemo morati da kupimo svoje stanove po punoj ceni vracacemo jos i taj dug a u ime i za racun onih koji u njima (tudjim stanovima i kucama) uzivaju.

Nema pravednog sistema. Nije to bio ni socijalizam u domacem izdanju. Pa nemojmo vise o tome.

Nostalgija cuda cini, ali ipak...

Milan Karagaća Milan Karagaća 11:29 19.07.2010

Re: magarcine

Stanovi su bili bespatni samo onima koji su ih dobili

Stanovi uopšte nisu bili besplatni jer je od plata obijan doprinos za stambenu izgradnju i ako je neko radio 35 godina njegov iznos izdvajanja je obračunat kod otkupa stana, a razlika je plaćana otkupom.E sada, pošto su neki stigli da dobiju stanove a neki nisi jer je raspad države prekinuo sistem, novac izdvojen za stanogradnju kao i u penzioni fond potrošen-pojela maca, pa više nema.
To što kažete da je otimano i deljeno tuđe i nije potpuno tačno, to je bilo u periodu nacionalizacije i nije ni 1 % stanova koji su podeljeni, a kasnije su stanovi-i to je večina-obezbeđivani izgradnjom od sredstava obezbeđenih iz stambenih fondova koji su izdvajani od zarada.
nestor92 nestor92 11:47 19.07.2010

Re: magarcine

Ja samo govorim o onima koji su izdvajali isti doprinos ali nisu dobili stanove.

O otkupu ne bih jer je to najvece prelivanje drustvene svojine u privatne dzepove koje je izvrseno u domacoj istoriji. Ali o tome se ne sme jer su se na taj način okoristili mnogi. Verovatno i mnogo blogera ili njihovi preci.

Ali posto ni Vi ni ja ne raspolazemo ozbiljnom statistikom, ostaje nam da se "nadgornjavamo".

Hocu da kazem - moji roditelji stan nisu dobili (radile su iste kombinatorike kao danas samo su se drugacije zvale i drugacije izgledale - sve je to ista skola). Roditelji mog najboljeg druga su dobili stan i otkupili ga za nekoliko stotina maraka.

Ja sam moj stan kupio i kosta me hiljadama puta vise. Dakle, moj drug ima sto soma za trosak, a ja cu da vracam kredite do smrti. I daleko od toga da sam jedini.

Zato me necete ubediti u suprotno. Pa, ko velim da se ne trudite.

Ali makar u ovom odvratnom, istrulelom, srpskom pseudokapitalizmu sam mogao da ga kupim pod ravnopravnim uslovima sa svima. A da ga dobijem nisam mogao ( niti moji roditelji) jer se tu gledaju razne "zasluge".

I zato nisam nesrecan.
seceranac seceranac 13:26 19.07.2010

Re: magarcine

to sto je sistem prekinut nema veza sa pravednoscu prethodnog sistema. Otkup stanova je kapitalisticka ideja, sprovedena posle pada socijalizma i nema nikakne veze sa socijalizmom, u socijalizmu se stan nije mogao otkupiti.

slazem se da je otkup stanova bio pljacka ne najveca jer je ipak privatizacija najveca pljacka

sve to oko otkupa ne govori nista lose o sistemu pre otkupa

iako tvoji roditelji nisu dobili stan to ne znaci da ne bi dobili da je sistem opstao a i cak ni da ga nikada nisu dobili ti bi ga dobio da je sistem opstao, vecina ipak jeste dobila stanove a o tome ti mozda ipak najbolje govori podatak da vise od polovine stanovnika ove zemlje zivi u stanovima koji su izgradjeni kroz sistem doprinosa. Skoro 60% stambenog prostora u velikim gradovima u srbiji je izgradjeno na taj nacin.

Drago mi je sto si srecan i sto ces pod "ravnopravnim uslovima" platiti 300% vise nego sto stan vredi. Takve "ravnopravne uslove" ce ti svako i uvek svuda ponuditi, bez brige
nestor92 nestor92 13:34 19.07.2010

Re: magarcine

iako tvoji roditelji nisu dobili stan to ne znaci da ne bi dobili da je sistem opstao


Ne bi. Iz drugih razloga. Nisu docekali.

Drago mi je sto si srecan i sto ces pod "ravnopravnim uslovima" platiti 300% vise nego sto stan vredi. Takve "ravnopravne uslove" ce ti svako i uvek svuda ponuditi, bez brige.


Fala, fala.

Topla rec razumevanja uvek prija.

Smrt fašizmu - sloboda narodu!
mikimedic mikimedic 16:14 19.07.2010

Re: magarcine

iako tvoji roditelji nisu dobili stan to ne znaci da ne bi dobili da je sistem opstao a i cak ni da ga nikada nisu dobili ti bi ga dobio da je sistem opstao,


mislim da bi i mnogi dobili kamate a jednog dana i glavnicu da je dafina opstala...

taj sistem je bio fenomenalan. dok je trajao.

sesili sesili 07:27 18.07.2010

Bravo

Za sve navedeno. Ispali smo magarčine, a nije jasno kako se iz toga izvući. U stvari, nije moguće. Na Krugolinin komentar kažem: davno se pridržavam nečije izreke da nije bogat onaj koji mnogo ima, već onaj kome malo treba.
thefreak thefreak 12:23 18.07.2010

Re: Bravo

Ne bih rekao da je to danas tako, ipak ako svakog petog dana u mesecu treba da razmisljas sta ces da jedes i kako ces ovo ili ono da poplatis onda ne mozes da budes srecan vec te steze i gusi jbg.


Mada svi verovatno znate da za onu cuvenu anegdotu sa Aleksandrom Velikim i Diogenom...

Aleksandar Veliki se nadao da će ga, poput ostalih, posetiti i Diogen iz Sinope za kojeg je saznao da se u to vreme nalazi u Korintu.
MeĐutim, osnivač kiničke filozofske škole nije bio nimalo impresioniran činjenicom da se u njegovoj blizini nalazi tako istaknuta ličnost koja će u narednim godinama ujediniti helenski svet, doći do Indije i stvoriti ogromnu državu. Naprotiv, prema Plutarhovim rečima on je mirno sedeo u Kraneju. Nije bilo druge nego da se Aleksandar Veliki lično zaputi da obiđe Diogena.
Zatekao je starca kako u nekoj vrsti ugodne dokolice telo izlaže toplim sunčevima zracima. Dolazak velikog broja nepoznatih ljudi za trenutak je poremetio Diogenov mir. On se najpre malo uspravi, a zatim upre pogled u Aleksandra Velikog. Pun poštovanja i učtivosti, Aleksandar ga je ljubazno pozdravio i zapitao da li može da mu učini nekakvu uslugu. Te reči su došle od čoveka koji je posedovao neizmernu moć i koji je bio u stanju da ispuni gotovo svaku želju.
Diogenov odgovor bio je potpuno neočekivan za poimanje običnih zdravorazumskih ljudi. On je jednostavno i sasvim nepretenciozno, ne bez urođenog mu cinizma odgovorio: "Ukloni mi se malo sa sunca."
dragan7557 dragan7557 15:17 18.07.2010

Re: Bravo

Pun poštovanja i učtivosti, Aleksandar

Nemaju svi sreću da ih uči sam Aristotel.

cerski
sentinel26 sentinel26 15:36 18.07.2010

Statistika u službi … ?

Prijatelju,
Ja mislim da su nam novinari sa ovom “Svetskom” rang listom malo podvalili. Ne samo ovi naši, procjenat onih koji stiignu samo do nivoa „novinara u pokušaju“ kreće se oko brojke „srećnih“ Danaca (82% ).
Istraživači nijesu postavili normativ „sreće“, to su tako pročitali belosvjetski pa i naši novinari na brdovitom Balkanu.
Ovo istraživanje je radio Galup za potrebe Forbsa a započeto je 2005.godine.

Istraživači su ispitanicima postavljali dva pitanja.

U prvom su brojčanim ocjenama od 0 do 10 ocjenjivali svoj kompletan život, počev od sitnica do vjerskih i drugih prava i pitanja.

U drugom pitanju su , opet brojkama, od 0 do 10 ocjenjivali svoj prethodni dan (protekli dan prije ispitivanja – „Daily Experience“ – „dnevni doživljaj“ ).
Moja pretpostavka je da je to neka vrsta kontrolnog pitanja.

One koji su svoj život ocjenili od 7 do 10 svrstali su u grupu „Thriving“ (zadovoljne, uspješne - "sretne“ ) one koji su davali ocjene od 0 do 4 u „Suffering“ ( koji se pate, - „nesretne“ ).

Od onih koji su dali ocjene 5 i 6 formirali su treću grupu pod imenom „Struggling“. Kod većine zemalja taj procenat je najveći.

Kod drugog pitanja nijesu pravili diferencijaciju nego su izračunavali srednju (prosječnu ) ocjenu.

Oni (Galup ) nijesu pravili svjetsku rang listu (to su uradili novinari ) nego su države rangirali posebno za svaki kontinent.
Šta je zadovoljstvo ( uspjeh, „sreća“ ) za nekoga u Kongu a šta u Kanadi i poredjenje i pravljenje rang liste za cijelu zemaljsku kuglu nema nikakvoga smisla.

Da je ova anketa radjena poslije Svjetskog fudbalskog prvenstva sumnjam da bi se Brazil našao ispred USA, a Gana bi bila mnogo visočije rangirana u Africi nego što je (21-a od 42 rangirane ).

Mislim da je od te rang liste korisnije pogledati procente „sretnih“ i „nesretnih“ po pojedinim regionima, što ću ja učiniti u nekoliko narednih priloga.
No, evo prvo kontinentalnog prosjeka „sreće“ ( „Median Thriving“ ):

Amerika (obje) ------ 42 %
Evropa ---------------- 29 %
Azija ------------------- 17 %
Afrika ------------------- 8 %

Australija i Okeanija su u azijskoj grupi.
sentinel26 sentinel26 15:39 18.07.2010

Re: Statistika u službi … ?

Balkan iz druzgog ugla

B A L K A N - “Thriving” - “sretni” :

Greece ----------- 31 %
Kosovo ----------- 29 %
Slovenia ---------- 27 %
Croatia ------------ 26 %
Montenegro ------ 26 %
Romania ---------- 21 %
B i H ---------------- 20 %
Serbia -------------- 16 %
Macedonia -------- 14 %
Hungary ----------- 13 %
Albania ------------- 13 %
Bulgaria ------------- 6 %


B A L K A N - „Suffering“ - “nesretni” :

Kosovo ------------ 6 %
Greece ----------- 11 %
Croatia ------------ 14 %
Slovenia ---------- 16 %
Montenegro ------ 16 %
Albania ------------ 19 %
B i H ---------------- 20 %
Serbia -------------- 21 %
Romania ----------- 23 %
Macedonia -------- 32 %
Hungary ----------- 34 %
Bulgaria ------------ 36 %

Interesantno da je prosječna ocjena “dnevnog doživljaja” (“Daily Experience” ) kod Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije (ista ) = 6,2, dok, “najnesretniji” na Balkanu Bugari imaju taj prosjek =6,5 a malo manje nesretni Makedonci čak =6,8.
Nameće se zanimljiv zaključak.
sentinel26 sentinel26 15:41 18.07.2010

Re: Statistika u službi … ?

SVIJET

EVROPA -- “Thriving” - („Suffering“ ) :

Denmark .------- 82 % .......... (1 % )
Finland ---------- 75 % .......... (2 % )
Norway ---------- 69 % .......... (0 % )
Sweden --------- 68 % .......... (2 % )
Netherlands ---- 68 % .......... (1 % )
Switzerland ----- 62 % .......... (2 % )
Austria ----------- 57 % .......... (3 % )
Belgium ---------- 56 % .......... (3 % )
U. K. -------------- 54 % ........... (2 % )
........................................................
Bulgaria ---------- 6 % ............ (36 % )



AMERICAS - “Thriving” - („Suffering“ ) :

Costa Rica ---- 63 % .......... (2 % )
Canada -------- 62 % .......... (2 % )
Panama ------- 58 % ........... (3 % )
Brazil ----------- 68 % ........... (2 % )
U S A ----------- 57 % ........... (3 % )
Mexico --------- 52 % ........... (5 % )
Venezuela ---- 50 % …........ (2 % )
......................................................
Cuba ----------- 24 % …........ (11 % )
Haiti ------------- 4 % …......... (35 % )




A S I A ------- “Thriving” - („Suffering“ ) :

N. Zeland ------- 63 % .......... (2 % )
Israel ------------- 62 % .......... (3 % )
Australia --------- 62 % .......... (3 % )
Turkmenistan -- 52 % .......... (1 % )
U.A.Emirati ----- 51 % .......... (1 % )
................................................................
Palest.Teritor. -- 14 % .......... (15 % )
................................................................
Cambodza -------- 3 % .......... (22 % )



AFRIKA --- “Thriving” -- („Suffering“ ) :

Malawi ----------- 25 % .......... (10 % )
Libya ------------ 24 % .......... (8 % )
Botswana ------- 24 % .......... (11 % )
South Africa ---- 21 % .......... (8 % )
...........................................................
Togo -------------- 1 % ........... (31 % )


Milan Karagaća Milan Karagaća 18:09 18.07.2010

Re: Statistika u službi … ?

Hvala ti mnogo prijatelju na ovim dopunama.
sentinel26 sentinel26 19:45 18.07.2010

Re: Statistika u službi … ?

Milan Karagaća
Hvala ti mnogo prijatelju na ovim dopunama.

Nema na čemu.
Čemu služe prijatelji no da pomažu.

Ja sam dva puta pregledao cijeli (Galupov ) tekst i pojašnjenja metodologije istraživanja ali nijesam našao objašnjenje kako su vršili odabir "uzorka" ( ovo je prvo istraživanje takve vrste ) i ovo novinarsko pravljenje svijetske rang liste mi je malo zasmetalo.

Istraživači su priznali da su se u slučajevima Libije i Kube orijentisali samo na urbane sredine.

Naročito situacija na Balkanu. Tu se pozicije kreću od 50-e do 137-e, medjutim kada se malo zaviri unutra, svi su oni blizu, osim Bugarske.
Ne mogu da se sjetim šta se dešavalo u Bugarskoj 2005.godine, što je sigurno uticalo na ovakav rezultat.


zadnjapetoletka zadnjapetoletka 03:53 19.07.2010

Sreca

"Ipak sreća je subjektivno osećanje i... "

Nema naznaceno sta su bili parametri za ovo istrazivanje ili "istrazivanje". Evo malog priloga temi (naravno da prihvatam da moze biti ocenjeno kao cista jeres): zivim u zemlji koja se po tom "happymetru" kotira veoooooma visoko. A meni tih ljudi neizrecivo zao. Milion i jedan pokazatelj da su veoma nesretni. Ispada da je ipak stvar u tome sta neko propagira da mene (nas) cini srecnim. Da banalizujem zbog mogucih nesporazuma - u nekoj banci u Srbiji zaposlenima nije dozvoljeno da tokom radnog vremena odu u WC. Mogu da nose pampers pelene. I sad, moze biti da su nesretni sto nema ides da se olaksas dok radis, a moze biti i da su veoma srecni sto mogu da koriste pelene a da posao ne propadne. Ovo video na TV. Posto kupljeno. poto i prodato.
predatortz predatortz 09:41 19.07.2010

U se i u svoje kljuse...

Onaj koji očekuje da ga država ( bilo koja ) učini srećnim - umreće nesrećan.
edi-va edi-va 10:02 19.07.2010

+-

Srbija (Kosovo) (54)
Hrvatska (61)
Srbija (bez Kosova) (91)


Hrvati su dakle "mnogo srećniji" od Srba bez Kosova ...
duchesse duchesse 11:23 19.07.2010

Re: +-

Hrvati su dakle "mnogo srećniji" od Srba bez Kosova ...

Evo i ja plačem svaki dan zbog Kosova.
Ima ona poslovica o kovanju sopstvene sreće.
predatortz predatortz 11:26 19.07.2010

Re: +-

Evo i ja plačem svaki dan zbog Kosova.


Verovatno ti je dole kuća, porodica...
sentinel26 sentinel26 17:39 19.07.2010

Re: +-

duchesse
Hrvati su dakle "mnogo srećniji" od Srba bez Kosova ...

Evo i ja plačem svaki dan zbog Kosova.
Ima ona poslovica o kovanju sopstvene sreće.

Ma ne obraćajte pažnju na jeftine političke parole.

Jedno je sigurno, medju anketiranim nije bilo sadašnjih blogera, (bar što se tiče Srbije i Kosova ) mnogi bi svoju sreću vidjeli u tudjoj nesreći.

Ponavljam da Galup nije pravio "svjetsku" rang listu, to su uradili dokoni i nesposobni "novinari u pokušaju".

Kako izgledaju "istraživački" podaci za Srbiju i Kosovo :

S r b i j a :
- 16 % gradjana - "sretno" - svoj život ocijenili brojkama od 7 - 10 .
- 21 % gradjana - "nesretno" - svoj život ocijenili brojkama od 0 - 4 .
- 63 % gradjana - svoj život ocijenilo ocjenama 5 - 6 .

K o s o v o :
- 29 % gradjana - "sretno" - svoj život ocijenili brojkama od 7 - 10 .
- 6 % gradjana - "nesretno" - svoj život ocijenili brojkama od 0 - 4 .
- 65 % gradjana - svoj život ocijenilo ocjenama 5 - 6 .

Na evropskoj rang listi Srbija zauzima 35-u, a Kosovo 21-u poziciju.
duchesse duchesse 18:09 19.07.2010

Re: +-

Verovatno ti je dole kuća, porodica...

Od porodice 2 strica kidnapovali a potom ubili pripadnici UCK '99. Ostatak se preselio iz Suve Reke u Mladenovac, gde i danas žive, hvala što se raspituješ za moju porodicu. Za kuću ne znam šta je sa njom, a i ne interesuje me pošto je to sad daleko izvan sfere uticaja mene i moje porodice. A ko baš hoće da plače za stvarima koje ne može da ispravi, neka plače. Pozdrav!
jinks jinks 12:08 19.07.2010

...

Takođe bi bilo bilo interesantno šta bi pokazalo istraživanje koliko su građani zadovoljni onim što su dobili posle onoga što su izgubili.

Bilo bi interesantno izvrsiti ispitivanje o tome sta gradjani misle da su izgubili a sta da su dobili.

Čudno je da su sve državice na prostoru bivše SFRJ relativno i visoko nesrećne što govori da su istraživači pitali narod a ne elite i tajkune kojima je sreću njihova borba dala

Interesantno da 99% tajkuna koji su nastali u postsocijalistickim drustvima cine bivsi socijalisticki funkcioneri i visoki clanovi komunistickih partija u vreme socijalizma. Sve su to vrsni poznavaoci marksizma i ljudi koji su bili u prvim redovima borbe za novo socijalisticko drustvo i za put u komunizam.

Mozda ta cinjenica o marksizmu i socijalizmu govori mnogo vise nego raspolozenje naroda u koje pokusavate da proniknete.

p.s.

Eto, jedna od najbogatijih zena na svetu bila je univerzitetski profesor marksizma i borac za promovisanje levicarskih ideja. Tajkun koji se zadnjih dana pojavljuje u stampi bio je visoki partijski funkcioner 80ih godina. Premijer susedne drzave (osumnjicen za veze sa podzemljem) bio je od najmanjih nogu clan SKJ, neko ko je pohadjao sve znacajne kurseve za omladinske rukovodioce i politcke skole u bivsoj zemlji ... neko u koga je ta drzava ulozila i znanja i dobre volje vise nego u bilo kog drugog, kao u nekog ko ce da cuva tekovine socijalizma i da se bori za levicarske ideale.
wukadin wukadin 11:41 20.07.2010

Ama...

Kako da su nesrecniji oni koji su odavno u EU?!?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana