Ekologija| Ekonomija| Politika

Mrlja

Glas Amerike RSS / 04.05.2010. u 05:02

Pre skoro dve sedmice došlo je do havarije na naftnoj platformi kompanije British Petroleum u Meksičkom zalivu. Od tada se, svakodnevno, u more izliva oko 210,000 galona sirove nafte.

AP_US_Oil_Rig1_480.jpg 

Tragedija ozbiljno preti flori i fauni Zaliva, ali i lokalnim žiteljima Luizijane, Misisipija, Alabame i Floride koji žive od ribarstva i turizma. 

Više od 30 milja široku naftnu mrlju, gledali su iz helikoptera svi koji nešto znače i od kojih se očekuje da nešto preduzmu – od administracije na čelu s predsednikom Obamom, preko šefova BP-a (koji obećavaju naknadu štete), do lokalnih vlasti... I svi su uglavnom obećali da će učiniti sve što je u njihovoj moći da se posledice evidentne katastrofe maksimalno umanje.

Publicistkinja Ariana Hafington podseća u Postu koji nosi njeno prezime, kako su negativni efekti izlivanja nafte u Meksičkom zalivu - poput katarstrofe koju je izazvao uragan Katrina ili krize na finansijskom ili tržištu nekretnina koja je uzdrmala svet – mnogo veći nego što se u prvi mah pretpostavljalo. I kako je možda došao trenutak da – za promenu – zamislimo krizu sa težim posledicama od realno mogućih. Ne znamo šta budućnost donosi, kaže, ali se za ono što dolazi možemo pripremati...

U tom kontekstu, aktivisti koji se protive eksploataciji nafte u priobalju Sjedinjenih država, pohitali su da zatraže od Predsednika da obustavi planove za dalje vađenje sirove nafte iz američkog podmorja.

Guverner ogromnim deficitom opterećene Kalifornije, Arnold Švarceneger u ponedeljak, 3. maja – javno je digao ruke od potencijalnih prihoda od vađenja nafte u podmorju kod obala Kalifornije. Na konferenciji za novinare, rekao je kako su slike naftne mrlje koja se širi u vodama Zaliva raspršile zamisli o naftnim platformama na okeanu...

Uz to, isplivala je u javnost i analiza Nacionalne agencije za okeane (NOAA) koja je u odgovoru na nacrt strtegije Obamine administracije upozorila na drastično zanemarivanje čestih izlivanja nafte i potcenjivanje negativnih efekata i rizika koje bi eventualno veće izlivanje moglo da ima na lokalnu populaciju.

Ta upozorenja svojeveremeno nisu nadjačala argumente koji su ponukali Obamu da 31. marta najavi nove projekte ekspoatacije nafte u priobalnim područjima. No samo mesec kasnije, 30. aprila, realizacija projekata obustavljena je do daljnjeg. Šta mislite - do kada?

Tagovi



Komentari (7)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dr M Dr M 07:25 04.05.2010

Mrlja i...mrlje...

Tezak posao, da se ocisti ovolika mrlja...
Jos je tezi, ali vazniji, da se ociste neke, mnogo vece i opasnije mrlje, zaostale iz prosle decenije.
Kao iskreni prijatelj Amerike, zelim vam uspeh u ciscenju naftne, iracke i gvantanamske mrlje.
7ispala7 7ispala7 10:24 04.05.2010

..

...gde se ima tu se i rasipa....
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 10:30 04.05.2010

.

hm, nekom nešto zasmetalo pa izliva naftu po okeanu. liči na diverziju
dr.wagner dr.wagner 12:08 04.05.2010

Bezopasno ?

....dan


-Prije nešto manje od 50 godina na atolu Bikini su se izvodile probe
atomskih (hidrogenskih) eksplozija .... i svi su mislili kako je to kraj tog
dijela svijeta , ali evo .... , tamo je sada navodno super .... , malo još
možda radioaktivno , ali super ....

-Sada se toga sjetimo samo kada vidimo dvodjelni kupaći kostim na preplanulim
damama .... , koji je po tom otoku (navodno) dobio ime ....
..(Toples je valjda susjedni otok , otkriven nešto kasnije )

-Ovo u Mexičkom zaljevu je sirova nafta .... i to nema neke dugotrajne
posljedice ... već za godinu dana ništa neće ostati .... jedino je sada
opasno za biljke i životinje koje dođu u direktni dodir ..

... uglavnom u odnosu na Bikini .... mačiji kašalj ....


Wagner
seceranac seceranac 13:24 04.05.2010

arogancija i ignorancija

ono sto je najstrasnije je da se ova katastrofa uz veoma mala sredstva mogla izbeci, BP nije preduzeo nikakve mere predostroznosti iako se sa malo novca ulozenog u fail safe sisteme na platformi i nekoliko kilometara zastitnih barijera oko platforme sve moglo spreciti.

kompanije su jos jednom pokazale svoju aroganciju kada je okolina u pitanju i zato ih treba sada kazniti kao nikada ranije, cak oterati BP u bankrot za primer
irenaema irenaema 13:32 04.05.2010

razlog

Eto još jedan iznenadni razlog zašto prljavu naftu treba vaditi iz Iraka, ....

Neće valjda da prljaju svoje dvorište.
Kraja Kraja 14:17 04.05.2010

....moj omiljeni ...

...film je ALJASKA U PLAMENU, pa prenesito to naftnim kompanijama....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana